Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu. Graniče na kopnu s Kanadom na sjeveru i Meksikom na jugu, dijele morsku granicu s Rusijom na zapadu i posjeduju skup teritorija širom svijeta. Država se sastoji od 50[3] saveznih država, koje imaju lokalnu autonomiju u skladu s federalnim sustavom. Državljane Sjedinjenih Američkih Država obično nazivamo Amerikancima.

Sjedinjene Američke Države nastale su deklaracijom trinaest britanskih kolonija 1776. godine, kojom one utvrđuju svoju slobodu i nezavisnost.

S 9,83 milijuna km2 i preko 300 milijuna stanovnika, Sjedinjene Države su treća najveća zemlja na svijetu po ukupnoj površini, a treća po veličini kopna i broju stanovnika. Sjedinjene Države su jedna od etnički najraznovrsnijih zemalja na svijetu, što je posljedica masovne imigracije iz mnogih država, pogotovo za vrijeme prvog i drugog svjetskog rata. Gospodarstvo Sjedinjenih Američkih Država je najveće u svijetu, s nominalnim BDP-om od 13 trilijun dolara u 2006. godini (preko 25,5% ukupnog svjetskog bruto društvenog proizvoda).

Naciju je osnovalo 13 bivših kolonija Velike Britanije koje su se prostirale duž atlantske obale. Proglasivši se „državama“ 4. srpnja 1776. godine usvojile su Deklaraciju nezavisnosti. Pobunjeničke države pobijedile su Veliku Britaniju u Američkom ratu za neovisnost, što je bio prvi uspješni rat neke kolonije za neovisnost. Federalna konvencija je 17. rujna 1787. godine usvojila danas važeći Ustav Sjedinjenih Američkih Država, a ratificirajući ga naredne godine, države su postale dijelovi jedinstvene republike. Povelja o pravima, sastavljena od deset ustavnih amandmana, ratificirana je 1791. godine.

U 19. stoljeću, SAD su prisvojile teritorije koje su pripadale Novoj Francuskoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji, Meksiku i Ruskom Carstvu, a izvršile aneksiju na Republiku Texas i Havaje. Sporovi između agrarnog juga i industrijskog sjevera povodom prava država i ekspanzije ropstva, doveli su do Američkog građanskog rata tijekom 1860-ih. Pobjedom Sjevera spriječena je trajna podjela zemlje, a potom i ukinuto ropstvo. Španjolsko-američki rat i prvi svjetski rat potvrdili su položaj SAD kao vojne sile. 1945. godine Sjedinjene Države su izašle iz Drugog svjetskog rata kao prva zemlja s nuklearnim oružjem, stalni član Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, i osnivač NATO pakta. Završetkom Hladnog rata i raspadom Sovjetskog Saveza, SAD su ostale jedina supersila, koja dominira u ekonomiji, politici, kulturi i vojnoj sili, a samo za odbranu troši preko 50% svjetskih ulaganja.

Sjedinjene Američke Države
United States of America
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
(od 1776.): E Pluribus Unum
(Latinski: "Iz mnogih, jedno")
(od 1956.): In God We Trust
(Engleski: "U Boga se uzdamo")
Himna
The Star-Spangled Banner
USA orthographic
Glavni grad Flag of the District of Columbia.svg Washington, D.C.
Najveći grad Flag of New York City.svg New York City
Službeni jezik nema (de facto engleski)
Državni vrh
 - Predsjednik Donald Trump
 - Potpredsjednik Mike Pence
 - Glasnogovornica Zastupničkog doma Nancy Pelosi
 - Predsjednik Pro Tempore (Senat) Chuck Grassley
Neovisnost Od Britanskog Carstva
4. srpnja 1776.
Površina 3./4. po veličini
 - ukupno 9.826.630 km2
 - % vode 6,76 %
Stanovništvo 3. po veličini
 - ukupno (2017.) 325.719.178[1]
 - gustoća 31/km2
BDP (PKM) procjena 2018.
 - ukupno 19.360 trilijun $[2] (3.)
 - po stanovniku 61.687 $[2] (11.)
Valuta američki dolar ($)
(100 centa)
Pozivni broj +1
Vremenska zona UTC od UTC -5 do UTC -11
Internetski nastavak .gov .edu .mil .us .um

Povijest

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Sjedinjenih Američkih Država

USA Territorial Growth small
Širenje teritorija SAD-a, 1810.-1920.

Kristofor Kolumbo je 1492. doplovio do Amerike i tako započeo europsku kolonizaciju. Misleći da je pronašao novi put za Indiju, on je pronašao novi kontinent. Na području današnjeg SAD-a živjelo je tada oko 1,5 milijuna Indijanaca. Do prve polovice 18. stoljeća osnovano je 13 kolonija na Istočnoj obali. Broj stanovnika do 1776. iznosi već oko 2,5 milijuna.

Sukobljavanje francuskih i britanskih interesa dovelo je do niza ratova koji kulminiraju Sedmogodišnjim ratom (1756.-1763.), koji završava pobjedom Velike Britanije. Neugrožene od Francuza i Indijanaca, kolonije postaju sve manje ovisne o matičnoj zemlji, a 1775. počinje Američki rat za neovisnost. Dana 4. srpnja 1776. Kongres je objavio Deklaraciju neovisnosti. Amerikanci pod zapovjedništvom Georgea Washingtona 1781. konačno pobjeđuju britansku vojsku. Trinaest kolonija proglasilo se Sjedinjenim Američkim Državama. Godine 1787. usvojen je Ustav, a Washington je izabran za prvog predsjednika, a dužnost je obnašao do 1797.

Declaration of Independence (1819), by John Trumbull
Predstavljanje Deklaracije o neovisnosti Kontinentalnom Kongresu. Naslikao John Trumbull 1817.–1819.

Za predsjednika Thomasa Jeffersona (1801.-1809.) SAD je značajno povećao teritorij kupnjom Louisiane od Francuza 1803.. Pomorsko suparništvo s Velikom Britanijom kulminiralo je ratom (1812.-1814.). Florida je kupljena od Španjolaca, a aneksija Teksasa 1845. izazvala je rat s Meksikom (1845.-1848.), nakon čega SAD povećava teritorij Novim Meksikom i Kalifornijom, proširivši se do Tihog oceana.

