Kultura

Kultura se odnosi na cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest na naučene obrasce mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i na izraze tih obrazaca u materijalnim objektima. Riječ kultura dolazi iz latinskoga colere, što je značilo: nastanjivati, uzgajati, štititi, štovati. Za kulturu postoje i druge definicije koje odražavaju razne teorije za razumijevanje i kriteriji za vrednovanje ljudske djelatnosti. Antropolozi kulturu smatraju definirajućim obilježjem roda Homo.

AltamiraBison
Simboličko izražavanje ljudi u vremenu dosezanja bihevioralnog moderniteta prahistorijskog čovjeka.
Sri Mariamman Temple Singapore 3 amk
Religija i ekspresivna umjetnost važni su aspekti ljudske kulture.
Hacker-Pschorr Oktoberfest Girl Remix
Proslave, rituali i potrošački obrasci važni su aspekti pučke kulture.
Chinese honor guard in column 070322-F-0193C-014.JPEG
Socijalna i politička organizacija varira među različitim kulturama.
Backlit keyboard
Tehnika, kao što je pisanje, dopušta visok stupanj kulturne kompleksnosti.

Definiranje kulture

Mnogi ljudi danas koriste shvatanje "kulture" koje se razvilo u Europi tijekom 18. i ranog 19. stoljeća. To shvaćanje kulture odražavalo je nejednakost unutar europskih društava i među europskim silama i njihovim kolonijama diljem svijeta. Ono izjednačuje "kulturu" s "civilizacijom" i suprostavlja oboje "prirodi". Prema tom mišljenju neke su zemlje civiliziranije od drugih kao što su i neki ljudi kulturniji od drugih. Stoga su neki kulturni teoretičari zapravo pokušali izbaciti popularnu ili masovnu kulturu iz definicije kulture.

Kultura se u praksi odnosi na elitna dobra i aktivnosti kao što su haute cuisine, visoka moda ili haute couture, muzejska umjetnost i klasična glazba, te riječ kulturan označava ljude koji znaju o tim aktivnostima i sudjeluju u njima. Na primjer, netko tko koristi 'kulturu' u smislu 'kultivacije' može uvjeravati da je klasična glazba najotmjenija od glazbe radne klase kao što su punk rock ili domorodačka glazbena tradicija australskih Aboridžina.

Ljudi koji koriste "kulturu" na taj način paze da je ne koriste u množini. Oni vjeruju da ne postoje zasebne kulture, svaka sa svojim vlastitim vrijednostima i logikom, nego radije koriste samo jedan standard rafinacije kojim se sve grupe mogu objasniti. Stoga su oni ljudi koji imaju različite običaje shvaćeni kao "nekulturni" zbog "njihove različite kulture". Ljudi s nedostatkom "kulture" često se čine "prirodnijima", pa promatrači često kritiziraju elemente visoke kulture zbog potiskivanja "ljudske prirode".

Neke socijalne kritike od 18. stoljeća pa nadalje prihvaćaju taj kontrast između kulturnih i nekulturnih, ali naglašavaju da su rafiniranost i razrađenost kvarenje, a neprirodni razvoj onaj koji zakriva i izobličuje ljudsku suštinsku prirodu. Na račun toga, narodna glazba ljudi iz radne klase je iskreno izražavanje prirodnog načina života, dok je klasična glazba površna i dekadentna. Jednako, ljudi koji nisu sa Zapada često se vide kao 'plemeniti divljaci' koji žive autentičnim neokaljanim životima koji još uvijek nisu složeni i iskvareni visoko raslojenim kapitalističkim sustavom Zapada.

Danas mnogi društveni znanstvenici odbacuju monadno shvaćanje kulture te suprotnost kulture i prirode. Oni priznaju da su neelitne kulture jednako kulturne kao elitne (i da su ljudi koji nisu sa Zapada jednako civilizirani) – oni su samo kulturni na različit način. Stoga, socijalni promatrači kontrastiraju "visoku" kulturu elite s "popularnom" ili pop kulturom, koja označuje dobra i aktivnosti namijenjenih za proizvodnju i potrošnju neelitnih ljudi ili masa. Obje se kulture, visoka i niska, mogu vidjeti i kao supkulture.

