Valuta

Valuta je riječ talijanskog porijekla koja označava novčanu jedinicu neke zemlje (sredstvo plaćanja u toj zemlji). Hrvatska valuta zove se kuna. Valuta Europske unije je euro itd.

Billets de 5000
Razne valute

Poveznice

Vanjske poveznice



Economic template.svg Nedovršeni članak Valuta koji govori o ekonomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

1. siječnja

1. siječnja (1.1.) 1. je dan godine po gregorijanskom kalendaru.

Do kraja godine ima još 364 dana (365 u prijestupnoj godini).

Abhaški apsar

Abhaški apsar, abhaški: аҧсар, je valuta Abhazije. Nije priznata valuta i nema svoj ISO 4217 kôd. Banka Abhazije izdaje samo dvije kovanice: 10 i 50 apsara u zlatu i srebru.

Američki dolar

Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.

Kao prva sredstva plaćanja kod kolonista «novog svijeta» su bila riža, duhan, žito, indigo i wampum, indijanski "novac", nanizane probušene školjke, ali također i engleski, francuski i španjolski zlatnici i srebrnjaci.

Španjolski je kovani srebrnjak godinama služio kao «neslužbena» valuta američkih kolonija. Međutim, njegova razmjena je bila vrlo nepraktična. Naime da bi se mogao razmijeniti, morao je, doslovno, biti razbijen na osam komadića.

1690. godine, Massauchussetts Bay Colony je bila prva kolonija koja je izdala papirnati novac. U vrijeme rata za nezavisnost, kako bi uspio financirati vojsku na čelu s generalom George Washingtonom, Kontinentalni Kongres 1775. godine odobrava neograničeno izdavanje papirnih novčanica, poznatih kao «Continentals». Budući da su bile bez pokrića ubrzo su postale bezvrijedne. Otada u Americi postoji čak i jedan izraz na engleskom «Not worth a Continental» (Nije vrijedan ni kontinentalca.)

Po potpisivanju Deklaracije o nezavisnosti, riječi «Sjedinjene Države» po prvi put su se pojavile na papirnom novcu, ali zbog propasti «Continentals», ljudi su bili sumnjičavi prema tom novcu. Zbog toga je Kontinentalni Kongres, kako bi pridobio dodatnu podršku za rat, 1781. godine osnovao u Philadelphiji Bank of North America, prvu komercijalnu banku, a četiri godine kasnije je uveo dolar kao nacionalnu valutu koja je zamijenila one iz pojedinačnih kolonija. Dolar je bio kovan od srebra.

Poslije 181 godine kovanja, «silver dollar» je 1873. godine prestao biti standardnom vrijednosti. Otkrića zlata na Aljasci, dovela su do povećanja zlatnih rezervi. Amerika je, službeno, 1900. godine, uvela kao standard «zlatne rezerve».

1913. godine utemeljena je federalna struktura zvana Federal Reserve System, kao i Središnja banka koja otada stavlja u optjecaj i papirnati i kovani novac u SAD-u.

Dolar kakav mi danas poznajemo, izdaje se u denominacijama do 100 dolara. Sve veće vrijednosti su 1969. godine ukinute. Veličina dolara je promijenjena i smanjena 1929. godine, kada je i odlučeno da će sve novčanice do 100 dolara na licu nositi portret, a na naličju zgradu ili spomenik. 1955. godine na novčanice su dodane riječi «In God We Trust» (u Boga se uzdamo). Američki dolar se sastoji od 100 centi.

Britanska funta

Britanska Funta (eng. Pound Sterling), je britanska valuta.

Cent

Cent, centavo, centésimo, cêntimo, céntimo, centime su različiti nazivi za stoti dio brojnih svjetskih valuta. Izraz cent se također odnosi i na novčić vrijednosti jedan cent. Oznaka za cent je, ovisno o valuti, najčešće malo slovo "c" prekriženo kosom ili okomitom linijom: ¢; ili jednostavno samo slovo c.

Riječ cent potječe od latinske riječi "centum", u značenju stotine. Engleski izraz cent se koristi prvenstveno među državama koje su bile dio Britanskog Carstva. Izraz centavo se koristi prvenstveno među državama koje su bile španjolske ili portugalske kolonije. Izrazi centésimo i céntimo potječu iz španjolskog jezika, a cêntimo iz portugalskog jezika. Izraz centime se koristi prvenstveno među državama koje su bile francuske kolonije.

