Zürich

Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona. Gradska aglomeracija je oko 1.300.000 stanovnika. Grad je glavno trgovačko i kulturno središte države i općenito je prihvaćen kao jedna od svjetskih metropola. Prema anketi iz 2006. godine, Zürich je grad s najboljom kvalitetom života na svijetu.[1]

Podrijetlo imena vjerojatno je od keltske riječi Turus, pronađene na grobskom natpisu, koji datira iz vremena rimske okupacije u 2. stoljeću. Antičko ime grada je bilo Turicum.

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Zürich. Za druga značenja, pogledajte Zürich (razdvojba).
Zürich
Zürich
Grb
Grb grada Zürich
Osnovni podatci
Kanton Zürich
Distrikt Zürich
Jezik njemački
Stanovništvo 404,783 (2014.)
Površina 91,88 km²
Visina 408 m
Koordinate 47°22′N 8°33′E / 47.367°N 8.55°EKoordinate: 47°22′N 8°33′E / 47.367°N 8.55°E
Poštanski broj 8000-8099
Gradonačelnik Elmar Ledergerber
Službena stranica www.stzh.ch
Karta
Karta grada Zürich

Zemljopis

Zurich-aerial-1999-08-08
Snimka iz zrakoplova, s jugoistoka

Grad se nalazi na mjestu gdje rijeka Limmat istječe iz jezera Zürich. Grad je okružen šumovitim brdima Gubrist, Hönggerberg, Käferberg, Zürichberg, Adlisberg i Öttlisberg. Zemljopisni centar grada je Lindenhof, mali brežuljak na zapadnoj obali Limmata, otprilike 700 metara sjeverno od mjesta gdje rijeka istječe iz jezera. Danas se grad proširio izvan svojih prirodnih hidrografskih granica (tj. brda) prema sjeveroistoku.

Povijest

Zurich.jpeg
Pogled na Zürich

U rimsko doba, Turicum je bilo mjesto skupljanja poreza na granici Gallie Belgice i Rætije za robe prevožene preko rijeke Limmat. Karolinški dvorac, koji je unuk Karla Velikog, Ludvig Njemački, izgradio na mjestu rimske palače, spomenut je 835. godine ("in castro Turicino iuxta fluvium Lindemaci"). Ludvig je također osnovao opatiju Fraumünster 853. godine za svoju kćer Hildegard, a benediktinskom samostanu darovao je zemljište Züricha, Urija i Albisku šumu, te postavio samostan pod svoju upravu.

Godine 1045. njemački kralj Henrik III. dao je samostanu pravo da drži tržnice, skuplja poreze i kuje kovanice, čime je nadstojnica samostana efektivno postala vladarica grada.

Zürich je postao reichsunmittelbar (vrsta gradske autonomije u Svetom Rimskom Carstvu) 1218. godine izumiranjem obitelji Zähringer. Gradske zidine izgrađene su 1230. godine, obziđujući 38 hektara. Car Fridrik II. promaknuo je nadstojnicu samostana u čin vojvotkinje 1234. godine. Nadstojnica je postavljala gradonačelnika, a često je delegirala kovanje novca građanima grada. Međutim, politička snaga samostana polako je padala tijekom 14 stoljeća, osnivanjem Zunftordnunga (zakon gilda) Rudolfa Bruna 1336. godine. Brun je također postao prvi neovisni gradonačelnik, t.j. prvi kojeg nije postavila vojvotkinja.

Zürich se pridružio Švicarskoj Konfederaciji (koja je onda bila jako slobodna konfederacija de facto samostalnih država) kao 5. članica 1351. godine. Bio je izbačen iz konfederacije zbog rata s drugim članovima konfederacije preko Togenburškog teritorija (Stari ciriški rat). Poražen je 1446. godine i ponovno primljen u konfederaciju 1450. godine.

Murerplan Zuerich
Murerplan (karta Züricha) iz 1536. godine

Ulrich Zwingli je započeo švicarsku reformaciju dok je bio glavni propovjednik u Zürichu. Tu je živio od 1484. do smrti 1531. godine.

Godine 1839. grad se morao predati zahtjevima svojih seoskih podanika, nakon njihova ustanka (Züriputscha) 6. rujna. Većina grudobrana grada izgrađena u 17. stoljeću srušila se bez ikakvog napada, kako bi se ublažila zabrinutost seljaka zbog gradske hegemonije. Ciriški sporazum između Austrije, Francuske, i Sardinije potpisan je 1859. godine.

