Slovačka

Slovačka Republika (slovački: Slovenská republika ili Slovensko) država je Srednje Europe, koja graniči sa Češkom na sjeverozapadu, Poljskom na sjeveru, Ukrajinom na istoku, Mađarskom na jugu i Austrijom na jugozapadu.

Slovačka Republika
Slovenská republika
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
nema
Himna
Nad Tatrou sa blýska
Položaj Slovačke
Glavni grad Bratislava
Službeni jezik slovački
Državni vrh
 - Predsjednica Republike Zuzana Čaputová
 - Predsjednik Vlade Peter Pellegrini
Neovisnost podjelom Čehoslovačke
1. siječnja 1993.
Površina 131. po veličini
 - ukupno 49.035 km2
 - % vode 930 %
Stanovništvo 103. po veličini
 - ukupno (2011.) 5.397.036
 - gustoća 111/km2
BDP (PKM) procjena 2005.
 - ukupno 87.32 milijardi $ (60.)
 - po stanovniku 16,041 $ (45.)
Valuta euro 1) (100 centa)
Pozivni broj +421
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .sk
1) Do 1. siječnja 2009. slovačka kruna

Povijest

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Slovačke

Slovaci su se u 5. stoljeću naselili na današnjem području Slovačke. U 7. stoljeću Slovačka je bila središnji dio Samova carstva. Praslovačka država 9. stoljeća, poznata kao Velika Moravska, primila je Ćirila i Metoda, te se proširila pod kraljem Svatoplukom. Slovačka je u 11. stoljeću postala dio mađarskog kraljevstva, te je ostala u Mađarskoj, a kasnije u Austro-Ugarskoj, do 1918. godine. Tada se Slovačka ujedinila s Češkom i susjednom Moravskom, pa je stvorena Čehoslovačka. Nakon što je Münchenski sporazum 1938. godine ukinuo Čehoslovačku, Slovačka je postala zasebna republika pod kontrolom Trećeg Reicha. Tu je veliku ulogu odigrao i katolički svećenik Jozef Tiso.

Nakon drugog svjetskog rata opet je stvorena Čehoslovačka, koja je bila pod vlašću Sovjetskog Saveza od 1948. nadalje. Kad je 1989. pala komunistička vlast, došla je Baršunasta revolucija, čime su stvorene dvije države sljednice Čehoslovačke - Slovačka i Češka su se razdvojile 1. siječnja 1993. Slovačka je postala članica Europske Unije u svibnju 2004. godine. 1. siječnja 2009. godine Slovačka je uvela euro kao jedinstvenu valutu. Dotadašnja kruna ostala je u upotrebi još sljedeća dva tjedna, ali samo neslužbeno kako bi se stanovništvo priviknulo na promjenu valute.

Politika

  • Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Politika Slovačke

Slovački šef države je predsjednik, koji se bira na izravnim općim izborima svakih pet godina. Veći dio izvršne vlasti ima predsjednik vlade, koji je obično vođa najveće stranke ili većinske koalicije u parlamentu. Imenuje ga predsjednik. Ministre imenuje predsjednik na prijedlog predsjednika vlade.

Najviše zakonodavno tijelo Slovačke je jednodomni parlament, Državno vijeće Republike Slovačke (Národná Rada Slovenskéj Republiky), sa 150 zastupnika. Zastupnici se biraju svake četiri godine proporcionalnom metodom. Najviše sudsko tijelo Slovačke je Ustavni sud (Ústavný súd), koji presuđuje ustavna pitanja. 13 članova ovog suda imenuje predsjednik na temelju popisa kandidata koje predlaže parlament.

Predsjednik Slovačke je Andrej Kiska, koji je na predsjedničkim izborima 2014. u dva kruga porazio Roberta Fica, čime je započeo svoj prvi mandat.[1]

