Savezna Republika Jugoslavija

Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.

Postoje međunarodnopravni autori koji smatraju upitnim, smije li se SRJ smatrati univerzalnim sljednikom SFRJ, ili je zapravo riječ o novoj državi.[1] Sjedinjene Američke Države su još 1992. godine zauzele službeno stajalište da SRJ nije pravni sljednik SFRJ, nego je SFRJ prestala postojati.[2]

Dana 14. ožujka 2002., službenici SR Jugoslavije, Republike Srbije i Republike Crne Gore, uz nazočnost visokog predstavnika Europske unije, potpisali su Polazne osnove za preuređenje odnosa Srbije i Crne Gore, kojima je predviđeno da SRJ ubuduće nosi naziv Srbija i Crna Gora. Dana 4. veljače 2003. formirana je Državna zajednica Srbija i Crna Gora utemeljena na ravnopravnosti dviju država članica, tj. Srbije i Crne Gore.

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Savezna Republika Jugoslavija. Za druga značenja, pogledajte Jugoslavija (razdvojba).
Savezna Republika Jugoslavija
Савезна Република Југославија
Flag of Yugoslavia (1946-1992).svg
1992.–2003. Flag of Yugoslavia (1992–2003); Flag of Serbia and Montenegro (2003–2006).svg
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Hej, Slaveni
Lokacija Savezne Republike Jugoslavije
Glavni grad Beograd
Jezik/ci srpski
Vlada Republika
Predsjednik
 - 1992. - 1993. Dobrica Ćosić
 - 1993. - 1997. Zoran Lilić
 - 1997. - 2000. Slobodan Milošević
 - 2000. - 2003. Vojislav Koštunica
Premijer
 - 1992. - 1993. Milan Panić
 - 1993. - 1998. Radoje Kontić
 - 1998. - 2000. Momir Bulatović
 - 2000. - 2001. Zoran Žižić
 - 2001. - 2003. Dragiša Pešić
Povijest nakon Hladnog rata
 - Ustav 27. travnja 1992.
 - uspostavljena 28. travnja 1992.
 - Članstvo u UN-u 1. studenog 2000.
 - Rekonstituirana 4. veljače 2003.
Površina
 - 2002. 102.350 km²
Stanovništvo
 - 2002. 10,832,545 
     Gustoća 0 st/km² 
Valuta jugoslavenski dinar, euro
Pozivni broj +381
Vremenska zona UTC+1

Stanje u državi

Predsjednici su Dobrica Ćosić, Zoran Lilić, Slobodan Milošević i Vojislav Koštunica. Zemlja je bila u teškoj situaciji. Bila je izložena sankcijama UN-a, te je bombardirana iz razloga što je na Kosovu pokrenula etničko čišćenje Albanaca.

Od 1992. na vlasti joj je diktator Slobodan Milošević, protiv kojega se prosvjedovalo, a svrgnut je u prosvjedima 5. listopada 2000.

Republike i autonomne pokrajine

MapaSrbijeiCrneGore
Podjela Savezne Republike Jugoslavije — Republike i Autonomne pokrajine

SRJ je bila podijeljena na dvije republike i na dvije autonomne pokrajine koje su bile dio Republike Srbije.

Ime
Glavni grad
Zastava
Grb
Lokacija
Srbija
AP Kosovo i Metohija
AP Vojvodina
Beograd
Priština
Novi Sad
Flag of Serbia (1992–2004).svg
Coat of arms of Serbia (1947–2004).svg
SerbiaMontenegro-Serbia
Crna Gora Podgorica
Flag of Montenegro (1994–2004).svg
Coat of arms of Montenegro (1992-2004).svg
SerbiaMontenegro-Montenegro2

Poveznice

Izvori

  1. „The Evolution of the Succession Process in Former Yugoslavia“, Enver Hasani, „Miskolc Journal of International Law“, Vol. 4. (2007) No. 2, str. 12-37
  2. "A GUIDE TO THE UNITED STATES' HISTORY OF RECOGNITION, DIPLOMATIC, AND CONSULAR RELATIONS, BY COUNTRY, SINCE 1776: KINGDOM OF SERBIA/YUGOSLAVIA", službene stranice U.S Department of State (Office of the Historian), posjećeno 15. listopada 2015.
12. listopada u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 12. listopada u Domovinskom ratu.

1989.

- U Zagrebu, pri Društvu književnika Hrvatske, Osnovan Odbor za vraćanje spomenika bana Jelačića.

1991.- Objavljena vijest da je JNA uhitila hrvatskog ministra M. Zulića.

- Pojedine postrojbe JNA odlaze iz zagrebačkih vojarni. Zauzvrat, armija garantira da će humanitarni konvoj ući u Vukovar.

- Unatoč primirju, pet civila ubijeno a 15 ranjeno tijekom srpskog napada na Osijek.

- Posebni izaslanik UN-a, Cyrus Vance stigao u Beograd kako bi se sastao s jugoslavenskim dužnosnicima i predstavnicima JNA.

- Dvojica predstavnika takozvane srpske autonomne pokrajine u Hrvatskoj u Parizu neslužbeno razgovarali s oragnizatorima Mirovne konferencije.

1992.

- Republika Hrvatska i "Savezna Republika Jugoslavija" potpisale u Ženevi dogovor o postavljanju promatrača EZ i UN na uzletišta i zrakoplovne luke zemalja potpisnica.

- Jugoslavenska vojska započela povlačenje iz Konavala, izjavio predstavnik Promatračke misije EZ u Zagrebu Chris Poole.

- Branitelji Brčkog kod sela Gorice uspjeli presjeći srpski koridor koji spaja Srbiju s bosanskom i kninskom "krajinom".