Kultura kao "svjetski gledana"

Tijekom romantizma u Njemačkoj su znanstvenici, posebno oni zaokupljeni nacionalizmom (težnja za ujedinjenjem Njemačke i borba potlačenih naroda u Austro-ugarskoj Monarhiji), razvili obuhvatniji pojam kulture kao "svjetski gledane". Taj način razmišljanja, različit i neusporediv pogled na svijet, obilježje je svake etničke grupe. Iako obuhvatnije od ranijih gledišta, taj pristup još uvijek je dopuštao razlike među "civiliziranim" i "primitivnim" ili "plemenskim" kulturama.

Do kasnih godina 19. stoljeća antropolozi su prihvatili i prilagodili termin kultura na širu definiciju koju su mogli primjeniti na široku raznolikost društava. Oprezni prema teoriji evolucije, pretpostavili su da su se sva ljudska bića razvila jednako i da činjenica da svi ljudi imaju kulturu mora proizlaziti na neki način iz čovjekove evolucije. Oni su također iskazali nesklonost upotrebe biološke evolucije za objašnjavanje razlika između specifičnih kultura -- pristup koji je ujedno bio i legitimni oblik rasizma. Oni su vjerovali da će biološka evolucija proizvesti najobuhvatniji pojam kulture, shvaćanje koje su antropolozi mogli primjeniti jednako na društva s pismom i bez njega ili na nomadska i na sedentarna društva. Dokazivali su da su kroz smjer svoje evolucije ljudska bića razvila univerzalnu ljudsku sposobnost za određivanje iskustava, te za kodiranje i komuniciranje njima putem simbola. Kada su ti sustavi simbola bili naučeni ljudi su se počeli razvijati neovisno o biološkoj evoluciji (drugim riječima, jedno ljudsko biće može se naučiti vjerovanju, vrijednostima ili načinu stvaranja nečega, iako dva čovjeka nisu biološki u srodstvu). Stariji argumenti o prirodi protiv odgoja osporavaju da je ta sposobnost za simboličko razmišljanje i socijalno učenje proizvod ljudske evolucije.

Ljudi koji žive odvojeni jedan od drugoga razvijaju jedinstvene kulture, ali elementi različitih kultura mogu se lako širiti iz jedne grupe ljudi na drugu. Kultura je dinamična i može biti naučena, stvarajući ju potencijalno brzim oblikom adaptacije na promjenu fizičkih uvjeta. Antropolozi gledaju kulturu ne samo kao proizvod biološke evolucije nego kao njezin dodatak, kao glavna sredstva ljudske prilagodbe na svijet.

To gledanje kulture kao sustava simbola s prilagođenim funkcijama koji je različit od mjesta do mjesta, vodilo je antropologe da shvaćaju različite kulture kao definirane različitim obrascima. Te obrasce čine dugotrajan, proizvoljan i dogovoren skup značenjâ koji su uzeli konkretan oblik u mitovima i ritualima, oruđu, dizajniranju stambenog prostora i planiranju naselja. Antropolozi stoga razlikuju materijalnu kulturu od simboličke (nematerijalne, duhovne) kulture, ne samo jer svaka odražava različite vrste ljudske djelatnosti, nego također jer sačinjavaju različite vrste podataka koji traže različite metodologije.

Takvo gledište kulture postalo je dominantnim između Prvog i Drugog svjetskog rata, a uključivalo je da je svaka kultura vezana i mora biti shvaćena kao cjelina, na svojim vlastitim terminima. Rezultat toga bilo je stvaranje kulturnog relativizma, tj. promatranja neke kulture sa stajališta te kulture. Takav pristup kulturi ne pita je li neka značajka moralna ili ne, nego kakvu ulogu ima u životu toga društva.

Usprkos tomu, shvaćanje da je kultura kodirana simbolima i stoga može biti naučena s jedne osobe na drugu određuje da se kultura, iako ograničena, mijenja. Kulturna promjena može biti rezultat otkrića i izuma, ali također može biti rezultat dodira između dviju kultura. Pod miroljubivim uvjetima dodir između dviju kultura može voditi ljude da "posude" (zapravo, nauče) jedni od drugih (difuzija (antropologija) ili transkulturacija). Pod uvjetima nasilja i političke nejednakosti, ljudi jednoga društva ipak mogu "ukrasti" kulturne tvorevine od drugih, ili nametnuti kulturne tvorevine drugima (akulturacija). Teorija difuzije inovacija predstavlja istraživački utemeljen model za određivanje kako, kada i zašto ljudi prihvaćaju nove ideje.

