Rasterska grafika

Rasterska grafika ili bitmap je deatralizacija u video igrama i ostalim video stvarima

Rgb-raster-image
Rasterska RGB slika, svaki piksel ima svoju R, G i B vrijednost koja se mjeri u %

Kvalitet rasterske slike

Kvalitet jedne rasterske slike određuje ukupan broj piksela (rezolucija) kao i broj vrijednosti za svaki pojedinačni piksel (dubina boje). Ako je dubina boje veća, više se nijansi može prikazati, to znači bolju sliku kao i vjerodostojniji prikaz. Slike zahtjevaju mnogo memorije, zbog toga se koriste razne vrste sažimanja. Bitmap (bmp) je nesažeta datoteka koja ne koristi nijednu vrstu sažimanja, slike u tom formatu su veoma velike, za razliku od njega mnogo popularniji i češće korišteniji je Jpeg (jpg) format koji sažima sliku a da se ne primjeti gubitak na kvaliteti iako je to nemoguće izvesti, ali je blizu stvarnosti.

Raster graphic fish 20x23squares sdtv-example
Uvećani prikaz rešetke i piksela

Rasterska slika se ne može povećati na veću rezoluciju bez gubitka kvalitete, što nije slučaj sa vektorskom grafikom. Rasterska grafika je više praktičnija nego vektorska grafika za fotografe i obične korisnike. Vektorsku grafiku koriste grafički dizajneri i DTP uređivači. Rani monitori su mogli prikazati oko 72 do 130 piksela po inču (PPI), dok današnji printeri mogu štampati 2400 tačaka po jednom inču (DPI).

Povezano

Praktičke informacije:

  • Grafički formati
  • Grafički program
  • Wikipedia:Grafičke poduke
2D računarska grafika

2D računarska grafika (ili 2D grafika, dvodimenzionalna računarska grafika, dvodimenzionalna grafika) je prikaz neke slike na računaru predstavljen u dvije dimenzije (kao što je tekst ili digitalna slika).

2D grafika grafika na računarima se koristi u topografiji, kartografiji, tehničkom crtanju, reklamiranju i tako dalje. Počela se koristiti pedesetih godina XX vijeka, u računarima koji su bili bazirani na vektorskim grafičkim uređajima.

3D računalna grafika

3D računalna grafika (ili 3D grafika, trodimenzionalna računalna grafika, trodimenzionalna grafika) je pojam koji označava različite metode stvaranja i prikazivanja trodimenzionalnih objekata pomoću računalne grafike.

Adobe Photoshop

Adobe Photoshop je softver namijenjen za rastersko obrađivanje digitalnih fotografija. Trenutno je vodeći grafički alat i namijenjen je za korištenje na Microsoft Windows i Apple operativnim sistemima. Kompanija zaslužna za Photoshop se zove Adobe Systems.

Prva verzija ovog profesionalnog alata je izašla u februaru 1990. godine i to samo na Mac OS platformi. Korisnici Windowsa su tek s verzijom Photoshop 2.5, koja je izašla u novembru 1992. godine, dobili pristup ovom programu.

U proteklih nekoliko godina, popularnost Photoshopa je dovela do stvaranja nove Internet skraćenice - fotošopovati (((en))). Riječ se koristi u smislu izmjene fotografije za pogodne svrhe (internet, e-mail, šala).

Photoshop je konstruisan na takav način da može nesmetano sarađivati s drugim programima Adobe kompanije, npr. Adobe InDesign.

Bitmap font

Bitmapski font pohranjuje svaki znak rasterski odnosno u pikselima. Također se naziva rasterski font.

Bitmap fontovi najbolje izgledaju u svojoj prirodnoj veličini. Svako uveličavanje ili smanjivanje smanjuje oštrinu i uglađenost nekog znaka. Za ispravljanje tih nedostataka izvršava se anti-aliasing.

Bitmap grafički program

Bitmap ili rasterski grafički program je računarski program koji korisniku omogućuje da slika ili uređuje sliku pomoću računara i monitora, te da ih snimi u neki rasterski format kao što su JPEG, PNG, GIF ili TIFF.

Također postoje i pregledači rasterskih slika koji isto tako uključuju neke osnovne opcije uređivanja ili pretvaranja između raznih rasterskih formata, ali glavna svrha im je pregledanje. Primjer takvog programa je IrfanView.

Digitalna slika

Digitalna slika je prikaz dvo-dimenzionalne slike sa konačnim skupom digitalnih vrijednosti koje se nazivaju pikseliOGI.

