Rumunjski jezik

Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najsnažniji iz grane istočnoromanskih jezika. Materinji je jezik za oko 23.351.000. ljudi[1], a ima status službenog jezika u Rumunjskoj, Moldaviji i Autonomnoj Pokrajini Vojvodini (uz srpski, hrvatski, mađarski, slovački i rusinski).

Rumunjski jezik ima više dijalekata među kojima su moldavski (Zapadna Moldavija), vlaški, transilvanijski, banatski i bajaški.

Rumunjski jezik
Speech balloon.svg

română / rumână
Države
govorenja:
Rumunjska, Moldavija, Rusija, Ukrajina, Izrael, Srbija, Mađarska, Kanada, SAD
Regije
govorenja:
Uglavnom Jugoistočna Europa
Broj govornika: 25 milijuna
Rang: 36.
Razredba: indoeuropski

 italski
  romanski
   istočnoromanski
    rumunjski

Jezični kôd
ISO 639-1: ro
ISO 639-2: rum (B) / ron (T)
ISO 639-3: ron
Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima |Dodatak: Popis jezika
Romania Graiuri
Rumunjski jezik

Povijest

Prostor Rumunjske je u klasično doba bio naseljen plemenima indoeuropskih Dačana. Rimljani ovo područje osvajaju od 101. do 107. po Kristu te dijelovi Dacije (Mala Vlaška, Banat i Transilvanija) postaju rimska provincija. Dokazi upućuju da je u idućih 165 godina došlo do značajne kolonizacije iz ostatka Rimskog Carstva pa vulgarni latinski postaje uobičajen jezik u upravi i trgovini.

Pod pritiskom slobodnih Dačana i Gota, rimske se legije povlače iz Dacije između 271. i 275. Znanstvenici se spore oko toga jesu li današnji Rumunji potomci onih koji su zajedno s rimskim legijama napustili ovo područje i naselili se južno od Dunava ili pak onih koji su odlučili ostati.

Zbog svoje zemljopisne izoliranosti, rumunjski jezik je vjerojatno bio prvi koji se odvojio od ostalih govora vulgarnog latinskog, a zbog istog razloga, sve do modernog doba, nije dolazio u kontakt s ostalim romanskim jezicima. Tako danas rumunjski jezik, za razliku od drugih romanskih jezika, čuva neke od starih latinskih gramatičkih oblika poput srednjeg roda ili padeža kojih je u rumunjskom, od latinskih 6, preostalo 3 (nominativ-akuzativ, genitiv-dativ i vokativ).

Vjeruje se da su se svi dijalekti rumunjskog ujedinili u zajednički rumunjski jezik između 7. i 10. stoljeća. U to je vrijeme na području Rumunjske vrlo jak bizantski utjecaj, a na rumunjski jezik snažno utječu slavenski jezici što se osjeća do danas. Aromunski jezik, naprotiv, ima daleko manje slavenskih elemenata, a snažniji su grčki. S druge strane, dijalektalne razlike među rumunjskim govorima gotovo da i ne postoje; Rumunj iz Vojvodine govori gotovo identičnim jezikom kao onaj iz Moldavije, a to svjedoči o relativno kasnoj seobi romanofonog stanovništva na sjever (sjeveroistok).

Klasifikacija i srodni jezici

Rumunjski je romanski jezik i pripada italskoj grani indoeuropskih jezika zajedno s talijanskim, francuskim, španjolskim i portugalskim jezikom. Međutim, rumunjskom najbliži su drugi balkanski romanski jezici poput aromunskog, meglenskog i istrorumunjskog jezika.

Od većih romanskih jezika, rumunjski je najbliži talijanskom; između ova dva jezika postoji, do određene mjere, međusobna razumljivost, a jača je među rafiniranijim varijantama oba jezika. Zanimljivo je da će prosječan govornik rumunjskog lakše razumijeti talijanski nego obratno. Iako rumunjski posjeduje očite leksičke i gramatičke sličnosti s drugim romanskim jezicima poput španjolskog, portugalskog ili francuskog, da bi se ostvarila razumljivost i najjednostavnijih fraza na ovim jezicima (u oba smjera) potrebno je barem temeljno formalno poznavanje vokabulara i gramatike drugog.

