Magnet

Magnet (lat. magnes, genitiv magnetis < grč. Μαγνῆτıς λίϑος: kamen iz Magnezije) je svako tijelo koje stvara magnetsko polje u sebi i oko sebe, te ima svojstvo da može djelovati privlačnom silom na feromagnetske materijale (na primjer željezo). Trajni ili permanentni magnet to svojstvo ne mijenja tijekom vremena, osim ako se vanjskim djelovanjem ne demagnetizira. Privremeni ili promjenljivi magnet to svojstvo ima dok je izložen utjecaju magnetskog polja što ga stvara neki drugi magnet u okolini. Magnetsko polje nastaje i u okolini električnog vodiča kojim teče električna struja. Strujna petlja ili mnoštvo namotaja u obliku zavojnice ponaša se kao magnet.

Djelovanje magnetskog polja u nekoj točki može se ustanoviti magnetskom iglom, koja se lako zakreće na svojem uporištu u smjer magnetskog polja. Tako označeni smjerovi od točke do točke u prostoru čine magnetsku silnicu. Magnetsko polje što ga stvara neki magnet obično se prikazuje skupom magnetskih silnica. One izlaze iz sjevernoga magnetskog pola i ulaze u južni, a unutar magneta silnice idu od južnoga prema sjevernom polu tako da ukupno čine zatvorene linije. Magnetske silnice mogu se pokusom (eksperimentalno) zapaziti ako se iznad magneta postavi staklena ploča i na nju pospe željezna pilovina te se ploča lagano potrese. [1]

Magnet0873
Magnetske silnice mogu se pokusom zapaziti ako se iznad magneta postavi staklena ploča i na nju pospe željezna pilovina te se ploča lagano potrese. Slova N i S predstavljaju položaje sjevernog i južnog pola.
Model Si Nan of Han Dynasty
Model prvobitnog kompasa (sinan) iz dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta.
Magpins1
Djelovanje magneta.
Permeability by Zureks
Pojednostavljeni uporedni pregled magnetske permeabilnosti: feromagnetikaf), paramagnetika(μp), vakuuma0) i dijamagnetika (μd).
Diamagnetic graphite levitation
Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika.
Magnet 4
Magnet koji lebdi iznad supravodiča zbog Meissnerovog učinka.
MagnetEZ
Alnico feromagnet u obliku potkove.
Simple electromagnet2
Jednostavan elektromagnet se sastoji od zavojnice izoliranog električnog vodiča koji je namotan ono željezne jezgre. Jakost magnetskog polja H je sukladna s jačinom električne struje i.
Ceramic magnets
Feriti su izrazitih magnetskih svojstava.
Ferromagneses penzermek 1
Stalni magnet može nositi nekoliko novčanica.

Povijest

Po predaji, do naziva magnet došlo je tako što je svojstva magneta zapazio pastir Magnus na grčkom otoku Kreti. Po toj predaji, on je na sandalama imao željezne čavle te je, dok je išao preko kamenja, primjetio da mu to kamenje privlači sandale. Dakako, to kamenje je bila rudača magnetit. Tales Milećanin, a poslije i drugi grčki filozofi, pisao je o neobičnom ponašanju željezne rudače koja privlači željezne predmete. Naime, oblikovana željezna rudača - magnetit, crna ruda metalnog sjaja, ima sposobnost privlačenja željeza. Ruda magnetit kopala se u maloazijskom mjestu Magnezijum, po kojem je neobična pojava svojstvena oblikovanim komadima magnetita dobila naziv magnetizam. Dakle, za tijela koja imaju svojstvo privlačenja željeznih predmeta kaže se da su magnetična i nazivaju se magneti.