- Tzv. SRJ isključena iz UNESCO-a.

- BiH može postojati samo kao zajednica svih triju naroda, koji će morati biti teritorijalno definirani, izjavio u intervjuu za BBC hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman.

1993.

- Skupina građana srpske nacionalnosti sa zbora u Karlovcu pozvala sve građane srpske nacionalnosti da utječu svojim obiteljskim i prijateljskim vezama na pobunjene Srbe u UNPA zonama da prihvate Republiku Hrvatsku kao svoju domovinu.

- Svi ubijeni u akciji Hrvatske vojske na Divoselo, Čitluk i Počitelj bili su naoružani, nosili su uniforme i pružali aktivan otpor, stoji u pismu ministra Granića izvjestitelju UN za bivšu Jugoslaviju Tadeuszu Mazowieckom o ulasku hrvatskih snaga u Medak.

- Međunarodni Crveni križ evidentirao je samo 850 Hrvata zatočenih u muslimanskim logorima, a podnesenim zahtjevom tražimo 3.575 vojnika, 11.323 civila, 2 fratra, 3 časne sestre i 26 članova čelništva HDZ-a i zapovjedništva HVO-a iz Konjica, rekao predsjednik Ureda za zamjenu zarobljenika HR Herceg-Bosne Berislav Pušić u Mostaru.

- Bivši zapovjednik snaga UN u BiH francuski general Philippe Morillon zatražio, u svom predavanju u Londonu, da se BiH proglasi protektoratom UN, te da se nad njim uspostavi uprava Svjetske organizacije uz pomoć vojnih snaga UN.

1994.- Predsjedništvo HDZ-a BiH priopćilo da je na temelju izvješća općinskih organizacija HDZ-a BiH iz Vareša, Usore, Bugojna, Jablanice, Kaknja, Travnika, Konjica, Zenice i Sarajeva, nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma, s prostora pod nadzorom Armije BiH protjerano 25.000 Hrvat.

- Šef bonske diplomacije i sadašnji predsjednik Ministarskog vijeća UN Klaus Kinkel zatražio tješnju suradnju Hrvatske i Europske unije - Kinkel zahtijeva da se Hrvatska uključi u program PHARE, te da počnu pregovori o ugovoru o partnerstvu i kooperaciji između EU i Hrvatske.- Francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe napomenuo da bosanski Srbi isključuju mogućnost da tzv. "republika srpska" uspostavi konfederalnu vezu sa "SR Jugoslavijom" prije nego što se "RS" prizna kao neovisna država.

1995.

- U petodnevnom posjetu Hrvatskoj skupina najuglednijih američkih znanstvenika sudske medicine, koji će pomoći u identifikaciji žrtava. Već obišli masovne grobnice pokraj Petrinje i Kupresa.

- U Zagrebu boravila izvjestiteljica Komisije za ljudska prava UN Elisabeth Rehn, te razgovarala s predstojnikom Ureda Predsjednika Republike ing. Hrvojem Šarinićem o problemu hrvatskih građana nestalih tokom srpske agresije, o ratnim zarobljenicima i o tragičnoj situaciji na području Banje Luke.- UN preuveličava brojke stradalih osoba poslije akcije Hrvatske vojske u bivšem Južnom sektoru, rekao novinarima u Kninu zapovjednik Zbornog mjesta Knin general Ivan Čermak.- Nakon 11.245 dana neprekidne opće opasnosti u Županji sirene danas oglasile njezin prestanak.- Hrvatske snage, nakon ulaska u Mrkonjić Grad, ovladale i HE "Bočac", koja strujom opskrbljuje Banju Luku, a sam grad od sada na dometu hrvatskih topova.

- U posljednjim akcijama Hrvatske vojske 9. listopada u Mrkonjić Gradu poginuo stožerni brigadir Andrija Matijaš "Pauk", dozapovjednik 4. gardijske brigade, kojem je danas održana komemoracija u Marini pokraj Trogira.

- Vojska bosanskih Srba trpi poraz za porazom, ali o tome se ne može pročitati ni u jednim beogradskim dnevnim novinama, javlja Francuski međunarodni radio - RFI.

- Veleposlanici članica NATO-a u Bruxellesu suglasili se s koncepcijom multinacionalnih mirovnih snaga u BiH, koje bi otprilike imale 70.000 vojnika, od toga Amerikanci bi poslali u Bosnu izmedu 20 i 25.000 vojnika. To će biti najveća vojna operacija u Europi nakon 2. svjetskog rata.

- Američki predsjednik Clinton pozdravio sporazum o prekidu vatre u BiH, a Bijela kuća najavila da bi mirovni pregovori trebali započeti 31. listopada u SAD-u.

1996.

- Posebna izvjestiteljica Visokog povjerenstva za ljudska prava UN-a Elizabeth Rehn ocijenila u Zagrebu svoju dosadašnju suradnju s institucijama hrvatske Vlade vrlo dobrom.

15. svibnja u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 15. svibnja u Domovinskom ratu.

1990.

OBAVLJENA uobičajena svibanjska smjena na čelu Predsjedništva SFRJ - kolektivnog šefa države umjesto dosadašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ dr. Janeza Drnovšeka (iz Slovenije), novi predsjednik Predsjedništva SFRJ dr. Borislav Jović (iz Srbije).

1991.

NAKON što je Srbije glasovala protiv Mesića kao novog predsjednika SFRJ, u Zagrebu, nakon povratka iz Beograda, dr. Tuđman održao konferenciju za novinare na kojoj je istako da će sada svijetu biti jasno tko je uzročnik jugoslavenske državno političke krize.

