Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more je more Atlantskog oceana površine oko 2.5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km). Nalazi se između Europe na sjeveru, Azije na istoku i Afrike na jugu, osim s matičnim oceanom povezano je s Indijskim oceanom preko Sueskog kanala i Crvenog mora, a s Mramornim morem preko Dardanela. Zemlje koje okružuju Sredozemno more zovemo zemljama Sredozemlja, a cijelo područje mora i obalnih zemalja Sredozemlje. More je toplo. Ljetna temperatura rijetko doseže 30 celzijevih stupnjeva, a zimska jako rijetko pada ispod 15.

Sredozemno more
Mediteransko more
Mediterranean Sea political map-hr
Satelitska fotografija Sredozemlja s političkim granicama
Lokacija Europa, Afrika, Azija
Koordinate 35°N 18°E / 35°N 18°EKoordinate: 35°N 18°E / 35°N 18°E
Vrsta rubno more
Granična mora Atlantski ocean, Mramorno more
Površina 2,500.000 km²
Zapremina 3,750.000 km³
Prosječna dubina 1500 m
Najveća dubina 5267 m
Najveća širina 1500 km
Najveća duljina 3678 km
Površina slijeva 8,500.000 km²
Širi slijev atlantski
Glavni pritoci Čelif, Ebro, Meandar, Marica, Muluja, Nil, Oront, Pad, Rhône, Seyhan
Količina padalina 331 − 477 mm/god.
Hlapljenje 934 − 1176 mm/god.
Akumulacijski period 80 − 100 god.
Temperatura 10 − 30 °C
Salinitet 38 (36,3 − 39,1) 
Otoci >3300
Duljina obale 46.000 km
Obalne države 22

Sredozemne zemlje

Sredozemne odnosno mediteranske zemlje su:

  1. Gibraltar
  2. Španjolska
  3. Portugal *
  4. Andora *
  5. Francuska
  6. Monako
  7. Italija
  8. San Marino *
  9. Vatikan *
  10. Malta
  11. Slovenija
  12. Hrvatska
  13. BiH
  14. Srbija *
  15. Crna Gora
  16. Albanija
  17. Makedonija *
  18. Grčka
  19. Turska
  20. Cipar
  21. Sirija
  22. Libanon
  23. Izrael
  24. Egipat
  25. Libija
  26. Tunis
  27. Alžir
  28. Maroko

* Iako nemaju izravan izlazak na more, UNESCO spominje i ove zemlje, kao zemlje Sredozemlja. Kriteriji su da se one nalaze u regiji, da gravitiraju tom području ili su kulturom, poviješću i tradicijom vezane za to područje.

Poveznice

Literatura

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Sredozemno more
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Sredozemno more
Alžir

Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu. Na sjeveru izlazi na Sredozemno more. Graniči na sjeveroistoku s Tunisom, na istoku s Libijom, na jugoistoku s Nigerom, na jugozapadu s Malijem i Mauretanijom te na zapadu s Marokom i Zapadnom Saharom.

Bospor

Bospor je tjesnac između Europe i Male Azije koji povezuje Crno s Mramornim morem. To ga čini južnim dijelom unutrašnje Euroazijske granice. Carigrad leži na obje strane tjesnaca koji je dug oko 30 km, a na najužem mjestu je širok samo 660 m.

Godine 1997. morski biolozi William Ryan i Walter Pitman privukli su pažnju svojom hipotezom o potopu. Prema toj hipotezi, Bospor je star tek oko 7.500 godina. Prije toga je Crno more bilo unutarnje more (kao Kaspijsko jezero) u dubodolini čija je površina bila znatno ispod današnje. Tijekom otapanja leda iz zadnjeg ledenog doba došlo je do značajnog porasta razine Sredozemnog pa tako i s njim povezanog Mramornog mora. Ogromna masa nagomilane vode u jednom je trenutku probila na najslabijem mjestu prevlaku prema Crnom moru i tako otvorila put snažnoj bujici vode koja je u samo nekoliko dana ili možda tjedana stvorila Bospor takav kakav je danas. Dokaz za to bi bio duboko u stijene urezan relativno širok vodeni put vrlo ravnog dna, što bi značilo da je brzina kojom se voda kretala bila ogromna. U usporedbi s tim, slapovi Niagare, koji vrlo sporo erodiraju, imaju vrlo razrovano riječno dno. Ipak, hipoteza nije dokazana.