Od 1847. godine Spanisch-Brötli-Bahn, prva željeznica na švicarskom teritoriju, spaja Zürich s Badenom, uspostavljajući ciriški glavni kolodvor kao izvor švicarske željezničke mreže. Današnja zgrada glavnog kolodvora datira iz 1871. godine.

Grb

Banner Zuerich 1585
Nosač stijega Züricha

Plavobijeli grb Züricha potječe iz 1839. godine i izveden je iz plavih i bijelih stjegova u upotrebi već 1315. godine. Prvo sigurno svjedočanstvo o stijegu s istim bojama je iz 1434. godine. Dva se lava nalaze postrance. Crveni Schwenkel na vrhu stijega ima razna tumačenja: za Cirišane, znak je počasti koji je Rudolf I. dao, a susjedi Züricha su se rugali da znak obilježava uspomenu gubitka ovog stijega u Winterthuru 1292. godine. Danas se isti stijeg upotrebljava kao grb grada i grb kantona.

Gradske četvrti

Gradske četvrti Züricha
Kreis (okrug) Ime četvrti
1 Altstadt
2 Enge, Wollishofen i Leimbach
3 Wiedikon
4 Aussersihl
5 Industriequartier
6 Oberstrass i Unterstrass
7 Fluntern, Hottingen, Hirslanden i Witikon
8 Riesbach
9 Altstetten i Albisrieden
10 Wipkingen i Höngg
11 Affoltern, Oerlikon i Seebach
12 Schwamendingen

Znamenitosti

Crkve

  • Grossmünster (veliki ministar), blizu jezera u starom dijelu grada, gdje je Zwingli bio pastor; prva zgrada izgrađena oko 820. godine, Karlo Veliki proglasio carskom crkvom
  • Fraumünster (ministar naše žene), na suprotnoj strani rijeke Limmata; prvi dio napravljen prije 874. godine; Romanski zbor izgrađen između 1250. i 1270. godine; Marc Chagall dodao vitraž. Potpuno obnovljeno 2004. godine.
  • St. Peter (niz rijeku od Fraumünstera, u starom gradu) ima najveći satni brojčanik u Europi.

Muzeji

Uetliberg
Jezero Zürich
  • Museum Bärengasse, povijest grada u 18. stoljeću
  • Kunsthaus Zürich, jedna od najvećih zbirki klasične moderne umjetnosti na svijetu (Munch, Picasso, Braque, Giacometti itd.)
  • Museum Rietberg, antička azijska umjetnost
  • Museum Bellerive, muzej mode, arhitekture i dizajna, smješten u vili na plaži jezera
  • Kunsthalle Zürich
  • Migros Museum, moderna umjetnost
  • Švicarski Nacionalni Muzej (Landesmuseum)

Gospodarstvo

Zh bahnhofstrasse lowres 1
Glavni stožer UBS banke

UBS, Credit Suisse, Swiss Re, SWX Švicarska Burza i mnogo drugih financijskih zavoda imaju glavne stožere u Zürichu, trgovačkom središtu Švicarske. Također, Zürich je glavno središte "offshore" bankarstva, uglavnom zbog velike diskrecije švicarskih banaka. Procjenjuje se da financijski sektor obuhvaća jednu četvrtinu svih ekonomskih aktivnosti cijelog grada.

Tvrtke koje imaju sjedište u Zürichu:

Banke

Eletrotehnika

Osiguranja

  • Swiss Life
  • Swiss Re
  • Zurich Financial Services

Telekomunikacije

  • Sunrise Communications AG

Sport

Događanja

  • Street Parade.
  • Sechseläuten, proljetni festival gilda.
  • Ciriški međunarodni kazališni festival, jedno od najvažnijih događanja scenske umjetnosti.
  • Kunst Zürich, međunarodni umjetnički sajam s godišnjim gost-gradom (New York 2005. godine); spaja najnovija umjetnička djela s djelima već etabliranih umjetnika.[2]
  • Ljetni javni umjetnički program, koji sponzorira grad Zürich. Tema 2005. godine su bili medvjedići.
  • Weltklasse Zürich, atletski miting u kolovozu.[3]
  • freestyle.ch, jedno od najvećih europskih natjecanja u ekstrmnim sportovima.