Magnetizam u drevnoj Kini

Za razliku od papira, magnetski kompas je bio naprava bez koje je kineska civilizacija mogla živjeti isto kao i s njom, ali ovaj slučaj upravo pokazuje ono malo veza između znanosti i tehnologije u drevnoj Kini. Tajnovita svojstva magnetnog kamena (prirodni magnetizam minerala magnetita) bila su poznata do 300. pr. Kr. i isprva su korištena kao sredstvo proricanja. Do 100. pr. Kr. je postalo poznato da se magnetna igla usmjerava duž pravca sjever-jug i to je svojstvo korišteno u geomantiji ili umijeću feng shui, pravilnom postavljanju kuća, hramova, grobnica, cesta i drugih građevina. Kasnije se pojavila razrađena naturalistička teorija koja je objašnjavala gibanje magnetne igle kao odziv na strujanje energije kroz i oko Zemlje, što je primjer koji pokazuje da tehnologija ponekad potiče pretpostavke o prirodi, a ne samo obratno, kako se danas uobičajeno misli.

U Kini su kasnije magneti proizvođeni na različite načine: trljanjem željeza magnetitom ili magnetiziranim željezom, kovanjem zagrijane željezne trake postavljene u smjeru sjever-jug, te naglim uranjanjem zagrijane željezne šipke, postavljene u smjeru sjever-jug, u vodu. Prvi pouzdani prikaz primitivnog, ali uporabivog kompasa ili sinana, nalazi se u knjizi iz 83., dok ostali izvori sežu možda i do 4. st. pr. Kr. Komad magnetita bi se izdubio u oblik zaimače (grabilice za uzimanje i prenošenje juha), koja bi se postavila na kamenu ploču ravne, uglačane površine, a drška bi se potom usmjerila prema jugu. Izvori navode da je osim u geomantiji korišten i za orijentaciju tijekom putovanja.

Magnetizam u srednjem vijeku

U 13. stoljeću utvrđeno je da i željezo postaje magnetično ako se preko njega prelazi drugim magnetom. Tako nastaju umjetni magneti. Magneti mogu biti različitih oblika. Najčešće su u obliku igle, štapića i potkove. Petrus Peregrinus prvi je u Europi (1269.) detaljnije opisao navigaciju s pomoću magnetne igle. William Gilbert (1600.) otkrio je magnetizam Zemlje, a Charles-Augustin de Coulomb postavio je 1785. zakon o privlačenju i odbijanju magnetnih polova. Do početka 19. stoljeća smatralo se da električne i magnetske pojave nisu povezane. Epohalno je otkriće danskog fizičara Hansa Christiana Ørsteda, koji je (1820.) utvrdio da električna struja djeluje na magnetnu iglu. Pet godina poslije André-Marie Ampère otkrio je zakon o silama među vodičima kojima teče električna struja. Tada je konstruiran i prvi elektromagnet. Oko 1830. Michael Faraday, Joseph Henry i Heinrich Lenz otkrili su elektromagnetsku indukciju i njezine zakonitosti, a James Clerk Maxwell je 1873. sjedinio Ørstedove i Faradayeve spoznaje u zaokruženu cjelinu električnih i magnetskih pojava. [2]

Podjela

Magneti se dijele na trajne ili permanentne magnete i na elektromagnete. Elektromagneti se obično sastoje od zavojnice sa željeznom jezgrom, a razlikuju se od trajnih zbog ovisnosti o električnoj struji koja je uvjet za stvaranje njihova magnetskog polja. Trajni se pak magneti dijele na prirodne i umjetne. Prirodne čine rude, odnosno minerali koji su magnetizirani prirodnim putem, a umjetni se dobivaju željenim postupkom magnetiziranja posebnog materijala. Najpoznatiji primjer prirodnog magneta je magnetizirani magnetit, od čijeg naziva i potječu nazivi kao što su magnet ili magnetsko polje.

Polovi

Magneti nisu izotropni, nego imaju povlašteni smjer, a to je smjer vektora magnetskog polja unutar magneta. Mjesta gdje magnetsko polje magneta u značajnoj mjeri izvire ili ponire u magnet se nazivaju polovima magneta. Polovi se se nazivaju sjeverni (N ((en))) i južni (S ((en))) pol, a o kojem se polu radi ovisi o predznaku magnetskog polja. Magneti međusobno djeluju silom jedni na druge, a to međudjelovanje se dade opisati odbijanjem istoimenih polova i privlačenjem raznoimenih polova.