Bospor se smatra jednim od najvažnijih vodenih putova, jer su preko njega veliki dijelovi Rusije i Europe povezani sa Sredozemljem i svjetskim morima. Pored poljoprivrednih i industrijskih proizvoda, ogroman udjel u robnom transportu tim putem ima i nafta. Zemlje koje leže na istočnoj strani Crnog mora smatraju se, zajedno s naftovodima koji povezuju njihovo zaleđe s Crnim morem, izvoznicama nafte 21. stoljeća, ali i nemirnim područjem. Nakon akcije udruženja Greenpeace kojom su skrenuli pažnju na opasnosti od nesreće u brodskom prometu, postroženi su 2002. uvjeti za prolaz naftnih tankera. Tjesnacem godišnje prođe 50.000 brodova.

Unutar Bospora je i Zlatni rog, poznati, vrlo dugačak zaljev.

Preko Bospora su sagrađena dva mosta, Most mučenika 15. srpnja i Most Fatih-Sultan-Mehmeda. Oba su viseći mostovi i povezuju Europu s Azijom. Oba imaju više voznih traka za cestovni promet.

Bospor može značiti i tjesnac između Krima i ušća Dona (danas prolaz Kerč). Još su stari Grci taj Bospor zvali kimerski Bospor kako bi ga razlikovali od ovdje opisanog.

Oba su Bospora u vrijeme seoba naroda i u srednjem vijeku smatrani granicom između Europe i Azije.

Ispod Bospora je 29. listopada 2013. završena gradnja podvodnog tunela.

Crno more

Crno more je more između jugoistočne Europe i Male Azije. Sa Sredozemnim morem je povezano Bosporom i Mramornim morem. Kerčka vrata spajaju Crno i Azovsko more.

Ukupni dotok morske vode kroz Bospor je oko 200 km³ godišnje. Dotok slatke vode rijeka crnomorskog sliva (uglavnom s područja srednje i južne Europe) iznosi oko 320 km³ godišnje. Daleko najveća rijeka crnomorskog sliva je Dunav.

Površina Crnog mora je oko 436.402 km², a najveća dubina mora je 2212 m.

Države na obalama Crnog mora su Turska, Bugarska, Rumunjska, Ukrajina, Rusija i Gruzija. Autonomna Republika Krim je sastavni dio Ukrajine.

Važniji gradovi na obali Crnog mora su:

Turska: Istanbul, Trabzon, Samsun

Bugarska:Burgas, Varna

Rumunjska: Constanţa

Ukrajina: Jalta, Odesa, Sevastopol, Kerčh

Rusija: Novorosijsk, Soči

Gruzija: Sukhumi, Batumi

Crveno more

Crveno more (arap. البحر الأحمر Baḥr al-Aḥmar, al-Baḥru l-’Aḥmar; hebrejski: ים סוף Yam Suf; tigrigna ቀይሕ ባሕሪ QeyH baHri) je rubno more na sjeveru Indijskog oceana. Na sjevernom rubu mora je Sueski kanal kojim vodi plovni put u Sredozemno more, a južni rub mora čini tjesnac Bab-el-Mandeb koji ga dijeli od Adenskog zaljeva.

Dardaneli

Morski tjesnac u Turskoj, između poluotoka Galipolja (Europa) i Male Azije (Azija), povezuje Mramorno s Egejskim morem.

Nedovršeni članak Dardaneli koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Egejsko more

Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske. Preko Bospora, Mramornog mora i Dardanela povezano je s Crnim morem. Smatra se kolijevkom dvije velike antičke kulture, kretske i grčke. Kasnije su tim morem vladali Perzijanci, Rimljani, Bizantinci, Đenovljani i Mlečani, kao i Osmanlije. Danas Egejsko more dijele Grčka (veći dio) i Turska (manji dio).