Sva ljudska društva bila su upletena u procese difuzije, transkulturacije i akulturacije, te malo antropologa danas vide kulturu kao ograničenu. Ti antropolozi pokazuju da umjesto razumijevanja kulturnih tvorevina u terminima njene vlastite kulture, mora biti shvaćeno u terminima šire povijesti uključujući i dodire i odnose s drugim kulturama.

Pored gore spomenutih procesa još od Kolumba svijet je bio na širokoj osnovi obilježen migracijama, uključujući kolonijalnu ekspanziju i prisilnu migraciju kroz ropstvo. Rezultat toga su mnoga kulturno heterogena društva. Neki antropolozi su dokazivali da su heterogena društva ipak ograničena nekakvim jedinstvenim kulturnim sustavom i da heterogeni elementi se bolje shvaćaju promatrajući ih kao supkulture. Drugi su dokazivali da ne postoji jedinstveni ili koordinirajući kulturni sustav i da se heterogeni elementi moraju shvatiti zajedno u obliku multikulturalnog društva. Multikulturalizam se podudarao s preporodom političkog identiteta koji uključuje zahtjeve za prepoznavanjem kulturnih jedinstvenosti socijalnih podgrupa.

Sociobiolozi dokazivali su da se mnogi aspekti kulture mogu najbolje shvatiti kroz koncepciju mema koje je prvi uveo Richard Dawkins u svojoj knjizi The Selfish Gene iz 1976. godine. Ideja govori o postojanju jedinicâ kulture ili memima koji su jako sličili genima u biologiji evolucije. Iako je to stajalište zadobilo neku popularnu vrijednost, antropolozi ga općenito odbacuju.

Komponente kulture

Drugi uobičajen način razumijevanja kulture je promatranje kulture koju čine njene komponente: simboli, jezik, vrijednosti, norme, i rituali.

Vrijednosti su apstraktne ideje o tome što je dobro, ispravno i poželjno. One su osnova za društvene norme. Norme su, dakle, društvena pravila ili upute što određuju prikladno ponašanje u određenim situacijama. Dijele se prema oštrini sankcija koje izaziva njihovo kršenje, a provodi ih društvo. Tako najblaže sankcije izaziva kršenje folkways normi (nerukovanje prilikom pozdravljanja, ne pokrivanje ustiju prilikom zijevanja...), dok kršenje mores (lat. običaj) normi i zakona izaziva najveće sankcije.

Pravilo je da se arheolozi fokusiraju na materijalnu kulturu, a kulturni antropolozi na simboličku kulturu, iako na kraju obje grupe zadržavaju zanimanje za odnose između tih dviju dimenzija. Nadalje, antropolozi shvaćaju "kulturu" za označavanje ne samo potrošnja dobara, nego na opće procese koji proizvode takva dobra i daje im značenje, na socijalne odnose i postupak u kojima takvi objekti i procesi postaju ugrađeni.

Kultura kao obrasci proizvoda i djelatnosti

U ranim godinama 20. stoljeća antropolozi su shvaćali kulturu ne za označavanje skupa zasebnih proizvoda i djelatnosti (bilo materijalnih bilo simboličkih) nego radije za podcrtavanje obrazaca istih. Nadalje, oni su pretpostavili da su takvi obrasci imali jasne granice (stoga neki ljudi miješaju "kulturu" s društvom koje ima posebnu kulturu).

U slučaju manjih društava u kojima se ljudi jedva razvrstavaju u kategorije dobi, spola, kućanstva i etničkog podrijetla, antropolozi su vjerovali da ljudi više-manje dijele isti skup vrijednosti i konvencija. U slučaju većih društava u kojima ljudi prolaze daljnje kategorizacije po regiji, rasi, etnicitetu i klasi, antropolozi su počeli vjerovati da su članovi istog društva često imali visoko kontrastne vrijednosti i konvencije. Oni su stoga koristili termin supkulture za označavanje kulturnih dijelova većih društava. Dok supkulture odražavaju položaj segmenta društva nasuprot drugim segmentima i društva u cjelini, oni često otkrivaju procese dominacije i otpora.

