Zapadna Europa

Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe. Sastoji se od šest država članica Europske unije i Monaka, u kojemu je usprkos tome što nije član Europske unije euro službena valuta. Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Francuska i Monako.

Western-Europe-map
Zapadna Europa

Geografski položaj

Sve države zapadne Europe, osim Luksemburga i Monaka, imaju izlaz na Atlanski ocean. To je postalo posebno važno nakon prerastanja SAD-a u prvu gospodarsku silu svijeta. Položaj na Atlanskom oceanu omogućio je tim zemljama da odigraju bitnu ulogu u otkrivanju i kolonizaciji Novoga svijeta. Osim što su iskorištavali jeftinu radnu snagu i velika prirodna bogatsva kolonija, one su i širile europsku kulturu i civilizaciju. Danas je Sjeverno more (a posebno Engleski kanal tj. La Manche) jedno od najprometijih svjetskih područja.
U mora te regije ulijevaju se mnoge prometno važne rijeke na kojima su velike europske luke. To su npr. rijeke Rajna, Temza, Seina, Schelda, Loire, Gironde.

Prirodno-geografska obilježja

U reljefu zapadne Europe prevladavaju stara gromadna gorja, riječne doline i zavale. Prostor je pogodan za naseljavanje i gradnju prometnica. Teže prohodno mlado gorje nalazi se samo na jugu Francuske (Alpe i Pirineji). Na granici Francuske i Italije , u Alpama, nalazi se najviši vrh Europe, 4807 metara visoki Mt. Blanc.

Klima je većinom umjereno topla. Zapadni vjetrovi, što pušu s oceana, donose dovoljno oborina. Razlike u temperaturama između ljeta i zime nisu velike zbog oceana. Na krajnjem jugu javlja se i sredozemna klima, a u najvišim dijelovima Alpa polarna klima. Vegetacija listopadnih i mješanih šuma postupno je zamijenjena oranicama i pašnjacima te područjima gdje su sagrađeni objekti.

Utjecaj mora

Pomorstvo je višestoljetna tradicija u zapadnoj Europi. Danas je pomorski promet najjeftiniji i najčešće se upotrebljava za prijevoz robe u međunarodnoj trgovini - morem se preveze oko 4/5 robe u svjetskoj trgovini. Luke su uglavnom u estuarijima rijeka. Zbog velikih razlika između plime i oseke (do 10 m), more ponegdje prodire čak 100 km uzvodno omogućavajući uplovljavanje i velikim brodovima, a tijekom oseke se povlači, čisteći i produbljujući korito rijeke. Primjeri luka na estuarijima su London i Amsterdam.

Velike količine ribe love se u Sjevernom i ostalim morima. Posebno je važno ribolovno područje pličina Dogger Bank, gdje se u proljeće lovi bakalar i sleđ. Noviji problemi su pretjeran izlov i sve veća onečišćenost Sjevernog mora.

Bogata nalazišta nafte i plina otkrivena su oko 1960. godine u Sjevernom moru. Države koje imaju izlaz na to more podijelile su ga na sektore u kojima svaka od njih ima pravo koristiti prirodna bogatstva mora i podmorja. Najviše nafte među državama zapadne Europe vadi Ujedinjeno Kraljevstvo, a plina Nizozemska. Sagrađene su brojne naftne platforme, plinovodi i naftovodi. Ipak, sve zemlje zapadne Europe moraju uvoziti naftu zbog velikih potreba.

Stanovništvo

Zapadna Europa je najgušće naseljen dio Europe. Sve države, osim Irske, imaju gustoću naseljenosti veću od 100 st/km2, a Nizozemska i Belgija te jugoistok Ujedinjenog Kraljevstva i sjever Francuske i više od 300 st/km2. Razlozi za tako veliku koncentraciju stanovništva su povoljan prirodni položaj regije i gospodarska razvijenost, te nizinski reljef i umjereno topla klima.

Narodi zapadne Europe pripadaju germanskoj i romanskoj skupini indoeuropske porodice. Germani su Englezi, Nizozemci, Luksemburžani i Flamanci (jedan od dva većinska naroda u Belgiji). Romanskoj skupini pripadaju Francuzi i Valonci (narod koji živi u južnoj Belgiji). Škoti, Velšani i Irci pripadaju posebnoj skupini naroda unutar indoeuropske porodice.