Ime je izvedeno od Aigeusa, mitskog kralja Atene.

U antičko su vrijeme Egejski otoci (često drugo ime za Egejsko more) bili izvorište kulturnog razvoja i "predložak" za današnju demokraciju. Razvijalo se pomorstvo, trgovina i posredovalo se znanje. Međusobni utjecaji raznih kultura istočnog Sredozemlja bili su pogodovani zemljopisnim datostima.

Egejski otoci se mogu svrstati u sedam skupina:

trakijska otočna skupina

istočnoegejska otočna skupina

sjeverni Sporadi

Cikladski otoci

Saronski otoci

Dodekani ili južni Sporadi

Kreta

Gibraltarska vrata

Gibraltarska vrata (arapski: مضيق جبل طارق, španjolski: Estrecho de Gibraltar) je tjesnac koji odvaja Atlantski ocean od Sredozemnog mora. Na sjevernoj strani tjesnaca su Španjolska i Gibraltar, a na južnoj strani su Maroko i Ceuta. Njegove granice su u Antici bile poznate kao Herkulovi stupovi. Gibraltarski tjesnac je dubok oko 300 metara, i oko 14 kilometara širok na najužem dijelu.

Jonsko more

Jonsko more (grčki: Ιόνιο Πέλαγος, latinski: Mare Ionium, talijanski: Mare Ionio, albanski: Deti Jon), dio Sredozemnog mora koji se nalazi između Albanije i Grčke na istoku, Sicilije na jugozapadu i Italije na zapadu i sjeverozapadu. Iako su ga stariji autori smatrali dijelom Jadranskog mora, Jonsko more se sada smatra posebnom morskom površinom. U Jonskom moru, južno od Grčke, izmjerena je najveća dubina u Sredozemlju (5267 m).

Jonsko more je povezano s Tirenskim morem Mesinskim vratima, a s Jadranskim morem Otrantskim vratima. Najveći otoci u ovom moru su Krf, Zakintos, Kefalonija, Itaka, i Lefkada, tj. Jonski otoci.

Najvažnije trajektne veze su između Patrasa u Grčkoj i Brindisija i Ancone u Italiji.

Južna Europa

Južna Europa, dio je Europe koji se nalazi u njezinu južnom dijelu, u bazenu Sredozemnog mora. Sačinjava ju osam odnosno dvanaest država, a to su:

Andora

Grčka

Italija

Malta

Portugal

San Marino

Španjolska

Vatikante uvjetno:

Albanija (primorje)

Bosna i Hercegovina (Neum)

Crna Gora (primorje)

Hrvatska (priobalje)

Južna Europa izdvaja se na temelju sličnosti klime, reljefa i kulture. Osnovna obilježja prostora su mediteranska klima, pretežno planinski reljef, usmjerenost na Sredozemno more i rani civilazijski napredak. Zbog prenaseljenosti prostor je bio izvorište velikih migracija u prekooceanske i u razvijene europske zemlje. U suvremeno doba uz industriju sve više se razvijaju djelatnosti tercijarnog sektora, najviše turizam.

Monte Bianco de Courmayeur (4748 m) najviši je vrh Južne Europe, nalazi se u Italiji, u gorju Alpe.

Kretsko more

Kretsko more je more koje se nalazi južno od Egejskog mora, sjeverno od otoka Krete i južno od Ciklada. More se proteže od Kitere na istoku do otoka Karpatos i Kasos. Mora sa kojima graniči su Jonsko more i Sredozemno more.

Ligursko more

Ligursko more (talijanski: Mar Ligure, francuski: Mer Ligure ili Mer ligurienne, latinski: Mare Ligusticum) dio je Sredozemnog mora koji se nalazi između Talijanske rivijere i otoka Korzike i Elbe. More je najvjerojatnije nazvano prema Ligurima.