Kulturna promjena

Kulture su jednako predodređene za promjenu kao i za otpor prema njoj. Otpor može doći iz navike, religije, te integracije i međuneovisnosti o kulturnim značajkama. Na primjer, muškarci i žene imaju komplementarne uloge u mnogim kulturama. Jedan spol može željeti promjenu koja će utjecati na drugi, kao što se dogodilo u zapadnim kulturama u drugoj polovici 20. stoljeća.

Kulturološka promjena može biti uzrokovana okolinom, inovacijama i drugim unutarnjim utjecajima, te dodirivanjem s drugim kulturama. Na primjer, kraj zadnjeg ledenog doba doveo je do otkrića poljoprivrede.

Neka otkrića koja su utjecala na zapadnu kulturu u 20. stoljeću uključivali su pilulu za kontrolu rađanja, televiziju i internet. Pilula je pomogla obiteljima da imaju mnogo novaca i ženama da imaju veću slobodu. Televizija nije samo donijela slične vizualne programe u mnoge domove, nego je također utjecala kako i kada će članovi obitelji biti u međusobnoj interakciji.

Dodir između kultura može rezultirati difuzijom, ili na široj osnovi, akulturacijom.

Difuzija (antropologija) je proces u kojem se nove ideje, ponašanja, tehnologije i vjerovanja prenose s osobe na osobu, s grupe na grupu ili s društva na društvo. Hamburgeri, primjerice, kada su uvezeni u Kinu iz SAD-a činili su se egzotičnima. "Difuzija poticaja" odnosi se na element jedne kulture koji vodi inovaciji u drugoj kulturi. Teorija difuzije inovacija predstavlja istraživački utemeljen model za određivanje zašto i kada ljudi prihvaćaju nove ideje, postupke i proizvode.

Kada neka grupa u dodiru s drugom gubi svoje izvorne kulturne značajke i preuzima tuđe, govorimo o alkuturaciji. Ona se najviše odvijala prilikom procesa kolonizacije naročito među domorodačkim plemenima, npr. Indijanci i Aboridžini.

Srodni procesi na individualnoj razini jesu asimilacija i transkulturacija, tj. prihvaćanje drukčije kulture od pojedinca.

Kulturna istraživanja

Kulturna istraživanja su se razvila u kasnim godinama 20. stoljeća dijelom kroz ponovno uvođenje marksističkog mišljenja u sociologiju i dijelom kroz artikulaciju sociologije i ostalih akademskih disciplina kao što je književna kritika. To se ponajprije dogodilo zato da se usredotoči na analize supkultura u kapitalističkim društvima. Slijedeći neantropološku tradiciju, kulturna se istraživanja općenito usredotočuju na proučavanje potrošnje dobara (kao što su moda, umjetnost i književnost). Zbog razlikovanje "visoke" i "niske" kulture tijekom 18. i 19. stoljeća koje se činilo neodgovarajućim za pripisivanje masovnoj proizvodnji i masovnoj tržišnoj potrošnji dobara koje kulturna istraživanja analiziraju, ti znanstvenici radije koriste termin "popularna kultura".

Danas su se neki antropolozi pridružili projektu kulturnih istraživanja. Većina ipak odbacuje pojam kulture kao ograničene, i shodno tome odbacuju pojam supkulture. Umjesto toga oni vide kulturu kao složenu mrežu promjenjivih obrazaca koji povezuju ljude u različitim situacijama i društvene formacije različitih osnova. Prema tome gledištu bilo koja grupa može izgraditi svoj vlastiti kulturni identitet.

Popis kultura

Kulture suvremenih zemalja

Glavni članak: Popis članaka o nacionalnim kulturama.

