Površina

Ploština (oznaka P), kadšto nazvana površina, je fizikalna veličina koja opisuje mjeru dijela neke plohe. Mjerna je jedinica ploštine četvorni metar (m2). [1]

Prostokat-rectangle
Pravokutnik širine a i duljine b ima ploštinu P = a ∙ b .

Mjerne jedinice

S obzirom da je u Hrvatskoj na snazi mjerni sustav SI, osnovna mjerna jedinica površine je četvorni (kvadratni) metar (m2), a vrijede i sve ostale izvedenice:

  • m2
  • dm2 = 0,01 m2
  • cm2 = 0,000 1 m2
  • mm2 = 0,000 001 m2 = 10-6 m2

Za mjerenje zemlje koriste se veće mjere:

  • 1 ar = 100 m2
  • 1 hektar = 10 000 m2
  • 1 km2 = 1 000 000 m2

Ploštine geometrijskih likova

Ploštine geometrijskih likova u ravnini izračunavaju se po jednadžbama:
Geometrijski lik Jednadžba Varijabla (promjenjivica)
jednakostranični trokut - duljina stranice trokuta.
trokut - poluopseg trokuta (), , i - duljine stranice trokuta.
trokut i - duljine stranice trokuta, i - kut između te dvije stranice.
trokut i - stranica trokuta i njena visina (okomita na stranicu).
romb i - duljine dvije dijagonale romba.
paralelogram - duljina osnovice i - visina okomita na nju.
trapez i - duljine paralelnih stranica i - udaljenost (visina) između stranica.
pravilni šesterokut - duljina stranice šesterokuta.
pravilni osmerokut - duljina stranice osmerokuta.
pravilni mnogokut - duljina stranice mnogokuta.
pravilni mnogokut - poluopseg mnogokuta i - broj stranica.
pravilni mnogokut - polumjer opisane kružnice, - polumjer upisane kružnice i - broj stranica.
kružnica - polumjer i promjer kružnice.
kružni isječak i -polumjer i kut (u radijanima), i - duljina tetive.
elipsa i - velika i mala poluos elipse.

Ploštine geometrijskih tijela

Ploštine geometrijskih tijela u ravnini izračunavaju se po jednadžbama:
Geometrijsko tijelo Jednadžba Promjenjivica
Valjak i - polumjer i visina valjka.
Sfera i - polumjer i promjer sfere.
Piramida - osnovica ili baza, - opseg baze i - visina na osnovicu.

Vidi još

Izvori

  1. ploština, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Aljaska

Aljaska je poluotok na sjeverozapadu Sjeverne Amerike i 49. država SAD-a. Površina joj je oko 1,5 milijun kvadratnih kilometara, a na tom prostoru živi 655.435 stanovnika (2004.) Hladna subpolarna klima uzrok je surovim uvjetima života. Važnost Aljaske uvjetovana je strateškim položajem i velikim rudnim (osobito zlato i srebro) i šumskim bogatstvom, te ribolovom.

Azija

Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji. Također obiluje geografskim posebnostima i svjetskim rekordima: Kaspijsko jezero (najveće površinom jezero na svijetu), Mrtvo more (najdublja depresija), Himalaja (najviši planinski lanac s najvišim vrhom Mt. Everestom), Bajkalsko jezero (najdublje jezero) i Tibet (najviša visoravan).....

Ona graniči s Europom na zapadu (granice su planinski masivi Kavkaz i Ural na kopnu, te morski prolazi Bospor i Dardaneli na moru granica nadalje prolazi Kaspijskim jezerom i Kumsko-maničkom udolinom) i Afrikom na jugozapadu (Sueski kanal, Crveno more i prolaz Bab-el-Mandeb). Australija se nalazi južno, a Amerika istočno od Azije i nemaju kopnenu granicu s njom. Azija je površinom najveća kopnena masa na planetu Zemlji i njena je površina 44,568,500 km². Azija u geopolitičkom smislu ne uključuje Sinajski poluotok, koji se obično uključuje u Afriku.