Razlike između industrijskog Sjevera i poljoprivrednog Juga sve više jačaju, a kulminiraju izborom Abrahama Lincolna, protivnika ropstva, za predsjednika 1860. Južne države se odcjepljuju i osnivaju Konfederaciju te počinje Američki građanski rat (1861.-1865.). Lincoln donosi proglas o ukidanju ropstva u južnim državama 1863., a rat završava pobjedom Sjevera odnosno Unije 1865., što konačno dovodi i do potpunog ukinuća ropstva u SAD-u. Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Prekomorska proširenja SAD-a
Godine 1867. SAD kupuje od Rusije Aljasku za 7,2 milijuna dolara. U tri desetljeća nakon građanskog rata SAD postaje prva industrijska sila svijeta. Nakon rata protiv Španjolske (1898.) anektirala je Havaje, Portoriko, Filipine i učvrstila se na Kubi. Predsjednik Theodore Roosevelt intervenira u cijelom nizu država Latinske Amerike. Otvaranjem Panamskog kanala 1914. SAD postaje istaknuta svjetska sila sa stanovništvom koje je, velikim useljavanjem, naraslo na 92 milijuna.

U 1. svjetskom ratu SAD je isprva neutralan, ali 1917. ulazi u rat te doprinosi pobjedi Antante. Za predsjednikovanja Woodrowa Wilsona (1913.-1921.) SAD ima odlučnu ulogu na mirovnoj konferenciji u Versaillesu. Godine 1929. izbija Velika gospodarska kriza (1929.-1939.), koju ublažava presjednik Franklin Delano Roosevelt (1933.-1945.) politikom New Deala. Sa zemljama Latinske Amerike uspostavljeni su dobrosusjedski odnosi, evakuirani su Haiti, Nikaragva i Kuba, priznata je neovisnost Filipina.

SAD je u 2. svjetskom ratu isprva neutralan, ali nakon napada imperijalnog Japana 1941. ulazi u rat protiv sila Osovine u Europi i na Pacifiku. Baca atomsku bombu na Japan i prisiljava ga na kapitulaciju.

Bitan je čimbenik stvaranja NATO-a 1949. godine. Zaoštravaju se odnosi sa SSSR-om (Hladni rat). SAD pomaže Južnu Koreju u Korejskom ratu (1950.-1953.) Kubanska kriza izbija 1962. U srpnju 1969. američki astronauti spuštaju se na Mjesec. U šezdesetima i sedamdesetima dolazi do američke vojne intervencije u Vijetnamu i u Dominikanskoj Republici.

Od 1994. SAD se angažira u rješavanju sukoba na prostoru bivše Jugoslavije; potkraj 1995. posreduje u zaključenju Daytonskog sporazuma. Nakon raspada SSSR-a, SAD postaje jedina svjetska velesila.

Godine 1992. vojno intervenira protiv Iraka (Zaljevski rat) nakon iračke okupacije Kuvajta. Godine 1999. predvodi NATO-ve napade na SR Jugoslaviju radi rješenja Kosovske krize. George Walker Bush izabran je za predsjednika 2001. i 2004. Nakon terorističkog napada Al Qaide 11. rujna 2001., SAD vojno intervenira u Afganistanu.

Godine 2001. SAD i saveznici pokreću tzv. Rat protiv terorizma pod imenom operacija Trajna sloboda. Godine 2003. kreće operacija Iračka sloboda - invazija na Irak. Saveznici okupiraju Irak, ali bivaju uvučeni u mukotrpan gerilski rat s iračkim gerilcima, koji traje i do danas.

Krajem 2000-ih SAD ostaje predvodnik NATO-a, održava vojnu prisutnost u više država (Japan, Južna Koreja, Bahrein, Katar, Njemačka i dr.) te ratuje u Afganistanu i Iraku.

Državno uređenje i politika

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Politički sustav Sjedinjenih Američkih Država
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2008.

USCapitol
Kapitol u Washingtonu

Vlast i politika Sjedinjenih Država zasnovane su na Ustavu Sjedinjenih Američkih Država, napisanom 1787. godine. Ustav iz 1787. je do danas dopunjen s nekoliko amandmana. Prvih deset su prihvaćeni nedugo poslije nastanka samog ustava. Grupno se nazivaju "Povelja o pravima" (Bill of Rights), a odnose se na osnovna prava državljana Sjedinjenih Američkih Država, kao što su pravo na slobodu govora i vjeroispovjesti.

SAD ima predsjednički sustav, te je federalna demokracija, koja se sastoji od izvršne, zakonodavne i sudske vlasti. Izvršna vlast se sastoji od predsjednika i njegovog kabineta, uz dodatak raznih državnih službi. Na čelu države i izvršne vlasti je predsjednik SAD-a (sadašnji 45. predsjednik je Donald Trump, koji obnaša dužnost od 2017. godine). Predsjednik SAD-a je predsjednik države i predsjednik vlade u jednoj osobi (personalna unija). Predsjednik SAD-a je također vrhovni zapovjednik oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država.

Zakonodavna vlast je Kongres Sjedinjenih Američkih Država, koji se sastoji od Zastupničkog doma (House of Representatives) i Senata (Senate). Zastupnici i senatori su podijeljeni po saveznim državama. U Domu Zastupnika svaka savezna država ima broj predstavnika razmjeran njenom broju stanovnika, dok u Senatu svaku državu zastupaju dva senatora. Broj zastupnika u Domu Zastupnika je 435. Senat trenutno čini 100 senatora.

Sudska vlast se sastoji od svih sudova u Sjedinjenim Državama. Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država ima devet sudaca, koji imaju doživotni mandat. Nakon smrti ili povlačenja suca, predsjednik SAD-a nominira novog suca, kojega se šalje Senatu koji bi ga trebao potvrditi.

Svaka savezna država u Sjedinjenim Državama ima svoju vladu, čije su granice moći ispod razine moći federalne vlade. Koje točno ovlasti svaka država može imati je tema mnogih rasprava u američkoj politici. Glavne političke stranke Sjedinjenih Država su Republikanska Stranka i Demokratska Stranka.

Sjedinjene Američke Države se ponose s najstarijim pisanim Ustavom na svijetu, i po danas važećem Ustavu one se sastoje od 50 država s ograničenom autonomijom u kojima savezni zakoni imaju veću težinu od zakona pojedinih država, te jednog saveznog područja. U nadležnost federacije spadaju sljedeća područja (spomenuta su najvažnija):

  • obrana federacije (vojska)
  • vanjski poslovi
  • porezi (na saveznoj razini)
  • monetarni sustav
  • poštanska služba

Najviša tijela vlasti su Predsjednik, Kongres te Vrhovni savezni sud.