Promet

2005 zurich tram cobra
Tramvaj u Zürichu

Zürich je središte željezničkog, cestovnog i zračnog prometa Švicarske. Ima više željezničkih stanica, uključujući Glavni kolodvor, Zürich Oerlikon, Zürich Stadelhofen i Zürich Altstetten. Cisalpinski, InterCity Ekspresni pa čak i TGV vlakovi staju u Zürichu.

Kroz Zürich prolaze autoceste A1, A3 i A4. A1 ide zapadno prema Bernu i Ženevi i istočno prema Sv. Gallenu; A4 sjeverno prema Schaffhausenu, a A3 vodi sjevernozapadno prema Baselu i jugoistočno uz jezera Zürich i Walen prema Sargansu.

Zürich ima važnu međunarodnu zračnu luku u Klotenu, manje od 10 kilometara sjeveroistočno od centra grada. Ima i vojni aerodrom u Dübendorfu.

Unutar Züricha i kroz cijeli kanton, mreža javnog prijevoza ZVV je jedna od najgušćih na svijetu. Ako se uračuna učestalost, što u Zürichu zna dostići 7 minuta, onda jest najgušća mreža na svijetu. Postoje tri sredstva javnog prijevoza: S-Bahn (lokalni vlakovi), tramvaji i autobusi. Navodno ne postoji niti jedno mjesto na tlu strožeg gradskog centra udaljeno više od 150 metara od najbliže tramvajske, autobusne ili željezničke postaje.

Uz javni prijevoz postoje brodovi na jezeru i na rijeci, uspinjače te žičara koja vodi od Adliswila do Felsenegga. Putne karte vrijede za sva sredstva javnog prijevoza (vlak, tramvaj, autobus, brod).

Izvori

  1. [http://www.citymayors.com/features/quality_survey.html "Swiss and German cities dominate ranking of best cities in the world"] (engl.)
  2. Kunst Zürich (engl.)
  3. Weltklasse Zürich (engl.) (njem.)

Vanjske poveznice

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Zürich
Baden-Württemberg

Baden-Württemberg (alemanski:Baade-Wiirdebäärg) je savezna pokrajina u jugozapadnom dijelu Njemačke. Glavni grad ove pokrajine je Stuttgart. Graniči s pokrajinama Porajnjem-Falačkom, Hessenom i Bavarskom, zatim sa švicarskim kantonima Basel, Basel (okrug), Aargau, Schaffhausen, Thurgau i Zürich te s Elzasom u Francuskoj.

Croatia Airlines

Croatia Airlines je hrvatska nacionalna zrakoplovna tvrtka sa sjedištem u Zagrebu.

Drugo svjetsko nogometno natjecanje hrvatskih iseljenika 2011.

Drugo svjetsko nogometno natjecanje hrvatskih iseljenika 2011. (gradišćanskohrvatski: Drugo svitsko prvenstvo Hrvatov širom svita) je klupsko prvenstvo nogometnih klubova koje su osnovali hrvatski iseljenici i klubova koji predstavljaju hrvatske zajednice u iseljeništvu. Održalo se od 26. do 1. srpnja 2011. godine. Puni i službeni naziv natjecanja je "Svjetsko nogometno natjecanje klubova koje su utemeljili Hrvati izvan Domovine i nacionalnih manjina". Svečano otvaranje je bilo 26. lipnja u Splitu, na stadionu u Parku mladeži.

Utemeljitelji natjecanja su HNS, Hrvatska matica iseljenika, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija RH, a održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora. Natjecanje je službeno priznato od FIFA-e. Pobjednik dobiva prijelazni pehar.

ETH Zürich

ETH Zürich ((de) Eidgenössische Technische Hochschule Zürich ili ETHZ) je švicarski federalni institut za tehnologiju i Sveučilište tehnologije, znanosti i menadžmenta čije je sjedište su švicarskom gradu Zürichu. ETH Zurich je sedmo sveučilište u svijetu s 31 Nobelovom nagradom. Osnovala ga je švicarska vlada 1854. godine. Glavna zgrada i mnogi drugi objekti ETH Züricha se nalaze u samom središtu grada, dok se pripadajući objekti nalaze na kampusu u Hönggerbergu na kraju grada.

