Vršna domena

Svako računalo na Internetu ima svoju brojčanu adresu, koja se ovisno od standarda (IPv4 ili IPv6) sastoji od 4 ili 6 brojeva odvojenih točkama, no takav način označavanja nije primjeren ljudima, pa računala imaju i slovne adrese, u obliku:

ime_servera.domena.nastavak

Internetski nastavak može biti vršna domena neke zemlje, ili specifični nastavak koji nije vezan uz geografsku lokaciju.

Vršna domena zemlje

Vršna domena neke zemlje je specifični nastavak, koji nazivu (adresi) računala daju nacionalni prizvuk, te asociraju na geografsku pripadnost. Ovi nastavci odgovaraju oznakama zemalja prema standardu ISO-3166. Na primjer:

Internacionalni nastavci

Internacionalni nastavci čine vršne domene koje nisu vezane uz određenu zemlju, već prije prikazuju karakter web stranica koje su smještene na tom računalu. Najčešće se ove vršne domene nazivaju generičkim domenama. Na primjer:

  • .com za komercijalne stranice
  • .org za stranice organizacija i udruga
  • .net za stranice određenih medijskih ili računalnih mreža

Osim ovih najpopularnijih (com, net, org) postoje i druge generičke domene, kao što su:

  • .info
  • .name
  • .biz
  • .aero
  • ...

Pod pritiskom industrije - ICANN, organizacija za definiciju i upravljanje nazivima domena - proširuje repertoar naziva vršnih domena, kako bi nazivi bolje odgovarali marketinškim potrebama određenih komercijalnih web stranica. Tako su otvorene i druge vršne domene, kao što su: .tel, .xxx, .sex, .cat, .jobs, .mobi, .post, .tel, .travel ...


WWW.png Nedovršeni članak Vršna domena koji govori o internetu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

.com

Ovaj članak govori o generičkoj vršnoj domeni .com. Za format datoteke vidi COM datoteka. Za ostala značenja vidi dot-com.Naziv domene com je generička vršna domena (gTLD, engl. generic top-level domain) u sustavu naziva domena (engl. Domain Name System) Interneta. Naziv dolazi prema engleskoj riječi commercial što pokazuje originalnu svrhu za mreže generalno komercijalnog karaktera.

gTLD com izvorno je administriralo Ministarstvo obrane SAD-a dok danas njime upravlja Verisign. Registracije u com-u procesiraju se kroz registre akreditirane od ICANN-a. Registar prihvaća internacionalizirane nazive domena.

Domena je bila jedna od originalnih vršnih domena (TLDs) u Internetu kada je Domain Name System bio implementiran u siječnju 1985., a ostale su bile edu, gov, mil, net, org i arpa. Danas je ona narasla u najveću vršnu domenu.

.net

Ovaj članak govori o generičkoj vršnoj domeni. Za Microsftovu tehnologiju vidi .NET.

.net je generička vršna domena (gTLD, engl. generic top-level domain) u sustavu naziva domena (engl. Domain Name System) Interneta. Jedna je od prvih sedam vršnih domena nastalih 1985. godine, uz .edu, .gov, .mil, .com, .org i .arpa. U početku je bila namijenjena za operatere mreža i pružatelje internetskih usluga, a kasnije je prenamijenjena u generičku domenu koju može posjedovati svatko.

Registar koji upravlja domenom .net od 2005. godine je Verisign, koji istovremeno upravlja i domenom .com. Mnogi registrari omogućuju registraciju .net domena.

Bjelorusija

Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь – Belarus', ruski: Белоруссия – Belorussia; službeno ime: Republika Bjelarus, prije Bjelorusija, Belarus), država je u istočnoj Europi, koja se proteže istočno od poljske granice prema Rusiji. Na jugu graniči s Ukrajinom, a na sjeverozapadu s Latvijom i Litvom.

Bjelorusija se nalazi na prijelazu s njemačko-poljske u istočno-europsku nizinu. Većinom je nizinska zemlja s umjerenom kontinentalnom klimom što u gospodarskom smislu pogoduje razvoju ratarske odnosno stočarske kulture. Kontinentalna je država, što znači da nema izlaza na more, ali je vrlo dobro povezana riječnim tokovima, posebno s Ukrajinom i Rusijom.

Bjelorusija ima staru i kulturno bogatu tisućljetnu povijest, ali je njezina državna neovisnost relativno mlada. Kroz svoju povijest Bjelorusija je u državničkom i kulturološkom smislu duže vrijeme bila vezana sa Ukrajinom u sklopu Kijevske Rusi i Poljsko-Litavske Unije. Obje zemlje tada su u specifičnoj federaciji bile poznatije pod imenom Rutenija odnosno Rus' u lokalnom slaveniziranom obliku, a konkretno u slučaju Bjelorusije - Bijela Rus'.