Zemljopis

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljopis SAD-a

Mount Hood reflected in Mirror Lake, Oregon
Mount Hood, neaktivan vulkan na sjeverozapadu Pacifika

Reljefne različitosti

Reljef SAD-a vrlo je raznolik i u njemu se izdvajaju četiri velike reljefne cjeline: Apalači, obalne ravnice, središnje nizine i Kordiljeri. Aljaska i Havaji izdvojeni su iz te podjele i obuhvaćaju se posebnim regionalnim pregledom.

  1. Paralelno s istočnom obalom Atlantskog oceana pruža se paleozojski planinski lanac Apalača (Appalachians), bogat rudama, a posebice ugljenom. Tijekom duge geološke prošlosti Apalači su prilično zaravnjeni pa im najviši vrh dopire do samo 2045 metara.
Haliaeetus leucocephalus2
Bjeloglavi orao je prikazan na grbu SAD-a. Zaštita ove ugrožene vrste spasit će je od istrebljenja.
  1. Uz obale Atlantskog oceana prostiru se obalne ravnice. Obalna ravnica uz Meksički zaljev kao klin se zabija 900 km uz Mississippi do ušća rijeke Ohio. Obalna ravnica uz Atlantski ocean blago se spušta od obronaka Apalača prema Atlantskom oceanu. Između tih dviju obalnih ravnica nalazi se reljefna posebnost, 640 km dug vapnenački poluotok nastao u tercijaru - Florida (poluotok). Na niskom poluotoku prostrane su močvare.
  2. Na cijelom prostoru između Apalača i Stjenjaka rasprostire se širok prostor središnjih ravnica oko porječja Mississippija, koji je u južnom dijelu širok oko 2000 km, a u sjevernom 3000 km. Cijeli taj prostor nije homogen pa se izdvaja:
    • istočni prijelazni pojas, koji se nalazi neposredno uz Apalače i uz blagi pad prema zapadu prostire se do rijeke Mississippi;
    • ravničarski prostor uz Velika jezera ima oblik trokuta čije su stranice rijeke Ohio i Missouri te Velika jezera;
    • relativno nizak ravnjak Ozark- Ouachita umetak je prekambrijskih i paleozojskih stijena, koji strši iz mlađim sedimentima zatrpanih ravnica, a geološki je nastavak Apalača. Bogat je rudama ali nema ugljena;
    • Visoki ravnjaci obuhvaćaju golem prostor od Meksika do Aljaske i vrlo se lagano uzdižu od istoka do Stjenjaka; većim dijelom se nalaze zapadno od izohijete od 500 mm, koja je u doba osvajanja američkog zapada nazvana i "death line" (crta smrti). Naime, zapadnije od te crte koja se poklapa s približno 100° zapadne geografske duljine ima sve manje padalina pa stoga prirodno uspijeva samo trava. Ravnjaci su vrlo plodni, ali samo ako im se dovede voda.
  3. Vrlo širok i geološki mlad planinski lanac Kordiljera dijeli se na Stjenjak, ravnjake i zavale i pacifički priobalni prostor Kordiljera.
    • Stjenjak (Rocky Mountains) je najveći i najviši planinski lanac Sjeverne Amerike, a pruža se preko sjevera Aljaske, od planine Brooks, kroz Kanadu, SAD, Meksiko i preko Srednje Amerike nastavlja se u Južnu Ameriku kao Ande. Nastao je alpskom orogenezom te ima vulkanske aktivnosti. Brojni su vrući izljevi lave, a najpoznatije takvo područje jest nacionalni park Yellowstone. Najveće visine mu prelaze 4000 m, ali sam lanac nije bio prepreka pri osvajanju zapada, jer se prijevoji nalaze na oko 1600 m, a gotovo do njih uzdižu se laganim usponom visoki ravnjaci.
    • Najveće poteškoće prilikom osvajanja zapada pričinjavao je širok pustinjski i polupustinjski pojas ravnjaka i zavale između Stjenjaka na istoku i Sierra Nevade i Primorskog gorja na zapadu. Ističe se nekoliko zavala od kojih su važnije; Velika zavala (Great Basin), Colorado (ravnjak), Gila ravnjak (Hila) i Kolumbijski ravnjak.
    • U pacifičkom priobalnom prostoru Kordiljera razlikuju se tri osnovna dijela:
      • Primorsko gorje(Coast Range), koje dosiže visinu do 1600 m te je reljefna zapreka vlažnim vjetrovima s Tihog oceana. Zbog toga ima velike količine padalina, koje omogućuju rast šuma, od kojih se posebno ističu šume divovskih sekvoja (mamutovac). Na nekoliko mjesta presječene su rijekama i tu su se razvile luke (San Francisco, Portland i Seattle);
      • Granitni masiv Sierra Nevade i vulkanski niz Kaskadnoga gorja paralelni su s Primorskim gorjem i visine im prelaze 4000 m;
      • središnje doline (San Joaquin, Sacramento, Kalifornijska dolina) koje se nalaze između Sierra Nevade i Kaskadnih planina na istoku i Primorskih planina na zapadu, navodnjavanjem su pretvorene u vrlo plodne poljoprivredne površine.

Na formiranje današnjeg reljefa SAD-a i Kanade utjecala je pleistocenska glacijacija. Tijekom dva milijuna godina ledeni pokrov je pokrivao kanadski štit i višestruko se spuštao prema jugu, pri čemu je trošio stijensku podlogu (egzarazija). Na planinama na zapadu bili su brojni ledenjaci. Naglašeno trošenje bilo je na dodiru starijih stijena kanadskog štita i mekših mlađih stijena južnije od njega, pri čemu je led jače izdubio mekšu podlogu. Nakon završetka ledenog doba udubine u podlozi napunile su se vodom te je nastao širok pojas jezera (Velika jezera, Winnipeg, Manitoba, Reindeer, Athabasca, Great Slave- Veliko ropsko jezero, Great Bear- Veliko medvjeđe jezero). Ledenjaci su odredili i tokove rijeka Ohio o Missouri koje nam dokazuju dokle je na jug dopirao ledeni pokrov.