Zemlje koje imaju izlaz na ovo more su Italija (Ligurija, sjeverni dio Toskane, otoci Gorgona i Capraia), Francuska (Haute-Corse i Alpes-Maritimes) i Monako. Ovo more dotiče se s Tirenskim morem i zapadnim dijelom Sredozemnog mora.

Najsjeverniji dio mora je Genovski zaljev. Rijeka Arno ulijeva se s istočne strane u Ligursko more, kao i mnoge druge rijeke koje dolaze s Apenina (Magra, Serchio). Najveća dubina od 2850 m nalazi se sjeveroistočno od Korzike.

Najvažnije luke na ovom moru su Genova, La Spezia i Livorno.

Kako bi se zaštitile brojne vrste kitova, zemlje s izlazom na ovom more osnovale su zaštićeno područje ovog mora koje pokriva 84.000 km².

Mesinski tjesnac

Mesinski tjesnac (ita. Stretto di Messina, lat. Fretum Siculum) je morski prolaz između Sicilije na zapadu i Italije na istoku, koji spaja Jonsko i Tirensko more. Tjesnac je 32 kilometra dug i širine je od 3 do 16 kilometara. Maksimalna dubina iznosi 1046 metara i nalazi se na južnom ulazu.

U antičko doba tjesnac je bio poznat kao Fretum Siculum i budio je veliki strah u antičkim mornarima zbog jake plimne struje i vrtloga koji se stvaraju u tjesnacu. Zbog toga su tjesnac povezivali sa grčkim mitom o Skili i Haribdi.

Glavne luke su Messina i Reggio di Calabria. Kroz tjesnac prometuju i trajektne linije koje povezuju Messinu na Siciliji sa gradovima Reggio di Calabria i Villa San Giovanni na kalabrijskoj obali (Italija).

Nedovršeni članak Mesinski tjesnac koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Mramorno more

Mramorno more (na turskom, Marmara Denizi, na grčkom, Θάλασσα του Μαρμαρά ili Προποντίδα, Propontida) je unutrašnje more između Europe i Azije i predstavlja dio Euroazijske unutrašnje granice. Ovo more je preko Dardanela povezani sa Egejskim morem, kao i Bosporom (Carigradski prolaz) sa Crnim morem.

Voda mu je slana, a od Galipolja do Izmita je dugo 282 km i 80 km široko. U blizini obale je duboko uglavnom samo 50 m, dok je na najdubljim mjestima i više od 1300 m. Površina Mramornog mora iznosi 11.655 km², od čega 182 km² otpada na otoke. Na istoku je Izmitski zaljev a jugoistoku Mudanjski zaljev. Mramorno more dobilo je ime po otoku koji je u njemu i zove se Mramorni otok (u staro vrijeme Prokonnesos). Otok je dugačak 21 km i širok 10 km, a površina mu je oko 130 km². Pored poznatog bijelog mramora (otuda i porijeklo imena) na otoku se proizvodi vino, žitarice i masline.

Mramorno more služi i kao regulator količine vode kojom više moćnih rijeka pune Crno more a kroz Mramorno more te vode neprekidno prolaze u Sredozemno. Razina vode u Crnom moru je viši od onog u Egejskom, zbog čega je prisutno neprekidno strujanje pod površinom kroz sustav turskih tjesnaca.

Peloponez

Peloponez (grčki: Pelopónnēsos = Pelopov otok) je poluotok u južnoj Grčkoj; najveći u Grčkoj (21.440 km²) s oko 1.100.000 stanovnika. Leži između Jonskog i Egejskog mora, a od grčkog kopna odvojen je zaljevima Pátrai i Korint, te umjetno prokopanim Korintskim kanalom.

Peloponez je uglavnom gorovit a najviši vrh mu je Tajget s 2.404 m visine. Građen je uglavnom od vapnenca. Obala mu je dosta razvedena, a veći poluotoci su Mesenija i Argolida.

Na njemu je tradicionalno stočarstvo te uzgoj žitarica te uzgoj pamuka, duhana, vinove loze, voća i maslina. Dobro je razvijena cestovna i željeznička mreža putova.