Svojstva

Osim prirodnih magneta, postoje i umjetni magneti, koji se dijele na stalne magnete i elektromagnete. Stalni magneti izrađuju se od posebnih željeznih legura (tzv. tvrdih feromagnetskih materijala) i trajno zadržavaju magnetska svojstva. Uz stalne magnete postoje i elektromagneti (zavojnice s jezgrom od mekog željeza), koji su magneti samo dok kroz njihovu zavojnicu teče električna struja.

Ako se magnet u obliku tankog štapa objesi tako da se može slobodno vrtjeti u horizontalnoj ravnini, magnetski štap će se okrenuti tako da jednim krajem pokazuje približno prema sjeveru. Taj kraj se naziva sjevernim polom magnetskog štapa i označava se slovom N (eng. north). Drugi je kraj okrenut prema jugu pa se označava slovom S (eng. south). Približi li se sjeverni pol jednog magneta sjevernom polu slobodno obješene magnetne igle, oni će se međusobno udaljavati. Slično se događa i za južne polove. Naprotiv, sjeverni pol magneta privlači južni pol magnetske igle i obrnuto. Poslijedica međudjelovanja magneta je magnetska sila koja može biti odbojna i privlačna. U blizini polova magneta magnetske sile su najjače. Peregrinusovim pokusom se može zaključiti da se magnet sastoji od velikog broja malih, elementarnih magneta koji tvore nizove, a na krajevima imaju slobodne polove N i S.

Dijamagnetizam

Dijamagnetizam je svojstvo mnogih kemijskih elemenata (npr. zlata, srebra, cinka, silicija, fosfora, vodika, plemenitih plinova) i većine organskih spojeva, koje obilježava slaba magnetska permeabilnost. To su dijamagnetici, njihova je relativna magnetska permeabilnost manja od 1 i gotovo ne ovisi o temperaturi. Kod tih se tvari vanjsko magnetsko polje neutralizira poljem koje stvara kružno gibanje elektrona, takozvana Larmorova precesija (Joseph Larmor), pa je zbog toga gustoća magnetskoga toka zapravo manja od gustoće toka u vanjskome magnetskome polju. Anomalni dijamagnetici, na primjer grafit i bizmut, imaju većinu svojstava dijamagnetičnih tvari, ali im je magnetska permeabilnost 10 do 100 puta veća od permeabilnosti ostalih dijamagnetika i na niskim temperaturama ovisi o temperaturi. Kod svih dijamagnetičnih tvari magnetsko polje prolazi gotovo nedeformirano (strogo uzevši samo za magnetsku permeabilnost 1), pa se te tvari u makroskopskim uvjetima očituju kao "nemagnetične" (ne privlači ih magnet). Dijamagnetska svojstva pokazuju i tvari kod kojih se javlja supravodljivost.

Paramagnetizam

Paramagnetizam je svojstvo mnogih tvari, kemijskih elemenata (na primjer aluminija i kisika) i kemijskih spojeva, koje obilježava relativna magnetska permeabilnost nešto veća od 1. To je u prirodi najčešći oblik magnetizma. Paramagnetične tvari u magnetskom polju dobivaju slab dodatni inducirani magnetizam istoga smjera kao i polje, koji nastaje djelomičnim usmjeravanjem atomskih magnetskih momenata i veći je na nižoj temperaturi. U paramagnetskom stanju magnetski momenti atoma slabo međusobno djeluju i nisu kolektivno uređeni. I te tvari ne pokazuju makroskopsku "magnetičnost", ali se, na primjer, kuglica od aluminija pri padu kroz jako polje potkovasta magneta usporava. Kod njih se zbog toplinskoga gibanja atoma ili iona stalno mijenjaju smjerovi rezultantnih magnetskih momenata tako da je ukupni magnetski moment jednak nuli iako su im rezultantni magnetski momenti različiti od nule.

