Ujedinjeni narodi

Ujedinjeni narodi ili skraćeno UN, je međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka. Do današnjih dana ova je univerzalna i sveobuhvatna svjetska organizacija ostala najveća i najznačajnija međunarodna organizacija i zajednica država.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta bilo je kako očuvati svjetski mir i sigurnost, poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske odnose među narodima. Ti su ciljevi zapisani u osnivačkoj Povelji Organizacije ujedinjenih naroda koja je potpisana 26. lipnja 1945. godine u San Franciscu, a stupila na snagu 24. listopada 1945. nakon što ju je prihvatila 51 država. UN je zamijenio neučinkovitu Ligu naroda, osnovanu 1919.

UN ima 193 države članice (2011.).[1] Gotovo sve međunarodno priznate države su članice. U članstvu nisu Tajvan, Palestinski teritoriji, Vatikan, DAR Sahara. Sjedište Ujedinjenih naroda je u američkom gradu New Yorku.

Glavni organi UN su: Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo na čelu kojeg je Glavni tajnik UN-a. U sastavu UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao npr. UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO.

UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata od pobjedničkih sila u nadi da će spriječiti buduće sukobe i ratove među narodima. UN na neki način i dalje podsjeća tko ga je osnovao jer su pet glavnih zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta: SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina (prije Tajvan) i Rusija (prije SSSR). Osnovana je 1945. godine, nakon Drugog svjetskog rata. Vijeće sigurnosti sastoji se od 5 stalnih članica (Francuska, Kina, Rusija, SAD i UK) i još 10 članica koje se mijenjaju svake 2 godine.

Ujedinjeni narodi1)
Zastava Ujedinjenih naroda

Zastava Ujedinjenih naroda

Države članice UN-a

Službeni jezici arapski, engleski, francuski, mandarinski, ruski, španjolski
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres
Osnivanje 24. listopada 1945.
Broj članica 193
Sjedište New York
Službena stranica Ujedinjeni narodi

1) Službeni nazivi:

United Nations | Organisation des Nations unies | Naciones Unidas | Организация Объединённых Наций | 联合国 | امم متحدة
UN building
Zgrada UN-a u New Yorku
UN General Assembly (panoramic)
Dvorana

Povijest djelovanja

Političari vodećih savezničkih država već su tijekom rata razmišljali o osnivanju međunarodne organizacije koja će nakon završetka rata brinuti o očuvanju mira u svijetu i sprječavati izbijanje novih ratnih sukoba. Smatrali su da će poslijeratne probleme rješavati zajedničkim snagama kao što su to činili za vrijeme Drugog svjetskog rata. U vrijeme završnih ratnih operacija u San Franciscu je osnovana Organizacija ujedinjenih naroda. Glavni inicijator stvaranja ove organizacije bile su Sjedinjene Američke države. Osnivačkoj skupini UN -a bilo je nazočno 50 zemalja. Donijeta je Povelja Ujedinjenih naroda koja je stupila na snagu 24. listopada 1945., pa se tog datuma obilježava Dan ujedinjenih naroda.

Način djelovanja i organizacija

Glavni organi UN-a su Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo.

  • Opća skupština UN-a ima najviše nadležnosti, raspravlja o svim pitanjima iz osnivačke povelje, odlučuje o sastavu svih organizacija, proračunu, primanju novih članica i imenovanju novog tajnika.
  • Vijeće sigurnosti najvažnija je organizacija UN-a jer je odgovorno za očuvanje mira i sigurnosti u svijetu. Ima pet stalnih članica s pravom veta (SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Rusija i Kina) i deset nestalnih članica koje bira Opća skupština na dvije godine po regionalnom načelu. Za potrebe očuvanja mira u svijetu Vijeće sigurnosti raspolaže tvz. "plavim kacigama", koje uz oružane snage čine vojni i civilni promatrači.
  • Ekonomsko i socijalno vijeće kao organ Opće skupštine usklađuje djelatnost UN-a i specijaliziranih organizacija koje djeluju na gospodarskim, socijalnim, kulturnim, humanitarnim, obrazovnim, zdravstvenim i drugim područjima.
  • Međunarodni sud osnovan je 1945. godine osnivačkom poveljom UN-a. Djeluje u Haagu, a čini ga petnaest sudaca koje biraju Opća skupština i Vijeće sigurnosti, s mandatom od devet godina. Nadležan je za pitanja određena osnivačkom poveljom i za probleme koje mu predlože članice.