Glavna naselja na Peloponezu su: Pátrai (Patras), Kórinthos (Korint), Kalámai, Arg, Tripolis i Pirg(os).

Prednja Azija

Nazivom Prednja Azija obuhvaća se jugozapadni dio Azije a granice su joj na zapadu Sredozemno more i Crveno more, na sjeveru Crno more, Kavkaz i Kaspijsko jezero, na istoku Ind i rubno planinsko područje Irana, a na jugu Indijski ocean. Prednja Azija je Sinajom povezana sa Afrikom, dok je Dardanelima, Mramornim morem i Bosporom samo usko odvojena od Europe.

Obuhvaća azijski dio Turske sa Anatolijom, područje Kavkaza, Beludžistan, Iran i Afganistan (u međuvremenu ga svrstavaju u Središnju ili Južnu Aziju kao i Arapski poluotok. Tu također spada i dolina Eufrata i Tigrisa.

Politička podjela:

Afganistan

Armenija

Azerbejdžan

Bahrein

Gruzija

Irak

Iran

Izrael

Jemen (osim Sokotra)

Jordan

Katar

Kuvajt

Libanon

Oman

Pakistan (samo jugozapad, veći dio spada u Južnu Aziju)

Palestinska autonomna područja

Saudijska Arabija

Sirija

Turska (osim europskog dijela)

Ujedinjeni Arapski Emirati

Cipar

Sredozemlje

Sredozemlje (naziv latinskog porijekla: Mediteran = in medio terrae (lat. medius = srednji + terra = zemlja) zemljopisno je područje niza država koje graniče uz Sredozemno more na tri kontinenta: Europa, Azija i Afrika. U antičko doba bio središte europske civilizacije. Najstarije civilizacije na obali Sredozemnog mora bila je egipatska i zatim nešto mlađa egejsko-kretska.

Sredozemlje se odlikuje sredozemnom klimom.

Sredozemna kultura se materijalizira u hrani u kojoj prevladava povrće, voće, ribe, kruh, maslinovo ulje i vina.

Sueski kanal

Sueski kanal je umjetno prokopan kanal dugačak 163 kilometra između Sredozemnog i Crvenog mora, koji razdvaja afrički od azijskog kontinenta te je najbliža pomorska veza između zapadne i istočne Zemljine hemisfere. Golema strateška važnost Sueskog kanala za Zapad postaje još jasnija u svjetlu činjenice da je najvažniji tankerski plovni put za opskrbu Europe bliskoistočnom naftom. Kanal je dobio ime po egipatskom gradu Suezu.

Gradnju kanala izvelo je francusko trgovačko društvo Compagnie Universelle du Canal de Suez pod upravom Ferdinanda Lessepsa. Planove za gradnju radio je još od 1838. austrijski pionir željeznica Alois Negrelli. Pri gradnji Sueskoga kanala s Lessepsom je surađivao hrvatski građevinski inženjer Antun Luković iz Prčanja. Sueski kanal pušten je u promet 16. studenog 1869. godine.

Gradnjom kanala regija je bitno izmjenjena i postala je jedno od najvažnijih gospodarskih područja Egipta. Na sjevernome ulazu je grad Port Said, a najveći je Ismaillia, prometno čvorište prema Kairu. Na južnom ulazu u kanal je grad Suez.

Tirensko more

Tirensko more nalazi se zapadno od Italije, između talijanskog kopna, Sardinije i Sicilije. Ponekad se smatra dijelom Sredozemnog mora. Tirensko more je s Jonskim morem povezano Mesinskim vratima. Dubina Tirenskog mora iznosi maksimalno 3785 metara.

Toulouse

Toulouse (oks. Tolosa) je grad na jugozapadu Francuske na obali rijeke Garonne, na pola puta između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora. S 1.133.000 stanovnika u 2008. godini četvrti je po veličini u Francuskoj.

Toulouse je sjedište najvažnijeg europskog proizvođača aviona Airbusa, europskog sustava satelitskog pozicioniranja Galileo i europskog svemirskog centra CNES.

Gradonačelnik je Pierre Cohen (PS).

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.