Rod (taksonomija)

Rod je hijerarhijska stepenica u sistematici biologije.

Rod sadrži jednu ili više vrsta. Sve vrste unutar istog roda imaju uvijek dvodijelno ime, pri čemu prvi dio proizlazi iz naziva roda, dok je drugi dio opis same vrste, najčešće pridjev. Tako porodica dupina ima između ostaloga i rod Tursiops, unutar kojeg je vrsta Tursiops truncatus, veliki dupin ili u Jadranu nazvan i dobri dupin. Ovakvo dvodijelno imenovanje zasnovao je Carl von Linné kad ga je uveo u svom djelu Systema Naturae iz 1735.

Ako jedan rod sadrži samo jednu vrstu, takav se rod naziva monotipičnim. Rodovi se svrstavaju u porodice.

Strukturiranje roda

Ako jedan rod sadrži veći broj vrsta koje se mogu razvrstati prema različitim kriterijima, na raspolaganju su slijedeće razine razvrstavanja:

  • Podrod
  • Odjeljak
  • Pododjeljak
  • Serija
  • Podserija

Pri tome, biolozi procjenjuju koja se razina čini primjerenom. Značajne razlike u pravilu se izražavaju kroz podrod. Pri tome se kod neznatnih varijacija češće koristi odjeljak. Nema propisa o tome kako treba koristiti neku određenu razinu. Ali pododjeljak se koristi samo, ako je odjeljak već iskorišten. Isto vrijedi i za podseriju i seriju.

Ježevi

Ježevi _Erinaceidae) su porodica sisavaca. Najpoznatiji pretstavnici porodice koji žive u Europi su tamnoprsi (Erinaceus europaeus) i bjeloprsi ježevi (Erinaceus concolor). Porodica obuhvaća ukupno 25 vrsta, podijeljenih u dvije potporodice, prave ježeve i štakorske rovke ili, kako ih još često nazivaju gimnure, koji nemaju bodlje. Mjesto ježeva u sistematici je još uvijek sporno. Razmatra se, treba li ih i dalje svrstavati u kukcojede, ili im dodijeliti vlastiti red, koji bi se zvao Erinaceomorpha na temelju pripadnosti grupi viših sisavaca. Novija istraživanja čine sve vjerojatnijom prvu, dosadašnju varijantu.

Čovječja evolucijska genetika

Čovječja evolucijska genetika je znanstvena disciplina koja proučava razlike među ljudskim genomima, evolucijsku prošlost koja je dovela do tih razlika, i njene učinke u sadašnjosti. Razlike među genomima različitih ljudi imaju antropolške, medicinske i forenzičke implikacije i primjenu. Podaci o genetskom ustroju mogu dovesti do važnih spoznaja na području čovječje evolucije.

Na drugim jezicima

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.