Boja

Boja (tur. boya) je vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja. Ljudsko oko zapaža samo vidljivo zračenje, to jest elektromagnetske valove valne duljine od približno 380 do 760 nanometara. Zračenja svake pojedine valne duljine, podražujući na različit način prijamne mehanizme oka (receptore, čunjiće u mrežnici oka) daju dojam određene boje. Osjet ljubičaste boje izazvan je zračenjem s duljinom vala od 390 do 450 nm, modre (plave) boje zračenjem od približno 450 do 500 nm, zelene od 500 do 570 nm, žute od 570 do 600 nm, narančaste od 600 do 620 nm i crvene od 620 do 760 nm. Prijelazi su između boja postupni i normalno ljudsko oko može u cijelome vidljivom spektru razlikovati oko 160 različitih nijansa boja.

Osjet boje obično ne nastaje samo od zračenja jedne frekvencije (to jest od monokromatične svjetlosti), nego redovito od smjesa zračenja užih ili širih područja spektra. Prirodna bijela svjetlost (Sunčeva) polikromatična je, to jest sastavljena je od kontinuiranog niza boja (zračenja između 380 i 760 nm), koje se (s pomoću optičke prizme) mogu rastaviti na boje komponente (Sunčev spektar).

Boja nekog tijela može potjecati od svjetlosti koju ono samo emitira (zbog povišene temperature, elektronske pobude), ili pak od svjetlosti koju odbija (reflektira) odnosno propušta. U ovome drugom slučaju tijelo uvijek upija (apsorbira) dio primljene svjetlosti, pa boja tijela koje ne zrači vlastitu svjetlost ovisi o apsorpcijskim svojstvima njegove površine. Bijela je ona površina koja u jednakoj mjeri odbija (reflektira) sva valna područja bijele (na primjer Sunčeve) svjetlosti. Crna površina potpuno upija takvu svjetlost, a siva djelomično, ali u jednakoj mjeri odbija sva područja bijele svjetlosti. Bijelo, crno i sivo nisu prave (kromatske) boje, već takozvane akromatske boje, jer nemaju svoje svojstveno valno područje, već ovise o stupnju osvijetljenosti, odnosno sposobnosti površine da jače ili slabije upija sva valna područja bijele svjetlosti. Tijelo će biti obojeno nekom pravom (kromatskom) bojom ako pokazuje selektivnu apsorpciju, to jest ako mu površina apsorbira bijelu svjetlost samo na određenome valnom području; tada će boja koju ta površina ima (to jest reflektira) biti komplementarna apsorbiranoj boji. Tijelo će na primjer imati crvenu boju ako, obasjano bijelim svjetlom, najjače apsorbira modro-zeleni dio spektra, a najjače reflektira zračenje koje odgovara crvenomu dijelu spektra.

Bosna

Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države Bosna i Hercegovina.

Površina Bosne (granice s Hercegovinom nisu strogo određene) je oko 40.000 km2, što čini oko 80% površine BiH.

Crno more

Crno more je more između jugoistočne Europe i Male Azije. Sa Sredozemnim morem je povezano Bosporom i Mramornim morem. Kerčka vrata spajaju Crno i Azovsko more.

Ukupni dotok morske vode kroz Bospor je oko 200 km³ godišnje. Dotok slatke vode rijeka crnomorskog sliva (uglavnom s područja srednje i južne Europe) iznosi oko 320 km³ godišnje. Daleko najveća rijeka crnomorskog sliva je Dunav.

Površina Crnog mora je oko 436.402 km², a najveća dubina mora je 2212 m.

Države na obalama Crnog mora su Turska, Bugarska, Rumunjska, Ukrajina, Rusija i Gruzija. Autonomna Republika Krim je sastavni dio Ukrajine.

Važniji gradovi na obali Crnog mora su:

Turska: Istanbul, Trabzon, Samsun

Bugarska:Burgas, Varna

Rumunjska: Constanţa

Ukrajina: Jalta, Odesa, Sevastopol, Kerčh

Rusija: Novorosijsk, Soči

Gruzija: Sukhumi, Batumi

Ekvator

U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.

Pojednostavljeno se može uzeti da je ekvator zamišljena crta na površini nebeskog tijela koja je jednako udaljena od obaju polova. Ekvator dijeli površinu na sjevernu i južnu polutku. Zemljopisna širina ekvatora je 0° po definiciji. Duljina Zemljinoga ekvatora je 40 076,594 kilometara.Hrvatski izraz za ekvator jest polutnik.

