Proeuropejstvo

Proeuropejstvo (engl. pro-Europeanism) je izraz kojima se označava ideologija, odnosno stavovi i političke platforme koje zagovaraju što čvršće europske integracije, prvenstveno kroz jačanje Europske unije i njenih institucija. Političke stranke i pojedinci s takvim stavovima se nazivaju proeuropskima.

Proeuropejstvo se ne smije miješati s paneuropejstvom, koje pretpostavlja postojanje Europe kao svojevrsne nadnacije, odnosno europejstvom koje pretpostavlja postojanje Europe kao zajednice za nju specifičnim kulturnim i političkim vrijednostima.

Vidi

Demokrati

Stranka Demokrati hrvatska je progresivna politička stranka lijevog centra. Predsjednik stranke je Mirando Mrsić, a osnovana je 20. listopada 2018. godine. Službeno je upisana u registar političkih stranaka Ministarstva uprave Republike Hrvatske 27. studenog 2018. godine.Prema navodima stranke, njihova programska osnova je "dugoročan, stabilan, održivi razvoj Hrvatske".Stranka je dio Amsterdamske koalicije, koalicije sedam hrvatskih liberalnih političkih stranaka.

Demokratska fronta

Demokratska fronta je bosanskohercegovačka parlamentarna unitaristička socijaldemokratska politička stranka osnovana 2013. Predsjednik joj je Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH. Biračko tijelo ove stranke, kao i SDP-a BiH, uglavnom je bošnjačko.

Domovinska unija - litvanski kršćanski demokrati

Domovinska unija - litvanski kršćanski demokrati (litavski: Tėvynės sąjunga – Lietuvos krikščionys demokratai, TS-LKD) je politička stranka u Litvi desnog centra osnovana u svibnju 1993. Krajem 2010. godine stranka je imala 16.500 članova, što ju čini drugom strankom s najviše članova u Litvi, odmah iza Socijaldemokratske stranke. Trenutačno ima 33 od 141 zastupničkih mjesta u Seimasu, litavskom parlamentu. Sjedište stranke nalazi se glavnom gradu Litve Vilniusu, u Ulici L.Stuokos-Gucevičiaus na broju 11, u centru grada.Dio članova stranke je u lipnju 2011. izašao iz stranke i osnovao Litavsku nacionalnu uniju.

Eurofederalizam

Eurofederalizam je izraz kojim se opisuju pojedinci, organizacije i ideologije koje se zalažu za političku reorganizaciju Europe, odnosno njenu integraciju u obliku jedinstvene države federalnog tipa. Eurofederalizam predstavlja dio šire ideologije paneuropejstva, ali se ističe po tome što smatra kako bi se postojeće suverene nacionalne države u budućnosti trebale očuvati kao konstitutivni dijelovi europske federacije, umjesto da se inzistira na stvaranju jedinstvene europske nacije. Većina današnjih eurofederalista smatra kako svoje ciljeve najučinkovitije može provesti preko Europske unije, odnosno jačanjem njenih institucija koje bi trebale preuzeti što je moguće veći dio nadležnosti sadašnjih država članica, odnosno nastavkom širenja Unije na europske države koje još uvijek nisu njene članice. Iako se izrazi kao "federacija" ili "savez" nastoje izbjeći u službenim dokumentima EU i iako većina proeuropskih stranaka i političara inzistira na tome da postojeća EU nije niti nastoji postati federacija, neki od vodećih europskih političara su deklarirani eurofederalisti.

Eurofilija

Eurofilija (engl. europhilia) je izraz koji u svom najširem smislu označava osjećaj naklonosti, divljenja, simpatije i izražavanje prijateljstva prema Europi. Za osobe koje su sklone eurofiliji se koristi izraz eurofili. U svom širem značenju se najčešće koristi izvan Europe, odnosno za neeuropljane koji Europu uzimaju kao svoj kulturni, ideološki ili politički uzor.

U svom užem, i vrlo često pejorativnom smislu, izraz eurofil se u samoj Europi najčešće upotrebljava u političkom kontekstu, odnosno kontekstu beskritičnog odnosa prema Europski uniji. Njime se označavaju organizacije i pojedinci sa eksplicitno bespogovornim proeuropskim stavovima, nasuprot euroskeptika i eurofoba.