Oružane snage

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Oružane snage SAD-a

B2 spirit
Američka vojska mnogo investira u visoku tehnologiju (na slici: bombarder B-2 Spirit)

SAD ima pet rodova oružanih snaga:

Poredani su po veličini. Obalna straža jedina smije štititi zakon SAD-a. Marinci su ti koji prvi rade desante na neprijateljske obale i, za razliku od ostalih rodova, ne trebaju dopuštenje Kongresa za napad. To znači da su pod potpunom vlasti Predsjednika.

Regionalizacija

SAD su izuzetno prostrane, reljefno i klimatski raznolike, što uzrokuje velike regionalne posebnosti i brojne regionalizacije prema raznim kriterijima.

  • Sjeveroistok

Države Connecticut, Maine, Massachusetts, New Hampshire, New Jersey, New York, Rhode Island i Vermont.

Ova regija obuhvaća samo 1,8% površine SAD-a, ali sadrži 5,2% stanovništva. Prvi doseljenici bili su engleski puritanci već 1620. godine. Nizak, brdovit i šumovit kraj sa starim stijenama podsjeća na Englesku pa je stoga regija nazvana Nova Engleska. U ovom prostoru bogatom ugljenom započela je industrijalizacija i urbanizacija SAD-a. Boston je najstariji, a New York najveći grad u SAD-u. New York je osnovan kao New Amsterdam, a 1664. godine kupuju ga Englezi i mijenjaju mu ime. Zbog najpovoljnijeg prometnog položaja bio je najvažnija imigracijska luka, kroz koju je u SAD uselilo više od 60 milijuna ljudi. I danas je važna američka luka s više od 100 km operativne obale. U gradu se nalazi čista industrija (moda, burze, brušenje dijamanata, tiskarska i sl.), a u susjednom New Jerseyju nalazi se prljava industrija. Značajniji gradovi su Rochester, New York i Buffalo, New York.

  • Atlantska obalna ravnica

Države Pennsylvania, Maryland, Delaware, Virginia, Sjeverna Karolina, Južna Karolina, Georgia i Florida.

  • Srednji zapad - Midwest

Države Zapadna Virginia, Kentucky, Ohio, Indiana, Illinois, Minnesota, Iowa, Missouri, Wisconsin i Michigan.

  • Jug
Map of USA with state names hr
Karta američkih saveznih država i njihova imena[4]

Države Tennessee, Alabama, Mississippi, Arkansas, Louisiana, Kansas, Oklahoma i Teksas.

  • Visoki ravnjaci

Države Južna Dakota, Sjeverna Dakota, Nebraska i Colorado.

  • Unutrašnji platoi i zavale

Države Montana, Idaho, Wyoming, Nevada, Utah, Novi Meksiko i Arizona.

  • Sjeverozapad

Države Oregon i Washington.

  • Nove zemlje

Države Aljaska i Havaji.

Klima

Klimatske različitosti

Velik prostor SAD-a ima i velike klimatske različitosti, na koje utječu reljefne posebnosti i položaj unutar globalne cirkulacije zračnih masa. Apalači i Kordiljeri čine svojevrsni lijevak koji zimi usmjerava hladne zračne mase sa sjevera prema jugu, pa mraz oštećuje mnoge kulture (npr. pamuk , južno voće). Obrnuto, ljeti se kroz taj lijevak s juga prema sjeveru probijaju tople i vlažne zračne mase, što povoljno djeluje na sve kulture, npr. na pšenicu i kukuruz, pa se taj pojas naziva cornbelt (eng. "corn" = "kukuruz", "belt" = "pojas").

Na dodiru različitih zračnih masa često nastaje vrtložni sustav - tornado. Sa sjevernijeg Tihog oceana pušu stalni vlažni vjetrovi, koji sjevernoj pacifičkoj obali i unutrašnjosti donose velike količine vlažnog zraka. Najviše je padalina na Obalnim planinama, Sierra Nevadi i Kaskadskom gorju, a dalje prema istoku puše relativno suh i topao chinook, vjetar fenskog tipa. I s juga, iz Meksičkog zaljeva dolaze vlažne zračne mase, koje prodiru daleko na sjever.

Tipovi klime

U SAD-u postoji nekoliko tipova klime:

  • Umjereno tople kišne klime su karakteristične za srednji i istočni dio SAD-a.
  • Sredozemnu klimu s malo padalina u toplom dijelu godine imaju obale Pacifika; prirodna vegetacija ovih dijelova je borova šuma.
  • Suhe pustinjske i polupustinjske klime su uz obale Pacifika i na prostorima visokih ravnjaka i zavala, a biljni pokrov je oskudan - većinom trava i kaktus.
  • Najviši planinski dijelovi imaju snježno - šumsku klimu.

Jak modifikatorski utjecaj imaju hladna Labradorska i Kalifornijska morska struja.

Gospodarstvo

Čimbenici razvoja SAD-a

SAD spada u sam svjetski vrh po gospodarskoj snazi i životnom standardu većine građana. Brojni su čimbenici koji su omogućili takvo stanje: golem prostor, povoljna klima, povoljni uvjeti za poljoprivredu, golemo rudno bogatstvo, brojno, različito i dobro školovano stanovništvo, dugotrajna neovisnost, dugotrajno razboblje bez ratova na domaćem tlu, preskakanje feudalizma, vrlo jak sindikalni pokret, veliki kapital i politička stabilnost demokratskog sustava i tržišnog gospodarstva, pri čemu se demokratska smjena političkih stranaka na vlasti ne odražava bitnije na tijek razvoja gospodarstva i standard stanovnika.

Obilježja gospodarstva SAD-a

Temelj američkog gospodarstva jest slobodno tržište i poduzetništvo gdje se poslovne odluke donose u skladu s tržišnim očekivanjima i potrebama. Državni utjecaj se osjeća u npr. makroekonomskoj politici kamata i slično. Povoljan okvir za razvoj gospodarstva jesu i pozitivni zakoni, koji su već dugo snazi u SAD-u kao npr. antimonopolistički zakoni, koji ni jednom poduzeću ne dopuštaju monopol proizvodnje i određivanja cijena, jer tada najčešće potrošač mora plaćati previsoku cijenu proizvoda. Zakonima su zaštićeni potrošači od nekvalitetne i štetne robe, radnici od loših radnih uvjeta, kao i okoliš od pretjeranog onečišćenja. Iz državnog se proračuna izdvajaju sredstva za istraživanje i razvoj raznih industrija i proizvoda, što pomaže brojnim regijama i gradovima u postizanju većeg stupnja razvoja.