24. veljače 2014. čelnici slovačke ljevice i desnice, slovački premijer Robert Fico i kršćanski demokrat Jan Figel (KDH), unijele su amandman u slovački Ustav kojemu su dodali definiciju braka. Slovačka ljevica i desnica dogovorile su se potvrditi brak kao zajednicu između muškarca i žene u Ustavu, a Jan Figel je kazao "Ustavni amandman zabranjuje legalizaciju braka između istospolnih osoba".[2] Radi učvršćenja ove zaštite i otežanja izmjena zakona u budućnosti, Udruga „Savez za obitelj“ (Aliancia za rodinu) inicirala je referendum o braku, na kojem su se birači izjasnili o zaštiti braka, obitelji i djece. Slovački birači izjašnjavali su se o ovim pitanjima: 1) Slažete li se da ni jedna zajednica, osim zajednice muškarca i žene, ne može nazvati bračnom? 2) Slažete li se da homoseksualnim osobama i grupama ne bi trebalo dopustiti posvajanje, a potom i odgajanje djece? 3) Slažete li se da škole ne mogu zahtijevati od djece da sudjeluju u obrazovanju koje se odnosi na spolno ponašanje i eutanaziju, ako se roditelji i sama djeca ne slože sa sadržajem obrazovanja? Referendum je održan 7. veljače 2015. Od izašlih birača, na prvo pitanje 94,5% odgovorilo je za i 4,13% protiv, na drugo pitanje 92,43% odgovorilo je za i 5,54% protiv, a na treće pitanje 90,32% odgovorilo je za i 7,34% protiv. Na referendum je izašlo 21,41% slovačkih birača od potrebnih 50%, zbog čega izjašnjavanje nije obvezujuće zbog niske izlaznosti, ali činjenica da je oko milijun Slovaka odgovorilo potvrdno na sva tri referendumska pitanja štiteći pravo djece na oca i majku i pravo roditelja da odlučuju o odgoju svoje djece poslala je snažnu poruku za slovačke političare i cijelo slovačko društvo.[2]

Pokrajine

Slovakiakrajenumbers
Slovačke pokrajine

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Pokrajine Slovačke

Slovačka se administrativno dijeli na 8 pokrajina (kraje, jednina kraj), od kojih se svaka zove po pokrajinskom sjedištu.

Teritorijalno i samoupravno, Slovačka se od 2002. dijeli na 8 vyššie územné celky, kratica VÚC (Više teritorijalne jedinice) i 8 samosprávne kraje (samoupravne pokrajine), ali sve se to poklapa s 8 kraje:

  1. Bratislavský kraj - sjedište: Bratislava
  2. Trnavský kraj - sjedište: Trnava
  3. Trenčiansky kraj - sjedište: Trenčín
  4. Nitriansky kraj - sjedište: Nitra
  5. Žilinský kraj - sjedište: Žilina
  6. Banskobystrický kraj - sjedište: Banská Bystrica
  7. Prešovský kraj - sjedište: Prešov
  8. Košický kraj - sjedište: Košice

(u svim ovim imenima, umjesto riječi "kraj" može stajati "VÚC" ili "samosprávny kraj")

"Kraje" se oduvijek dijele na okruge (okresy, jednina okres).

Zemljopis

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljopis Slovačke

Slovačka je djelomično planinska zemlja. Karpati se protežu preko većeg dijela sjevera zemlje. U slovačke Karpate spadaju i Tatre, planine koje su popularno odredište za skijanje. Na njima je i najviši vrh Slovačke, Gerlachovský štít (2.655 m).

Nizine se mogu naći na jugozapadu (uz Dunav) i jugoistoku zemlje. Osim Dunava, glavne slovačke rijeke su Váh i Hron.

Slovačka ima umjerenu klimu, sa svježim ljetima i hladnim, vlažnim zimama.[3]

Gospodarstvo

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Gospodarstvo Slovačke

Slovačka je pri kraju tranzicije iz planske ekonomije u moderno tržišno gospodarstvo. Dzurindina vlada postigla je napredak 2001. godine u pogledu stabilizacije makroekonomije i strukturne reforme. Glavne privatizacije su obavljene, sektor bankarstva je gotovo posve u vlasništvu stranaca. Sve je više inozemnih investicija. Slovačko je gospodarstvo 2000. godine premašilo očekivanja unatoč recesiji na ključnim izvoznim tržištima. Buđenje domaće potražnje u 2002. godini, djelomično zbog porasta stvarnih plaća, nadoknadilo je sve sporiji rast izvoza, pa je gospodarstvo doseglo najvišu točku još od 1998. godine. Solidna domaća potražnja potaknula je gospodarski rast od 4,4% u 2002. godini. Zbog velikog rasta izvoza, gospodarstvo je u 2003. godini poraslo za 4,2%. Nezaposlenost, koja je iznosila 19,8% krajem 2001. godine, znatno se smanjila u 2003, u 2009 cca. 11%.