Europejstvo

Europejstvo (engl. europeanism) je izraz kojim se opisuje osjećaj pripadnosti Europi, odnosno vjerovanje da ona predstavlja zajednicu u kojoj se njeguju specifične društvene vrijednosti, u pravilu civiliziranije, uljuđenije i naprednije od onih u ostatku svijeta. Pod time se, pogotovo u posljednjih nekoliko desetljeća, podrazumijeva inzistiranje na sekularizmu, državi blagostanja, multilateralnoj vanjskoj politici, povjerenje u državu i njene institucije kao ključni čimbenik društva nasuprot tržišta, odbacivanje korištenja sile u rješavanju problema. Koncept europejstva je 2000-tih stekao veliku popularnost među europskom inteligencijom, pogotovo onom lijevog ideološkog predznaka, kao svojevrsna antiteza SAD u vrijeme administracije Georgea W. Busha.

Europska pučka stranka

Europska pučka stranka (EPP) je europska politička stranka osnovana 1976. godine okupljanjem nekolicine demokršćanskih stranaka. Naknadno su se članstvu pridružile neke konzervativne stranke i druge stranke desnoga centra.Od 1999. godine EPP ima većinu u Europskome parlamentu, od 2002. i u Europskome vijeću, a ujedno ima kudikamo najvise predstavnika u Europskoj komisiji. Predsjednik Europskoga vijeća i predsjednik Europske komisije su članovi EPP-a. Mnogi su osnivači i oci Europske unije pripadali strankama koje su kasnije osnovale EPP. Izvan područja EU-e stranka također ima većinu u Parlamenarnoj skupštini Europskog vijeća. EPP je izmjenično sa suparničkom strankom lijevog centra Strankom europskih socijalista (PES) bio najveća stranka u Europskom parlamentu.

EPP okuplja najveće stranke poput njemačke Kršćansko-demokratske zajednice (CDU), francuske Zajednice narodnog pokreta (UMP), španjolske Narodne stranke (PP), poljske Građanske platforme (PO), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), a ima stranke-članice u gotovo svim zemljama EU-e. Nema članica u Ujedinjenom Kraljevstvu, jer se britanska Konzervativna stranka ne slaže s EPP-ovim federalnim političkim programom. 2009. godine su kao protutežu osnovali Savez europskih konzervativaca i reformista (AECR).

Građansko-liberalni savez

Građansko-liberalni savez hrvatska je liberalna politička stranka. Stranku je osnovalo četvero bivših članova Hrvatske narodne stranke, uz vodstvo Anke Mrak Taritaš, zbog nezadovoljstva HNS-ovim ulaskom u koaliciju s Hrvatskom demokratskom zajednicom.

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije. Osnovana je 17. lipnja 1989., a njezin utemeljitelj je Franjo Tuđman, ujedno i prvi predsjednik Hrvatske. HDZ je najmasovnija stranka u Hrvatskoj po broju članova i najjača parlamentarna stranka u Hrvatskom saboru.

Hrvatska građanska inicijativa

Hrvatska građanska inicijativa (HGI) je politička stranka Hrvata u Crnoj Gori sa sjedištem u Tivtu.

Cilj joj je ostvarivati zajedničke interese udruženih građana slobodnim i dobrovoljnim načinom, djelujući politički i na druge načine, a u svezi s oblikovanjem, izražavanjem, zastupanjem i ostvarivanjem ciljeva i interesa koji su određeni u programu stranke te ostalim dokumentima koje su ovlaštena tijela HGI donijela.

Prema statutu HGI, posebnu pozornost daje ostvarenju prava i sloboda hrvatskog naroda u Crnoj Gori, ali i drugih naroda u skladu sa Ustavom i Zakonom.

HGI je stekla povjerenje i drugih naroda, pa je na izborima zabilježila znakovit porast broja glasača u krajevima Crne Gore s vrlo malo Hrvata. 2016. dobila je potporu 1663 birača, 193 više nego na prethodnim parlamentarnim izborima. Osobit porast zabilježila je u Podgorici i na sjeveru Crne Gore, gdje je broj Hrvata zanemariv. Na Žabljaku, gdje popis nije zabilježio Hrvate, HGI je dobila 7 glasova, Pljevlja su od jednog glasa iz 2012. došli do 25 glasova. Primorske općine gdje je više Hrvata dale su manje glasova. U Kotoru gdje je 1553 Hrvata, HGI je dobio 307 glasova, 85 glasova manje nego 2012., a u Tivtu je dobila 519 glasova, daleko od 661 glasa 2016. godine. U Herceg Novom je HGI dobila dvostruko više 2016. nego 2012., 130 na prema 73 glasa. Interesantni su rezultati glasovanja u izbornoj jedinici Podi 1 u zaleđu Herceg Novog, živi 99,9 posto pravoslavnog stanovništvo koje se u najvećoj mjeri se deklarira kao Srbi. HGI je tu dobio 21 glas, što nije uspio ni u Tivtu. Na biralištu u Lepetanama gdje je većina katoličke tj. hrvatske populacije, HGI je dobio samo 5 glasova, glas manje nego na lokalnim izborima travnja 2016. Lepetane su matično biralište predsjednice HGI Marije Vučinović.