Poljoprivredom se bavi relativno mali broj stanovništva - 2,7%, ali poljoprivredna je proizvodnja u SAD-u među najproduktivnijima u svijetu. Obilježavaju je veliki posjedi, najsuvremenija mehanizacija i kemijsko-tehnička zaštita, a poticaj joj daju veliko unutrašnje tržište i političko-gospodarske veze SAD-a sa svijetom, gdje se plasiraju viškovi. U SAD-u se proizvodi gotovo sve, a proizvodnja je prema klimatskom uvijetima podijeljena na pojaseve. Na krajnjem suptropskom jugoistoku, Floridi, proizvode se agrumi, a na jugu pamuk, duhan i soja. Na nepreglednim njivama središnjih ravnica od Apalača do Stjenjaka (umjereno tople kišne klime) zasijani su kukuruz i pšenica (corn belt - žitni pojas), koji služe i za prehranu vrlo brojne stoke(hog belt - pojas svinja), koju nalazimo sve do Velikih jezera, gdje su u Chicagu najveće klaonice stoke. Na sjeveroistoku je značajno mljekarstvo i voćarstvo. Suhi i planinski prostori na zapadu nepogodni su za poljoprivredu, a u zaštićenim dolinama na krajnjem zapadu uspijeva voće i povrće. Prirodno suha Kalifornijska dolina stalno se navodnjava pa je nazivaju "najskupljim vrtom Amerike".

Space Shuttle Columbia launching
Space Shuttle Columbia polazi na misiju u svemir s ljudskom posadom

U sekundarnim djelatnostima radi 23,9% Amerikanaca. SAD proizvodi i troši najviše energije na svijetu. Velika nalazišta nafte su u Teksasu, Kaliforniji i na Aljasci, a ugljena u Apalačima. Velika nalazišta prirodnog plina su uz Meksički zaljev, a većina rijeka iskorištena je za dobivanje električne energije. Na rijeci Tennessee izgrađeno je čak 30 brana. SAD je i najveća nuklearna sila, a koriste se zalihe uranija u državi Colorado. Na tako velikom i geološki različitom prostoru postoje sve potrebne rude koje se prerađuju u snažnoj industriji. U SAD-u nije započela industrijska revolucija, ali je izum pokretne trake (1913., Ford) bila svojevrsna revolucija kasnije industrijske proizvodnje u svijetu.

Industrija se snažno razvila zahvaljujući bogatstvu energije, sirovina (šume, rude, poljoprivredni proizvodi) i brojnom te dobro školovanom stanovništvu. U suvremenim industrijskim pogonima proizvodi se gotovo sve, a svjetski poznati američki proizvodi su automobili (Ford, General Motors), računala (IBM, Compaq), zrakoplovi (Boeing), telefoni (Motorola) i dr. Ističu se tri industrijske regije: sjeveroistok (najveća), Meksički zaljev i pacifička industrijska regija (Los Angeles, San Francisco, Portland, Seattle). Današnja industija ima sve manje zaposlenih i sve više strojeva, robota i automatizacije.

Iako američka industrija proizvodi goleme količine roba, SAD su veći uvoznik nego izvoznik industrijskih proizvoda pa se stvara trgovinski deficit.

Većina stanovnika SAD-a, njih 73,5%, radi u tercijarnim djelatnostima, od kojih su svjetski najznačajnija znanstvena istraživanja (svemir, vojna tehnologija, informatika, telekomunikacije, robotika, zrakoplovi, biotehnika, medicina). Najznačajnija svjetska koncentracija istraživačkih laboratorija i znanstvenika je u tvz. Silicijskoj dolini (Silicon valley). Veliko značenje u svijetu imaju i američke novčarske kuće (banke, burze, osiguravateljska društva), a značajne su i trgovine. U svijetu je bez konkurencije američka filmska industrija Hollywood, koja donosi goleme dobiti.

Stanovništvo

Populacija

Prvi su stanovnici Sjevernu Ameriku naselili prije 20.000 godina, u doba odledbe, kada je zbog niže razine oceana Beringov prolaz bio kopneni most između Azije i Amerike. Od tih prastanovnika potječu današnji američki Indijanci, a poznata su plemena Siouxa, Apaša, Irokeza, Čejena i drugi. U doba dolaska Europljana starosjedioci Indijanci bili su široko rasprostranjeni po kontinentu, jer im je za njihov način života trebalo puno prostora. Kolonijalizacija Amerike se odvijala u nekoliko valova. Prvi su došli Španjolci na Floridu, obale Meksičkog zaljeva i Kaliforniju. Poslije dolaze Englezi, Škoti, Irci, Nizozemci i Francuzi. Slijede Skandinavci, Nijemci te Talijani, Poljaci, Južni Slaveni i Azijati.

Prema popisu iz 2000. SAD imaju 281.421.906 stanovnika, a u siječnju 2009. (procjena) oko 305.670.000 stanovnika.[5] Broj stanovnika se više nego utrostručio tijekom 20. stoljeća.

Dobna struktura(procjena iz 2005.):

  • 0-14 godina: 20,6% (muškarci 31.095.725; žene 29.703.997)
  • 15-64 godine: 67,0% (muškarci 98.914.382; žene 99.324.126)
  • 65 godina i više: 12,4% (muškarci 15.298.676; žene 21.397.228)
US population map
Gustoća naseljenosti SAD-a 2000.

Rast stanovništva: 0,95% (2006.)[6]

Stopa rođenih: 14,14 rođenih/1.000 stanovnika (2005.)

Stopa umrlih: 8,25 umrlih/1.000 stanovnika (2005.)

Imigracija: 3,31 migranata/1.000 stanovnika (2005.)

Očekivani životni vijek :

  • stanovništvo: 77,6 godina
  • muškarci: 74,8 godina
  • žene: 80,1 godina

Pismenost:

  • ukupno stanovništvo: 97%
  • muškarci: 97%
  • žene: 97%

Nezaposlenost: 4,9%

Rasa i podrijetlo

Većina Amerikanaca potječe od bijelih Europljana, njih oko 69%. U novije vrijeme broj bijelaca se smanuje, zbog sve manjeg useljavanja iz Europe. Većina bijelih Amerikanaca podrijetlom su Nijemci (15,2%), Irci (10,8%), Englezi (8,7%), Talijani (5,6%) te Skandinavci (3,7%). Također, mnogo ih je slavenskog podrijetla, većinom poljskog, ruskog te hrvatskog.