Poznati predavači su Arnold Benz i dr.

Elias Canetti

Elias Canetti (Ruščuk, 25. srpnja 1905. - Zürich, 13. kolovoza 1994.), austrijski književnik bugarskog i židovskog porijekla.

Godine 1981. dobio je Nobelovu nagradu za književnost.

Europsko prvenstvo u atletici - Zürich 2014.

Europsko prvenstvo u atletici - Zürich 2014. je 22. EAA-ino europsko prvenstvo u atletici po redu.

Felix Bloch

Felix Bloch (Zürich, 23. listopada 1905. – Zürich, 10. rujna 1983.), američki fizičar švicarskog podrijetla. Na Sveučilištu u Leipzigu doktorirao fiziku (1928.) i predavao do 1933. Emigrirao u SAD i djelovao na Sveučilištu Stanford (od 1934. do 1971.). Direktor CERN-a od 1954. do 1955. U Leipzigu kao teoretičar dao temeljne doprinose kvantnoj teoriji metala. Na Sveučilištu Stanford bavio se eksperimentalnim istraživanjima nuklearnog magnetizma: izmjerio magnetski moment neutrona (s L. W. Alvarezom), razvio metodu nuklearne indukcije korisne za određivanje sastava i strukture molekula. Podijelio s E. M. Purcellom Nobelovu nagradu za fiziku 1952. Poslije drugoga svjetskog rata koncentirao se na istraživanja o nuklearnoj indukciji i nuklearnoj magnetskoj rezonanciji, čiji su temelji utkani u principe MRI.

Grasshopper Club Zürich

Grasshopper-Club Zürich je švicarski sportski klub iz Züricha, najpoznatiji po nogometnoj momčadi.

Klub je osnovao engleski student Tom E. Griffith 1. rujna 1886.godine. S 27 naslova državnog prvaka i 18 osvojenih kupova, najuspješniji je švicarski klub. Uz to, Grasshopper je dva puta osvajao i Intertoto kup. Svoje domaće utakmice igra na stadionu Letzigrund, te tradicionalno

nastupaju u plavo-bijelim dresovima. Najveći rivali su im FC Zürich s kojim igra gradski derbi, te FC Basel. Osim nogometne momčadi, unutar

Grasshopersa djeluju još i veslački, hokejaški, rukometni, teniski , curlinški, te skvoš klub.

Hrvati u Švicarskoj

Hrvati u Švicarskoj su osobe u Švicarskoj s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Švicarskoj.

James Joyce

James Augustine Aloysius Joyce (Dublin, 2. veljače 1882. - Zürich, 13. siječnja 1941.), irski književnik

Jedan od utemeljitelja modernog romana. Prve uspjehe postigao je zbirkom novela "Dablinci" iz 1914., u kojima Joyce prikazuje svakodnevicu i raznolika duševna stanja svojih junaka, kao i zanimljivim autobiografskim romanom "Portret umjetnika u mladosti" koji je čitalačkoj publici predstavljen 1916. Moglo bi se reći da je njegovo najpoznatije djelo Uliks objavljen 1922, vrhunac njegova stvaralačkog genija svakako predstavlja Finnegan's Wake iz 1939.

Mladen Petrić

Mladen Petrić (Dubrave kraj Brčkog, Bosna i Hercegovina, 1. siječnja 1981.), hrvatski umirovljeni nogometaš i bivši nogometni reprezentativac.

Paul Karrer

Paul Karrer (Moskva, 21. travnja 1889. – Zürich, 18. lipnja 1971.), švicarski organski kemičar, najpoznatiji po istraživanju vitamina.

Zajedno sa Walterom Normanom Haworthom dobio je 1937. godine Nobelovu nagradu za kemiju.

Ricardo Rodríguez

Ricardo Iván Rodríguez Araya (Zürich, 25. kolovoza 1992.), švicarski je nogometaš. Ranije je igrao za FC Zürich. Trenutačno igra za Milan i švicarski je reprezentativac. Igra na mjestu lijevog beka.