U sljedećoj rečenici srodne (ekvivalentne) riječi su podebljane:

"Ona uvijek zatvara prozor prije večere"
Ea închide întotdeauna fereastra înainte de a cina. (rumunjski)
Ea semper fenestram claudit antequam cenet. (latinski)
Ella (or lei) chiude sempre la finestra prima di cenare. (talijanski)
Elle ferme toujours la fenêtre avant de dîner. (francuski)
Ella siempre cierra la ventana antes de cenar. (španjolski)
Ela fecha sempre a janela antes de jantar. (portugalski)
Ella tanca sempre la finestra abans de sopar. (katalonski)

U moderno, pak, doba, na rumunjski su jezik snažno utjecali francuski i talijanski jezik; rumunjski književnici i jezikoslovci riječi turskog i slavenskog podrijetla rado su zamjenjivali izrazima iz francuskog i talijanskog. Trenutno se leksička sličnost rumunjskog s talijanskim procjenjuje na 77%, s francuskim na 75%, sardinskim 74%, katalonskim 73%, španjolskim 71% te portugalskim i retoromanskim jezikom na 72%.

Zemljopisna rasprostranjenost

Rumunjski jezik u drugim državama
Dark red: nacionalni; red: službeni jezik; Light red: nacionalna manjina; green: manjina.

 nacionalni  |  službeni  |  nacionalna manjina  |  manjina 
Država Govornici
(%)
Govornici
(materinji)
Stanovništvo
(2005)
Europa
Rumunjska 90,96% 19,736,517 21,698,181
Moldavija 2 78.2% 2,649,477 3,388,071
Transnistrija 3 31.87% 177,050 555,500
Vojvodina (Srbija) 1.45% 29,512 2,031,992
nije službeni:
Timočka Krajina (Srbija) 4 5.91% 42,075 712,050
Ukrajina 5 0.68% 327,703 48,457,000
Mađarska 0.08% 8,482 10,198,315
Italija 0.43% 248,849 58,462,375
Azija
nije službeni:
Izrael 3.68% 250,000 6,800,000
Kazahstan 1 0.13% 20,054 14,953,126
Rusija 1 0.12% 178,000 145,537,200
Amerika
nije službeni:
Kanada 0.19% 60,520 32,207,113
SAD 0.11% 340,000 281,421,906

1 Deportirani Moldavci
² Podaci za okruge na desnoj obali Dnjestra (bez Transnistrije i grada Tighine)
³ Transnistrija nije međunarodno priznata
Ovdje se zove "moldavski jezik" i piše se moldavskom varijantom ćirilice
4 Službeno se dijele na Vlahe i Rumunje
5 Uglavnom u sjevernoj Bukovini i južnoj Besarabiji; prema studiji Moldova Noastră (baziranoj na zadnjem popisu stanovništva u Ukrajini); studija, također, kaže da u Ukrajini živi 409,000 etničkih Moldavaca. [1]

Rumunjski se govori uglavnom u Rumunjskoj, Moldaviji, Ukrajini, Mađarskoj, Srbiji i Bugarskoj. Međutim, govornika rumunjskog jezika (uglavnom zbog velike emigracije nakon 2. svjetskog rata) ima i u državama kao što su Kanada, SAD, Njemačka, Izrael, Australija i Novi Zeland.

Pravni status u Rumunjskoj

Prema ustavu Republike Rumunjske iz 1991., rumunjski je službeni državni jezik.

Rumunjska propisuje uporabu rumunjskog jezika u službenim državnim dokumentima, javnim školama i ugovorima; reklamne poruke moraju sadržavati prijevod stranih riječi na rumunjski.

Institut za rumunjski jezik, osnovan od strane rumunjskog Ministarstva obrazovanja, promiče poznavanje rumunjskog jezika te, u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova, podržava one koji ga žele učiti.

U Rumunjskoj postoje i drugi jezici sa statusom službenog u određenim regijama ili gradovima, a to su: mađarski, njemački, hrvatski, bugarski i srpski. Mađari su najbrojnija nacionalna manjina (sudjeluju s blizu 6%) i jedna su od najbrojnijih nacionalnih manjina u Europi.

