Prekomorske zemlje i teritoriji Europske Unije

Prekomorske zemlje i teritoriji Europske Unije su posebna područja nekoliko zemalja članica Europske unije, koja iz povijesnih, zemljopisnih, ili političkih razloga, uživaju poseban status unutar ili izvan Europske unije.

Map-Europe-Outermost-regions
Zemljovid EU u svijetu

██ Europska unija

██ Prekomorski teritoriji, koji su dio Europske unije

██ Prekomorske države i ozemlja

EU ugovori i sporazumi

Dva dijela Rimskih ugovora se bave posebnim odnosima: Članak 299 koji navodi ozemlja na koje se ti ugovori odnose, uz dodatak pristupnih sporazuma; članci 182-188 i Dodatak II, koji govore o asociranju sa neeuropskim zemljama i ozemljima koji imaju posebne odnose sa državama članicama.

Prekomorski teritoriji, koji su dio Europske unije

Prema članku 299. 7 je regija (četiri pripadaju Francuskoj, dvije Portugalu, jedna Španjolskoj), u kojima se primjenjuje pravo EU, ali gdje je moguće za uzeti u obzir njihovu udaljenost. Spomenute četiri francuske regije su izvan Schengenske zone, a dvije portugalske i ona jedna španjolska su unutar rečene zone.

Prekomorske zemlje i teritoriji (OCT-i)

Prekomorske zemlje i teritoriji (eng.: overseas countries and territories, kratica: OCT) čine 20 država, koje imaju posebne odnose s nekom od članica EU: 11 ih ima s Ujedinjenim Kraljevstvom, 6 s Francuskom, 2 s Nizozemskom, 1 s Danskom. Zajedno s ostalim zemljama, te zemlje imaju povlastice iz Europskog razvojnog fonda (eng. krat.: EDF) [1], ali ne i od Regionalne politike EU.

EU map names isles
Zemljovid država članica EU i država kandidata, s unesenih 7 najudaljenijih regija

Iako OCT-i nisu predmetom većine dijelova prava EU, članci 182. do 188. Rimskih ugovora, OCT-i su, barem u teoriji dio. Formalno nisu dijelom carinske unije EU, što znači da svi uvozi iz OCT-a u EU moraju biti prijavljeni carini. Ali, prema Rimskom sporazumu, oslobođeni su plaćanja carine (zahtijeva se za to uredne i točne isprave). S druge strane, oni mogu zahtijevati plaćanje carina njima kada se uvozi iz EU. Ne pripadaju PDV-uniji EU.

Područja koja nisu dijelom EU

Prema članku 299 Rimskih ugovora, neka područja nisu dijelom EU uopće, kao što su Ovčji otoci i Kanalski otoci. Za iste postoje posebni ugovori, koji reguliraju njihove odnose sa EU.

PDV unija

PDV unija EU obuhvaća PDV i još neke prodajne poreze kao što je porez na alkohol. Kupci diljem granice plaćaju PDV prodavaču prema pravilima države gdje se prodaje odgovarajuća roba. Prodavač ne mora obavljati nikakve formalnosti, čime mu je umnogome pojednostavljen posao u odnosu na prije. Privatna osoba u kupoprodaji ne mora ništa činiti dodatnog. Tvrtka prodavatelj naplaćuje lokalni PDV i prodajni porez od stranke, i plaća razliku kao za domaća dobra.

Kada se trguje izvan PDV unije, prodavatelj ne naplaćuje PDV, prema izvoznim pravilima, a kupac mora platiti lokalni PDV i prodajni porez. Iznimka je za male iznose za osobnu uporabu ("Duty-free").

Trajekti između dviju luka unutar PDV unije se smatraju unutar unije, čak i ako prolaze međunarodnim pomorjem. Iz tih razloga, Åland se nije pridružio PDV uniji, dopustivši tako duty-free prodaju na brodovlju.

Carinska unija

Kada se trguje između dviju država članica carinske unije EU, dobra se obično ne mora deklarirati, jer ih se smatra domaćim dobrima.