Thomas Mann

Thomas Mann (Lübeck, 6. lipnja 1875. - Zürich, 12. kolovoza 1955.), njemački književnik

Ulrich Zwingli

Ulrich Zwingli, također i Huldrych Zwingli, lat. Ulricus Zuinglius, (Wildhaus, St. Gallen, 1. siječnja 1484. - Kappel, 11. listopada 1531.), švicarski teolog i reformator.

Kada je došao u doticaj sa spisima Martina Luthera, odbacio je mnoge nauke Katoličke Crkve poput čistilišta, molitava mrtvim svetcima i transupstancijaciji.

U listopadu 1531. pet katoličkih kantona je iznenadno napalo Zürich zato jer je taj kanton prihvatio reformiranu vjeru, a među mnogim mučenicima koji su u toj bitci izgubili život nalazio se i Zwingli.

Wolfgang Pauli

Wolfgang Pauli ili Wolfgang Ernst Pauli (Beč, 25. travnja 1900. - Zürich, 15. prosinca 1958.), austrijsko-švicarski matematičar i kvantni fizičar, jedan od utemeljitelja kvantne mehanike. Doktorirao (1921.) kod A. Sommerfelda na Sveučilištu u Münchenu. Nakon poslijedoktorske specijalizacije kod N. Bohra u Kopenhagenu i M. Borna u Göttingenu, otišao je 1923. na Sveučilište u Hamburgu, gdje je ostao do 1928. i objasnio (formulirao) Paulijevo načelo. Wolfgang Pauli je bio profesor na Politehničkoj visokoj školi u Zürichu (od 1928. do 1931.). Znatno je pridonio razradbi teorije spina. Uveo je matrice spina kojima je 1926. objasnio paramagnetizam i s pomoću kojih je 1927. postavio valnu jednadžbu koja uključuje član magnetskoga momenta i koja prethodi Diracovu relativističkom opisu elektrona. Godine 1930. postavio je hipotezu o postojanju neutrina, čestice bez električnog naboja i mase mirovanja, koja je 1956. pokusima potvrđena. Ratne godine (od 1940. do 1946.) proveo je u Institutu za napredna istraživanja u Princetonu, New Jersey (SAD). Godine 1946. vratio se u Zürich, odakle je sa svojim studentima pomagao oživljavanju istraživanja iz fizike u poslijeratnoj Europi. Uz zasluge za razvoj kvantne fizike i značajne radove iz područja teorije polja i matematičkih metoda u teorijskoj fizici, poznata su njegova pisma kojima je utjecao na razvoj fizike. Za otkriće načela isključenja dobio Nobelovu nagradu za fiziku (1945.). Bio je član Američke akademije umjetnosti i znanosti (od 1950.) i Kraljevskog duštva (eng. Royal Society; od 1953.). Pred kraj života svoja je iskustva, oblikovana kroz suradnju s osobnim psihologom i prijateljem C. G. Jungom, želio povezati sa svojim viđenjem fizike. Zajedno su napisali knjigu Tumačenje prirode i psiha (njem. Naturerklärung und Psyche, 1952.).

Zürich (kanton)

Kanton Zürich je kanton na sjeveroistoku Švicarske, glavni grad ciriškog kantona je Zürich.

(njemački: Zürich, francuski: Zurich, talijanski: Zurigo, retoromanski: Turitg ili latinski: Turicum).

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru.

Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Confoederatio Helvetica je latinska inačica službenog naziva države, čime se izbjegava izbor između jednog od četiri službena jezika. Akronim CH se, među ostalim, koristi kao internetski nastavak.

Usprkos imenu, Švicarska je faktički federacija, a ne konfederacija.

Švicarski kantoni

Kantoni u Švicarskoj čine prvu razinu podjele te zemlje. Svaki od kantona ima vlastiti ustav, skupštinu, vladu i sudove zbog čega se Švicarska smatra jednom od najviše decentraliziranih zemalja na svijetu. Povijesno je svaki kanton bio nezavisna država s vlastitim granicama, vojskom i valutom sve do uspostave sadašnje federalne strukture 1848. godine.

Kantoni sami određuju stupanj autonomije svojih općina, tako da taj stupanj varira od kantona do kantona. Veličine kantona također su vrlo raznolike: variraju od 37 do 7 105 km², te od 14.900 do 1.244.400 stanovnika. Najmlađi kanton u Švicarskoj Konfederaciji je Jura koji je odcijepljen od Bernskog kantona 1978. godine.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.