SRBIJA je blokirala izbor predsjednika i time preuzela na sebe odgovornost za sve buduće posljedice, ali i pokazala tko zapravo onemogućuje demokratski rasplet jugoslavenske krize - izjavio u Ljubljani Milan Kučan, predsjednik Predsjedništva Slovenije.

NAREDBOM ministra za unutarnje poslove Republike Hrvatske Josipa Boljkovca policijske stanice u Benkovcu i Obrovcu stavljaju se izvan snage i svi njihovi poslovi smatraju se nelegitimnim, a njihove poslove preuzima Policijska uprava u Zadru.

1992.

SINGAPUR priznao Republiku Hrvatsku.

NAKON što je Rusija u Vijeću sigurnosti odustala od podrške Beogradu, očekuje se da će Vijeće sigurnosti 22. svibnja formalno donijeti rezoluciju kojom će preporučiti Generalnoj skupštini da se Hrvatska i Slovenija prime u UN.

ODBAČEN Ghalijev izvještaj i traži se odlučan angažman UN Hrvatskoj i BiH.NJEMAČKA želi da prognanici iz Bosne i Hercegovine ostanu u Hrvatskoj.

SAVEZNA republika Jugoslavija spriječila ulazak Hrvatske i Slovenije u Pokret nesvrstanih.

PREDSJEDNIK Europske komisije Jacques Delors izjavio da Komisija razmatra uvođenje oštrih mjera protiv Srbije, optuživši tzv. saveznu armiju kao glavnog krivca za sarajevsku tragediju.

REPUBLIKA Slovenija za državljane Srbije i Crne Gore uvela ulazne vize, te zabranila teretnim vozilima i autobusima s registarskim tablicama SRJ ulazak na područje Slovenije.

1993.

ČETNICI sijeku hrvatske šume, prodaju prostorni metar po ogrjevnog drva po 15 maraka, a trupce odvoze u Srbiju, sve pred očima i zaštitom mirovnih snaga UN.SEDMOG dana rata u Mostaru Muslimani uhitili 150 žena i djece.

BIVŠI američki državni tajnik Geoge Shulz zauzeo se za masovne zračne napade na položaje bosanskih Srba.

SRBIJA i bosanski Srbi nemaju raketne projektile koji bi dosegli Italiju, potvrdio u Washingtonu predstavnik State Departmenta izjavu talijanskog ministra Fabija Fabbria.

1994.IZASLANSTVO grada Daruvara upoznalo predsjednika Tuđmana s tragičnim dokazom neučinkovitosti UNPROFOR-a: tragičnim ubojstvom petorice mještana Vukovje, koje su ubili njihovi bivši susjedi Srbi, a selo je bilo pod zaštitom UNPROFOR-a.

NA PAKRAČKOM bojištu Srbi su, pucajući po Pakracu, prekršili potpisano primirje.

ARMIJA BiH i HVO službeno uspostavili zajedničko zapovjedništvo u Sarajevu, a vode ga generali Ante Roso i Fikret Muslimović.

SNAGE Armije BiH potisnule Srbe u borbama oko Tuzle, zauzele vrh Vijenac na planini Ozren.

MIROVNA misija Zaštitnih snaga UN-a u očima je mnogih "prešutno postala oslonac Srbima" u njihovim teritorijalnim osvajanjima, i u BiH i u UNPA područjima u Hrvatskoj, ocjenjuje se u izvješću dvojice stručnjaka američkog Senata upućenom njegovu Vanjsko-političkom odboru.

1995.

ODRŽANA komemorativna sjednica Sabora RH, posvećena 50. godišnjici hrvatskih žrtava Bleiburga i križnog puta, s koje je upućena poruka praštanja i pomirenja.

ZAPOVJEDNIK "vojske" pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milan Čeleketić ponudio ostavku Milanu Martiću, zbog poraza u zapadnoj Slavoniji.

U SRPSKOM divljanju na području Banja Luke, gdje nije bilo ratnih operacija, uništeno 40 rimokatoličkih crkava.

TUŽITELJ Međunarodnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji u Den Haagu Richard Goldstone zatražio ovlasti kako bi počeo suđenje za genocid za koji se okrivljuje vođe bosanskih Srba Karadžić i Mladić.

1996.

IFOR predao predstavnicima Vlade BiH upravljanje nad dijelom sarajevske zračne luke.

NA ZAGREBAČKOM Mirogoju pokopani posmrtni ostaci dr. Vlatka Mačeka, nekadašnjeg predsjednika Hrvatske seljačke stranke i istaknutog vođe hrvatskog naroda, koji je preminuo u SAD-u prije 32 godine.

24. kolovoza u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 24. kolovoza u Domovinskom ratu.

1990.

- Na Izvanrednom zasjedanju Sabora Republike Hrvatske govorio hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman upozorivši da je danas Hrvatska suočena s izvanrednim stanjem - najavljivanim ustankom, koji je kulminirao u otvorenoj oružanoj srpskoj pobuni.

- Sabor Republike Hrvatske proglasio Rezoluciju o zaštiti ustavnog demokratskog poretka i nacionalnim pravima u Hrvatskoj, te tajnim glasanjem razriješio dužnosti člana Predsjedništva SFRJ dr. Stipu Šuvara i na njegovo mjesto izabrao Stipu Mesića, dosadašnjeg predsjednika Vlade Hrvatske. Novi predsjednik Vlade je Josip Manolić.

1991.

- Osnovan Hrvatski časnički zbor 24.08.1991. godine na 1. Skupštini Hrvatskog časničkog zbora održanoj u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu sa početkom u 10 sati.

- Hrvatski kardinal Kuharić i poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Pavle sastali se u Slavonskom Brodu.- JNA dovodi rezervne snage u ratno područje Posavine; Sisak, Novsku, Okučane, Novu Gradišku.

