Pravo Europske unije

Pravo Europske unije, naziva se još i europsko pravo, čini ukupnost svih propisa važećih u okviru Europske unije.

Izvori europskog prava

Hijerarhijski gledano, pravo EU uobičajeno se dijeli na primarno i sekundarno. Primarno pravo u pravnom sustavu EU najvišeg je ranga, a sve ostale pravne norme temelje se i podređene su normama primarnoga prava.

Primarno pravo čine osnivački ugovori i opća načela prava. Tu su uključeni i svi dodaci, protokoli, konvencije i izjave uz pojedine ugovore.

Sekundarno pravo čine pravni akti institucije EU i međunarodni sporazumi kojima se uređuju međusobni odnosi EU i drugih međunarodnih organizacija ili trećih država.

U izvore prava EU valja ubrojiti i sudsku praksu Europskoga suda.

Ukupnost pravnih propisa Europske unije skupno se naziva acquis communautaire (pravna stečevina EU), a podjeljen je na 35 poglavlja za potrebe pregovora o pristupanju (u pregovorima za peto proširenje EU bio je podjeljen na 31 poglavlje).

Osnivački ugovori

Kada se govori o ugovorima o osnivanju (osnivački ugovori) misli se na sve međunarodne ugovore kojima su osnovane Europske zajednice i Europska unija i na kojima se temelje njihove ovlasti. Tim pojmom obuhvaćeni su i sporazumi, odnosno ugovori kojma se mijenjaju i/ili dopunjuju osnivački ugovori. Tu spadaju još i svi ugovori o pristupanju.

Iako se o ugovorima govori u množini, formalnopravno postoji samo jedan Ugovor - Ugovor o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta), čiji su sastavni dijelovi Ugovor o Europskoj zajednici i Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju (tzv. Rimski ugovori) te odredbe kojima se reguliraju nadležnosti iz drugog i trećeg stupa EU.

Osnivački ugovori su:

Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i čelik (Pariški ugovor) bio je jedan od izvora primarnog prava sve do polovice 2002. godine. Njime je osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik. Taj je ugovor, za razliku od svih ostalih nabrojenih, bio sklopljen na 50 godina, te su države članice odlučile ne obnoviti ga po isteku 2002. Europske nadležnosti koje su bile utvrđene tim ugovorom nisu, međutim, nestale, već su raspodijeljene pod postojeće Ugovore.

Ako bude usvojen Ustavni ugovor, njegovim stupanjem na snagu ukinuti će se dosadašnji Ugovori (Ugovor o EU i Ugovor o EZ-u), te će se zamijeniti novim cjelovitim tekstom. Ugovor o Euratomu i dalje će ostati na snazi kao zaseban ugovor.

Europska unija - ugovori, struktura, povijesni razvoj
1952. 1958. 1967. 1993. 1999. 2003. 2009.
EZ - Europska zajednica... E U R O P S K A   U N I J A   ( E U )
Europska zajednica za ugljen i čelik (EZUČ)
Europska ekonomska
zajednica
(EEZ)
Europska zajednica (EZ)
...Europske zajednice: EZUČ, EEZ (EZ, 1993), Euratom Pravosuđe i
unutrašnji poslovi
 
Policijska i pravosudna suradnja u kaznenim predmetima
Zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVP)
Euratom (Europska zajednica za atomsku energiju)
Pariški
ugovor
Rimski
ugovori
Ugovor ospajanju Ugovor iz
Maastrichta
Ugovor iz
Amsterdama
Ugovor iz
Nice
Lisabonski
ugovor
"STUPOVI EU" - Europske zajednice (EZ, Euratom), Zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVP), Policijska i pravosudna suradnja u kaznenim predmetima

Institucionalni akti

Prvi stup
Europske zajednice
Drugi stup
Zajednička vanjska i sigurnosna politika
Treći stup
Policijska i pravosudna suradnja na kazenim stvarima

Obvezujući akti:

  • uredbe
  • direktive
  • odluke

Neobvezujući akti:

  • preporuke
  • mišljenja
  • zajedničke strategije
  • zajednička stajališta
  • zajedničke akcije
  • zajednička stajališta
  • okvirne odluke
  • odluke
  • konvencije

Diplomatska akademija Beč

Diplomatska akademija Beč (njem. Diplomatische Akademie Wien, engl. Vienna School of International Studies) ustanova je za poslijediplomske studije, koja apsolvente raznih sveučilišta priprema na međunarodnu karijeru u javnoj službi i gospodarstvu te vodećim mjestima u međunarodnim organizacijama i Europskoj uniji. Izobrazba obuhvaća sljedeća područja: međunarodni odnosi, političke znanosti, međunarodno pravo, pravo Europske unije, ekonomija, povijest i jezici.

Dodatna ponuda Diplomatske akademije uključuje:

Ljetni tečaj (Sommerkurs) za njemački jezik i austrijske studije

Programi daljnjeg obrazovanja

Konferencije i predavanja s poznatim ličnostima iz političkog, gospodarskog i kulturnog života

Znanstveni rad

Europska direktiva o proizvodima tradicionalnih biljnih lijekova

Europsku direktivu o proizvodima tradicionalnih biljnih lijekova 2004/24/EC je direktiva koju su donijeli Vijeće EU i Europski parlament kako bi se regulirao proces odobrenja ljekovitog bilja u EU. Stupila je na snagu 30. travnja 2004. Do nje, nije postojala jedinstvena EU procedura autorizacije, zbog čega je svaka država za sebe regulirala takve proizvode.Prema ovoj direktivi, svi medicinski proizvodi biljnog podrijetla morati će dobiti odobrenje za tržište unutar EU. Proizvodi koji su prije ovog zakona bili na tržištu, dobili su odgodu kriterija do 30. travnja 2011.Prema ovoj direktivi poduzeća lijekovitog bilja morati će demonstrirati sigurnost i učinkovitost proizvoda za razdoblje od 15 do 30 godina. Proizvodi će morati proći kroz kriterij pogodnosti EU-a.Ljekovito bilje će biti i do deset godina na ispitivanju prije nego što izađe na tržište, a taj postupak stajat će 100.000 i više eura. Zasad su "zeleno svjetlo" za tržište EU-a dobile samo gospina trava, valerijana i majčina dušica.