Paneuropejstvo

Paneuropizam ili paneuropejstvo je izraz kojim se opisuju pojedinci, pokreti i ideologije koji promoviraju ideju o Europi kao političkoj zajednici, bilo kao jedinstvenoj naciji, bilo kao makro-naciji, odnosno zajednici koju današnje europske nacije čine kao njeni konstitutivni dijelovi. U širem smislu se pod time može podrazumijevati i tzv. paneuropski identitet (engl. pan-European identity), odnosno osjećaj pripadnosti Europi kao svojoj domovini. Paneuropejstvo se u političkom smislu ponekad dijeli na tzv. paneuropski nacionalizam ili euronacionalizam, koji se obično vezuje uz ekstremnu desnicu, i eurofederalizam koji se češće može pronaći kod proeuropskih stranaka lijevog ideološkog predznaka.

Paneuropejstvo u smislu zajedničkog identiteta službeno potiče Europska komisija preko svoje Opće uprave za obrazovanje i kulturu.

Protueuropejstvo

Protueuropejstvo, antieuropeizam i europfobija su izrazi koji označavaju mržnju, strah, antipatiju ili nesklonosti prema Europi, europskoj kulturi ili Europljanima, dok se na antipatija prema Europskoj Uniji naziva euroskepticizam i vezana je uz one europske narode koji ne žele pristupiti ili nisu zadovoljni svojim dioništvom u njoj. Stoga se u određenom kontekstu euroskepticizam smatra posebnim oblikom protueruopejstva.

Uz protueuropejstvo često se vežu i germanofobija (antigermanizam) i protukatoličanstvo.

Savez liberala i demokrata za Europu

Savez liberala i demokrata za Europu (eng. Alliance of Liberals & Democrats for Europe Party, ALDE; prije Europska liberalna, demokratska i reformistička stranka) je transnacionalna europska politička stranka. Ona okuplja stranke liberalnih, demokratskih i reformističkih ideala iz 30 europskih zemalja, pretežito članica Europske unije.

Socijaldemokratska partija Hrvatske

Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) politička je stranka lijevoga centra i jedna od dvije najjače stranke u Republici Hrvatskoj od njenoga osamostaljenja. Pridružena je članica Europske socijalističke stranke (PES).

Stranka je pravni sljednik Saveza komunista Hrvatske – vladajuće političke organizacije u jednopartijskoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj – koju je u noći s 1. na 2. kolovoza 1937. kao dio Komunističke partije Jugoslavije i pod imenom Komunistička stranka Hrvatske osnovalo između 16 i 19 nazočnih delegata, na tajnom sastanku u šumi Anindol kod Samobora. Kao organizacioni sekretar CK KPJ Josip Broz Tito je radio na stvaranju KP Hrvatske i KP Slovenije. Osnivanjem KP Hrvatske provedene su upute Kominterne koja je u to vrijeme smatrala da postoje izgledi za raspad Kraljevine Jugoslavije; osnivanjem zasebne komunističke organizacije u Hrvatskoj trebalo se pripremiti i za takvu mogućnost. U narednom razdoblju su komunisti umjesto razgradnje Jugoslavije transformirali tu državu u federaciju pod svojom vlašću, u kojoj je Hrvatska imala status države s vrlo ograničenom suverenošću. Stanoviti dio članova te stranke je učinio mnogo za održavanje hrvatske narodne ideje preuzimajući nemali rizik kod donošenja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. godine i pokrećući tzv. "Hrvatsko proljeće" ranih 1970.-ih godina.

Nadnevka 3. studenoga 1990. godine je vodstvo te stranke deklariralo svoje socijal-demokratsko opredjeljenje i odlučilo nastaviti funkcionirati kao stranka u demokratskom (višestranačkom) političkom okružju.

Srpska napredna stranka

Srpska napredna stranka je nacional konzervativna politička stranka desnog centra u Srbiji, trenutačno na vlasti nakon redovitih parlamentarnih izbora u svibnju 2012. Na čelu stranke je Aleksandar Vučić.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.