Promet

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Promet Slovačke

Kultura

Poznate kulturne znamenitosti u Slovačkoj su dvorci i tvrđave, primjerice Spiška tvrđava, Bratislavska tvrđava, Crveni kamen i drugi.[4]

Najstarije marijansko svetište u Slovačkoj je Marianka. Grad Trnavu naziva se i "slovačkim Rimom".[5]

Stanovništvo

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Stanovništvo Slovačke

Većina stanovništva su Slovaci (86%). Mađari su glavna manjina (9,7%)[6], a žive na jugu i istoku Slovačke.

Ostale manjine: Romi, Česi, Rusini, Ukrajinci, Nijemci i Poljaci.

Hrvati žive u nekoliko sela: Hrvatski Jandrof (Bratislava-Jarovce), Bratislava-Čunovo, Hrvatski Grob (Chorvátsky Grob) i Devinsko Novo Selo (Bratislava-Devínska Nová Ves). Imaju kulturne veze s gradišćanskim Hrvatima u Austriji. Od 1990. godine Hrvati u Slovačkoj organizirani su u "Hrvatski kulturni savez". Imaju desetak folklornih društava i festival hrvatske kulture u Devinskom Novom Selu. Postoji i dijalektološki rječnik hrvatskoga govora u Devinskom Novom Selu.

Ustav jamči slobodu vjeroispovijesti.

Većina građana Slovačke su katolici (69%); druga najveća skupina su protestanti (9%).

Državni praznici (neradni dani)

datum hrvatski naziv lokalni naziv napomene
1. siječnjaDan osnivanja Republike SlovačkeDeň vzniku Slovenskej republikySlovačka je stekla neovisnost 1993. godine, nakon raspada Čehoslovačke
6. siječnjaSveta tri kraljaZjavenie Pána 
klizni datumVeliki petakVeľký piatokdva dana prije Uskrsa
klizni datumUskrsni ponedjeljakVeľkonočný pondelokdan nakon Uskrsa
1. svibnjaPraznik radaSviatok práce 
8. svibnjaDan pobjede nad fašizmomDeň víťazstva nad fašizmomkraj 2. svjetskog rata
5. srpnjaDan Ćirila i Metoda Sviatok svätého Cyrila a Metodagodine 863. sveci Ćiril i Metod došli su u Veliku Moravsku da šire kršćanstvo
29.kolovozaObljetnica slovačkog narodnog ustankaVýročie Slovenského národného povstania Slovaci su 1944. podigli ustanak protiv nacističke Njemačke
1. rujnaDan slovačkog ustavaDeň Ústavy Slovenskej republikygodine 1992. usvojen je ustav (buduće) neovisne Slovačke
15. rujnaŽalosna GospaSviatok Sedembolestnej Panny Máriesvetica zaštitnica Slovačke
1. studenogSvi svetiSviatok všetkých svätých 
17. studenogDan borbe za slobodu i demokracijuDeň boja za slobodu a demokraciuu spomen na studentske demonstracije protiv nacističke okupacije 1939. i demonstracije 1989. koje su pokrenule Baršunastu revoluciju.
24. prosinca BadnjakŠtedrý deň 
25. prosincaBožić1. sviatok vianočný 
26. prosincaSveti Stjepan 2. sviatok vianočný 

Izvori

  1. Prezidentom bude Andrej Kiska. Fico priznal prehru po 90 minútach, pravda.sk
  2. 2,0 2,1 Narod.hr, dg: Referendum u Slovačkoj: 90 posto birača ZA, izjašnjavanje nije obvezujuće zbog niske izlaznosti, 8. veljače 2015., (pristupljeno 24. lipnja 2015.)
  3. Votruba, Martin. Slovakia's Weather. University of Pittsburgh, preuzeto 2010-06-11
  4. Razgovor. Ján Petrík, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Slovačke u RH: Želimo u EU, ali ne želimo izgubiti svoj identitet. Razgovarala Margareta Zouhar. str. 5, Hrvatsko slovo, Zagreb, petak, 7. ožujka 2003.
  5. IKA/Laudato/N. B.: O Milosrđu na esperantu, laudato.hr, 26. srpnja 2016. Pristupljeno 26. srpnja 2016.
  6. http://portal.statistics.sk/files/Sekcie/sek_600/Demografia/SODB/Tabulky/Tabulky_AJ_SODB/tab11.pdf

Vanjske poveznice

   
Portal:Europa
Portal:Europa
.cs

.cs je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) koja se koristila za dvije države koje su u međuvremenu prestale postojati:

Domenu je prvo koristila Čehoslovačka, a kasnije Češka i Slovačka sve do 1995. godine.