Natalitet i mortalitet u državama zapadne Europe je nizak, osim u Irskoj. Porast broja stanovnika je spor, povećava se udjel starog, a smanjuje udjel mladoga stanovništva. Manjak mlađeg stanovništva očituje se u nedostatku radne snage u visoko razvijenim gospodarstvima tih zemalja. To se rješava zapošljavanjem stranaca koji se doseljavaju iz slabije razvijenih zemalja te iz bivših kolonija zapadnoeuropskih država (npr. Alžirci i Tunižani u Francusku te Indijci u Ujedinjeno Kraljevstvo).

Većina stanovnika zapadne Europe pripada kršćanskoj regiji (protestanti i katolici). Stupanj urbanizacije je vrlo visok. Belgija, Nizozemska, Luksemburg i Ujedinjeno Kraljevstvo su među najurbaniziranijim zemljama svijeta. Tradicionalna sela zadržala se se samo još u Francuskoj. Širenjem gradova u prostor nastaju velike gradske regije - aglomeracije (na primjer Pariz.) U vrlo gusto naseljenim područjima dolazi do srašćivanja susjednih gradova u konurbacije. Dobar primjer konurbacije je belgijski tzv. Zlatni trokut (Bruxelles - Antwerpen - Gent).

Gospodarstvo

Razvijenost gospodarstva zapadnoeuropskih država očituje se u visokom narodnom dohotku po stanovniku te visokom životnom standardu. Zapadna Europa je postindustrijsko društvo. Sve je više zaposlenih u uslužnim djelatnostima, a sve manje u industriji, no industrijska proizvodnja se ne smanjuje. U informatiziranoj industriji radnike zamjenjuju strojevi.

Visoka ulaganja, suvremena tehnologija i izvrsna organiziranost donose poljoprivrednoj proizvodnji visoke prinose, unatoč slabijim prirodnim uvjetima (ne osobito plodnim tlima). Stočarstvo je važnije od ratarstva zbog prirodnih uvjeta (velike površine nad pašnjacima i vlažna klima). Uglavnom je pregonsko, što znaći da stoka pase u ograđenim pašnjacima, a kad popase travu, pregoni se na sljedeći uređeni pašnjak. Viškovi poljoprivrednih proizvoda nude se na svjetskom tržištu.

Najvažnija izvozna grana gospodarstva je industrija. Ta regija i danas je jedno od vodećih industrijskih područja svijeta. U vrijeme prve i druge industrijske revolucije prevladavale su takozvane prljave industrije (npr. crna metalurgija, tj. prerada željezne rude), a danas prevladavaju proizvodnja složenijih proizvoda (automobili, strojevi, elektronski uređaji) te petrokemija (prerada nafte) i prehrambena industrija. Sve se više uvodi tzv. čista industrija, kao i industija visoke tehnologije.

Uslužne djelatnosti su vrlo razvijene i u njima radi većina zaposlenih. Zapadna Europa je poznata po razvijenoj trgovini (1/3 svjetske međunarodne trgovine povezana je s tom regijom), prometu i bankarstvu. Države zapadne Europe poznate su i po brojnim turističkim područjima, npr. skijalištima u francuskim Alpama, gradovima prepunim kulturno-povijesnih znamenitosti (npr. Pariz, London, Amsterdam...), kupališnom turizmu elitne Azurne obale u Francuskoj itd.

Države zapadne Europe

Izvori

  • Udžbenik iz zemljopisa za 7.razred osnovne škole, izdavačka kuća Meridijani; I. izdanje, Zagreb, 2003. (str. 50.-57.)