  • Albanija
  • Angola
  • Australija
  • Belgija
  • Bosna i Hercegovina
  • Brazil
  • Butan
  • Čile
  • Danska
  • Egipat
  • Finska
  • Francuska
  • Gibraltar
  • Grčka
  • Gruzija
  • Hrvatska
  • Indija
  • Indonezija
  • Italija
  • Izrael
  • Japan
  • Južna Afrika
  • Kanada
    • Quebec
  • Kina
    • Hong Kong
  • Koreja
    • Južna Koreja
    • Sjeverna Koreja
  • Makedonija
  • Meksiko
  • Nizozemska
  • Novi Zeland
    • Maorska kultura
  • Peru
  • Portugal
  • Rusija
  • Sjedinjene Države
  • Srbija
  • Španjolska
  • Švedska
  • Švicarska
  • Ujedinjeno Kraljevstvo
    • Engleska
    • Sjeverna Irska
    • Škotska
    • Wales

Ostale suvremene kulture

  • Esperanto kultura
  • Kultura gluhih
  • Kultura hakera
  • Kultura kazeta
  • Kultura radne klase
  • Underground kultura

Povijesne kulture

  • Asirsko-babilonska kultura
  • Kultura doline Inda
  • Latenska kultura — iz željeznog doba u dijelovima Europe
  • Natufijska kultura — na Mediteranu prije više od 10,000 godina
  • Paideia — Klasična grčka kultura
  • Romanitas — Kultura carskog Rima
  • Weimarska kultura
  • Zapadna kultura

Više informacija

  • Akulturacija
  • Anketa svjetskih vrijednosti
  • Europski grad kulture — grad odabran od Europske Unije na godinu dana da pokaže svoj kulturni život
  • Kulturkampf — specifična kulturna borba u Njemačkoj 1870-ih
  • Kulturna evolucija
  • Kulturna raznolikost
  • Kulturna teorija
  • Kulturne predrasude
  • Kulturni imperijalizam
  • Kulturni rat
  • Kulturno ugnjetavanje
  • Organizacijska kultura
  • Prekokulturna komunikacija

Eksterni linkovi

Bavarska

Za ostale upotrebe, v. Bavarska (razvrstavanje).Bavarska (njemački i bavarski: Bayern [ˈbaɪɐn]; službeno Slobodna Država Bavarska, njemački i bavarski: Freistaat Bayern [ˈfʁaɪʃtaːt ˈbaɪɐn]), najveća savezna zemlja Njemačke, smještena na njenom jugoistoku. Ime je dobila po Bavarcima, svom većinskom stanovništvu. Glavni grad pokrajine je Minhen.

Broadway

Za ostala značenja, v. Broadway (razvrstavanje).

Broadway (Široki put na engleskom jeziku) je, kao što ime govori, široka avenija u New Yorku.

Predstavlja najstariju prometnu arteriju u gradu, koja datira još iz vremena kada se grad zvao Novi Amsterdam. Ime mu predstavlja engleski prijevod starog holandskog izraza Breede weg.

Broadway predstavlja jednu od najpoznatijih ulica na svijetu, zahvaljujući tome što su tamo smještena neke od najprestižnijih teatarskih kuća u Sjedinjenim Državama. Zbog svega toga Broadway se često koristi kao sinonim za američki elitni teatar.

Engleska

Engleska (engl. England) je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva

Naziv Engleska se vrlo često pogrešno koristi kao sinonim za državu Ujedinjenog Kraljevstva ili za otok Velika Britanija

Firenze (provincija)

Provincija Firenca (talijanski: Provincia di Firenze) je jedna 110 talijanskih provincija u okviru regije Toskana u Centralnoj Italiji.

Glavni grad provincije ali i cijele regije, ujedno i najveći grad je istoimeni grad Firenca od 358.079 stanovnika.

Guadeloupe

Gvadalupa je mali arhipelag na Antilima u Karipskom moru. Nalazi se otprilike 600 km sjeverno od obale Južne Amerike i 600 km istočno od Dominikanske republike. Nekada se zvao Karukera što znači "otok sa lijepim vodama". Prekomorski je departman Francuske.

Havaji

Havaji (engl. Hawaii, havajski Hawaiʻi) su postali 50 savezna država SAD-a 1959 godine. Nalazi se na severnom Tihom okeanu.