Latinoamerikanci čine 13% populacije SAD-a. Većinom su to imigranti iz Meksika te Središnje i Južne Amerike. Meksikanci čine 7,3% stanovništva te se očekuje kako će u budućnosti njihov broj značajno rasti.

Oko 12,9% stanovništva čine Afroamerikanci ili ljudi crne rase. Ekonomskim migracijama rašireni su po cijelom SAD-u, ali najviše ih je na jugu zemlje.

Amerikanaca azijskog podrijetla, uključujući domorodačko Havajsko stanovništvo, ima manje od 4%. Većina ih je koncentrirana na Havajima te na zapadnoj obali. To su većinom imigranti s Filipina, iz Kine, Indije, Vijetnama, Južne Koreje i Japana.

Indijanci starosjedioci čine 1% stanovništva, a oko 35% ih živi u rezervatima.

Etničke grupe

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Etničke grupe SAD-a

Religija

Pisgah
Baptistička crkva u Four Oaksu, Sjeverna Karolina

Oko 80% Amerikanaca se smatra kršćanima različitih denominacija, što je pad u odnosu na 1990., kada je oko 90% Amerikanaca pripadalo Kršćanstvu. Oko 26% je katolika, posebno na sjeveroistoku i srednjem zapadu. Različitim protestantskim denominacijama pripada oko 54% Amerikanaca. U južnim državama većina su baptisti (17,2%) i metodisti (7,2%). Oko 1,4% Amerikanaca pripada židovstvu. Ostalih 18% čine ljudi bez religije, kao i muslimani, hinduisti i budisti.

Amerika spada u visoko religiozne zemlje. Prema Gallup-procjeni iz 2009. godine, oko 44% Amerikanaca prisustvuje misi jednom tjedno. Ipak postoji razlika među saveznim državama.[7] Tako je religioznost izraženija na jugu i srednjem zapadu nego na sjeveroistoku i zapadnoj obali.

Prastanovnici

373 949 državljana SAD-a govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, najviše navajo jezikom (170 822).[8]

Kultura

RotundaII
Sveučilište u Virginiji, javno sveučilište koje je osnovao Thomas Jefferson, jedno je od 19 UNESCO-vih spomenika svjetske baštine u Sjedinjenim Državama. Američka vlada sufinancira mnoga javna sveučilišta.

Američka kultura je specifična po tome što Amerikanci kao nacija nisu postojali prije 1776. godine, ali umjetnost se počela stvarati skoro istom po iskrcavanju prvih slobodnih ljudi u Novom svijetu. Vrijedi spomenuti neke književnike:

kao i skladatelja Georgea Gershwina (1898. - 1937.)

Američka kultura je preskočila srednji vijek, barok i renesansu, ali svejedno ima što za ponuditi.

Politička podjela

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Popis guvernera američkih saveznih država

SAD se sastoji od 50 saveznih država koje su unutar sebe podijeljene na 3.141 okruga i okružnih ekvivalenata (2006.)

Izvori

  1. Population estimates, July 1, 2017, (V2017) (engleski). US Census Bureau
  2. 2,0 2,1 World Economic Outlook Database, October 2017 – Report for Selected Countries and Subjects. International Monetary Fund (IMF) pristupljeno 30. ožujka 2018.
  3. "About the USA > Reisen & Landeskunde > Die 50 Staaten" pristupljeno 24. studenoga 2018.
  4. Aljaska and Havaji su prikazani u drukčijim omjerima; Aleutski otoci i nenaseljeni sjeverozapadni Havajski otoci su izostavljeni s ove karte
  5. U.S. POpClock Projection (engl.)
  6. The Human Development Index - going beyond income (engl.)
  7. Frequent Church Attendance Highest in Utah, Lowest in Vermont. Gallup.com (17. veljače 2015.)
  8. Census Data Of USA. US Census Bureau pristupljeno 28. travnja 2016.

Vanjske poveznice

Wikivoyage-Logo-v3-icon.svg Vodič: United States of America na Wikivoyageu

Vlada

Podaci

Povijest

Mape

.us

.us je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Sjedinjene Američke Države. Domenom upravlja Neustar.

Big Ones

Big Ones je kompilacijski album američke hard rock skupine Aerosmith koji izlazi u studenom 1994.g. Materijal na albumu se sastoji od Aerosmithovih skladbi iz vremena 1987.-1994., za vrijeme dok su snimali za izdavačku kuću "Geffen Records".

Dan neovisnosti

Dan neovisnosti je godišnja proslava kojom se građani prisjećaju na dan kad je dotična država postala neovisna, bilo nakon formalnog odcjepljenja ili nakon vojne akcije. Većina država obilježava dan neovisnosti kao državni praznik.

Kobe

Kobe je peti po veličini grad u Japanu. Glavni je grad prefekture Hyōgo.

Košarkaška reprezentacija SAD-a

Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država poznatija kao muška košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država, predstavlja Sjedinjene Američke Države u međunarodnoj muškoj košarci. Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država je najuspješnija reprezentacija u međunarodnom natjecanju, osvojivši medalje u svih devetnaest olimpijskih natjecanja od čega je petnaest zlatnih. Dvije momčadi koje su osvojile zlato primljene su u Košarkašku Kuću slavnih. To su momčad iz 1960. godine koja ima šest članova u Kući slavnih (četiri igrača i dva trenera), te "Dream Team" momčad iz 1992. godine koja ima četrnaest članova u Kući slavnih (jedanaest igrača i tri trenera). Sjedinjene Države su trenutno na prvom mjestu FIBA-ine ljestvice.Reprezentacija se natjecala s amaterskim igračima sve do 1989. godine kada je FIBA dozvolila Sjedinjenim Američkim Državama da popune momčad s profesionalnim igračima. Prva takva momčad poznata kao "Dream Team", osvojila je zlatnu medalju 1992. godine na Olimpijskim igrama u Barceloni, igrajući u finalu protiv Hrvatske. Uvođenjem profesionalnih igrača, reprezentacija je bila spremna na dominaciju nakon 1988. godine kada je osvojila samo broncu. Momčad profesionalnih igrača se natjecala na Svjetskom prvenstvu u košarci 1994. godine, završivši na prvom mjestu. Na Olimpijskim igrama, godina 1996., 2000. i 2008. su osvojili zlatne medalje. Međutim, američka dominacija je tih godina bila smanjena. Na Svjetskom prvenstvu 2002. godine nisu uspjeli osvojiti medalju, već su završili kao šesti. Na Olimpijadi 2004. godine u Ateni izgubili su tri utakmice na putu do brončane medalje, rekord koji zastupa više izgubljenih utakmica od svih prethodnih Olimpijada zajedno.Odlučni stati na kraj pogreškama, košarkaški savez je pokrenuo dugotrajni projekt čiji je cilj stvaranje boljih, više kohezivnih momčadi. Sjedinjene Američke Države su na Svjetskom prvenstvu 2006. godine u Japanu pobijedile prvih sedam utakmica prije nego što su u polufinalu izgubili od Grčke, te su natjecanje završili s brončanom medaljom. U sljedeća dva nastupa osvojili su zlato. Godine 2008. na Olimpijadi u Pekingu pobijedili su s dominantnim nastupom. Ovaj uspjeh ih je pratio i na Svjetskom prvenstvu u Turskoj 2010. godine kada nisu igrali s igračima s olimpijade. Nisu izgubili ni jednu utakmicu, te su u finalu pobijedili Tursku.