Vidi još

Vanjske poveznice

Na engleskom

Batu-kan

Batu-kan, (?, oko 1205. – Saraj, 1255.), mongolski osvajač. Džingis-kanov unuk. Vladao je cijelom Mongolijom. Savladao je Ruse i osnovao Zlatnu Hordu, golemi zapadni krak Mongolskog Carstva, tj. državu koja je skoro 200 godina vladala Rusijom. Rjazansku Kneževinu osvaja 1237.-1238., a zatim i Suzdaljsku zemlju. Zavladao je Moskvom, Vladimirom, Suzdaljem i Novgorodom. Južnom Rusijom je harao 1239.-1240. Kijev zauzima i razara 1240. godine. Mongoli odatle kreću u zapadnu Europu i 1242. preko Ugarske dolaze sve do Trogira.Osvojivši Poljsku, Češku, Ugarsku i dolinu Dunava, bio je u odličnom položaju za invaziju na zapadnu Europu. Primivši vijesti o smrti velikog mongolskog kana Ogotaja, svog strica, povukao je vojsku kako bi sudjelovao u izboru Ogotajevog nasljednika. Time je zapadna Europa izbjegla vrlo vjerojatnu devastaciju. Nakon povratka u Rusiju, Batu-kan određuje Saraj, blizu današnjeg Astrahana, za središte Carstva. Pod Zlatnom Hordom, rusko nacionalno središte se postupno iz Kijeva seli u Moskvu.

Dobro (Livno, BiH)

Dobro je naseljeno mjesto u gradu Livnu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH..

Engleski jezik

Engleski jezik (ISO 639-3: eng), jedan od dva jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori preko 328.008.000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna širom svijeta, od čega većina živi na području UK-a (55.000.000; 1984), SAD-a (210.000.000; 1984), Australija (15.682.000; 1987), Novi Zeland (3.213.000; 1987), Irska (2.600.000; 1983), Zimbabve (375.490; 1969), Singapur (227.000; 1985), Liberija (69.000; 1993), Izrael (100.000; 1993), etc. U svakoj od nabrojanih država govori se zasebna nacionalna standardna varijanta engleskog jezika i svaka ima određene jezične posebnosti koje su zabilježene i u kodificirajućim knjigama pojedine države (rječniku, gramatici i pravopisu). Stoga se engleski jezik u sociolingvistici klasificira kao policentrični standardni jezik, kakvi su i drugi veći europski jezici.

Euroazijski jazavac

Euroazijski ili europski jazavac (Meles meles) urođeni je sisavac u većem dijelu Europe (izuzev Skandinavije, Islanda, Korzike, Sardinije, Sicilije i Cipra) i većem dijelu Azije. Član je porodice kuna (Mustelidae), čineći ga povezanim s vidrama, lasicama, zerdavima i ostalim jazavcima. Euroazijski je jazavac jedina vrsta jazavca svrstana u rod Meles. Prihvaćene podvrste uključuju:

Meles meles meles (zapadna Europa),

Meles meles marianensis

Meles meles leptorynchus (Rusija),

Meles meles leucurus

Meles meles anakuma

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije. Izdvajanje Europe od Azije potječe još od antičkog doba. Stari Grci razlikovali su Europu kao kopno zapadno od morskih prolaza Bospor i Dardaneli i Aziju kao kopno istočno od tih prolaza. U kasnijim stoljećima došlo je do spoznaje da su Europa i Azija široko povezane i da neke izrazite prirodne granice na kopnu nema. Ipak, zbog tradicije, ali i zbog povijesnih i kulturnih razlika sačuvala se podjela na Europu i Aziju. Možemo zaključiti da je u tradicionalnoj podjeli Europe i Azije granica dogovorena. Kopnena granica Europe i Azije polazi od Jugorskog poluotoka na sjeveru, prolazi gorjem Uralom i nastavlja rijekom Ural do Kaspijskoga jezera. Između Kaspijskoga jezera i Crnoga mora prolazi Kavkazom. Na moru granica prolazi kroz morske prolaze Bospor i Dardanele. Površina tradicionalno omeđene Europe približno iznosi 10,1 milijuna četvornih kilometara. Svakako treba uočiti da se tradicionalna granica Europe i političke granice, odnosno granice pojednih država ne poklapaju. Jasno je da iz tradicionalne podjele Europe i Azije slijedi da su Rusija, Kazahstan i Turska istodobno i europske i azijske zemlje.

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent. Granice kontinenta određuje gorje i rijeka Ural, Kaspijsko jezero i Kavkaz na istoku, Atlantski ocean na zapadu, Sredozemno more, Crno more i Gibraltarski tjesnac na jugu te Sjeverno ledeno more na sjeveru. Proteže se od 9° 30' zapadne zemljopisne dužine do 68° 5' istočne zemljopisne dužine i od 71° 11' sjeverne zemljopisne širine. do 36° sjeverne zemljopisne širine. Ukupan broj država u Europi je 44, a nekoliko države spada u Euroazijske države: Kazahstan, Ruska Federacija, Turska, Azerbajdžan i Turkmenistan.