Službeni jezici i komunikacija

Službeni jezici Ujedinjenih naroda su: engleski, francuski, španjolski, ruski, mandarinski i arapski. Radni jezici Vijeća sigurnosti su isključivo engleski i francuski. Njemački od 1972. godine uživa status "dokumentacijskog" jezika, te se sve odluke, akti, ugovori, sporazumi, izvješća i druga dokumentacija prevode i na njemački.

Financiranje

Ujedinjeni Narodi financiraju se putem novca kojeg svaka od članica uplati da bi bila dio UN-a (članarina) te preko dobrovoljnih priloga. Glavna skupština UN-a odobrava regularni proračun i odlučuje koliku će članarinu imati svaka od članica. Udio svake članice u proračunu određuje se prema posebnim ekonomskim mjerilima, a jedno od njih je BDP članice te prosječna primanja po građaninu.[2]

Veliki dio UN-ovog proračuna koristi se za financiranje glavnih mirovnih misija te za sigurnost, a ovaj budžet je potpuno odvojen od centralnog budžeta organizacije koji se koristi za strukturna pitanja i financiranje drugih agencije UN-a. Budžet za mirovne misije za 2015./2016. godinu iznosio je 8,27 milijardi dolara. Koristio se za financiranje ukupno 82 318 vojnika koji su raspoređeni u 15 misija diljem svijeta.[3]

Posebni UN-ovi programi (pr. UNICEF, prehrambeni program) ne financiraju se iz centralnog budžeta već se financiraju potpuno na osnovu dobrovoljnih priloga koje uplate države ili građani.[4][5]

Izvori

  1. South Sudan admitted to U.N. as 193rd member, Reuters
  2. Fifth Committee Approves Assessment Scale for Regular, Peacekeeping Budgets, Texts on Common System, Pension Fund, as it Concludes Session (Press Release). United Nations (22. prosinca 2006.) pristupljeno 8. studenog 2013.
  3. United Nations Peacekeeping Operations. United Nations (29. veljače 2009.)
  4. Where Your Money Goes. World Food Programme pristupljeno 9. studenoga 2013.
  5. Overall funding trends. UNICEF (21. siječnja 2003.)

Vanjske poveznice


Society.svg Nedovršeni članak Ujedinjeni narodi koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Dag Hammarskjöld

Dag Hammarskjöld (Jönköping, Švedska, 29. srpnja 1905. - Ndola, Zambija, 18. rujna 1961.), švedski političar, ekonomist i publicist, od 1953. do 1961. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda.

Diplomirao je humanističke znanosti u Uppsali 1925. godine, a 1928. i političku ekonomiju. Nakon političke karijere u Švedskoj, od 1949. godine bio je izaslanik u Ujedinjenim narodima. Godine 1953. izabran je za glavnog tajnika UN-a.

Dana 18. rujna 1961. godine, Hammarskjöld je životom platio nastojanje svjetske organizacije da vrati mir i zakonitost u DR Kongo. Težeći da pregovorima završi secesiju bogate Katange, skandinavski diplomat uputio se zrakoplovom na razgovor s katanškim vođom Mosesom Chombeom. Hammarskjöldova letjelica na tom se putu srušila u džunglu nedaleko Ndole u današnjoj Zambiji. Tri različite službene istrage nisu uspjele dokazati popularnu teoriju da je zrakoplov Chombeovih vojnih snaga rafalima presreo mirovnu misiju.