2002. je domenu dobila Srbija i Crna Gora (prema standardu ISO 3166), ali se nikad nije stvarno koristila, već se koristila .yu.

.sk

.sk je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Slovačku. Domenom upravlja SK-NIC.

Euro

Euro (simbol: €) je ime jedinstvene europske valute koja je u uporabi od 1. siječnja 1999., a od siječnja 2015. njezina uporaba proširena je na 19 država tzv. Eurozone:

Austrija

Belgija

Cipar

Estonija

Finska

Francuska

Grčka

Irska

Italija

Latvija

Litva

Luksemburg

Nizozemska

Njemačka

Malta

Portugal

Slovačka

Slovenija

ŠpanjolskaOd zemalja koje nisu članice Eurozone ni Europske unije, kovanice eura izdaju još i Andora, Monako, San Marino i Vatikan.

Osim u ovim državama, euro se kao službeno sredstvo plaćanja koristi još i Crnoj Gori, na Kosovu, kao i u francuskim prekomorskim posjedima.

Komárno

Komárno (mađarski: Komárom, njemački: Komorn) je grad u Nitranskom kraju u jugozapadnoj Slovačkoj. Grad je upravno središte Okruga Komárno.

Pokrajine Slovačke

Pokrajine Slovačke je administrativna podjela u Slovačkoj. Slovačka je na osam krajeva podjeljena 1996. godine. Svaki kraj podjeljene je na okruge , a svaki okrug na općine.

Kraj sa najviše stanovnika je Prešovský kraj u kojem prema popisu stanovništva iz 2001. godine živi 798.596 stanovnika, dok je najmanji Trnavský kraj u kojem živi 554.172 stanovnika.

Po površini najveći je Banskobystrický kraj koji se prostire na 9.454 km2, a najmanji je Bratislavský kraj koji se prostire na 2.052 km2.

Glavni gradovi krajeva:Bratislavský kraj (Bratislava )

Trnavský kraj (Trnava)

Trenčiansky kraj (Trenčín )

Nitriansky kraj (Nitra)

Žilinský kraj (Žilina )

Banskobystrický kraj (Banská Bystrica)

Prešovský kraj (Prešov)

Košický kraj (Košice )

Republika Slovačka (1939. - 1945.)

Slovačka Republika (slovački: Slovenská republika) je bivša samostalna država koja je postojala od 14. ožujka 1939. do 8. svibnja 1945. kao marionetska država Trećeg Reicha. Njezin teritorij okvirno je obuhvaćao teritorij današnje Slovačke, osim južnih i istočnih dijelova.

Republiku je priznao Treći Reich, njegovi saveznici i države koje su bile u dobrim odnosima s njim. Tako su Slovačku, osim Reicha, priznale i Velika Britanija, Kraljevina Italija, Japan i njegove mariotenske države, Sovjetski Savez, Španjolska, NDH, Litva, Estonija, Švicarska, El Salvador, Vatikan i Mađarska. Prestanak postojanja prve Slovačke Republike dogodio se nakon pobjede Saveznika i deratifikacije Münchenskog sporazuma i svih njegovih posljedica.

Država je u povijesti još znana i kao Prva Slovačka Republika (slovački: prvá Slovenská republika) i Slovačka Država (slovački: slovenský štát ili Slovenský štát) kako bi ju se razlikovalo od današnje (druge) Slovačke Republike koja se ne smatra pravnom nasljednicom prve republike. Naziv Slovačka Država koristio se primarno tijekom postojanja Čehoslovačke, a čest naziv tijekom tog perioda bio je i Nezavisna Država Slovačka.

Slovačka je također specifična po tome što je jedina marionetska država Trećeg Reicha kojom je upravljao visoki dužnosnik katoličke crkve, monsinjor Jozef Tiso.

Slovaci

Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000). Zajedno ih ima oko 5,130.000 (2006).

Slovačka nogometna reprezentacija

Slovačka nogometna reprezentacija je nacionalni nogometni sastav Slovačke, kojom upravlja Slovački nogometni savez (slk. Slovenský futbalový zväz). Raspadom Čehoslovačke i osnivanjem druge Slovačke Republike, nastaje i današnji slovački nogometni savez koji je osnovan 1993.

Slovačka odbojkaška reprezentacija

Slovačka odbojkaška reprezentacija predstavlja državu Slovačku u međunarodnoj odbojci.

Slovačka rukometna reprezentacija

Slovačka rukometna reprezentacija predstavlja državu Slovačku u športu rukometu.