Zemljina površina na ekvatoru uglavnom je prekrivena oceanima. Područja kroz koja prolazi ekvator su:

Sveti Toma i Princip - prolazi preko Ilhéu das Rolas, otočić u ovom otočju

Gabon

Republika Kongo

Demokratska Republika Kongo

Uganda

Kenija

Somalija

Maldivi - možda ne dodiruje nijedan otok

Pini - mali otok kraj Sumatre

Sumatra

Lingga i još jedan otočić kraj Sumatre

Borneo - Kalimantan

Sulawesi

Halmahera

otočići istočno od Halmahere

Gilbertovo otočje - možda ne dotiče nijedan otok

Otočje Phoenix - zamalo promašuje otok Baker

Linijsko otočje - zamalo promašuje otok Jarvis

Otočje Galápagos - prolazi preko otoka Isabela.

Ekvador

Kolumbija

Brazil

Endem

Endem (grč. ἔνδημος = lokalni) je organizam koji je rasprostranjen na određenom, često malom, teritoriju ili akvatoriju.

Endemične mogu biti vrste (najčešća uporaba pojma) ili bilo koja druga taksonomska kategorija. Endemični takson naziva se endemitom. Površina područja (areala) na kojem je endem rasprostranjen može biti veoma mala (područje Velebita za Velebitsku degeniju), ali i veoma velika (kontinent Australija — australski endemiti). Stoga je glavna karakteristika endemizma, u stvari, poklapanje areala nekog taksona sa zemljopisno ili ekološki definiranom površinom (staništem). Centrima endemizma nazivamo ona područja koja imaju relativno veliku zastupljenost endemičnih taksona u odnosu na površinu.

Endemizam je kao pojava najčešće prisutna u izoliranim područjima kao npr. otocima, jezerima, klancima i sl.

Gustoća stanovništva

Gustoća stanovništva je srednji broj stanovnika na površini određenog područja (država, regija ili slično), i u pravilu se navodi kao "broj stanovnika na km²". Izračunava se na način da se broj stanovnika područja koje nas zanima podijeli s površinom istog područja.

Zemlja sa:

najvišom gustoćom stanovništva: Monako 16.410 stanovnika/km²

najnižom gustoćom stanovništva: Grenland 0,025 stanovnika/km²Ponekad se upotrebljava obrnuta vrijednost. Kolika je površina koja u prosjeku stoji na raspolaganju jednom stanovniku određenog područja. Izračunava se tako, da se površina područja izražena u m² podijeli s brojem stanovnika na tom području. Navodi se kao "broj m² na jednog stanovnika".

Zemlja sa:

najmanjom površinom po stanovniku: Monako 63 m²/stanovniku

najvećom površinom po stanovniku: Grenland 30 milijuna m²/stanovniku

Jadransko more

Jadransko more je ogranak Sredozemnog mora koje odvaja Apeninski poluotok od Balkanskog poluotoka te Apenine od Dinarskog gorja.

Površina mu iznosi 138 595 km2, duljina 870 km, prosječna širina 159,3 km, prosječna dubina 173 m.

Južna Amerika

Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje. Južna Amerika je okružena Tihim oceanom (zapad), Atlanskim oceanom (istok) i Sjevernom Amerikom (sjever). Južna Amerika je povezana sa Sjevernom Panamskim kanalom. Površina joj iznosi 17.938.000 km², a ima 385.742.554 stanovnika, s prosječnom gustoćom stanovništva 21,4 stanovnika po km².

Amerika je dobila ime 1507. g. kada su je kartografi Martin Waldseemüller i Matthias Ringmann nazvali prema Amerigu Vespucciju, prvom europljaninu koji je pretpostavio da novo otkrivene zemlje nisu Indija nego potpuno novi svijet.

Karlovačka županija

Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj. Karlovačka županija graniči sa dvije susjedne države: Republikom Slovenijom te Bosnom i Hercegovinom. Administrativno, političko, gospodarsko, kulturno i sportsko središte županije je Grad Karlovac.