Europu neki nazivaju "potkontinentom", jer smatraju da zajedno s Azijom čini kontinent Euroaziju. Činjenica je da je Europa više kulturni nego zemljopisni pojam.

Francuski jezik

Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama. Uslijed postojanja različitih standardnih varijanata francuski jezik se u sociolingvistici klasificira kao policentrični standardni jezik. Njime se koristi 90 milijuna stanovnika na Zemlji kao prvim jezikom i preko 210 milijuna ljudi kao drugim jezikom, pa je s ukupno više od 300 milijuna frankofona (službeni dokument Međunarodne organizacije Frankofonije iz 2018. godine)[1] po brojnosti govornika francuski jezik peti na svijetu.

Gospodarstvo Dominikanske Republike

Gospodarstvo Dominikanske Republike je drugo po veličini gospodarstvo na Karibima. Nalazi se u gornjem srednjem razredu zemalja u razvoju.

Gospodarstvo je prvenstveno ovisno o poljoprivredi, trgovini i uslugama, a posebno o turizmu. Iako je sektor usluga nedavno pretekao poljoprivredu, ona je i dalje najvažniji sektor u smislu domaće potrošnje i na drugom mjestu (iza rudnika) što se tiče zarade prilikom izvoza. Zone slobodne trgovine i i turizam su najbrže rastući izvozni sektori.

U SAD-u postoji velik broj doseljenika iz Dominikanske Republike, koji godišnje pošalju u matičnu domovinu oko 1,5 milijarde dolara godišnje. Većina tih sredstava se koriste za pokrivanje osnovnih kućanskih potreba, kao što su: stanovanje, hrana, odjeća, zdravstvenu skrb i obrazovanje. Također u manjoj mjeri, njima se financiraju mali poduzetnici i druge proizvodne aktivnosti.Dominikanskoj Republici najvažniji trgovinski partner su Sjedinjene Američke Države (75% izvoznih prihoda). Ostala tržišta su: Kanada, Zapadna Europa i Japan. Izvozi se: odjeća, medicinski uređaji, nikal, šećer, kava, kakao i duhan. Uvozi se: nafta, industrijske sirovine, kapitalna dobra i prehrambeni proizvodi.

Dana 5. rujna 2005., Kongres Dominikanske Republike ratificirao je sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om i pet središnjih američkih zemalja (CAFTA-DR).

Hrvatsko iseljeništvo

Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu. Skoro 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike HrvatskeVelika iseljivanja Hrvata počela su još u 15. stoljeću širenjem osmanskoga carstva. Posljedica tih iseljivanja današnje su hrvatske nacionalne manjine u Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i Italiji.

U drugoj polovici 19. stoljeća i osobito na prijelazu u 20. stoljeće Hrvati se masovno iseljuju u Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju, Novi Zeland i Južnoafričku Republiku.

Značajno raseljavanje Hrvata u razne zemlje zapadnog svijeta zabilježen je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životnim uvjetima ili zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom kao disidenti napustili svoju domovinu.

Neven

Neven (zimorod, lat. Calendula), biljni rod iz porodice glavočika (Asteraceae). Pripada mu desetak vrsta, od kojih su u Hrvatskoj uobičajeni ljekoviti (C. officinalis) i poljski neven (C. arvensis).

Domovina ovog roda su jugozapadna Azija, zapadna Europa i Mediteran. Svojom prisutnošću u vrtu štiti druge biljke od nematoda, nametnika poznatih kao oblići. Ljekoviti neven ima antiupalna svojstva, a i njegovi cvjetovi i listovi su jestivi.

Novi val

Novi val (engl. new wave) naziv je za glazbeni žanr započet 1976. godine u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama. U počecima se naziv vezao isključivo za punk, da bi kasnije označavao širi krug izvođača povezanih s punkom, te uključivao glazbu utemeljenu na žanrovima poput funka, disca, reggaea, te osobito elektronske glazbe.