Hawaii je 50. savezna drzava u SAD-u. Sam geografsko-politički položaj Havaja omogućuje izuzetno pogodnu klimu, razvoj turizma, ne samo eksploataciju mora za turističke potrebe, već je ostrvo bogato prirodnom staništima endemičnih vrsta, rudama, šumama, i ako se može reći ostrvo obiluje vulkanima. Zbog svega ovoga Havaji su steciste ogromnog broja turista, vulkanologa i odavno je postalo kult kao svetsko odmaralište. Godišnje Havajčani ubiraju više stotina milijardi dolara „prodajući“ more, sunce, palme i svoju pogodnu klimu. Takođe zbog enormnog razvoja Havajske privrede Havajčani su zanemarili obrađivanje jedne trećine celokupnog Havajskog ostrva tako da se u prodavnicama mogu kupiti isključivo proizvodi američkog porekla. To pomalo deluje zavisnički ali ipak Havaji ostaju zapisani u svim analima po najbrojnijim turističkim posetama na svetu i fantastičnim sumama obrtanja novca.

Na Havaje nisu ostali ravnodušni ni veliki naftni, filmski i industrijski magnati, pa se nedaleko od Havajske obale nalaze velike naftne platforme, a na već veoma spominjanoj plaži Vaikiki su snimljena mnoga oskarovska dela. U unutrašnjosti ostrva se potražuju zlato i dijamanti.

Helenizam

Helenizam (arhaično jelinizam) je pojam koji je od svoje prve uporabe označavao više različitih stvarnosti, no uvijek u vezi s grčkom kulturom i njezinim utjecajem na negrčki svijet nakon osvajanja Aleksandra Velikog (oko 333.-323. pne.). U tom razdoblju se događaju promjene u grčkoj kulturi, veri i životu uopšteno. Naime, mešanjem istočnjačkih kultura koje je osvojio Aleksandar Veliki i grčke kulture, dolazi do njihovog ispreplitanja.

Pojam helenizma koji se koristi u suvremenoj historiografiji mora se razlikovati od njegova antičkog značenja. Općenito se on odnosi na razdoblje od osvajanja Aleksandra Velikog do rimske carske vlasti (oko 30. pne.). U tom je vremenu došlo do miješanja grčke kulture i svjetonazora s istočnom kulturom i svjetonazorom. Tako imamo nove verske kultove (npr. sunčanog boga Mitre, Ozirisa, Izide i dr.), umjetničke stilove i sl.

Taj je novonastali pogled na svijet uključivao karakterističnu kulturu, arhitekturu, umjetnost, filozofiju i religiju, a raširena je uporaba grčkog jezika i pisma.

Indijski nacionalni kalendar

Indijski nacionalni kalendar (poznat i kao Sakanski kalendar (Saka ili Šaka) je zvanični građanski kalendar u Indiji. Koriste ga, naporedo sa Gregorijanskim kalendarom, novine Gazette of India, u emisijama Sveindijskog radija i u kalendarima i komunikacijama koje izdaje indijska vlada. Osim u takve formalne svrhe, kalendar se ne koristi mnogo.

Kalendar ne treba mešati sa Hindu kalendarima. Saka eru često koriste i neki drugi kalendari.

Od 22. marta/ožujka 2017. Saka era je stara 1939 godina.

Karlovačka županija

Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj.

Koptski kalendar

Koptski kalendar, poznat i kao Aleksandrijski kalendar, je kalendar koji koristi Koptska pravoslavna crkva. Širom Egipta ga koriste farmeri, kako bi pratili različite poljoprivredne sezone.

Ovaj kalendar počiva na starom egipatskom kalendaru. Kako bi se izbeglo odstupanje tog kalendara (koji svake četiri godine žuri jedan dan u odnosu na solarnu godinu), 238. pne., u vreme Ptolemeja III, je donet Kanopski dekret kojim je predviđena interkalacija šestog epagomenalnog dana svake četvrte godine. Ali, ovoj reformi su se suprotstavili egipatski sveštenici, tako da je ideja usvojena tek 25. pne., kada je rimski car August formalno reformisao kalendar u Egiptu, čime je ostao zauvek sinhronizovan sa nedavno uvedenim julijanskim kalendarom. Ovaj reformisani kalendar je poznat kao koptski kalendar, kako bi smo ga razlikovali od antičkog egipatskog kalendara, kojeg su neki astronomi koristili do srednjovekovnih vremena. Godine i meseci etiopskog kalendara koincidiraju sa koptskim, ali imaju drugačije brojeve i imena.