Pravni status u Moldaviji

Rumunjski jezik jedini je službeni jezik Republike Moldavije. Iako ga se u moldavskom ustavu naziva "moldavskim jezikom", većina jezikoslovaca slažu se da se radi o jednom, jedinstvenom jeziku. Jezik u školama, medijima, znanstvenim raspravama i u svakodnevnom govoru nazivaju rumunjskim.

Rumunjski je jedini službeni jezik otkad je prihvaćen zakon o jeziku Moldavske SSR. Ovaj zakon, koji je i danas na snazi, propisuje uporabu rumunjskog u svim političkim, ekonomskim, kulturnim i socijalnim sferama, a potvrđuje i postojanje "moldavsko-rumunjskog jezičnog identiteta". U nepriznatoj, secesionističkoj Transnistrijskoj Republici, rumunjski je službeni jezik zajedno s ruskim i ukrajinskim jezikom, ali ondje ga se službeno naziva moldavskim i piše ga se moldavskom varijantom ćirilice nastalom i primijenjenom u vrijeme SSSR-a.

U popisu stanovništva 2004., od 3,383,332 stanovnika Moldavije, 16,5% izjasnilo se da im je materinji jezik rumunjski, a 60% da im je materinji jezik moldavski. U urbanim sredinama 40% stanovnika odabralo je rumunjski jezik kao svoj materinji.

Pravni status u Vojvodini

Prema statutu Autonomne Pokrajine Vojvodine, uz srpski jezik koji je služben u Republici Srbiji, uvodi se još pet službenih jezika koji se koriste na području Vojvodine u općinama sa značajnim udjelima govornika manjinskih jezika u stanovništvu. Jedan od tih jezika je i rumunjski.

Rumunjski je proglašen službenim jezikom u općinama Alibunar, Bela Crkva (Biserica Albă), Žitište (Zitişte), Zrenjanin (Zrenianin), Kovačica (Kovăciţa), Kovin (Cuvin), Plandište (Plandişte) i Sečanj (Secanj). U općini Vršac (Vârşeţ) rumunjski je jezik služben u selima Markovac, Straža, Mali Žam, Malo Središte, Mesić, Jablanka, Sočica, Ritiševo, Orešac i Kuštilj.

Rumunjski, kao materinji jezik, navelo je 1,45% stanovnika Vojvodine, a na rumunjskom jeziku izdaje se i tjednik Libertatea (Sloboda).

Pravopisna reforma

1993. Rumunjska Akademija je odlučila vratiti pravopisna pravila na ona prije 1953. pod izlikom da su ova kasnija bila nametnuta od strane komunista. Rumunjska ortografija prije 1953., t.j. moderna ortografija očituje se manjom sličnošću s fonetskim obilježjima jezika, a većim se dijelom oslanja na etimološke norme pa tako moderni rumunjski jezik (u pismu) više nalikuje latinskom nego onaj od 1953. do 1993. Tek su rijetke riječi u jeziku promijenile izgovor zbog promjene u pisanju.

U Moldaviji ova reforma nije realizirana te se na toj činjenici temelje glavne razlike između rumunjskog i moldavskog jezičnog standarda.

Vidi još

Izvori

  1. Ethnologue (16th)

Vanjske poveznice

Anđelka Korčulanić

Anđelka Korčulanić (Split, 3. kolovoza 1956), hrvatska književnica rođena u Splitu 1956. godine. Književnošću se počinje baviti od 2004., godine pišući poeziju, kratke priče i pjesme za djecu. Od tog perioda pa sve do 2010 godine povremneno boravi u Kanadi, Hrvatskoj i Bahamima, da bi se od 2010. trajno naselila u Splitu.

Svoj prvijenac, zbirku poezije izdaje 2012. godine.

Članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog književnog društva, Rijeka. Počasni je član Društva nezavisnih pisaca Bugarske. Dobitnica je brojnih nagrada i pohvala.

Pjesme su joj prevođene na slovenski, makedonski, engleski, bugarski i rumunjski jezik.

Bajaški dijalekt

Bajaški dijalekt, dijalekt rumunjskog jezika kojim govore Romi Bajaši naseljeni na području Rumunjske, Vojvodine, južne Mađarske, Hrvatske. Temeljen je na banatskom i pod utjecajem susjednog rumunjskog i mađarskog jezika.