Meksički zaljev

Meksički zaljev je velika vodena površina između Sjeverne i Srednje Amerike. Smatra se zaljevom iako je površinom veći od mnogih mora. Na sjevernoj obali su Sjedinjene Američke Države, zapadnoj i južnoj Meksiko (poluotok Yucatan), a na istoku je Kuba. Floridskim prolazom između Kube i Floride je povezan s Atlantskim oceanom a Yucatanskim kanalom između Meksika i Kube s Karipskim morem. Kroz Meksički zaljev prolazi Golfska struja koja je po njemu dobila ime (šp. golfo=zaljev). U podmorju zaljeva postoje značajna nalazišta nafte i zemnog plina. Sa sjevera se u zaljev ulijeva rijeka Mississippi. Preko zaljeva često prolaze uragani koji nastaju u srednjem Atlantiku i udaraju u američku obalu.

Pokrata

Pokrata ili akronim (grčki: akros = krajnji, gornji'; ónoma = ime) je vrsta kratice nastala odabirom prvih slova nekih drugih riječi koja, iako sama za sebe ne znače ništa, tako zajedno napisana označavaju neki pojam.

Primjeri pokrate od jednog prvog slova:

HŽ (Hrvatske željeznice)

HVIDRA (Hrvatski vojni invalidi Domovinskog rata)

SAD (Sjedinjene Američke Države) i sl.Primjeri pokrate s više prvih slova:

NAMA (Narodni magazin)

ROMA (Robni magazin)

KAVKAZ (Kazališna kavana, pokrata s zamjenom redoslijeda riječi)

Popis hrvatskih veleposlanika u Sjedinjenim Američkim Državama

Republika Hrvatska i Sjedinjene Američke Države održavaju diplomatske odnose od 11. kolovoza 1992. Sjedište veleposlanstva je u Washingtonu.

Savezna Republika Jugoslavija

Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.

Postoje međunarodnopravni autori koji smatraju upitnim, smije li se SRJ smatrati univerzalnim sljednikom SFRJ, ili je zapravo riječ o novoj državi. Sjedinjene Američke Države su još 1992. godine zauzele službeno stajalište da SRJ nije pravni sljednik SFRJ, nego je SFRJ prestala postojati.Dana 14. ožujka 2002., službenici SR Jugoslavije, Republike Srbije i Republike Crne Gore, uz nazočnost visokog predstavnika Europske unije, potpisali su Polazne osnove za preuređenje odnosa Srbije i Crne Gore, kojima je predviđeno da SRJ ubuduće nosi naziv Srbija i Crna Gora. Dana 4. veljače 2003. formirana je Državna zajednica Srbija i Crna Gora utemeljena na ravnopravnosti dviju država članica, tj. Srbije i Crne Gore.

Službeni jezik

Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.

Polovica zemalja svijeta ima službene jezike. Neke zemlje imaju samo jedan, npr. Albanija, Francuska (iako Francuska ima više domorodačkih jezika), Njemačka i Litva. Neke imaju više službenih jezika, npr. Bjelorusija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Kanada, Finska, Afganistan, Paragvaj, Bolivija, Indija, Švicarska i Južna Afrika.

U nekim zemljama, kao što su Irak, Italija i Španjolska, postoji službeni jezik za cijelu državu, ali drugi jezici dijele službeni status u nekim važnim regijama. Neke zemlje, kao što su Sjedinjene Američke Države, nemaju službeni jezik, ali pojedine savezne države imaju službene jezike. Napokon, neke zemlje uopće nemaju službeni jezik, npr. Australija, Eritreja, Luksemburg, Švedska i Tuvalu.

Na području Perua, svi jezici koji se tamo govore su službeni, a njihov broj iznosi 92Zbog kolonijalizma i neokolonijalizma, Filipini i neke afričke zemlje imaju službeni i školski jezik (francuski ili engleski) koji nije ni nacionalni ni najrašireniji jezik. S druge strane, zbog nacionalizma, Irska koristi irski jezik kao državni i prvi službeni jezik, iako ga govori malen dio stanovništva.

U nekim zemljama, pitanje koji se jezik treba koristiti u kojim kontekstima predstavlja velik politički problem.

Stablo

Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice). Dijele se na vazdazeleno i listopadno drveće. Minimalna visina koja razlikuje stablo od grma obično je od 3 m do 6 m, ovisno o autoru. Neki autori smatraju, da stabla trebaju imati najmanje 10 cm promjera debla. Biljke koje ne ispunjavaju navedene uvjete obično se svrstava u grmlje. U usporedbi s većinom drugih biljaka, stabla su dugovječnija, neka žive i nekoliko tisuća godina, a mogu narasti do 115 m visine. Stabla su važan dio prirodnog krajolika, radi proizvodnje kisika, smanjenja količine ugljikovog dioksida u atmosferi, služe kao izvor hrane, zaštite, rekreacije, sprečavanja erozije, i sl.