Trenutačni izbornik:

Krovna organizacija:

Prvi nastup:

Nije dosad ostvarila značajnih rezultata.

Slovačka vaterpolska reprezentacija

Slovačka vaterpolska reprezentacija predstavlja državu Slovačku u športu vaterpolu.

Slovačka ženska košarkaška reprezentacija

Slovačka ženska košarkaška reprezentacija predstavlja državu Slovačku u međunarodnoj ženskoj košarci.

Slovačka ženska odbojkaška reprezentacija

Slovačka ženska odbojkaška reprezentacija predstavlja državu Slovačku u međunarodnoj ženskoj odbojci.

Slovačka ženska rukometna reprezentacija

Slovačka ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Slovačku u međunarodnom ženskom rukometu.

Slovački jezik

Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Republike Slovačke, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.).

Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.

Prije 10. stoljeća panonski Slaveni sjeverno od Drave su govorili jezikom južnoslavenskih karakteristika.

I u razdobljima nakon doseljavanja ugarskih plemena, područja sjeverno od Blatnog jezera imala su južnoslavenski makrodijalekt koji je pokazivao osobine razvitka južnoslavenskih jezika. Prema jugu je bio bliži Južnim Slavenima, prema zapadu, sjeveru i istoku su se te bliskosti gubile. U svezi s time su osobine današnjeg srednjoslovačkog narječja. Današnje srednjoslovačko narječje slovačkoga jezika je u osnovi južnoslavensko, odnosno ima bitne južnoslavenske osobine. Kad se prekinula slavenska sveza u Panonskoj nizini, na području današnje Mađarske, ti su se govori odvojili od ostatka Južnih Slavena te od onda pod utjecajem većinskog okružja Zapadnih Slavena primaju zapadnoslavenske osobine.Kao standardni jezik slovački je jezik uspostavljen tek polovicom 19. stoljeća. Od 15. do 17. stoljeća služio je kao kulturni jezik u Slovačkoj češki s mnogim slovačkim osobinama. Prvi pokušaji uvođenja slovačkoga književnog jezika zabilježeni su u 18. stoljeću. Na istoku Slovačke pokušali su to kalvinisti, a na zapadu Anton Bernolák. Međutim, tek je Ľudovítu Štúru u četrdesetim godinama 19. stoljeća uspjelo uspostaviti književni jezik utemeljen na srednjoslovačkim dijalektima.

Izgradnji standardne norme bitno je pridonijela slovačka gramatika "Mluvnica jazyka slovenského" Martina Hattale iz 1864. godine, a zasluge za daljnji razvoj standardnog jezika ima "Rukoväť spisovnej reči slovenskej" S. Czambela iz 1902. Prvi je pravopis "Pravidlá slovenského pravopisu" tiskan 1931. Za vrijeme slovačke države, između 1939. i 1945., mnogi su čehizmi, koji su bili brojni kao i germanizmi i hungarizmi, zamijenjeni domaćim riječima. Slovačko je pismo latinica obogaćena nekolicinom dijakritičkih znakova i dvoslova koji označuju jedan glas.

Današnja slovačka narječja su u trima skupinama:

zapadnoslovačka narječja (západoslovenské nárečia) - blisko češkom jeziku (za što koristi co, kao i u susjednom češkom)

srednjoslovačka narječja (stredoslovenské nárečia) - bliska južnoslavenskim jezicima, posebica južna narječja (na kojem je temeljen standard, za što koristi čo)

istočnoslovačka narječja (východoslovenské nárečia) blisko poljskom jeziku i ukrajinskom jeziku (za što koristi co, kao i u susjednom poljskom, a u jednom dijalektu i so)Abeceda slovačkog jezika sadrži ova slova:

a á ä b c č d ď dz dž e é f g h ch i í j k l ĺ ľ m n ň o ó ô p q r ŕ s š t ť u ú v w x y ý z žU slovačkom glasoslovlju razlikujemo:

samoglasnici: a á ä e é i í o ó y ý u ú

dvoglasnici: ia, ie, iu, ô

suglasnici: b c č d ď dz dž f g h ch j k l ĺ ľ m n ň p q r ŕ s š t ť v w x z žU slovačkim se tekstovima javljaju i druga slova, no to je uglavnom kod riječiju inozemna podrijetla: q, w, x, češka slova ě, ř, ů te njemačka slova ö i ü, posebice kod osobnih imena i prezimena.