Neposredno prije smrti 1961. nominiran je za Nobelovu nagradu za mir. Nagrada mu je posthumno dodijeljena: na svečanosti 10. prosinca te godine na Sveučilištu u Oslu preuzeo ju je švedski veleposlanik.

FIFA

FIFA ili Fédération Internationale de Football Association najviša je svjetska nogometna organizacija. Njezino središte je u Zürichu, Švicarska, a njen sadašnji predsjednik je Gianni Infantino. Utemeljena je 21. svibnja 1904. u Parizu. FIFA je odgovorna za organizaciju nogometnih međunarodnih natjecanja, najpoznatije je FIFA Svjetsko prvenstvo, koje se održava od 1930. godine.

FIFA danas ima 208 nogometnih saveza članova, što je za 16 država više nego Ujedinjeni narodi i 3 države više nego Međunarodni olimpijski odbor, te 5 više od IAAF-a.

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda

Glavni tajnik je na čelu Glavnog tajništva Ujedinjenih naroda. Glavnog tajnika imenuje Glavna skupština na prijedlog Vijeća sigurnosti na mandat od 5 godina.

Dosadašnji glavni tajnici UN-a bili su:

Trygve Lie,

Dag Hammarskjöld,

U Thant,

Kurt Waldheim,

Javier Pérez de Cuéllar,

Boutros Boutros-Ghali,

Kofi Annan,

Ban Ki-moon,

António Guterres

Jugozapadna Azija

Jugozapadna Azija je subregija Azije koja obuhvaća njezin jugozapadni dio. Termin Zapadna Azija obično se koristi u pisanju o arheologiji i kasnoj prapovijesti regije. Visoka civilizacija Jugozapadne Azije se razvila već sredinom 4.tisućljeća pr. Kr. Za razliku od Bliskog istoka koji je nejasno definirana regija i koji općenito uključuje afričku državu Egipat, Zapadna Azija je čisto geografski termin koji obuhvaća jugozapadni kraj Azije.

Jugozapadna Azija se djelomično podudara s tradicionalnim europskim nazivima Bliski istok i Srednji istok, koji opisuju geografski položaj regije u odnosu na Europu radije nego vlastiti položaj unutar Aziji. Međunarodne organizacije (posebice UN), te afričke i azijske zemlje preferiraju uporabu termina Zapadna Azija umjesto Srednji istok zbog percipiranog eurocentrizma ovog povijesnog termina. U okviru kulturne i političke geografije Srednji istok ponekad obuhvaća sjevernoafričke zemlje poput Egipta. Iz sličnih se razloga regiji pripajaju Afganistan, srednja Azija i/ili Pakistan.

Ujedinjeni narodi u svojoj definiciji zapadnoazijske subregije također uključuju Armeniju, Azerbajdžan i Gruziju, iako se nalaze na Kavkazu koji razdvaja Aziju i Europu. Navedene tri zemlje također imaju sociopolitičke veze s Europom. Nasuprot tome Ujedinjeni narodi pridružuju Iran južnoj Aziji, a Egipat sjevernoj Africi.

Azijski dio Arapskog svijeta (uključujući Arabiju) naziva se na arapskom Mašrek.

Na tom području prevladavaju pustinjska i stepska klima. Te su klime nepovoljne za život te su takva područja stoga slabo naseljena.

što se tiče stanovništva, tu se uglavnom radi o indijskom tipu bijele rase.

Vidite kontinent i transkontinentalna zemlja za sljedeće definicije

Kofi Annan

Kofi Annan (Kumasi, Gana, 8. travnja 1938. — Bern, 18. kolovoza 2018.), bio je ganski diplomat, bivši glavni tajnik Ujedinjenih naroda.

Annan je svoju karijeru započeo godine 1962. u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Od 1972. do 1974. godine bio je direktor turizma u Gani. Od godine 1987. držao je neke od najvažnijih položaja u UN-u, uključujući mjesto pomoćnika glavnog tajnika. U 1990-ima je bio zadužen za mirovne operacije, a od listopada 1995. bio je posebni izaslanik UN-a za bivšu Jugoslaviju.