Oceanska klima

Oceanska klima je vrsta klima, koju karakterizira povećana vlažnost zraka, svježa ljeta i blage zime s malim razlikama u temperaturi između godišnjih doba. Uzrok je blizina oceana, koji zimi zagrijava, a ljeti hladi. Vlaga sprečava vrlo niske temperature. Prosječna temperatura u najtoplijem mjesecu je ispod 22 °C, a u najhladnijem mjesecu oko 0 °C)

Ovaj tip klime imaju oceanski prostori umjerenih širina, kao i zapadni rubove kontinenata istih širina: veliki dijelovi Europe, (naročito zapadna Europa) i pojedini obalni dijelovi Afrike, Južne Amerike, Sjeverne Amerike, Australije i Novog Zelanda. Veći gradovi na tom području su: Pariz, London, Wellington, Seattle i dr.

Česte su kiše, dok snijeg rijetko pada. Vlažnost zraka veća je nad oceanima nego nad kopnom.

Planine

Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja. Mlada su uglavnom strmija i viša, a stara blaža i niža.

Ranokršćanska umjetnost

Ranokršćanska umjetnost (također kasnoantička ili starokršćanska umjetnost) je umjetničko razdoblje starorimske umjetnosti nakon usvajanja kršćanstva 314. godine do podjele Rimskog Carstva na Zapadno Rimsko Carstvo i Istočno Rimsko Carstvo; tj. prijelaz iz antičkoga doba u srednji vijek, u vremenu tzv. ranog kršćanstva.

Subregija

Subregija je koncepcijska jedinica koja proizlazi iz veće regije ili kontinenta i obično se temelji na položaju. Za definiranje subregije koriste se kardinalni smjerovi: sjever, jug, istok, zapad.

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine. Govori ga oko 62 milijuna ljudi, od kojih većina živi u Italiji. Standardni talijanski temelji se na firentinskom narječju. Talijanski se piše latinicom.

Talijanski je službeni jezik u Italiji i San Marinu, te u švicarskim kantonima Ticino i Grigioni. Talijanski je, uz latinski, drugi službeni jezik u Vatikanu, uz slovenski je službeni i u slovenskim primorskim općinama Koper, Izola i Piran, te se uz hrvatski koristi i u Istri i u Rijeci, gdje živi talijanska manjina. Dosta je raširen i među potomcima iseljenika u Luksemburgu, SAD-u, Kanadi, Argentini, Brazilu i Australiji. Također ga dobro poznaju žitelji Malte, gdje je bio jedan od službenih jezika, dok ga 1934 nije zamjenio engleski. U manjem opsegu govori se i u bivšim afričkim kolonijama Italije, kao što su Somalija, Libija i Eritreja.

Talijanski je peti po redu jezik na svijetu koji se uči u školama (poslije engleskog, francuskog, španjolskog i njemačkog).

Umjereni pojas

Umjereni pojas u zemljopisu označuje područja Zemljine kugle koja se prostiru između tropskog pojasa i polarnih krugova. U tim su područjima izmjene ljeta i zime općenito postupne. Ljeti je toplo, a ne izrazito vruće, dok je zimi svježe, a ne ledeno hladno. Klime umjerenog pojasa imaju prilično nepredvidivo vrijeme, te se unutar istog godišnjeg doba izmjenjuju vedri i oblačni dani, te dani s različitim intenzitetom padalina.

Unsko-sanska županija

Unsko-sanska županija, (službeni naziv na bošnjačkom jeziku: Unsko-sanski kanton) je prva od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, a ime je dobila po rijekama Uni i Sani koje kroz nju protječu. Županijsko središte je grad Bihać.

Zapadni svijet

Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja. To su najčešće države Europske unije, SAD, Kanada i Australija. Neki stručnjaci u Zapadni svijet svrstavaju i cjelokupnu Latinsku Ameriku, Južnoafričku republiku i Novi Zeland. Većina država zapadnog svijeta je dosegnula visoki stupanj gospodarskog razvoja. Prevladavajuća religija je kršćanstvo.

Mnogo država današnjeg zapada je za vrijeme Hladnoga rata pripadalo zapadnom bloku, a danas je u NATO savezu.

Regije svijeta

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.