Nakon raspada SSSR-a 1991. godine prestalo je doseljavanje u dotada industrijski i poljoprivredno najrazvijeniju sovjetsku republiku. Teška gospodarska kriza, koja pogađa ovu zemlju započinje još u doba SSSR-a i nastavlja se zbog istočno azijske ekonomske krize sve do 1999. godine. Do drastične ekonomsko-političke promjene dolazi 1994. godine kada stanovnici umorni od privatizacija i siromaštva dotadašnjem predsjedniku daju samo 10 posto glasova, a na vlast dovode Aleksandra Lukašenka koji privatizirane tvrtke vraća pod okrilje države.

Od 1999. do danas Bjelorusija bilježi zavidan gospodarski rast koji se kreće između 9 i 10 posto godišnje.[1] Ipak, glavne zamjerke trenutačnom predsjedniku Bjelorusije idu u smjeru optužbi da je zemlju doveo u generalnu izolaciju, a granice države u Europi se i dalje percipiraju politički zatvorene što Bjelorusiju drži u svojevrsnoj stagnaciji kada su u pitanju europski standardi i njihovo usvajanje.

Generičke internetske domene

Generičke internetske domene su domene koje rabe komercijalna ili nekomercijalna društva i pojedinci širom svijeta, za razliku od vrhovnih internetskih domena država koje su vezane uz društva i pojedince neke države.

Za razliku od državnih domena (koje su dugačke dva slova), generičke domene imaju tri ili više slova, koja manje ili više jasno predstavljaju ono čemu služe (.com za komercijalnu uporabu). Trenutno postoje sljedeće domene (prijavljene su):

.aero - za zrakoplovstvo

.biz - za poslovnu uporabu

.cat - za katalonski jezik/kulturu

.com - za poslovnu uporabu, neograničeno

.coop - za kooperative

.edu - za obrazovne ustanove

.gal - za galicijski jezik/kulturu

.gov - vladine ustanove i organizacije u SAD

.info - sve vezano uz informatiku

.int - internacionalne organizacije

.jobs - za web stranice vezane uz zapošljavanje

.mil - vojne snage SAD-a

.mobi - industrije mobilnih telefona

.museum - muzeji

.name - pojedinci (fizičke osobe)

.net - izvorno se domena rabila za mrežnu infrastrukturu, sad je uporaba neograničena

.org - izvorno se domena rabila za organizacije koje ne spadaju nigdje drugdje, sad je uporaba neograničena

.pro - za izvjesne struke

.tel - usluge vezane uz telefoniju i Internet (npr. VoIP)

.travel - putne agencije, hoteli, turistički urediSljedeće domene su u postupku odobravanja:

.asia - za kulturu Azije

.post - poštanske usluge

.geo - web stranice posvećene geografiji/zemljopisu

.cym - za Welški jezik/kulturu

OSI model

OSI-model ili referentni model za otvoreno povezivanje sustava je najkorišteniji apstraktni opis arhitekture mreže.Opisuje komunikaciju sklopovlja, programa, software-a i protokola pri mrežnim komunikacijama.Koriste ga proizvođači pri projektiranju mreža, kao i stručnjaci pri proučavanju mreža.OSI model dijeli arhitekturu mreže u sedam logičkih razina, daje spisak funkcija, servisa i protokola koji funkcioniraju na svakoj razini.

Sponzorirana vršna internetska domena

Sponzorirana vrhovna internetska domena (sTLD: sponsored top-level domain) je jedna od kategorija vršnih domena (TLDs: top-level domains) koje održava IANA za uporabu u domenskom sustavu imena na Internetu. IANA zasad razlikuje tri skupine vršnih domena: vršna internetska domena za države (ccTLD: country-code top-level domain), generičke internetske domene (gTLD: generic top-level domain) i infrastrukturne vršne intetnetske domene.

Sponzorirana vršna internetska domena je specijalizirana vršna domena koja ima pokrovitelja. Pokrovitelj predstavlja posebnu zajednicu koju poslužuje domena. Zajednice koje su uključene zasnivaju se na narodnosnim, zemljopisnim, strukovnim, tehničkim ili ostalim tematskim konceptima koje predlažu privatne agencije ili organizacije koje uspostavljaju i sprovode pravila koja ograničavaju eligibilnost registranata za uporabu vršne domene.

Općenito govoreći sponzorirana TLD je specijalizirana TLD koja ima pokrovitelja koji predstavlja užu zajednice koja je većinom pogođena TLD-om, dok nesponzorirana TLD djeluje pod mjerama koje je uspostavila globalna internetska zajednica izravno putem ICANN-ovih procesa.

Očekuje se porast broja ovakvih domena, uključujući vršne domene imenovane prema ili pod kontrolom neke kompanije. Vidi predložene vršne domene i popis vršnih internetskih domena#generičke vršne domene ICANN-a.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.