U to vrijeme Annan je uživao veliku podršku američke administracije Billa Clintona, nezadovoljne dotadašnjim glavnim tajnikom UN-a Boutrosom Boutrosom Ghalijem i njegovom inzistiranju na proceduri prilikom američke vojne intervencije u bivšoj Jugoslaviji. Uz američki diplomatski pritisak, Vijeće sigurnosti UN-a je 13. prosinca 1996. imenovalo Annana glavnim tajnikom. Mandat mu je obnovljen godine 2002.

U posljednjih nekoliko godina Annan je došao u sukob s novom američkom administracijom Georgea W. Busha jer je izrazio protivljenje napadu na Irak. Nakon nekog vremena Organizacija UN došla je pod žestoki udar kritika zbog nesposobnosti, korupcije, seksualnog zlostavljanja te pronevjere sredstava iz iračkog programa "nafta za hranu", u što je navodno umiješan i Annanov sin Kojo.

Liga naroda

Liga naroda ili Društvo naroda bila je međunarodna organizacija država osnovana na prijedlog Wilsona nakon Prvog svjetskog rata. Njezin temeljni cilj bio je plemenit i teško dostižan: mir u svijetu. Liga Naroda zalagala se za razoružanje, međunarodni sustav sigurnosti i rješavanje međudržavnih problema putem pregovora. Navedeni su ciljevi početkom 20. stoljeća bili novost. Do tada se smatralo da je mir rezultat ravnoteže snaga među velikim silama. Također je bilo nezamislivo da postoji međunarodna organizacija koja će biti iznad državnih vlasti. Neke države, poput SAD-a, nisu pristupile Ligi.

Liga naroda bavila se i gospodarskim pitanjima, problemima svjetskog zdravlja, ropstva i trgovine opojnim sredstvima. U prvim godinama djelovanja bila je prilično uspješna. Njezini su pregovarači riješili mnoge pogranične sporove. Ali riječ je bila o problemima koji nisu zadirali u interese velikih sila. U 1930-im godinama Liga se pokazuje nedoraslom da zaustavi osvajačke pohode Italije, Japana i Njemačke. Nestala je tijekom Drugog svjetskog rata, kao posljedica neučinkovitosti same organizacije. Naslijedili su je Ujedinjeni narodi.

Međunarodna organizacija rada

Međunarodna organizacija rada (International Labour Organization, odn. ILO), je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda koja promovira socijalnu pravdu i međunarodno priznata ljudska i radnička prava. Osnovana je 1919. godine Poveljom iz Versaillesa i postala je prva specijalizirana agencija UN-a 1946. godine.

ILO formulira međunarodne standarde rada u obliku konvencija i preporuka koje postavljaju minimalne standarde radnog prava: slobodu udruživanja, pravo na organiziranje, kolektivno pregovaranje, ukidanje prisilnog rada, jednake šanse i jednaki tretman, te druge standarde kojima se reguliraju uvjeti u cijelom rasponu pitanja vezanih za rad. Pruža tehničku pomoć u sljedećim područjima: strukovno obrazovanje i strukovna rehabilitacija; politika zapošljavanja; administracija rada; radno pravo i industrijski odnosi; razvijanje managementa; zadruge; socijalna sigurnost; statistika vezana uz rad, te sigurnost i zaštita na radu.

ILO promovira razvijanje neovisnih poslodavačkih i radničkih organizacija te tim organizacijama osigurava trening i savjetodavne usluge. Unutar sustava Ujedinjenih naroda, ILO je jedinstven po svojoj tripartitnoj strukturi u kojoj radnici i poslodavci sudjeluju u radu upravnih organa organizacije kao ravnopravni partneri vladama.