U Hrvatskoj, Bajaši žive u nekoliko manjih naselja uz mađarsku granicu u Međimurju, Podravini, Slavoniji i Baranji. 2005. godine je po prvi put u Hrvatskoj objavljeno pismo Bajaškog dijalekta u Katekizmu, kojeg je objavio Glas Koncila u Zagrebu.

Banatski Bugari

Banatski Bugari (Palćene ili Banátsći balgare, mađ.: Bánsági, ili Bánáti bolgárok, bug.: банатски българи, rum.: Bulgari bănăţeni) su jedna etnička grupa Bugarskog naroda u Rumunjskoj i Srbiji, koja živi u Banatu. Ukupno oko 15.000 Banatskih Bugara živi na svijetu, mada je službeno popisano 8.126 Bugara (1.658 u Srbiji, 6.468 u Rumunjskoj).

Banatski Bugari su isključivo katolici, točnije pavlićani. Njihov jezik upotrebljava latinično pismo, istovjetno hrvatskoj latinici.

Bre

Bre, bire, be, more je čest uzvik u brojnim balkanskim jezicima. Uzvik se rabi za izražavanje odobravanja, pohvale ili čuđenja.Riječ je grčkog pordrijetla: vokativ μορέ od μορός, μῶρος "luda", skraćeno u bre.Rabi se u srpskom, bugarskom, rumunjskom, albanskom (bre), novogrčkom (μπρέ, βρέ μορέ) i u rumelijskim narječjima turskog jezika.

Oblik more za muški rod i mori za ženski rod rabi se u Bugarskoj, Makedoniji te južnom i jugoistočnom dijelu Srbije. To je uzvik kojim jači, mogućniji pojačava 1) ton superiornosti, 2) ton od mila prema muškarcu, rjeđe prema ženskom. U hrvatskom jeziku se ovaj oblik ne javlja. Kraći oblik bre rabi se u istom izrazu starješinstva.

Eugène Ionesco

Eugène Ionesco, rođen kao Eugen Ionescu (Slatina, 26. studenog 1909. - Pariz, 28. ožujka 1994.), je bio francusko-rumunjski književnik i dramatičar, te jedan od glavnih predstavnika Teatra apsurda. Iznad ismijavanja najbanalnijih situacija, Ionescove drame opisuju na realan način samoću ljudi i beznačajnost egzistencije pojedinca.

Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima

Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima je Europski ugovor usvojen 1992. godine pod pokroviteljstvom Vijeća Europe u svrhu zaštite i promidżbe tradicionalnih regionalnih i manjinskih jezika u Europi.

Usvajanju povelje predhodio je kongres predstavnika lokalnih vlasti iz raznih Europskih zemalja. Uključivanje regionalnih i lokalnih vlasti bilo neophodno za uspješno provođenje povelje.

Tekst povelje sastavljen je od strane članova skupštine Vijeća Europe na osnovu preporuka sa predhodnog kongresa. Povelja se odnosi isključivo na jezike koji se tradicionalno rabe u zemljama potpisnicama (što isključuje jezike novih doseljeničkih zajednica) koji se u dovoljnoj mjeri razlikuju od službenog jezika (čime se isključuju dijalekti) te koji se govore na definiranom teritoriju te države ili je koristi jezična manjina unutar države u cjelini (čime se uključuju jidiš i romski jezik koji se koriste na širokom zemljopisnom području).

Istanbul

Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul,, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava - rimskog (330.-395.), bizantskog (395.-1453.) i otomanskog (1453.-1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom. Ipak, Istanbul je najveći grad u Turskoj, te je njeno kulturno i gospodarsko središte.

Istanbul je izabran za Europski glavni grad kulture za 2010. godinu, zajedno s Pečuhom u Mađarskoj i Essenom u Njemačkoj.

Karaševski Hrvati

Karaševski Hrvati (također i Krašovani, Karašovani, Karaševci i Koroševci, rum. Caraşoveni, Cârşoveni, Cotcoreţi, Cocoşi) su hrvatska iseljenička zajednica, koja živi u zapadnoj Rumunjskoj, u blizini grada Rešice u općinama Karaševo i Lupak.