Javljaju se u mnogo različitih redova i porodica biljaka. Evoluirala su zasebno u nepovezanim skupinama biljaka, kao rezultat različitih ekoloških prilika, što je klasičan primjer paralelnih evolucija. Uz procjenu od 100 000 vrsta drveća, broj vrsta drveća širom svijeta čini ukupno oko 25% svih živih biljnih vrsta. Većina vrsta drveća raste u tropskim krajevima svijeta, a mnoga od tih područja botaničari još nisu istražili, što daje nepotpune podatke o raznolikosti vrsta.Stabla rastu na prostorima, gdje ima dovoljno svjetlosti, topline i vode. Prema podacima FAO-a 2000. godine, 30% kopnene površine bilo je prekriveni šumom. U Hrvatskoj šume čine 35% kopnene površine države. Šumsko drveće na jednom hektaru proizvodi 6-20 tona organskog materijala, što je najveća proizvodnja biomase na kopnu. Ukupna količina proizvedene drvne mase u svijetu 2005. godine iznosila je 422 gigatone. Budući da se oko polovice drvne tvari sastoji od ugljika, šume su važne u pohrani ugljika i postizanju ravnoteže ugljičnog dioksida u Zemljinoj atmosferi.

Rast i metabolizam drveća podložni su unutarnjim (genetski određeni) i vanjskih čimbenicima (ekološki, klimatski i dr). Drveće ima razdoblje mirovanja i razdoblje vegetacijskog rasta i razvoja. Početak i kraj vegetacijskog razdoblja razlikuje se ovisno o vrsti drveća, duljini dana i noći, dostupnosti vode i sl. Rast kontroliraju biljni hormoni (fitohormoni). Stabla su u mogućnosti prilagoditi se promjenjivim uvjetima u prirodi. U vrijeme mirovanja, drveće smanjuje svoju aktivnost na najmanju mjeru. Na početku vegetacijskog razdoblja, otvaraju se pupovi i započinje daljnji rast i razvoj.

Superračunala

Superračunala su izuzetno moćna računala koja se koriste za najzahtijevnije obrade podataka kao što su npr. klimatski modeli. Predstavljena su svijetu 1960.-tih godina, a prvotno ih je dizajnirao Seymour Cray u tvrtki Control Data Corporaton. Tvrtka je bila predvodnik na tržištu sve do 1970.-tih godina kada Cray osniva vlastitu tvrtku Cray Research.

Superračunala današnjice najčešće proizvode poznate tvrtke poput Craya, IBMa i Hewlett-Packarda. Od svibnja 2010. Crayovo Jaguar računalo najbrže je superračunalo na svijetu.

The Animals on Tour

The Animals on Tour drugi je album koji izlazi za američko tržište od britanskog rock sastava The Animals, a izlazi u ožujku 1965.g. Materijal na albumu trebao je sadržavati uživo skladbe, što nije slučaj ali ipak se na njemu nalazi američki glazbeni stil od britanskog pop sastava koji slijedi svoj prethodni rad tipičan za Sjedinjene Američke Države.

Vinogradarstvo

Vinogradarstvo je poljoprivredna grana koja se bavi uzgojem europske (domaće, plemenite) vinove loze (Vitis vinifera) i proizvodnjom grožđa. Obuhvaća također i uzgoj drugih vrsta loze iz roda Vitis, njihovih križanaca i hibrida radi proizvodnje loznih podloga plemenitoj vinovoj lozi.Vinova loza uspijeva u umjerenoj klimatskoj zoni. Na sjevernoj polutci uspijeva otprilike između 30° i 50° paralele, a na južnoj polutci uspijeva uspijeva između 30° i 40° paralele, gdje srednja godišnja temperatura nije niža od 8°C ni viša od 20°C, srednja temperatura u doba vegetacije između 16 i 20°C, a temperatura u doba mirovanja loze ne pada ispod –15°C.

Najveći svjetski proizvođači grožđa i vina su Francuska, Italija, Španjolska, Sjedinjene Američke Države, Argentina i dr.

Višestranački sustav

Višestranački sustav (također i višestranački režim ili višestranačje) je vrsta stranačkog sustava u kojem se više stranaka natječe putem izbora za sudjelovanje u vlasti.

U nekim višestranačkim sustavima su dvije stranke realno mnogo jače od ostalih, te isključivo one sudjeluju u vlasti, pa takve sustave nazivamo dvostranačkim. Primjeri su Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države.

Zastava Maršalovih Otoka

Zastava Maršalovih Otoka je usvojena 1. svibnja 1979. godine proglašenjem nezavisnosti ove države.

Maršalovi Otoci su bili dio Starateljskog područja Pacifičkih Otoka kojim su upravljale Sjedinjene Američke Države. Od osamostaljivanja ima zastavu sličnu drugim državama koje su nastale raspadom Starateljskog područja. Zastava Maršalovih Otoka sastoji se od dijagonalne dvobojne trake koja predstavlja ekvator, bijele trake koja predstavlja izlazak Sunca i mir, i žute trake koja predstavlja zalazak Sunca i hrabrost. Iznad trake nalazi se zvijezda s 24 kraka koja predstavlja ovo otočje na sjevernoj polutci. Svaki od krakova zvijezde predstavlja jedan okrug, a četiri produžena vrha predstavlja najveće gradove: Majuro, Jaluit, Wotje i Ebeye.

Zastava Saveznih Država Mikronezije

Zastava Saveznih Država Mikronezije je usvojena 10. studenog 1979., prigodom proglašenja neovisnosti ove države.

Zastava se sasoji od plavog polja koje predstavlja Tihi ocean i četiri bijele zvijezde koje predstavljaju četiri otočne skupine koje čine Savez: Chuuk, Pohnpei, Kosrae i Yap.

Savezne Države Mikronezije su bili dio Povjereničkih teritorija Tihog oceana (POTO) kojim su vladale Sjedinjene Američke Države od 1965. do 1978. godine. Od osamostaljivanja ima zastavu sličnu zastavi POTO-a, samo s četiri umjesto šest zvijezda. Ove zvijezde su predstavljale Palau, Maršalove Otoke i Sjevernomarijanske otoke koji nisu u Savezu (Kosrae, koji je bio dio Pohnpei-a, je dobio preostalu zvijezdu).

Šahovska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država

Šahovska reprezentacija SAD-a predstavlja Sjedinjene Američke Države u športu šahu. Krovno tijelo je Šahovski savez SAD.

 
Indijanci SAD (Popis glavnih plemena i plemenskih saveza SAD-a)
Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država
Zastava Sjedinjenih Američkih Država
Države u Sjevernoj i Srednjoj Americi
G8
Članice skupine G8
Organizacija američkih država
NATO
Zastava NATO-a

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.