Danska kruna

Kruna je službena valuta Danske, ali i Grenlanda te Ovčjih otoka. Kruna je podijeljena na 100 ørea, a ISO 4217 kod je DKK.

Dolar

Dolar je službeno ime valute nekoliko zemalja i područja na svijetu, uključujući Australiju, Kanadu, istočne karipske otoke, Liberiju, Hong Kong, Novi Zeland, Singapur i SAD. Označava se oznakom $.

Dolar se bio također korišten u Škotskoj tijekom 17. stoljeća, gdje se tvrdi da je to izum Sveučilišta St. Andrews.

Riječ dolar dolazi od riječi thaler - talir, iz malog češkog rudarskog naselja Sankt Joachimthalers (dolina sv. Joakima). I naselje i dolina ležali su na bogatim nalazištima srebra, od kojeg se nekad kovao srebrni novac (Joachimtalers) s likom sv. Joakima. Ime srebrnjaka Joachimtalers je kasnije skraćeno na talers - taliri. Engleski thaler je preko Velike Britanije stigao u Ameriku.

Španjolski dolar je ime korišteno za španjolski srebrenjak, pezo, 8 dijelova srebrenjaka, koji je bio široko rasprostranjen kao sredstvo plaćanja u španjolskim kolonijama Novog svijeta.

Euro

Euro (simbol: €) je ime jedinstvene europske valute koja je u uporabi od 1. siječnja 1999., a od siječnja 2015. njezina uporaba proširena je na 19 država tzv. Eurozone:

Austrija

Belgija

Cipar

Estonija

Finska

Francuska

Grčka

Irska

Italija

Latvija

Litva

Luksemburg

Nizozemska

Njemačka

Malta

Portugal

Slovačka

Slovenija

ŠpanjolskaOd zemalja koje nisu članice Eurozone ni Europske unije, kovanice eura izdaju još i Andora, Monako, San Marino i Vatikan.

Osim u ovim državama, euro se kao službeno sredstvo plaćanja koristi još i Crnoj Gori, na Kosovu, kao i u francuskim prekomorskim posjedima.

Gruzijski lari

Lari (gruzijski: ლარი, ISO 4217: GEL) je službena valuta Gruzije. Jedan lari se sastoji iz 100 tetrija. Riječ lari je stara gruzijska riječ za zalihe ili vlasništvo dok je tetri gruzijska riječ za novac iz 13. stoljeća.

Ranije valute korištene u Gruziji su maneti i abazi.

Gruzija je 1993. godine zamijenila rubalj ekvivalentnim lari bonovima. Valuta se tiskala samo u obliku novčanica, nije imala podjedinice i pretrpjela je hiperinflaciju. Postojale su novčanice od 1 do milijun larija kao i neuobičajene novčanice s apoenima od 3, 3.000, 30.000 i 150.000 larija.

Vlada Eduarda Ševardnadzea u listopadu 1995. godine ukida bonove i uvodi novu valutu - lari. Od tada je valuta stabilna. Inflacija na godišnjem nivou 2005. godine iznosila je 8,3%.

Lari nije u uporabi u Abhaziji i Južnoj Osetiji, gruzijskim pokrajinama sa separatističim težnjama.

Lari izdaje Narodna banka Gruzije.

Gvineja

Gvineja je država u zapadnoj Africi. Na zapadu izlazi na Atlantski ocean, a na kopnu graniči sa sljedećim državama: Gvinejom Bisau i Senegalom na sjeveru, Malijem na sjeveroistoku, Bjelokosnom Obalom na istoku, Liberijom na jugu te Sijera Leoneom na jugozapadu.

Irska

Irska je otočna europska država, graniči s Velikom Britanijom. Prema ustavnom uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podjeljena je na 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske Unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.

Istočnotimorski sentavo

Istočnotimorski sentavo je valuta u Istočnom Timoru.

Ova valuta nije tečajno samostalna, već je samo lokalni oblik američkog dolara. Paritet s američkim dolarom je 1 sentavo = 1 američki cent (1/100 američkog dolara). S obzirom na tečajnu nesamostalnost valuta nema međunarodni kôd.

U optjecaju su kovanice od 1, 5, 10, 25 i 50 sentava, a novčanice nisu izdane.