Neka područja formalno nisu dijelom te carinske unije, nego imaju ugovor u slobodnoj trgovini sa EU. Uvoz iz njih u EU se mora prijaviti, ali za većinu dobara se ne mora plaćati carina. U ta područja spadaju OCT, države EEA, Švicarska, države kandidati za EU i još neke.

Cipar

Sjeverni dio otoka

Iako je cijeli otok postao dijelom EU 1. svibnja 2004., zakonodavstvo EU se primjenjuje samo na južnom dijelu, koje je pod nadzorom ciparske vlade, točnije, vlade Republike Cipra. Na sjevernom dijelu otoka, kojeg nadziru ciparski Turci (Turska Republika Sjeverni Cipar, koju je priznala samo Turska), zakonodavstvo EU je suspendirano, nakon referenduma o ujedinjenju, na kojem su ciparski Grci glasovali protiv. Ciparski Turci su unatoč svemu tome punopravni građani EU i sa pravom glasovanja za izbore za Europski parlament 2004. (samo je par stotinjaka registriranih birača).

Protokol 10, koji je dodan ugovoru o pristupu Cipra EU, podijelio je otok na područja koje nadzire ciparska vlada i ona koja to nisu.

Danska

Ferojski otoci

Ferojski otoci nisu dijelom EU, kao što je jasno izneseno u Rimskim sporazumima. Dodatno, protokol uz sporazum o danskom pristupu govori da se danske građane koji borave na Ferojskim otocima ne smatra danskim građanima u smislu sporazuma. Stoga, Danci koji žive na Ferojskim otocima nisu građanima Europske unije.

Ferojski otoci i Grenland formalno ne pripadaju Schengenskoj uniji. Imaju sporazum koji dopušta danskoj policiji pregledavati ljude koji stižu iz prekomorskih zemalja. Uz to, Danska ima odredbu (klauzulu) u Schengenskom sporazumu koja joj dopušta slobodno putovanje bez provjere između Schengenskih zemalja i ovih dvaju područja; stoga se provjere i pregledi primjenju na osobe koje dolaze iz SAD-a i Kanade.

Grenland

Grenland nije članom EU. Kada se održao danski referendum o pristupu EEZ-u, Grenland je još bio integralnim dijelom Danske i nije imao svoje vlasti. Rezultati na Grenlandu su pokazali da je većina stanovnika, njih 70%, protiv pridruživanja EEZ-u. Ipak, budući da je na području cijele države referendum o pridruživanju prošao, Grenland se pridružio, kao i ostatak Danske.

Nakon uspostave grenlandske vlasti 1979. (efektivno od 1980.), održao se novi referendum, gdje je većina odlučila za napuštanje EEZ-a. 1. veljače 1985. je Grenland napustio EEZ i EURATOM.

Danci koji borave na Grenlandu su punopravni državljani EU; ipak, nemaju prava glasovati na izborima za parlament EU.

Bivša ozemlja država članica EU

Istočni Timor

UN je smatrao Istočni Timor nesamoupravnim područjem pod portugalskom upravom, (unatoč indonezijskom pripojenju 1976.), kada je Portugal postao članom EEZ-a 1986..

Nijedan zakon iz EEZ-a se nije primjenjivao za vrijeme portugalske uprave, koja je formalno prestala 20. svibnja 2002., kada je Portugal priznao nezavisnost Istočnom Timoru.

Makao

Makao je bio portugalska prekomorska pokrajina do 1976. godine. Tada mu je status promijenjen u posebni teritorij. Posebnom je kineskom upravnom regijom od 1999. godine. Pravo Europske unije se ne primjenjuje, i ovo područje ima svoju valutu. Stanovnici, koji imaju portugalsko državljanstvo, mogli su glasovati, kada su bili u Portugalu.