- Srpski teroristi bombardiraju Baniju i Moslavinu, dok ta područja obilazi Jugoslavenska komisija za nadzor primirja.

- Muslimani iz Maljevca, sela u Bosni i Hercegovini, prisiljeni pobjeći iz sela zbog napada srpskih terorista.

- Marina Banić, žena u četvrtom mjesecu trudnoće, ubijena prilikom minobacačkog napada Srba iz doline Gacke. Tom prilikom ranjeno još 8 osoba.

- Hans Dietrich Genscher oštro upozorio srpske vojne snage i JNA da prestanu s krvoprolićem u Hrvatskoi.

1992.

- Republika Hrvatska ne odriče pravo Srbiji i Crnoj Gori da se udruže u neku novu zajednicu, ali takvu novu jugoslavensku zajednicu ne priznajemo kao jedinu pravnu nasljednicu bivše Jugoslavije, piše dr. Tuđman u odgovoru Dobrici Ćosiću, predsjedniku "SR Jugoslavije".

- Stručnjaci Sjeveroatlantskog saveza napisali izvješće o modalitetima vojnog angažiranja u BiH.

- Hrvatski veleposlanik u UN dr. Mario Nobilo podržao pravo na samoobranu i zatražio da Ujedinjeni narodi skinu embargo na izvoz oružja u Hrvatsku i BiH.- Špijunski sateliti nad BiH.

1993.

- Muslimanska vojska nastavlja rat u srednjoj Bosni i Hercegovini i nakon što su supredsjedatelji ostavili predstavnicima triju strana u BiH deset dana za razmišljanje.

- Njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel uputio hitnu poruku hrvatskom predsjedniku Tuđmanu, u kojoj traži od njega da intervenira kod bosansko-hercegovačkih Hrvata kako bi propustili humanitarne konvoje za Muslimane u Mostaru.

- "Savezna Republika Jugoslavija" nije i ne može biti nasljednica SFRJ - upozorava u pismu američku veleposlanicu pri UN Madeleine Albright ministar vanjskih poslova Hrvatske dr. Mate Granić.

- Više od 2.000 mudžahedina se bori u muslimanskoj vojsci, a u Bosnu su ušli na razne načine, kao novinari, pratioci humanitarnih konvoja, rekao na konferenciji za novinare u Tomislavgradu zapovjednik Glavnog stožera HVO-a Herceg-Bosne general Slobodan Praljak.- Protudar HVO-a na mostarskom bojištu, oslobođena brana "Mostar" i veći dio sela Raštane.

- Ranjenici iz Herceg-Bosne koji se liječe u splitskim bolnicama štrajkaju glađu peti dan sa zahtjevom da se omogući prijevoz ranjenika iz bolnice u Novoj Biloj do mjesta u kojem bi im se mogla pružiti normalno liječenje.

- Prijedlog karte razgraničenja iz Ženeve za nas je neprihvatljiv, jer sankcionira etničko čišćenje i oduzima vjekovni životni prostor Hrvata, priopćila hrvatske vlasti bosanske Posavine u Orašju.

- Bosanski Srbi ne prihvaća zemljovide iz Ženeve, ako "republika srpska" ne dobije izlaz na more, rekao u Beogradu "predsjednik skupštine" Momčilo Krajišnik.- State Department upozori bosanske Hrvate da bi mogli biti napadnuti ako budu i dalje sprječavali dopremu humanitarne pomoći u Mostar.

- I četvrti američki visoki dužnosnik u State Departmentu, zadužen za Hrvatsku, Stephen Wlaker, podnio ostavku zbog neslaganja s vladinom politikom da bi se zaustavio genocid u BiH.

1994.- Republika Hrvatska pružit će svu potrebnu humanitarnu pomoć izbjeglicama iz Velike Kladuše, ali temeljni cilj je njihov povratak, rekao u Zagrebu ministru vanjskih poslova BiH Irfanu Ljubijankiću hrvatski ministar dr. Mate Granić.

- Ivan Pavao II. odlučio otići u pohod Sarajevu, bez obzira na rezerve koje su izrazili čelnici UN u BiH javila talijanska televizija RAI.

- Njemačka i Francuska zahtijevaju od predsjednika Srbije Slobodana Miloševića da prihvati međunarodne promatrače na Drini, suglasili se njemački i francuski ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel i Alain Juppe u Bordeauxu.

- Na tržnici na Palama, uporištu bosanskih Srba, mogu se kupiti i banane i škotski whiskey, javlja novinar francuske agencije AFP.

1995.

- Istražni sudac Županijskog suda u Splitu donio rješenje o provedbi istrage protiv dvadesetak pripadnika paravojnih postrojbi za koje postoji utemeljena sumnja da su od 1991. do 1995. u naseljenim mjestima općina Vrlika i Sinj kao pripadnici paravojnih četničkih postrojba pljačkanjem, paljenjem, rušenjem i ubijanjem i na ostale načine fizički zlostavljali nesrbe.

- Još 706 izbjeglica iz sjeverozapadne Bosne prihvaćeno u Davoru.

- Prema procjenama Visokog povjereništva UN-a za izbjeglice (UNHCR), u Hrvatsku s banjalučkog područja protjerano u proteklih sedam dana više od 11.500 Hrvata.

- Predsjednik SAD Bill Cinton odredio novi pregovarački tim za prostor bivše Jugoslavije, kojeg će i dalje voditi pomoćnik državnog tajnika Richard Holbrooke, a poginule američke diplomate će zamijeniti Robert Owen, predstavnik SAD u kontaktnoj skupini, brigadni general Donald Kerrick, obavještajni stručnjak i pomoćnik pri Vijeću za nacionalnu sigurnost, James Pardew, voditelj radne skupine za Balkan u Pentagonu i Christopher Hill, voditelj Ureda za jugoistočnu Europu State Departmenta.