Massachusetts

Massachusetts, službeno Commonwealth of Massachusetts, savezna država SAD od 1788 i najnaseljenija država u regiji New England. te jedna od prvotnih 13 kolonija. Nalazi se u sjeveroistočnom dijelu SAD. Glavni grad je Boston (broj stanovnika s predgrađem oko 3,2 milijuna). Površina oko 21 456 km². Klima je kontinentalno-atlanska. Industrijsko-poljoprivredna država s visokim stupnjem industrijalizacije. Poljoprivredni artikli: krumpir, voće, duhan. Razvijen morski ribolov. Od stočarstva tu imaju svinje, te naročito uzgajanje krava. Glavne industrijske grane: automobili, strojogradnja, brodogradnja, tekstilna proizvodnja i drugo. Prvi put naseljena početkom 17. stoljeća. Država je nazvana po Massachuset plemenu.

Mississippi

Mississippi je američka savezna država na Jugu SAD-a. Broj stanovnika je 2,6 milijuna, a površina joj je 123.515 km². Glavni grad je Jackson.

Otok

Otok je dio kopna manji od kontinenta a veći od hridi (stijene, rta, grebena). Može se nalaziti u rijeci (gdje se naziva i ada), jezeru ili moru.

Najveći otok: Grenland

Pruska

Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16. stoljeća vojvodstvo poljskih vazala Hohenzollerna koje je 1618. stupilo u personalnu uniju s Brandenburškom markom. Nakon Švedske pobjede u ratu protiv Poljske, Istočna Pruska je dobila suverenitet 1660. godine, a od 1701. cijela zemlja postoji kao samostalno kraljevstvo. Od 1871. do 1945. bila je dio Njemačkog Carstva, a 1947. je prestala postojati odlukom Saveznika.

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj. Površina slijeva Save je 95.720 km2.

Sjeverna Amerika

Sjeverna Amerika - kontinent na sjevernoj polutci, površine 24,230.000 četvornih kilometara.

Spomenik prirode

Spomenik prirode ili prirodna baština je element prirode koji je nekim aktom države stavljen pod zaštitu kako bi se očuvale njegove izvorne prirodne vrijednosti. Često su to istovremeno i nacionalni parkovi, ali može biti i jedan samostalni objekt, na primjer vrlo staro stablo, ili manja površina jasno odvojena od svoje okoline, s iznimnim geološkim svojstvima.

Pojam "spomenik prirode" potječe od Humboldta iz njegovog opisa putovanja po Americi "Relation historique" gdje on koristi izraz "monumens de la nature".

Obrazloženje zakonske ili drugačije zaštite su rijetkost, jedinstvenost ili ljepota spomenika prirode, kao i njegova vrijednost za znanost ili razumijevanje prirode. Zaštita spomenika prirode sadrži potpunu zabranu bilo kakvog mijenjanja zaštićenog spomenika.

U 2011. je u Hrvatskoj zaštićeno pet paleontoloških spomenika prirode. To su: Velnačka glavica, Grapčeva špilja, polupećina Hušnjakovo, špilja Vindija i Velika (Mačkova) pećina.

36 je lokaliteta u RH zaštićeno kao geomorfološki spomenik prirode. To su:

Amidžina pećina,

Jama Baredine,

Cerovačke pećine,

Crna pećina,

Crveno jezero,

Gromačka špilja, pećina Golubnjača,

Ponor Gotovž,

Stijena Kolač,

Pećina Ledenica,

Špilja Lokvarka,

Markova jama,

Medina pećina,

Špilja Medvidina,

Špilja Modrič,

Modro jezero,

Močiljska špilja,

Modra špilja,

Pećina Ostrovica,

Otruševačka spilja,

Pećina Pčelinja,

Petrićeva pećina,

Špilja Rača,

Ruskamen,

Samogradska pećina,

Špilja na otoku Ravniku,

Špilja Šipun,

Špilja Šupljara,

Špilja u kamenolomu Tounj,

Veternica,

Špilja Vidovka,

Stijena Visibaba,

Vela Draga,

Vela špilja,

Špilja Vranjača i

Zametska pećina.

Četvorni metar

Četvorni metar ili kvadratni metar, znak m2, mjerna je jedinica za ploštinu (površinu) u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice. Definira se kao površina kvadrata stranica duljine jednog metra:

1 m2 = 1 m·m

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.