Kongoanski franak

Kongoanski franak, ISO 4217: CDF, je valuta Demokratske Republike Kongo. Dijeli se na 100 centima. U nacionalnom prometu označava se simbolom F.

Za vrijeme belgijske kolonijalne vladavine, valuta denominirana u centime i franke izdavana je za upotrebu u Kongu. Ta je valuta bila jednakovrijedna belgijskom franku. Od 1916., Kongoanski franak koristio se i u Ruandi i Burundiju.

Nakon stjecanja nezavisnosti Konga 1967. godine, Kongo izdaje vlastitu valutu - Zair, koji je vrijedio 1000 franaka. Od 1997. valuta Konga nosi ponovo ime franak. Središnja banka Konga izdaje novčanice od: 1, 5, 10, 20, 50 centima i 1, 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 franaka.

Laoski kip

Laoski kip (laoški kip, laoski: ກີບ) je službena valuta u Laosu.

Međunarodni kod je: LAK. Simbol za kip je ₭ ili ₭ N. Kip izdaje Banka Laosa. U 2009. godini inflacija je iznosila 3,92 %. Jedan kip sastoji se od 100 ata.

Vlada Slobodnog Kipa je u razdoblju od 1945. do 1946. izdavala u Vientianeu prije nego što je Francuska preuzela kontrolu nad regijom. Kip je vraćen kao valuta 1952. godine kao zamjena za pijastru Francuske Indokine.

Postoje novčanice u iznosima: 1, 5, 10, 20, 50, 100, 500, 1000, 2000, 5000, 10000, 20000, 50000 i 100000 kipa i kovanice od 10, 20 i 50 ata.

Paragvajski gvarani

Paragvajski gvarani (španjolski: guaraní paraguayo), ISO 4217: PYG je valuta Paragvaja. Dijeli se na 100 céntima.

U upotrebi je od 5. listopada 1943., kada je zamijenio paragvajski pezo. U razdoblju od 1960. do 1982. tečaj je bio vezan za američki dolar u odnosu 126 PYG za 1 USD. Danas se zbog inflacije ne koriste podjedinice, niti se izdaju kovanice centima. Kovanice u upotrebi su od 50, 100, 500 i 1000 guaraníja, a novčanice od 1000, 5000, 10000, 20000, 50000 i 100000 guaraníja. Izdaje ih Središnja banka Paragvaja.

Saudijski rijal

Saudijski rijal (oznaka valute: SAR) - službena valuta Saudijske Arabije i označava se ر.س ili SR.

Rijal je valuta Saudijske Arabije od njenog osnutka, a ranije je bio valuta arapske pokrajine Hidžaz. Hidžaski rijal prvobitno je bio ekvivalentan s 20 turskih gurusa (groša), te se dijelio na 20 gurusa (groša), a svaki gurus na 40 para.

Kasnije je vrijednost rijala postavljena na vrijednost velikog talera Marije Terezije, odnosno na 22 turskih gurusa. Ta podjela na 22 gurusa, ostala je i dalje, iako je rijal kasnije promijenio bazu računanja.

Godine 1960., sustav se promijenio po principu: 1 rijal = 20 gurusa, i tako je ostalo do 1963., do uvođenja halala, vrijednog 1/100 rijala. Danas, saudijske kovanice imaju obje denominacije: jednu u halalima, a drugu u gurusima. Postoje ideje u Saudijskoj Arabiji, da se rijal zamijeni sa zajedničkom valutom zemalja Perzijskog zaljeva, po uzoru na euro.

Tadžikistanski somoni

Tadžikistanski somoni, tadžikistanski: Сомонӣ (ISO 4217: TJS) je valuta Tadžikistana. Dijeli se na 100 dirama.

Novac je dobio naziv po ocu Tažikistanske nacije Ismoilu Somoniju. Kao valuta koristi se od 2000. godine, a zamijenio je dotadašnji tadžikistanski rubalj, u omjeru 1000 rubalja za 1 somoni.

Kovanice i novčanice izdaje Narodna banka Tadžikistana i to u apoenima:

kovanice: 5, 10, 20, 25, 50 dirama, 1, 3, 5 somonija

novčanice: 1, 5, 20, 50 dirama, 1, 5, 10, 20, 50, 100 somonija

Zapadna Europa

Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe. Sastoji se od šest država članica Europske unije i Monaka, u kojemu je usprkos tome što nije član Europske unije euro službena valuta. Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Francuska i Monako.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.