Feromagnetizam

Feromagnetizam je svojstvo karakteristično za željezo, nikal, kobalt i gadolinij, za njihove međusobne slitine i neke spojeve s drugim elementima, a samo za malen broj tvari u kojima se ta četiri elementa ne pojavljuju. Feromagnetične tvari imaju izrazitu relativnu magnetsku permeabilnost, znatno veću od 1 (od 1000 do 10 000). Feromagnetizam nastaje kao posljedica jakih međudjelovanja (interakcija) magnetskih momenata atoma, zbog čega nastaje kolektivno magnetsko uređenje, takozvana spontana magnetizacija, koja se s porastom temperature smanjuje. Zbog toga feromagnetične tvari pokazuju jaku "magnetičnost", u vanjskome magnetskome polju postaju inducirani magneti koje zatim to polje privlači. To inducirano polje mogu zadržati neko vrijeme, pa i stalno.

Osobito je važna Curieva točka, tj. granična temperatura iznad koje te tvari gube feromagnetična svojstva i postaju paramagnetici (za željezo 758 °C, nikal 360 °C, kobalt 1075 °C, gadolinij 16 °C). Hlađenjem na temperaturu nižu od Curiejeve ponovno nastaje feromagnetsko stanje. Feromagnetične tvari imaju više ili manje izražen takozvani remanentni magnetizam ili zaostali magnetizam: ako ih se dovede u magnetsko polje i zatim djelovanje polja ukloni, njihova magnetizacija ne iščezne potpuno (histereza). Tako se od tvari s velikim remanentnim magnetizmom dobivaju jaki stalni ili permanentni magneti. Posebnu skupinu feromagnetičnih materijala čine tvari poznate pod nazivom ferit.

Antiferomagnetici (npr. manganov oksid, manganov sulfid, željezni sulfid) su tvari kojima magnetska permeabilnost na kritičnoj temperaturi (slično Curievoj točki) prolazi kroz maksimum. Te su tvari po ostalim magnetskim svojstvima vrlo slične feromagneticima, odnosno iznad takozvane antiferomagnetske Curiejeve točke paramagneticima.

Ferimagnetizam

Ferimagnetizam je pojava kod koje se magnetski momenti susjednih atoma ili iona u ograničenim područjima kristala (domena), koja su feromagnetska, međusobno poništavaju, slično nizu permanentnih magneta nasuprotnih orijentacija. Takve tvari, ponajviše feriti, odlikuju se velikom električnom otpornošću koja je uzrokovana prelascima elektrona na granicama domena, a na temperaturama višima od Curieve, kao i feromagnetične, prelaze u paramagnetične tvari.

Metamagnetizam

Metamagnetici pokazuju jaku anizotropiju magnetskih svojstava; u smjeru su jedne kristalne osi paramagnetici, a u smjeru druge feromagnetici. Takvih je tvari vrlo malo, na primjer kobalt, željezo i kalcijev klorid.

Elektromagnetizam

Elektromagnetizam je pojava magnetskoga polja izazvana promjenama električnoga polja, odnosno tokom električne struje. Tu je pojavu prvi uočio Michael Faraday, a teoretski razjasnio James Clerk Maxwell. Električno i magnetsko polje usko su povezani i svaka promjena jednog od polja izaziva promjenu drugoga, pa se shvaćaju kao jedinstveno elektromagnetsko polje (elektrodinamika). Ta su dva polja u svakoj točki prostora međusobno okomita. Prema Biot-Savartovu zakonu svi djelići (duljine ds) nekog električnog vodiča kojim teče električna struja (i) stvaraju u točki na udaljenosti (r) magnetsko polje jakosti (H), koje je određeno jednakošću:

gdje je c brzina prostiranja magnetskoga polja, to jest brzina svjetlosti. S pomoću te jednakosti može se izračunati jakost magnetskoga polja u svakoj točki prostora bilo kako oblikovanoga vodiča struje (elektrodinamičko djelovanje).

Izvori

  1. magnet, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
  2. magnetizam, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Vidi još

Berlin

Berlin (/bərˈlɪn/) najveći je i glavni grad Nemačke sa 3.440.441 stanovnika (31. 3. 2010.) Pre Drugog svetskog rata imao je 4.5 miliona. Berlin je drugi po redu najveći grad Europske unije posle Londona. Od 1949. do 1990. bio je podeljen na Istočni Berlin i Zapadni Berlin.