1996.

- Svjetski mediji potpisivanje sporazuma o normalizaciji i uspostavljanju diplomatskih odnosa između Hrvatske i Jugoslavije uglavnom pozitivno ocijenili, konstatirajući da je to kraj "sna o 'velikoj' Srbiji".

9. rujna u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 9. rujna u Domovinskom ratu.

1990.- Lokalni srpski radio Knin objavio apel tzv. savjeta narodnog otpora građana Knina da se na svim javnim mjestima u gradu odmah izvjese jugoslavenske zastave, jer se, navodi se u apelu, u ovim trenucima brani Jugoslavija.

- Regionalni odbor Srpske demokratske stranke za Baniju uputio Predsjedništvu SFRJ brzojav upozorenja u kojemu se između ostalog kaže: "Srpski narod na Baniji izložen je teroru hrvatske vlasti te stoga tražimo da nas savezni organi zaštite".

1991.

- Srpski teroristi ponovo napadaju sela Kruševo j Jasenice u zaleđu Zadra.- Brodovi JRM stacionirani u dubrovačkom akvatoriju pucaju na otoke Lopud i Koločep.

- Samozvani ministar tzv. srpske republike krajine u Kninu, Mile Martić uhićen u Bosanskoj Krupi. Pušten 16 sati nakon uhićenja, usprkos protestima građana koji su ga željeli izručiti hrvatskim vlastima.

- Međunarodni savez liberalnih partija Europe i svijeta, na svom sastanku u Luzernu, jednoglasno osudio srpsku agresiju te pozvao na hitno priznanje Slovenije i Hrvatske.

1992.

U Zagrebu hrvatski predsjednik Tuđman razgovarao s supredsjedateljima Ženevske konferencije Vanceom i Owenom. Zaključeno da UNPROFOR mora poduzeti odlučnije korake u otvaranju prometnica i povratku prognanika, te razoružanju srpske paravojne milicije.- U Okružnom sudu u Sisku počela istraga protiv ratnih zločinaca iz Petrinje.

- Pobunjeni hrvatski Srbi minirali crkvu Sv. Ivana u Parčićima nedaleko Drniša.

- Predstavnici SDA i HDZ dogovorili u Međugorju regionalnu podjelu BiH na četiri konstitutivne jedinice, u kojoj ne dominira isključivo etnički kriterij.

- Francuska zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti nakon ubojstva dvojice francuskih vojnika blizu Sarajeva.

- Zabrinut sam za sudbinu zarobljenih Muslimana, jer je predstavnik Međunarodnog Crvenog križa protjeran iz srpskog logora Trnopolje pod prijetnjom oružja, izjavio u Londonu sir John Thompson, vođa međunarodne istražne komisije o zarobljeničkim logorima u BiH.

1993.

- Pobunjeni hrvatski Srbi napadaju na svim frontama: Gospić pretrpio nova velika razaranja, u Zadru jedna osoba poginula, a četiri ranjene, na središte Karlovca palo deset projektila, u Dugoj Resi poginuo civil, u Otočcu poginula jedna osoba a šest ih je ranjeno, u Ogulinu ranjene tri žene, kod Skradina ranjena dva mladića.

- Argentinski pukovnik UNPROFOR-a Bendini, poslije tragedije u Kusonjama, u Pakracu priznao da u svemu ima i njegove krivnje i odgovornosti.

- Pripadnici Armije BiH su u Grabovici, selu na krajnjem sjeveru mostarske općine, brutalno poubijali i izmasakrirali najmanje 32 tamošnjih Hrvata, sve civila. Samo selo je pod kontrolom muslimanskih snaga još od svibnja ove godine pa zločin ovih razmjera i brutalnošću u potpunosti začuđuje.

- U Muslimanskim logorima diljem BiH zatočena 10.194 Hrvata, priopćio novinarima u Međugorju predstojnik Ureda za zamjenu zarobljenika HVO-a Berislav Pušić.- U Sarajevu ovog tjedna od strane Armije BiH pretučeno i pritvoreno, bez ikakvog razloga, sedam pripadnika HVO-a, obavijestio predsjednik HVO-a Sarajeva Slavko Zelić.- Talijanski i francuski mediji o borbama u BiH, Pločama, Neumu te propasti Ženeve svu krivicu svaljuju na Hrvate.

- Glavna je zadaća hrvatske politike u ovom trenutku zajamčiti integraciju UNPA zona u republički teritorij i pod republičku jurisdikciju, stoji u poruci hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana sudionicima zasjedanja KESS-a u Beču.

1994.

- U povodu posjeta Svetog Oca Republici Hrvatskoj, na prijedlog Komisije za pomilovanje, predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman donio odluku o pomilovanju 88 osuđenih osoba.

- Bonnsko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo sumnje da bosanske vlasti od svojih sunarodnjaka u Njemačkoj ubiru "ratni porez" i to pod prijetnjom sankcija.

- Dvojica rumunjskih državljana uhićeni su u Turn-Severinu na rumunjsko-jugoslavenskoj granici zbog posjedovanja nekoliko raketa zrak-zemlja koje su htjeli prošvercati bosanskim Srbima.

- Zahvaljujući inicijativi Republike Hrvatske, a u suglasnosti s diplomacijama BiH i Slovenije, predstavnici "SRJ" uklonjeni sa sastanka zemalja članica Međunarodne konvencije o građanskim i ljudskim pravima.

1995.