Pikseli su pohranjeni u računarskoj memoriji ili hard disku kao rasterska slika ili rasterska mapa odnosno dvo-dimenzionalni niz malih cjelina. Često se te vrijednosti prenose u sažetoj formi, kao što je jpeg format. Digitalne slike se mogu stvoriti pomoću digitalnog fotoaparata, skenera, zračnog radara, seizmološkog profiliranja i tako dalje.

Geografski informacijski sistem

Geografski informacijski sustav (GIS) je sustav za upravljanje prostornim podacima i osobinama pridruženih njima. U najstrožem smislu to je računalni sustav sposoban za integriranje, spremanje, uređivanje, analiziranje i prikazivanje geografskih informacija. U općenitijem smislu GIS je oruđe "pametne karte" koje dopušta korisnicima stvaranje interaktivnih upitnika (istraživanja koja stvara korisnik), analiziranje prostornih informacija i uređivanje podataka.

Tehnologija geografskog informacijskog sustava može se koristiti za znanstvena istraživanja, upravljanje resursima, imovinsko upravljanje, planiranje razvoja, kartografiju i planiranje puta. GIS bi na primjer mogao dopuštati planerima u slučaju opasnosti da lako izračunaju vrijeme potrebno za odgovor u slučaju prirodne katastrofe ili bi se pak mogao koristiti za pronalaženje močvara koje trebaju zaštitu od onečišćenja.

Grafika

Grafika je vizuelno prikazivanje nečega na nekoj površini kao što je zid (platno, monitor, papir ili kamen) u cilju informisanja, ilustriranja ili zabave. Primjeri su fotografije, crteži, skice, grafovi, dijagrami, simboli, geometrijski oblici, karte, inžinjerski crteži i ostale vrste slika koje nisu tekst.

Grafika može biti funkcionalna i umjetnička. Grafika može biti nepostojeća ili može predstavljati nešto iz stvarnog svijeta.

Historija kartografije

Povijest kartografije prikazuje početke i razvoj kartografije (grč. χάρτης chartis, "karta" + γράφειν graphein, "pisati"), znanosti o izradi, upotrebi i održavanju geografskih i srodnih karata. Ona je sastavni dio ljudske povijesti već 8.000 godina. Od spiljskih crteža do antičkih karata Babilona, Grčke i Azije, preko Velikih geografskih otkrića, pa sve do 21. stoljeća ljudi su stvarali i koristili karte kao neophodan pomoćni alat za definiranje, objašnjavanje i navigiranje po čitavom svijetu. Prema nekim znanstvenicima izrada karata predstavljala je značajan korak unaprijed u intelektualnom razvoju ljudskih bića, te služi kao zapis napretka znanja ljudske rase koje se na taj način prenosi s članova jedne generacije na drugu koja nastavlja razvitak kulture. Karte su isprva bile dvodimenzionalni crteži. Iako je većina karata zadržala takav način prikaza, moderna grafika omogućila je projekcije koje nadilaze mogućnosti tradicionalnih karata.

Web-stranica

Web-stranica (engl. web page ili webpage) je web dokument pogodan za World Wide Web i internetski preglednik. Internetski preglednik prikazuje web-stranicu na monitoru ili mobitelima. Web-stranica je ono što se prikazuje, ali termin označava i datoteku, često napisanu HTML kodom ili sličnim markup jezikom, čija je glavna funkcija obezbijediti hypertext koji će navigirati prema ostalim web stranicama preko linkova. Web preglednici upravljaju web resursima centriranim oko zapisane web-stranice, poput style sheet-ova, skripti i slika, da bi prikazali web stranicu.

Na mreži, web preglednik može "hvatati" web-stranicu sa udaljenog web servera. Na višem nivou, web server može ograničiti pristup na samo privatne mreže poput zajedničkih intranet mreža ili može pustiti pristup prema World Wide Webu. Na nižem nivou, web preglednik koristi Hypertext Transfer Protocol (HTTP) na napravi takve zahtjeve.

Statična web-stranica je dobavljena upravo onakva kakva je pohranjena, kakav je i web sadržaj na web serverovom sistemu datoteka, dok je dinamična web stranica generirana web aplikacijom koja je upravljana softverom sa strane servera ili sa strane klijenta. Dinamične web stranice pomažu pregledniku (klijentu) unaprijediti web stranicu preko korisničkog inputa ka serveru.

Na drugim jezicima

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.