Berlin je smešten na rekama Špreji i Hafel na severoistoku Nemačke. Berlin je jedna od 16 nemačkih država, i sa svih strana je okružen državom Brandenburg.

Cedar County, Nebraska

Cedar County, Nebraska (engl. Cedar County) je okrug u američkoj saveznoj državi Nebraska.

Fender Bullet

Model Fender Bullet je električna gitara koju je izvorno dizajnirao John Page, ali je proizvedena i prodavana pod nazivom Fender Musical Instruments Corporation, da bi ju odmah i predstavili kao svoju novu "student" liniju modela gitara koja je zamijenila odlazeće Mustang i Musicmaster modele gitara.

Fender Stratocaster

Gitara Fender Stratocaster, popularno zvana samo Strat, je vrlo znani model električne gitare, konstruirana od strane; Georga Fullertona, Leo Fendera i

Freddie Tavaresa 1954. za tvrtku Fender Electric Instrument Manufacturing Company. godine. Gitara se od onda proizvodi do danas. Na Fender Stratocasteru svirali su mnogi poznati

rock and roll, country i pop music gitaristi, i postala je pojam u svijetu popularne glazbe XX st., uz modele električnih gitara; Gibson Les Paul, Gibson SG,

i Fender Telecastera, jedan od najupotrebljavanijih glazbenih instrumenata. Danas ovaj glazbeni instrument, ima - kultni status, tako da pojedini rano proizvedeni primjerci, predmeti su žudnje mnogih kolekcionara i muzejskih zbirki širom svijeta. Zajedno s modelima električnih gitara Gibson Les Pol, Gibson SG i Fender Telecaster, predstavlja jedan od najprepoznatljivijih modela općenito za pojam električna gitara. Dizajn stratokastera danas se smatra pravim klasikom u industrijskom dizajnu gitara svih vremena.

Feromagnetizam

Feromagnetizam (od lat. ferrum = gvožđe + magnet) je forma magnetizma kojom najčešće ilustrujemo ovu pojavu. Javlja se kod nekih metala: gvožđa, kobalta i nikla. Materijal je feromagnetski ako u prisustvu spoljnjeg magnetskog polja i sam postaje magnet, tako što se njegovi elementarni magneti (magnetni dipoli) orijentišu u pravcu spoljnjeg polja tako što na dipole deluje moment magnetizacije m.

Karakteristika feromagnetizma je histerezisna kriva u obliku slova S koja opisuje magnetizaciju feromagnetnih materijala pod uticajem spoljnog magnetskog polja. Oblik ove krive je posledica:

Unutar jednog magnetnog domena svi elementarni magneti su usmereni u istom pravcu. Kada materijal nije magnetizovan, elementarni magneti su usmereni u svim pravcima. Kada se takav materijal izloži magnetnom polju, magnetni domeni se sve više orijentišu u pravcu spoljnjeg magnetnog polja. Kada se svi domeni usmere u tom pravcu, dalja magnetizacija materijala više nije moguća. Tada kažemo da je došlo do zasićenja.

Kada se ukloni spoljno magnetno polje, domeni se delom dezorijentišu i magnetizacija opada. Feromagnetni materijal pokazuje osobinu remanentne magnetizacije. Da bi se materijal razmagnetisao, potrebno je primeniti spoljno magnetno polje suprotnog smera.

Magnetno uređenje može se poremetiti zagrevanjem. Tada feromagnetni materijali postaju paramagnetni. Temperatura na kojoj nestaje magnetna uređenost materijala naziva se Kirijeva temperatura (dobila ime po Pjeru Kiriju).

Gore Verbinski

Gore Verbinski (Oak Ridge, 16. ožujka 1964.), američki filmski redatelj i pisac.

Gore je počeo svoju karijeru kao redatelj glazbenih spotova za bendove poput Bad Religion i Monster Magnet, nakon toga se prebacio na reklamne spotove za koje je često bio nagrađivan.