- BiH će i dalje postojati kao međunarodno priznata država unutar dosadašnjih granica. Bit će sastavljena od dviju jedinica: Federacije BiH i Republike Srpske. Unutarnje teritorijalno razgraničenje ostaje predmet pregovora, a prihvaćen je tek princip da ono bude zasnovano na podjeli 51 posto (Federacija) prema 49 posto ("Republika Srpska"), stoji u dokumentu što su ga prihvatili trojica ministara Granić, Šaćirbej i Milutinović u Ženevi.

- Predstojnik Ureda Predsjednika Republike ing. Hrvoje Šarinić primio u Predsjedničkim dvorima posebnog izaslanika UN-a Yasushija Akashija i rekao mu da Hrvatska neće pregovarati izvan paketa mirovne inicijative, te nikako prihvatiti taktiku da se problem istočne Slavonije izdvoji iz tog paketa.

1996.

- Razmjenom nota u Zagrebu i Beogradu, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija, temeljem članka 3. Sporazuma o normalizaciji odnosa između RH i SRJ, uspostavile pune diplomatske i konzularne odnose.

IFOR

IFOR je akronim za "Implementation FORce" (hr. Snage za provedbuZaštitne snage). Riječ je o operaciji NATO-pakta uz mandat Ujedinjenih Naroda radi održavanja trajnog mira u Bosni i Hercegovini nakon sklapanja Daytonskog sporazuma u kojem je Savezna Republika Jugoslavija priznala neovisnost i teritorijalni integritet BiH. Operacija trajala od 20. prosinca 1995. do 20. prosinca 1996. godine; NATO kodni naziv operacije je bio Operation Joint Endeavour (hr. Operacija zajednički poduhvat).

Snage IFOR-a su bile dosta snažne, te su imale do 60.000 pripadnika. Među njima su kao najznačajniji garant provedbe trajnog mira bili uključene i oružane snage SAD-a, čija je 1. oklopna divizija predstavljala glavninu Multi-nacionalnu divizije Sjever sa stožerom u Tuzli.Multi-nacionalna divizija Jugozapad sa sjedištem u Banja Luci bila je pod britanskim zapovjedništvom, a Multi-nacionalna divizija Jugoistok sa sjedištem u Mostaru bila je pod francuskim zapovjedništvom.

Svoje su vojne postrojbe na raspolaganju IFOR-u dala većina članica NATO-a, tako da su u njemu djelovale postrojbe iz Belgije, Danske, Francuske, Kanade, Nizozemske, Norveške, Njemačke, Italije, Luxemburga, Portugala, Sjedinjenih Američkih Država, Španjolske, Turske, Ujedinjenog Kraljevstva. Pridružile su svoje postrojbe i brojne druge zemlje: Australija, Austrija, Bangladeš, Češka Republike, Egipat, Estonija, Finska, Latvija, Litva, Mađarska, Malezija, Novi Zeland, Pakistan, Poljska, Rumunjska, Rusija, Slovačka i Ukrajina.Od 21. prosinca 1996. godine snage NATO-a su nastavile djelovati pod imenom SFOR (gdje je prvo slovo akronima promijenjeno u "Stabilization", kako bi se označila djelomična promjena mandata), a od 2004. godine je manje-više isti personal, i dalje pod okriljem NATO-pakta nastavio djelovati pod imenom EUROFOR. Ovo zadnje ime naznačilo je vrijeme kada je situacija u BiH i susjednim zemljama bila dovoljno stabilna da su snažne američke vojne snage mogle pripremiti svoj odlazak, ostavivši naposljetku manji kontingent od oko 900 vojnika iz različitih europskih zemalja kao trajniji znak međunarodne vojne prisutnosti.

Jugoslavija (razdvojba)

Jugoslavija može značiti:

Države

"Prva", "Versajska", "monarhistička" ili "monarhijska" Jugoslavija (1918. — 1945.), južnoslavenska kraljevina:

Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca (1. prosinca 1918. — 15. srpnja 1920.),

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (15. srpnja 1920. — 3. listopada 1929.),

Kraljevina Jugoslavija (3. listopada 1929. — 29. studenog 1945.).

"Druga", "avnojevska", "socijalistička" ili "Titova" Jugoslavija (1945.—1991.), južnoslavenska federacija:

Demokratska Federativna Jugoslavija (29. studenog 1943. — 29. studenog 1945.),

Federativna Narodna Republika Jugoslavija (29. studenog 1945. — 7. travnja 1963.),

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (7. travnja 1963. — 27. travnja 1992.).

"Treća" Jugoslavija (1992. — 2006.), srbijansko-crnogorska državna zajednica:

Savezna Republika Jugoslavija (27. travnja 1992. — 4. veljače 2003.),

Srbija i Crna Gora (4. veljače 2003. — 3./5. lipnja 2006.).Politika

južnoslavenska ideja:

integralno jugoslavenstvo, u prvoj Jugoslaviji,

unitarističko jugoslavenstvo, u drugoj Jugoslaviji,

federalističko jugoslavenstvo, preusmjerava na izvornu ideju.Rođenje i smrt

Nastanak Jugoslavije

Raspad JugoslavijeOrganizacije

Jugoslavenski odbor

Jugoslavenska ujedinjena (nacionalistička) omladina

Organizacija jugoslavenskih nacionalista (ORJUNA)

Savez komunista JugoslavijeOstalo

1554 Jugoslavija, asteorid

jugoslavizacija

Jugoslaveni

jugosfera

Zapadni Balkan

jugonostalgija

Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije

Međunarodne sankcije SR Jugoslaviji su uvedene od strane međunarodne zajednice zbog sudjelovanja Srbije i Crne Gore u ratu u Bosni i Hercegovini. Iako su srbijanske vlasti tvrdile da "Srbija nije u ratu", predstavnici međunarodne zajednice su smatrali da to nije istina:

15. svibnja 1992. godine, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda je u rezoluciji broj 752 zahtijevao da odmah prestanu svi oblici miješanja u Bosni i Hercegovini od strane jedinica JNA i da se te jedinice povuku, stave pod kontrolu republičke vlade ili raspuste i razoružaju. Nakon što je SR Jugoslavija odbila da se povuče iz konflikta u Bosni i Hercegovini (prividno se povukla, ali ne i stvarno), međunarodne sankcije su uvedene. Miloševićevi mediji su nakon toga neprestano ponavljali da su sankcije "nepravedne i ničim izazvane".Uslijed međunarodnih sankcija došlo je i do velike gospodarske krize u zemlji i do pojave hiperinflacije, koja je zabilježila i izdavanje novčanice sa najvećim iznosmom (500.000.000.000 dinara) ikada u svijetu.