Marija Čudina

Marija Čudina (Lovinac, Lika, 21. studenog 1937. - Beograd, 25. rujna 1986.), hrvatska književnica i pjesnikinja.

Gimnaziju je završila u Sisku, a studij jugoslavenskih jezika i književnosti pohađala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prekinuvši studij, kraće je vrijeme radila kao novinarka u splitskom dnevnom listu „Slobodna Dalmacija“.

Godine 1961., udajom za beogradskog slikara Leonida Šejku, preseljava se u Beograd.

Milja Radan

Prof. Milja Radan (rum. Mihai Radan) (Karaševo, 26. rujna 1938.) je dužnosnik iz zajednice Hrvata u Rumunjskoj. Radi i kao prevoditelj.

Predsjednik je udruge Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj koja je krovna udruga rumunjskih Hrvata.Zastupnik je Hrvata u Zastupničkom domu rumunjskog parlamenta (rum. Camera Deputaților din România). Do danas (stanje 2012.) to je bio triput zaredom. Na rumunjskim parlamentarnim izborima 2008. bio je kandidat Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj. Za nj je glasovalo 9047 birača, od čega je 498 u karaševskim selima.Preveo je antologiju "U ovom strašnom času" na rumunjski jezik zajedno s Petrom Krstićem (In aceasta clipa de oroare: antologia poeziei croate contemporane de rasboi).

Neke pjesme mu se nalaze u zbirci s pjesničkog skupa u Rešetarima (pjesništvo Književne sekcije KUD-a "Rešetari" i hrvatskih pjesnika u iseljeništvu) Preobrazba zrna (objavljenoj 2010.), u izboru Stjepana Blažetina, Ivana Slišurića i Đure Vidmarovića.

Moldavci

Moldavci (u vlastitom jeziku Moldoveni ↓b1), romanski narod srodan Rumunjima, naseljen je u

Republici Moldaviji (2 719 000) i drugim susjednm zemljama, u Ukrajini (294 000) i Rusiji (169 000). U rumunjskom dijelu Moldavije ima ih oko 22 000.

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.

Nicolae Ceaușescu

Nicolae Ceauşescu (Scorniceşti, 26. siječnja 1918. - Târgovişte, 25. prosinca 1989.), predsjednik Rumunjske, komunistički vođa zemlje od 1965. do njegovog uklanjanja i pogubljenja 1989. godine.

Popis hrvatsko-inojezičnih rječnika

Za ove jezike postoje rječnici s prijevodom na hrvatski:

Od slavenskih jezika postoje rječnici s prijevodom na hrvatski:

bugarski jezik

crkvenoslavenski jezik hrvatske redakcije

češki jezik

poljski jezik

ruski jezik

slovački jezik

slovenski jezik

srpski jezik

staroslavenski jezik

ukrajinski jezik (Antica Menac, u suautorstvu s A. P. Koval)

makedonski jezik, 1. dio (u rječničkom dodatku Zbornika narodnih umotvorina braće Miladinov - Bugarske narodne pjesme, sakupljene od braće Miladinov, radna naslova Makedonske narodne pjesme) (2000 riječi)Od germanskih jezika, postoje rječnici s prijevodom na hrvatski:

engleski jezik

nizozemski jezik

norveški jezik

njemački jezik

švedski jezik

nordijski jezici (skupno prikazani)

nizozemski jezikOd romanskih jezika, postoje rječnici s prijevodom na hrvatski:

francuski jezik

katalonski jezik (zasad samo razgovorni priručnik)

latinski jezik

portugalski jezik

rumunjski jezik

španjolski jezik

talijanski jezik

istrorumunjski jezikOd keltskih jezika, postoji jedan rječnik s prijevodom na hrvatski. Rječnik je iz 1777. godine, a na njemu su keltski jezici prikazani skupno (Om Spor af en Obereensstemmelse mellem det Illyriske og Celtiske Sprog, i de Nordiske og obrige Mundarter, som komme af dem begge) Od iranskih jezika, postoje rječnici s prijevodom na hrvatski:

perzijski jezik (zasad samo razgovorni priručnik) Od ostalih indoeuropskih jezika, postoje rječnici s prijevodom na hrvatski:

albanski jezik

grčki jezik

romski jezikOd ugro-finskih jezika, postoje rječnici s prijevodom na hrvatski:

finski jezik (Rada Borić)

mađarski jezikOd turkijskih jezika, postoje rječnici s prijevodom na hrvatski:

turski jezikOd semitskih jezika, postoje rječnici s prijevodom na hrvatski:

hebrejski jezikOstali jezici:

svahiliOd umjetnih jezika, postoje rječnici s prijevodom na hrvatski:

esperantoU popis su ušli hrvatski i "hrvatski ili srpski" rječnici.