Srednja Europa

Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe. Nakon propasti komunizma koji je Europu dijelio na Istočnu i Zapadnu, pojam je ponovno dobio dio svog prijašnjeg kulturnog, političkog i gospodarskog značenja.

Obično se smatra da Srednjoj Europi pripadaju Njemačka, Poljska, Češka, Slovačka, Švicarska, Austrija, Mađarska, sjeveroistočna Italija, Slovenija, Hrvatska, Vojvodina (Srbija) te sjeveroistočna Rumunjska.

Zastava Slovačke

Zastava Slovačke prihvaćena je nakon raspada Čehoslovačke, dok je Češka suprotno dogovoru zadržala čehoslovačku zastavu.

Zastava je u upotrebi od 3. rujna 1992., a potječe iz revolucionarne godine 1848., kada su se Slovaci borili za neovisnost od Mađara. Slična je zastavi, ostalih slavenskih nacija, ima crvenu, bijelu i plavu boju uz dodatak slovačkog grba.

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine. Obuhvaćala je povijesne zemlje Češku, Moravsku i Slovačku.

U razdoblju od kraja Drugog svjetskog rata pa sve do raspada 1992. godine Čehoslovačka se prostirala na površini od 127.900 km² i 1992. godine imala 15,7 milijuna stanovnika.

Graničila je s Poljskom na sjeveru, tadašnjim Sovjetskim Savezom na istoku, Mađarskom i Austrijom na jugu, tadašnjom Zapadnom Njemačkom na jugozapadu, te tadašnjom Istočnom Njemačkom na sjeverozapadu.

Po Ustavu iz 1960. godine Čehoslovačka Socijalistička Republika bila je federalna država koju su sačinjavale Češka Socijalistička Republika i Slovačka Socijalistička Republika.

Zastava Češke Republike je ista kao i zastava Čehoslovačke. Nakon raspada Čehoslovačke, Slovačka je usvojila novu zastavu, dok je Češka Republika zadržala ovu zastavu zbog svojih povijesnih veza.

Špilja

Špilje, pećine, kaverne i jame su podzemne šupljine u Zemljinoj kori. U Hrvatskoj prevladavaju špilje i jame oblikovane u krškom reljefu u naslagama vapnenca i dolomita. U svijetu postoje još špilje u gipsu, magmatskim stijenama, ledu i dr., ali u puno manjem broju.

Nekompletni broj špilja u svijetu iznosi 2424, od toga 1075 je dubljih od 300 metara a 1628 dužih od 3 km. Prema državama popisano ih je. Albanija 4; Alžir 6; Argentina 1; Australija, 30; Austrija, 119; Bahami, 1; Belgija 7; Belize, 9; Bermuda, 1; Bolivija 1; Bosna i Hercegovina, 1; Brazil 24; Bugarska 23; Kanada, 21; Kina, 10; Kolumbija 2; Kostarika 1; Hrvatska 30; Kuba, 17; Češka 4; Ekvador 1; Etiopija 2; Francuska 448; Francuska/Španjolska 2; Armenija 1; Gruzija 36; Rusija 35; Turkmenistan 3; Ukrajina 14; Ukrajina/Moldova 1; Uzbekistan 7; Njemačka 27; Grčka 11; Gvatemala 6; Honduras 1; Mađarska 9; Mađarska/Slovačka 1; Island 1; Indija 5; Indonezija 7; Iran 1; Irska 8; Italija 236; Jamajka 7; Japan 19; Kenija 1; Laos 4; Libanon 6; Libija 3; Luksemburg 1; Madagaskar 14; Malezija 10; Meksiko 232; Crna Gora 3; Maroko 7; Namibija 1; Nepal 1; Nova Kaledonija 3; Papua Nova Gvineja 17; Novi Zeland 38; Norveška 10; Oman 1; Pakistan 1; Peru 3; Filipini 9; Poljska 11; Portugal 2; Portoriko 3; Dominikanska Republika 3; Rumunjska 43; Južna Koreja 4; Slovačka 10; Slovenija 39; Južnoafrička Republika 8; Španjolska 138; Švedska 2; Švicarska 55; Sirija 1; Tanzanija 2; Tajland 7; Tunis 1; Turska 24; UK 41; SAD 439; Venezuela 14; Vijetnam 7; DR Kongo 2; Zimbabve 1.

Države u Europi
Frankofonija
Zastava Frankofonije
Zapadnoeuropska unija
Zastava ZEU
Flag of Europe.svg Europska unija
Zastava Europske unije
NATO
Zastava NATO-a

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.