1998. godine su ponovo uvedene sankcije ali ovog puta od strane EU i SAD, zbog progona Albanaca sa Kosova.

Nedovršeni članak Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Odcjepljenje

Odcjepljenje ili secesija (lat. secessio „odcjepljenje“) označava političko odvajanje pojedinih dijelova zemlje iz postojeće države s ciljem stvranja nove suverene države.

Želju za odcjepljenje dijela stanovništva postojeće države naziva separatizam (iz latinskog separatus odvojeni) i često ali ne nužno i je pračeno s ratovima.

Predrag Stojaković

Predrag "Peđa" Stojaković (srp. ćir.: Предраг "Пеђа" Стојаковић, Požega, 9. lipnja 1977.) srpski je profesionalni košarkaš. Igra na poziciji niskog krila, kao član NBA momčadi Dallas Mavericksa. Izabrali su ga Sacramento Kingsi u 1. krugu (14. ukupno) NBA drafta 1996. godine.

Predsjednici Savezne Republike Jugoslavije

Savezna Republika Jugoslavija - federativna država koju su činile Republika Srbija i Republika Crna Gora, nastala 27. travnja 1992. godine, imala je u svojoj povijesti četiri predsjednika:

Dobrica Ćosić - srpski književnik, akademik, i nacionalistički teoretičar. Stupio na dužnost 15. lipnja 1992. godine, smijenjen 31. svibnja 1993. godine nakon sukoba sa predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem.

Zoran Lilić - visoki funkcionar Miloševićeve Socijalističke partije Srbije, prije izbora za šefa države (25. lipnja 1993) bio predsjednik Skupštine Srbije. Dužnost obavljao pune četiri godine.

Slobodan Milošević - predsjednik Socijalističke partije Srbije i tada čelna ličnost na vlasti u Srbiji. Prije izbora za predsjednika SRJ (23. srpnja 1997), bio u dva mandata predsjednik Srbije. Rujna 2000. godine, održani su izvanredni izbori za predsjednika SRJ na kojima je izgubio. No, pošto je odbio priznati poraz, masovnim prosvjedima u Beogradu 5. listopada oboren je s vlasti.

Vojislav Koštunica - jedan od lidera srpske oporbe, predsjednik Demokratske stranke Srbije. Pobjedio Miloševića na izvanrednim predsjedničkim izborima rujna 2000. godine i na dužnost predsjednika stupio 7. listopada, dva dana nakon masovnih prosvjeda. Na dužnosti bio do ukidanja SRJ i formiranja Državne zajednice Srbija i Crna Gora, 4. veljače 2003. godine.

Raspad države

Raspad države ili latinizam dismembracija označava raspad ili podjelu države na dvije ili više novih država. Bivša država prestaje postojati, dok bi nakon odcjepljenja ostala kao subjekt međunarodnog prava.

Republika Crna Gora (1992. – 2006.)

Republika Crna Gora (srp. Република Црна Гора) je bila federalna republika Savezne Republike Jugoslavije od 1992. do 2003., i državne zajednice Srbije i Crne Gore od 2003. do 2006. godine. Glavni grad je bio Podgorica, kojoj je 1990. vraćeno staro ime jer se od 1945. do 1990. zvala Titograd.

SFRJ na Pjesmi Eurovizije

Jugoslavija je sudjelovala na Eurosongu 26 puta. Debitirala je 1961. i natjecala se svake godine do 1991., osim 1977., 1978., 1979., 1980. i 1985. Bila je jedina socijalistička država koja je sudjelovala na natjecanju. Godine 1979. kada se natjecanje održalo u glavnom gradu Izraela, Jeruzalemu, beogradski je režim zbog protivljaenja židovskoj državnosti i suradnje s PLO-om bojkotirao natjecanje.

Jugoslaviju su tijekom godina predstavljali izvođači iz 5 od 8 republika i autonomnih pokrajina koje su je činile. Bili su iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije i Srbije. Jedino Makedonija nije imala predstavnika, kao ni predstavnici Kosova, niti Vojvodine. Izvođači iz Hrvatske bili su najuspješniji jer su pobijedili na 13 od 26 lokalnih jugoslavenskih natjecanja.

Jugoslavija je pobijedila na Pjesmi Eurovizije 1989. Prema pravilima natjecanja, Eurosong se 1990. održao u glavnome gradu Hrvatske — Zagrebu.

Od raspada Jugoslavije sve su se bivše jugoslavenske republike pojavljivale na natjecanjima. Iako se Savezna Republika Jugoslavija pojavila 1992. godine zbog propusta EBU (Europske radio-difuzne unije), njeni predstavnici nisu nastupali sve do kraja njezinoga postojanja (2003.) zbog međunarodnih sankcija do 1998., te zbog rata na Kosovu do 2000. i zatim zbog činjenice kako nisu tri godine zastopce prikazivali natjecanje do 2003., kada su planirali drugo pojavljivanje, ali su odustali. Srbija i Crna Gora je nastupila 2004. i osvojila 2. mjesto. Rezultati drugih republika su različiti: Hrvatska je imala uspjeha sredinom devedesetih, Bosna i Hercegovina početkom novoga tisućljeća, a Makedonija nikad nije ušla u prvih 10. Predstavnici neovisne Crne Gore su po prvi puta nastupili 2007. i nisu prošli u finale.