Požeško-slavonska županija

Požeško-slavonska županija je županija u Hrvatskoj, koja se nalazi u središtu Slavonije. Glavni grad je Požega, po kojoj je dobila ime.

Primorsko-goranska županija

Primorsko-goranska županija je županija koja se nalazi se na zapadu Hrvatske. Obuhvaća područje grada Rijeke, sjeveroistočni dio istarskog poluotoka, Kvarnerske otoke, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Sjedište joj je Rijeka, treći po veličini hrvatski grad.

Quintana Roo

Država Kintana Ro (šp. Estado de Quintana Roo) je savezna država na krajnjem jugoistoku Meksika. Nalazi se na obali Karipskog mora na istoku poluostrva Jukatan. Ima površinu od 50.212 km² i 875.000 stanovnika.

Na jugu se graniči sa Belizom, a na zapadu sa meksičkim državama Jukatan i Kampeče. Većina teritorije je prekrivena tropskom šumom. Glavni grad države je Četumal na jugoistoku, dok je najveći i najpoznatiji Kankun na severoistoku.

Nekada se na teritoriji ove države razvijala drevna kultura Maja, čiji je najpoznatiji ostatak arheološko nalazište Tulum. U drugoj polovini 19. veka na poluostrvu Jukatan je trajao Rat kasti, odnosno sukob između domorodaca (naroda Maja) i potomaka evropskih doseljenika. Današnja država Kintana Ro je bila središte pobunjeničke indijanske države sa centrom u mestu Čan Santa Kruz. Posle poraza ustanika, ova teritorija je 1902. pretvorena u teritoriju pod centralnom državnom upravom.

Kintana Ro je osnovana 1974. i priključila se meksičkoj federaciji, kao do sada najnovija država, 8. oktobra iste godine (istovremeno sa državom Južna Donja Kalifornija). Ime je dobila po piscu i političaru iz vremena sticanja meksičke nezavisnosti Andres Kintana Rou.

Danas u državi žive potomci domorodaca, kao i doseljenici. Do osnivanja Kankuna, Kintana Ro je bila jedna od najređe naseljenih država Meksika, dok je danas država sa najvećim prilivom stanovništva.

Kintana Ro je poznata po masovnom turizmu: Kankun, Rivijera Maja, ostrvo Kozumel, Plaja del Karmen, park Skaret itd.

Rumunija

Za ostale upotrebe, v. Rumunija (razvrstavanje).Rumunija ili Rumunjska (rumunski România [romɨˈni.a]), država na jugoistoku Evrope. Graniči se sa Ukrajinom i Moldavijom na severoistoku, Mađarskom i Srbijom na zapadu i Bugarskom na jugu. Rumunija izlazi na Crno more nevelikom obalom.

Réunion

Réunion je francuski otok u Indijskom oceanu. Nalazi se 700 km istočno od Madagaskara i 200 km jugozapadno od Mauricijusa. Réunion je prekomorski departman i regija Francuske.

Sisačko-moslavačka županija

Sisačko-moslavačka županija je županija u središnjoj Hrvatskoj sa sjedištem u Sisku.

Srpskohrvatski jezik

Ћирилична верзија

Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski je najveći južnoslavenski jezik koji kao materinski govori oko 19 mil. ljudi na prostoru Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, u kojima pod različitim nazivima ima status službenog jezika. Poput drugih većih evropskih jezika, taj zajednički jezik Bošnjaka, Hrvata, Srba i Crnogoraca je policentrični standardni jezik jer se sastoji od svojih standardnih varijanata: hrvatske, srpske, bosanske i crnogorske.

Varaždinska županija

Varaždinska županija je županija nalazi se na sjeverozapadu Hrvatske. Sjedište joj je Varaždin po kojoj je dobila ime.

Šibensko-kninska županija

Šibensko-kninska županija je županija u Hrvatskoj smještena u srednjoj Dalmaciji

Na drugim jezicima

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.