U gornji popis nisu uračunati "srpskohrvatski" ili "srpski ili hrvatski" rječnici.

Romanski jezici

Romanski jezici (Privatni kod: roma; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv. "vulgarnog latinskog". Latina vulgata, kojim su, nakon raspada Rimskog Carstva, govorili obični ljudi na prostoru današnje Italije, Portugala, Španjolske, Francuske, Rumunjske.

Podjela romanskih jezika na izričite skupine je malo teža, jer postoje „prijelazni” oblici, odnosno narječja i jezici koji predstavljaju prijelaze iz jedne skupine u drugu, odnosno pokazuju obilježja više skupina.

Romanski jezici se dijele na tri skupine sa 47 jezika , danas je 43 jezik na poposi viz.:

A) Istočnoromanski jezici [erom]. Danas 4 jezika,viz.:

a1) istrorumunjski jezik (500 do 1.000 osoba)

a2) rumunjski jezik (27 milijuna)

a3) aromunski jezik/vlaški jezik (preko 300) u Grčkoj, Makedoniji, Albaniji, Srbiji.

a4) meglenski jezik (5.000 u svim zemljama)

B) Južnoromanski jezici [srom] (5) jezike

b1) Korzički jezici (1 jezik)

a) Korzički jezik, 402,000 u svim zemljama.

b2)Sardinski jezici (4 jezika; 300.000):

a) kampidanski jezik (kampidaneški), 345,180 (2000 WCD), južna Sardinija .

b) galurski jezik, nepoznat broj govornika

c) logudorski jezik (logudoreški), 1,500,000 (1977 M. Ibba, Rutgers University). Središnja Sardinija.

d) sasarski jezik, nepoznat broj

C) Zapadnoitalski jezici [itwe]. 33 jezika. Na zapadne i Italo-dalmatski.

c1) Italo-dalmatski jezici. 5 jezika:

a) dalmatski jezik † izumrli jezik koji se govorio na jadranskoj obali u Hrvatskoj i Albaniji .

a1. krčkoromanski dijalekt (izumrli jezik) Posljednji govornik bio je Tuone Udaina koji je živio na otoku Krku, a umro je 1898.

b) istriotski jezik. 1,000 govornika (2000 Salminen).

c) talijanski jezik (61 milijun u svim državama)

d) Sicilijanski jezik. 4,832,520 (2000 WCD).

e) Judeotalijanski jezik. 200.

f) napolitansko-kalabrijski jezik. 7,047,399 (1976).

c2) Zapadnoromanski jezici. Od 28 jezika, grana se na galoibersku i pirenejsko-mozarapsku.

a) Galoiberski jezici. 27 jezika

a1. Galoromanski jezici (15 jezika)

a. Galoitalski jezici: (6) jezika:

a1.) emilijano-romanjolo od 16. siječnja 2009. podijelje na dva jezika emilijanski i romanjolski, a stari identifikator eml je povučen

a2) ligurski jezik,

a3)lombardski jezik,

a4) pijemonteze (pijemontski jezik),

a5) venecijanski jezik.

b. Galo-retijski jezici. 9 jezika

b1. oilski jezici (6) jezika

a. francuski jezici (5):

1.francuski jezik (82 milijuna):

2) judeofrancuski jezik,

3) kajunski jezik (jezik Kajuna iz Louisiane),

4) pikardijski jezik,

5) valonski jezik.

b.Jugoistočni oilski (1):

1.) frankoprovansalski jezik

b2. retoromanski jezici /Retijski jezici/ 3 jezika: 66.000 govornika:

1) ladinski jezik,

2) furlanski jezik,

3) romanš.

a2. Iberoromanski jezici (12) jezika:

a) istočnoiberski jezici. (1) jezik.