Jedina pobjeda neke od bivših republika (od pobjede 1989. godine) je pobjeda Marije Šerifović kao predstavnice Srbije, debitantice koja je 2007. osvojila prvo mjesto s pjesmom Molitva.

Smederevski sandžak

Beogradski pašaluk je domaći kolokvijalni naziv za upravnu jedinicu Osmanskog Carstva u kojoj je izbio Prvi srpski ustanak, a čiji je javni naziv zapravo bio Smederevski sandžak. Među Turcima Osmanlijama Smederevski sandžak je također bio poznat i kao oblast Morava. Na osnovu današnjih procjena Smederevski sandžak je u trenutku izbijanja Prvog srpskog ustanka imao oko 400.000 stanovnika, od kojih su oko 40-50.000 bili muslimani. Zabuna u vezi službenog naziva Smederevskog sandžaka je jedan od velikih propusta srpske historiografije, a povijesno netočan naziv Beogradski pašaluk je kasnije našao put i do stranih povjesničara.

Smederevski sandžak osnovan je neposredno nakon pada Srpske despotovine (1459. godine). Nakon osmanskog osvajanja Beograda (1521. godine) uprava Smederevskog sandžaka je premještena u Beogradsku tvrđavu. Do 1541. godine Smederevski sandžak je bio u sastavu Rumelijskog, a od tada do kraja 17. stoljeća Budimskog beglerbegluka (poznatog i kao ejalet). Krajem 18. stoljeća Smederevski sandžak se dijelio u 12 nahija, koje će ostati do izbijanja Prvog srpskog ustanka: beogradsku, smederevsku, požarevačku, ćuprijsku, jagodinsku, kragujevačku, užičku, valjevsku, šabačku, rudničku, sokosku i boravičku.

Srbija i Crna Gora

Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju. Nakon referenduma o samostalnosti u Crnoj Gori taj savez više ne postoji. Graniči s Mađarskom, Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom na zapadu, Rumunjskom i Bugarskom na istoku, te Albanijom i Makedonijom na jugu.

Srbija i Crna Gora, preostale federalne republike SFRJ, dogovorile su suradnju u određenim političkim područjima (npr. obrambeni savez). Svaka ima svoju gospodarsku politiku i valutu. Zajednica Srbije i Crne Gore više nema jedinstveni glavni grad. Iako je većina ustanova u Beogradu, neke su premještene u Podgoricu.

Ustavna povelja donesena je 4. veljače 2003. Crna Gora je putem referenduma o državnom statusu za 21. svibnja 2006. godine izglasala neovisnost.

Dana 3. lipnja 2006. Crna Gora je proglasila neovisnost, a 5. lipnja 2006. i Srbija. Crna Gora, a time i Srbija, je 8. lipnja 2006. priznata kao neovisna država.

Tužba za genocid protiv Jugoslavije

Tužba za genocid protiv Jugoslavije tužba je RH protiv Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) podnesena Međunarodnom sudu pravde u Haagu 2. srpnja 1999. godine.

Zoran Savić

Zoran Savić (Zenica, 18. studenog 1966.), bivši srpski košarkaš.

Zoran Savić najpoznatiji je po igrama za splitsku Jugoplastiku s kojom je osvojio prvenstvo Jugoslavije i Kup europskih prvaka. U Jugoplastiku je došao iz zeničkog Čelika. Prije toga igrao je za Čapljinu.Za Barcelonu je potpisao 1991., pa je nekoliko sezona proveo u Španjolskoj. Zatim je postao član solunskog PAOK-a, sa kojim je osvojio Kup Grčke 1993. i Kup Radivoja Koraća 1994.

Proveo je jednu sezonu u Real Madridu pre nego što je 1997. prešao u Kinder i osvojio prvenstvo Italije, kao i Euroligu. 1998. je prešao u istambulski Efes Pilsen i osvojio Superkup Turske.

Savić se vratio u Barcelonu 2000., a 2001. je prešao u bolonjski Skiper. Profesionalnu karijeru je okončao 2002.

Sa reprezentacijom Jugoslavije je osvojio Svjetsko prvenstvo 1990. u Argentini i 3 Europska prvenstva: u Rimu 1991., u Ateni 1995. i u Španjolskoj 1997. Bio je član reprezentacije koja je osvojila srebrnu medalju na Olimpijskim igrama 1996. u Atlanti. Zbog ozljede nije igrao u finalu sa Dream teamom.

Savić je jedan od osnivača Grupe 7.

Od 2005. je generalni menadžer Barcelone.

Željko Rebrača

Željko Rebrača (Prigrevica, 9. travnja 1972.) umirovljeni je srpski košarkaš. Bivši je NBA igrač i najkorisniji igrač finala Eurolige. Izabran je u 2. krugu (54. ukupno) NBA drafta 1994. od strane Seattle SuperSonicsa.

Republike i autonomne pokrajine Flag of Yugoslavia (1992–2003); Flag of Serbia and Montenegro (2003–2006).svg Savezne Republike Jugoslavije (1992. – 2003.) i Flag of Yugoslavia (1992–2003); Flag of Serbia and Montenegro (2003–2006).svg Državne zajednice Srbije i Crne Gore (2003. – 2006.)
Flag of Serbia and Montenegro (with coat of arms).svg

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.