Vanjske poveznice

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenoga 1993. godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta). Europska Unija je jedina organizacija ove vrste na svijetu, i zbog toga ju je ponekad teško definirati. To je organizacija koja stalno mijenja i nadograđuje politike u kojima djeluje. Trenutno se može definirati kao federacija u monetarnim odnosima, poljoprivredi, trgovini i zaštiti okoliša; konfederacija u društvenoj i gospodarskoj politici, zaštiti potrošača, unutarnjoj politici; i kao međunarodna organizacija u vanjskoj politici.

Europska unija danas ima 28 država članica. Prostire se na 4.381.324 km2, a ima oko 508 milijuna stanovnika.

Prva država koja će vjerojatno izaći iz Europske unije je Ujedinjeno Kraljevstvo čija vlada je 29. ožujka 2017., nakon referenduma održanog u lipnju 2016., podnijela zahtjev za razdruživanje Ujedinjenog Kraljevstva od Europske unije.

Karipska Nizozemska

Karipska Nizozemska (eng. Caribbean Netherlands, niz. Caribisch Nederland, izgovor: kaːˌribis ˈneːdərlɑnt) su tri posebne općine (niz. bijzondere gemeenten) Nizozemske smještene u Karipskom moru. Prekomorska su regija Kraljevine Nizozemske.

Čine ju otoci Bonaire, Sveti Eustahije i Saba, iako se izraz "Karipska Nizozemska" ponekad rabi za sve otoke u Nizozemskim Karibima. U zakonodavstvu, ova su tri otočna teritorija također znana kao "otoci BES" (akronim od njihovim imena). Govori se o otočnim teritorijima, jer svaki uz glavni otok ima i nekoliko manjih otočića.

Bonaire (uključujući i otočić Mali Bonaire) jedan je od Privjetrinskih Antila ( Benedenwindse Eilanden)) i nalaze se blizu obale Venezuele. Sveti Eustahije i Saba su u glavnoj skupini Malih Antila i nalaze se južno od Svetog Martina i sjeverozapadno od Svetog Kristofora i Nevisa.

Otočni teritoriji su svrstani u Nizozemskoj kao javna tijela ( openbare lichamen), a ne kao općine (gemeenten) i kao prekomorske zemlje i teritoriji Europske unije; stoga se zakoni Europske unije ne primjenjuju automatski. Za razliku od običnih općina, nisu dijelom neke provincije u Nizozemskoj te moć koju po pravilu imaju provincijska vijeća unutar općina podijeljena su između otočkih vlada i središnje vlade putem Nacionalnog ureda za Karipsku Nizozemsku (Rijksdienst Caribisch Nederland). Zbog ovoga ih se zove posebnim općinama.

Glavno tijelo demokracije na ovim otocima je Otočko vijeće (eilandsraad).

U glavno tijelo Nizozemske inkorporirani su 10. listopada 2010. Raspuštanjem Nizozemskih Antila.. Površine su 328 km četvornih. Najviša točka je na 887 metara nadmorske visine na Sceneryju (Mount Scenery). Službeni jezik je nizozemski, a regionalno su priznati engleski na Sabi i Sv. Eustahiju te papiamentu na Bonaireu. Vremenska zona je UTC-4, to jest Atlantsko standardno vrijeme. Pozivni broj je +599. Kodovi ISO 3166 su BQ, NL-BQ1, NL-BQ2, NL-BQ3. Internetske vršne domene su .nl i .bqZa brojne nizozemske zakone postoji posebna inačica za Karipsku Nizozemsku. Primjerice socijalno osiguranje nije na istoj razini kao u europskoj Nizozemskoj.Klima na ovom teritoriju je tropska. Cijele je godine toplo. Privjetrinski otoci su topliji i suhiji od Zavjetrinskih otoka. Ljeti su Zavjetrinski otoci izloženi uraganima.

Do 1. siječnja 2011. tri otočna teritorija služila su se nizozemskoantilskim guldenom. Svi troje su prešli na američki dolar, a ne na euro, koji je u uporabi u europskoj Nizozemskoj ili na karipski gulden koji su usvojila druga dva antilska otoka Curaçao i Sveti Martin).

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.