Redateljski debi doživio je sa obiteljskom komedijom Mouse Hunt (1997.). Nakon toga usljedio je polovičan uspijeh sa The Mexican (2001.), godinu dana kasnije obradio je japanski horor Krug (2002.) s Naomi Watts. Režirao je 2003. godine gusarsku avanturu Pirati s Kariba: Prokletstvo Crnog bisera s Johnny Deppom i Orlando Bloomom u glavnim ulogama. Sljedeći film je bio The Weather Man (2005.) s Nicolas Cagem, film je dobro prošao kod kritike, ali je zarada u kinima podbacila.

Vraća se 2006. godine sa nastavkom Pirata, Pirati s Kariba: Mrtvačeva škrinja koji je bio golem box-office uspijeh zaradivši preko 1 milijardu $. Sredinom 2007. godine dolazi i 3. nastavak Pirati s Kariba: Na kraju svijeta kojeg također režira Gore Verbinski.

Hot Spring County, Arkansas

Hot Spring County, Arkansas (engl. Hot Spring County) je okrug u američkoj saveznoj državi Arkanzas.

In the Zone (DVD)

In the Zone je peta video kompilacija američke pjevačce Britney Spears objavljena 6. travnja 2004. pod Jive Recordsom. DVD je bio na vrhu ljestvice DVD-ova u SAD-u i za sada ima platinastu nakladu.

Kompas

Kompas je instrument koji reagira na magnetizam Zemlje. Služi za određivanje strana svijeta. Pokretna magnetna igla uvijek se okreće prema sjeveru.

L'Aîné des Ferchaux (film)

L'Aîné des Ferchaux (sh. Prvorođeni Fercheaux) je francusko-italijanski kriminalističko-pustolovni film snimljen 1963. u režiji Jean-Pierrea Melvillea. Predstavlja adaptaciju istoimenog romana belgijskog pisca Georgesa Simenona. Protagonist, koga tumači Jean-Paul Belmondo, je bivši padobranac i propali bokser koji se zaposli kao pomoćnik i tjelohranitelj pariškom bankaru (čiji lik tumači Charels Vanel). Radnja prikazuje kako, nakon što je protiv njegovog šefa pokrenuta istraga, zajedno sa njim bježi u SAD, ali i kako se tokom bijega njihov odnos počinje mijenjati.

L'Aîné des Ferchaux je bio Melvilleov prvi film u boji, a dijelom je sniman na autentičnim američkim lokacijama.

Godine 2001. je snimljen istoimeni televizijski film gdje je Belmondo tumačio lik bankara, a Samy Naceri lik njegovog pomoćnika.

Magnet, Nebraska

Za ostale upotrebe, v. Magnet (razvrstavanje).Magnet je selo u američkoj saveznoj državi Nebraska. Po popisu stanovništva iz 2010. u njemu je živelo 57 stanovnika.

Magnet (komediograf)

Magnet ili Magnes (grč. Μάγνης, oko 484–oko 424. pne.) bio je jedan od najvažnijih komediografa iz nastarijeg perioda u razvoju stare atičke komedije.

Magnet (mitologija)

Magnet (starogrčki: Μάγνης) bilo je ime više ličnosti u grčkoj mitologiji.

Magnet, sin Zevsa i Tije, kćeri Deukalionove, ili, prema drugima, sin Eola i Enarete ili, prema trećima, sin Arga (sina Friksova) i Perimele (Admetove kćeri), eponimni utemeljitelj i prvi kralj poluostrva Magnezije, brat Makedonov. Ponekad se poistovećuje s ocem Perseja, Diktisa, Polidekta, Pijera i Ejoneja, koje mu je sve rodila neka neimenovana najada kakvog izvora na ostrvu Serifu. Ta je najada sa dva od svojih sinova (Diktisom i Polidektom) otišla na Serif. S muzom Kaliopom Magnet je imao sina Himeneja. Kad se Apolon zaljubio u Himeneja i bio kod njega u Magnetovoj kući, Hermes je ukrao Apolonovi stado krava.Magnet sa Zakintosa bio je jedan od Penelopinih prosaca. Odisej ga je ubio zajedno s ostalima.