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenoga 1993. godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta). Europska Unija je jedina organizacija ove vrste na svijetu, i zbog toga ju je ponekad teško definirati. To je organizacija koja stalno mijenja i nadograđuje politike u kojima djeluje. Trenutno se može definirati kao federacija u monetarnim odnosima, poljoprivredi, trgovini i zaštiti okoliša; konfederacija u društvenoj i gospodarskoj politici, zaštiti potrošača, unutarnjoj politici; i kao međunarodna organizacija u vanjskoj politici.

Europska unija danas ima 28 država članica. Prostire se na 4.381.324 km2, a ima oko 508 milijuna stanovnika.

Prva država koja će vjerojatno izaći iz Europske unije je Ujedinjeno Kraljevstvo čija vlada je 29. ožujka 2017., nakon referenduma održanog u lipnju 2016., podnijela zahtjev za razdruživanje Ujedinjenog Kraljevstva od Europske unije.

Ferratum

Ferratum Oyj i njene podružnice čine Ferratum Group (samo „Ferratum” ili „Grupa”) i međunarodni su pružatelj mobilnih financijskih usluga. Ferratum, sa sjedištem u Helsinkiju (Finska), osnovan je u svibnju 2005. godine, a do danas je proširio svoje poslovanje obuhvaćajući Europu, Sjevernu Ameriku, Južnu Ameriku i Azijsko-pacifičku regiju.

Ferratum je specijaliziran za automatizirane bankarske procese s centraliziranom tehnološkom infrastrukturom i stručnjacima za prodaju. Njegov vlastiti bodovni sustav, koji raspolaže tehnologijom velikih podataka i automatski uči, daje instant odobrenja na zajam s najsuvremenijom sigurnošću.

Lisabonski ugovor

Lisabonski ugovor (također i Reformski ugovor), punim nazivom Ugovor iz Lisabona o izmjenama i dopunama Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o osnivanju Europske zajednice, međunarodni je ugovor koji je potpisan u Lisabonu 13. prosinca 2007. godine s ciljem rješavanja pitanja daljnjeg institucionalnog funkcioniranja Europske unije. Lisabonski ugovor dopunjuje postojeće ugovore o Europskoj uniji i Europskoj zajednici, ne zamjenjujući ih. Ugovor je stupio na snagu 1. prosinca 2009., nakon što je prošao proces ratifikacije u svim državama članicama EU.

Poboljšana suradnja

Poboljšana suradnja (engl.: Enhanced cooperation, u hrvatskim medijima poznatija pod nazivom pojačana suradnja) postupak je gdje je za minimalno 9 država EU-a dozvoljena veća integracija ili suradnja na području struktura EU-a, ali bez uključivanja drugih država EU-a. Ovo im omogućava kretanje različitim brzinama prema različitim ciljevima od onih izvan područja poboljšane suradnje. Ovaj je postupak uveden tako da prevlada paralizu, tj. stanje kada pojedinačna zemlja članica ili manja skupina zemalja članica koje ne žele sudjelovati u inicijativi blokiraju prijedlog. Međutim, ne dopušta proširenje ovlasti izvan onih dozvoljenih Ugovorima EU-a.Vijeće daje odobrenje za poboljšanu suradnju, na temelju prijedloga Komisije i nakon pristanka Europskog parlamenta.Od listopada 2017. ovaj se postupak suradnje koristi na području prava primjenljivog na razvod braka i zakonsku rastavu u kojem Hrvatska ne sudjeluje, patenata u kojem Hrvatska također ne sudjeluje, imovinskih režima međunarodnih parova u kojem Hrvatska ne sudjeluje, europskog javnog tužitelja te za područje poreza na financijske transakcije u kojem sudjeluje samo 11 zemalja članica - bez Hrvatske.Pojačana suradnja razlikuje se od izuzimanja (engl. Opt-out) od primjene prava unutar struktura EU-a (prava koja su upisana u Ugovorima EU-a) gdje je ograničenom broju zemalja članica dopušteno da se suzdrže od sudjelovanja u integracijama koje su inače obvezne za sve zemlje članice (npr. EMU, Schengenski prostor). Pojačana suradnja se nadalje razlikuje od Mehanizma za suradnju i provjeru trajnog nepridržavanja acquisa, gdje se zemlji članici tim mehanizmom postavljaju određene suspenzije (npr. blokiranje povlačenja sredstava iz EU fondova, nemogućnost učlanjenja u Schengenski prostor i sl.) a ukidanje istih se uvjetuje ispunjavanjem određenih mjerila od strane pogođene zemlje članice. Zemlje članice koje ne primjenjuju (ili u prošlosti nisu primjenjivale) barem jednu od svih odgovarajućih odredbi su: Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka Republika, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska.

Prekomorske zemlje i teritoriji Europske Unije

Prekomorske zemlje i teritoriji Europske Unije su posebna područja nekoliko zemalja članica Europske unije, koja iz povijesnih, zemljopisnih, ili političkih razloga, uživaju poseban status unutar ili izvan Europske unije.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.