Međunarodni sud

Međunarodni sud glavno je sudsko tijelo Ujedinjenih naroda i jedno o pet glavnih tijela UN-a. Sud ima dvostruku funkciju, a to su rješavanje sporova među državama te davanje savjetodavnih mišljenja na zahtjev UN-a i drugih za to ovlaštenih međunarodnih organizacija. Sud djeluje u skladu sa svojim Statutom, koji je izrađen na temelju Statuta nekadašnjeg Stalnog suda međunarodne pravde (1922-1946). Statut je sastavni dio Povelje Ujedinjenih naroda. Sve članice Ujedinjenih naroda ipso facto su i stranke Statuta Međunarodnog suda. Država koja nije članica Ujedinjenih naroda može postati stranka Statuta Međunarodnog suda uz uvjete koje, za svaki pojedini slučaj, određuje Opća skupština na preporuku Vijeća sigurnosti. Sjedište Suda je u Haagu.

Napomena: Međunarodni sud se ponekad pogrešno naziva Međunarodnim sudom pravde, vjerojatno iz netočnog prijevoda engleskog termina "court of justice", koja jednostavno znači "sud", a ne "sud pravde" (što je tautologija; ne postoje "sudovi nepravde"...). U službenom hrvatskom prijevodu Povelje Ujedinjenih naroda nedvosmisleno stoji "Međunarodni sud".

Međuvladin panel o klimatskim promjenama

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (engleski: Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) nastao je 1988. na poticaj Ujedinjenih naroda, Svjetske meteorološke organizacije i Programa za okolinu UN-a (UNEP) da bi procijenio rizik od klimatskih promjena uzrokovanih ljudskom aktivnošću.

IPCC je 2007. godine podijelio Nobelovu nagradu za mir s bivšim potpredsjednikom SAD-a Alom Goreom .

IPCC ne vrši istraživanja, niti prati klimatske i druge fenomene. Jedna od glavnih aktivnosti IPCC je izdavanje posebnih izvještaja vezanih uz primjenu Okvirne konvencije UN o promjeni klime (UNFCCC). IPCC svoje procjene uglavnom temelji na znanstvenoj literaturi. IPCC-ovi izvještaji često se citiraju u debatama vezanim uz promjene klime. Većina država i međunarodnih organizacija smatra UN-ov klimatski panel autoritetom. Sve IPCC-ove tehničke izvještaje detaljno provjeravaju znanstvenici.

Opća skupština Ujedinjenih naroda

Opća skupština Ujedinjenih naroda jedno je od pet glavnih tijela Ujedinjenih naroda. Čine je sve države članice Ujedinjenih naroda i sastaju se na redovnim godišnjim zasjedanjima koje saziva predsjednik izabran od većine predstavnika.

Kao jedino tijelo UN-a u kome sve zemlje članice imaju predstavnike, Skupština služi kao forum članicama na kojima raspravljaju o pitanjima međunarodnog prava i donose odluke o daljem funkcioniranju organizacije.

Prvo zasjedanje Opće skupštine bilo je 10. siječnja 1946. u Westminster Central Hallu u Londonu, na kojem su bili predstavnici 51 države članice.

Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva

Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva (engl. International Civil Aviation Organization; kratica ICAO) specializirana je ustanova Ujedinjenih naroda, osnovana 1944. godine u Chicagu, zadužena je za stalni nadzor uvođenja i provođenja Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu (Čikaške konvencije).

Sjedište Organizacije je u Montrealu, Kanada.

Organizacija za prehranu i poljoprivredu

Organizacija za prehranu i poljoprivredu (kratica FAO od engl. Food and Agriculture Organization; fran. Organisation des Nations Unies pour l’alimentation et l’agriculture, ONUAA), organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda. Utemeljena 16. listopada 1945. godine u Quebecu, Kanada, s ciljem poboljšanja razine prehrane i standarda, kao i unapređenja poljoprivredne proizvodnje i života u seoskim zajednicama.

Od 1951. godine sjedište organizacije je u Rimu.

Organizacija za prehranu i poljoprivredu danas ima 190 zemalja članica (podatak na 11. travnja 2006.), a Hrvatska je primljena u članstvo 6. studenoga 1993. godine.