1) katalonski jezik (4,000,000; 1994), kao materinski, plus 5,000,000 kao drugi jezik. 6,000,000 etničkih Katalonaca živi u Španjolskoj, uključujući Valencijce.

b) oc jezici (2) jezika:

b1. Okcitanski (provansalski): overnjanski dijalekt, u Auvergne, Francuska; gaskonjski dijalekt, jezik Gaskonjaca, 250,000 u svim državama. Ima više pod-dijalekata; limuzinski dijalekt, u provinciji Limousin, Francuska; langedoški dijalekt, u provinciji Languedoc; provansalski dijalekt, 354,500 u svim zemljama

b2. shuadit ili judeoprovansalski.

c) zapadnoiberski jezici, 9 jezika

c1. asturleonski jezik (2):

1) asturski jezik, 100,000 kao prvi jezik (materinski) i 450,000 kao drugi (1994). Ima 550,000 etničkih Asturaca.

2) mirandski jezik, Govori ga 10,000 Mirandeza(1995), malena etnička manjina, čije je glavno gradsko središte Miranda u Portugalu.

c2. kastiljski jezici (4):

1) estremadurski jezik, jezik Estremaduraca, 200,000 (1994) aktivnih govornika.

2) judeošpanjolski jezik ili ladino.

3) španjolski jezik ili kastiljski, 266,000,000 u svim zemljama (1987); 352,000 uključujući pripadnike raznih naroda kojima nije materinski.

4) loreto-ucayali španjolski

c3. portugalsko-galicijski jezici (3):

1) fala

2) galicijski jezik, 4 milijuna u svim državama. Jezik je Galjega

3) portugalski jezik 170,000,000 u svim zemljama (1995)

b) Pirenejsko-mozarapski jezici (2) jezika

1) aragonski jezik, 11,000 aktivnih govornika (1993 Consello d'a Fabla Aragonesa). 2,000,000 u etničkoj grupi.

2) mozarapski jezik, izumro, koristi se u liturgijske svrhe. Govorili su ga kršćani za vrijeme maurske okupacije Španjolske.

Romi u Hrvatskoj

Romi u Hrvatskoj su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.

Prema posljednjemu popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 16.975 Roma, od čega najviše u Međimurskoj županiji. Prema neslužbenim podacima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, u Hrvatskoj trenutno živi 30.000 do 40.000 Roma, što znači da ih se velik dio ne izjašnjava kao Romi, već pod neku drugu nacionalnost. U Hrvatskoj živi osam različitih romskih skupina, autohtoni hrvatski Romi su Lovari.

Prema vjeroispovijesti većina Roma u Hrvatskoj su katolici (8.299), zatim muslimani (5.039) i pravoslavci (2.381).

Rumunji u Vojvodini

Rumunji su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi. Na istoku izlazi na Crno more, a graniči na na jugu s Bugarskom, na jugozapadu sa Srbijom, na sjeverozapadu s Mađarskom, na sjeveru s Ukrajinom te na sjeveroistoku s Moldovom. Rumunjska je član NATO saveza i Europske unije.

Vlasi

Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana. Nastanjuju teritorije jugoistočne Rumunjske, istočne Srbije, dijelove Makedonije, sjeverne Grčke i sjeveroistočne Albanije, BiH i Hrvatske. Glavne grupe Vlaha su Cincari, Meglenski Vlasi, Ćići, Vlasi (Bufani, Carani, Ungurjani), Morlaci, i drugi.

Na velikom dijelu nekadašnjeg etničkog područja, Vlasi su se tijekom stoljeća posve asimilirali među Srbe, Hrvate i druge etničke grupe, te je termin "Vlasi" u Dalmaciji i Istri s vremenom postao naziv za Hrvate koji žive u ruralnom području dalje od mora (i u kojemu je nekada bilo Vlaha koji su se s vremenom asimilirali s Hrvatima), a u preostalom dijelu Hrvatske se termin "Vlasi" koristi kao sinonim za lokalne Srbe (u koju se etničku zajednicu tijekom stoljeća asimiliralo dosta Vlaha).

Službeni jezici Europske unije
Zastava Europske unije
Istočnoromanski jezici (4) ⇒ Romanski jezici

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.