Magnet Cove, Arkansas

Magnet Kov (engl. Magnet Cove) je grad u američkoj saveznoj državi Arkanzas.

Magnetizam

Magnetizam (prema magnetu koje dolazi od lat. magnes, genitiv magnetis < grč. Μαγνῆτıς λίϑος: kamen iz Magnezije) je skup pojava povezanih s magnetskim poljem i s ponašanjem tvari u magnetskom polju. Magnetska svojstva tvari potječu od magnetskih momenta atoma i njihovih međudjelovanja koja mogu stvoriti kolektivno magnetsko uređenje. Magnetizam atoma posljedica je magnetizma elektrona i atomske jezgre i njihovih međudjelovanja. Razlikuje se orbitalni magnetski moment, zbog gibanja elektrona oko atomske jezgre, i spinski magnetski moment, kao vlastito kvantnomehaničko svojstvo elektrona i jezgre. S obzirom na ponašanje u magnetskom polju, sve se tvari odlikuju svojom magnetskom permeabilnošću. Tako se mogu razlikovati dijamagnetične, paramagnetične, feromagnetične, ferimagnetične i antiferomagnetične tvari.

Magnetno polje

Magnetno polje je posrednik kojim se ostvaruje magnetno uzajamno delovanje.Prema tome, kao sto u prostoru oko svake nepokretne naelektrisane cestice postoji elektrostaticko polje, oko svake naelektrisane cestice koja se krece postoji i magnteno polje.Prema tome, magnetno polje postoji oko provodnika kroz koje protice elektricna struja, kao i oko prirodnih i vestackih magneta.

U fizici magnetno polje je relativistički deo električnog polja, kako je to objasnio Albert Ajnštajn. Kada se naelektrisanje kreće u odnosu na posmatrača, električno polje ovog naelektrisanja usled zakrivljenosti prostora posmatrač ne vidi kao sferno simetrično (a ni kao radijalno usled dilatacije vremena) u odnosu na naelektrisanje i mora se proračunavati koristeći Lorencovu transformaciju. Jedan od proizvoda ove transformacije jeste komponenta električnog polja koja deluje samo na pokretna naelektrisanja - i zovemo ga magnetno polje.

Kvantno mehanička kretanja elektrona u atomima stvaraju magnetna polja stalnih feromagneta. Naelektrisane čestice sa spinom takođe imaju magnetni moment. Neke električno neutralne čestice (kao na primer neutron) koje imaju spin takođe imaju i magnetni moment zbog rasporeda naelektrisanja u njihovoj unutrašnjoj strukturi. Čestice bez spina nikada nemaju magnetni moment.

Me Against the Music

"Me Against the Music" je pjesma Britney Spears sa Madonnom. Pjesmu su napisale Spears i Madonna uz pomoć Christophera Stewarta, Penelope Magnet, Thabisa Nikhereanye, Teriusa Nasha, i Garyja O'Briena za Spearsin četvrti sudijski album In the Zone, objavljen kao prvi i najvani singl za album.

Michael Faraday

Michael Faraday (Newington Butts, 22. rujna 1791. - Hampton Court, 25. kolovoza 1867.) je bio britanski znanstvenik (fizičar i kemičar) koji je odgovoran za mnoga otkrića na području elektromagnetizma i elektrokemije. Izumio je i prvi oblike stroja koji je kasnije postao Bunsenov grijač, neizostavni dio u laboratorijima kao izvor topline.

Michael Faraday bio je velik znanstvenik. Neki povjesničari znanosti nazivaju ga velikim eksperimentalistom u povijesti znanosti. Njegova influencija jako je doprinijela, da je elektrika važan dio tehnike. Fizička jedinica za kapacitet, farad (F) nazvana je u njegovu čast.

Prefektura Magnezija

Prefektura Magnezija (gr: Νομός Μαγνησία - Nomos Magnesia) je oblast u južnom delu Periferije Tesalija, u središnjem delu Grčke. Upravno središte prefekture je i njen najveći grad je Volos. Prefektura obuhvata i većinu Sporadskih ostrva.

Na drugim jezicima

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.