Rezervat biosfere

Rezervat biosfere su područja kopnenih i obalnih ekosustava, koji su međunarodno priznati unutar UNESCO-vog programa za promicanje i prikazivanje uravnoteženog odnosa između ljudi i prirode.

To su područja u kojima važe tri osnovna cilja: očuvanje prirodne baštine, te bioraznolikosti, održivog razvitka i znanstvenoga istraživanja i praćenje.

Rezervate biosfere nominiraju nacionalne vlade i ostaju pod jurisdikcijom države u kojoj se nalaze, dok je njihov status internacionalno prepoznat. Do lipnja 2015. god. prepoznata su 651 rezervat biosfere u 120 zemalja, uključujući njih 15 prekograničnih rezervata biosfere.

Svjetska zdravstvena organizacija

Svjetska zdravstvena organizacija, SZO (engl. World Health Organization, WHO) posebna je organizacija Ujedinjenih naroda koja djeluje kao koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva. Sjedište joj je u Ženevi u Švicarskoj. SZO su osnovali UN 7. travnja 1948. godine. Dokumente o osnivanju organizacije potpisale su 63 države. Prvi predsjednik skupštine SZO-a bio je prof. Andrija Štampar. Trenutačni generalni direktor je Tedros Adhanom koji je svoj petogodišnji mandat započeo 1. srpnja 2017. SZO je nasljednica Zdravstvene organizacije (engleski Health Organisation), agencije Lige naroda.

Trygve Lie

Trygve Halvdan Lie (Oslo, 16. srpnja 1896. - Geilo, 30. prosinca 1968.), norveški političar.

U više je navrata bio ministar u norveškoj vladi kao i guverner grada Osla. Bio je prvi Glavni tajnik UN-a u razdoblju od 1946. do 1953.

Nedovršeni članak Trygve Lie koji govori o političaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine. Glavni cilj je doprinos miru i sigurnosti promovirajući suradnju među narodima na područjima obrazovanja, znanosti i kulture u cilju unapređenja općeg poštovanja pravde, vladavine zakona, ljudskih prava i temeljnih sloboda. (Članak 1. Statuta UNESCO-a).

UNICEF

UNICEF (United Nations International Children’s Emergency Fund) je međunarodni fond za djecu. Skrbi o kvaliteti životnog standarda djece i omladine. Financira se u cijelosti dobrovoljnim prilozima vlada i fondacija, te tvrtki i građana. Brojne osobe iz javnog života pomažu rad UNICEF-a kao veleposlanici dobre volje.

UNICEF je utemeljen 11. prosinca 1946. godine na Osnivačkoj skupštini Ujedinjenih naroda. Iako je 1953. godine ime promijenjeno u Fond Ujedinjenih naroda za djecu (United Nations Children's Fund), zadržan je poznati akronim.

Prvotni naum osnivanja fonda bila je pomoć djeci Europe nakon završenog Drugog svjetskog rata. S godinama UNICEF-ova zadaća se mijenjala. Nakon Europe, UNICEF je usmjerio svoju pomoć na druge dijelove svijeta, kako bi pomogao djeci u Africi, Aziji, Južnoj Americi. UNICEF-ova pomoć je ponovno usmjerena na Europu, i to na njen istočni dio nakon pada socijalizma u tom dijelu Europe.

UNTAES

UNTAES (od eng. UN Transitional Administration in Eastern Slavonia, Baranja and Western Sirmium) kratica je za Prijelaznu upravu UN-a za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem, osnovanu Rezolucijom Vijeća sigurnosti broj 1037 od 15. siječnja 1996.

UNTAES je stvorena na osnovi Erdutskog sporazuma potpisanim 12. studenog 1995. godine. Mandat UNTAES završio je 15. siječnja 1998., čimje je okončan proces mirne integracije hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Prijelazi upravitelji su bili Jacques Paul Klein te William Walker.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda

Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24. Povelje UN-a, države članice organizacije povjeravaju zadatak očuvanja međunarodnog mira i sigurnosti.

Dobitnici Nobelove nagrade za mir

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.