Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja je muzej u Rijeci. Već četiri desetljeća jedno od najvažnijih stjecišta kulture u gradu. Smješten je u Guvernerovoj palači.

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
{{{opis slike}}}

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja
Lokacija Rijeka
Guvernerova palača u Rijeci
Guvernerova palača

Muzej

Svojim se stalnim postavom i mnogim izložbama iz svog ili fundusa ostalih hrvatskih muzeja uključuje u obilježavanje važnih događanja vezanih za povijest i kulturu Rijeke, Primorsko-goranske županije i Hrvatske, otkrivajući i tako djeliće nedovoljno poznate prošlosti.

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka sljednik je dviju muzejskih ustanova. Prva od njih je Museo Civico - Gradski muzej uz čiji se osnutak 1893. godine vezuje priča o čaši koju car Franjo Josip I. poklanja Gradu sa željom da bude pohranjena u gradskom muzeju. Druga je ustanova Gradski muzej Sušak, osnovan 1933. godine.

Oba muzeja 1949. prelaze pod istu upravu i dobivaju zajednički naziv Muzej hrvatskog primorja, koji se krajem 1953. mijenja u Narodni muzej, a potom je 28. lipnja 1961. osnovan Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja s postavom u nekadašnjoj Guvernerovoj palači gdje kao središnja muzejska ustanova Primorsko-goranske županije djeluje i danas.

Guvernerova palača

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Guvernerova palača u Rijeci
Gradnju jednog od najljepših arhitektonskih ostvarenja u Rijeci s kraja 19. stoljeća za potrebe rezidencije kraljeva namjesnika potiče riječki guverner Lajos Batthyány, a projektiranje palače i nadzor gradnje mađarska vlada povjerava profesoru Alajosu Hauszmannu, uglednu mađarskom arhitektu. Izgrađena kao rezidencija u parku, neorenesansnoga stila, dijelom ambijentalno sačuvana interijera u čijem su oblikovanju sudjelovali poduzetnici te slikari i kipari iz Rijeke, Budimpešte i Trsta, Guvernerova je palača svjedok vremena u kojem je nastala, ali i burnih povijesnih događanja čije je nerijetko bila središte. Na njoj su vijorile zastave riječkih vladara, bila je središte guvernera, Narodnog vijeća SHS, u njoj su povijest ispisivali D'Annunzio i Zanella.

Danas je to palača muzeja koji prikuplja, čuva, obrađuje i prezentira predmete vezane uz povijest i kulturu područja Primorsko-goranske županije i grada Rijeke kao njezina središta od vremena prve naseljenosti u prapovijesti do 20. stoljeća.

U njoj se danas, osim muzejske djelatnosti, održavaju i razne kulturne manifestacije, koncerti, balovi pod maskama i sl. Isto tako u njoj se sklapaju građanski brakovi.

Zanimljivosti

PPMHP 270508 dvoriste

U parku ispred muzeja nalaze se cijevi za lansiranje torpeda koje nas podsjećaju da je ovo oružje zamišljeno, razvijeno, prvi put isprobano a zatim i niz desetljeća proizvođeno u Rijeci.

Povezani članci

Literatura

  • Marica Balabanić Fačini: Svjedočanstva jednog zdanja: prigodom 100. obljetnice izgradnje palače Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, Rijeka, 1996. (ISBN 953-96915-1-6)

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja

Službene stranice

Koordinate: 45°19′47″N 14°26′33″E / 45.3296650481343°N 14.4424080848694°E

Ernest Jelušić

Ernest Jelušić (Kastav, 24. listopada 1863. – Zagreb, 13. ožujka 1910.), hrvatski svećenik, preporoditelj, politički i kulturno-politički djelatnik.

Bio je matičin povjerenik i skupljač narodnoga blaga.Školovao se u Kastvu, Rijeci i u Kopru. U Kopru je završio učiteljsku školu. Radio u Lipi i Pazinu. U Lipi je bio prvi učitelj u novootvorenoj pučkoj školi otvorenoj zaslugom uglednog lipajskog dobrotvora, uglednog liječnika Ivana Kalčića Barele.

U Pazinu organizirao čitaonicu, pjevački zbor i tamburaški orkestar. Predsjedavao hrvatsko-slovenskim učiteljskim društvom iz Pazina Narodnom prosvjetom i urednik glasila tog društva. Pisao prigodne pjesme posvećene Istri i pojedinim osobama te programatske pjesem. Objavio ih u hrvatskim preporodnim glasilima Narodnoj prosvjeti, Našoj slozi i dr. Poslije mirovine nadučitelj u Puli u Družbinoj školi. Bio je prvim ravnateljem dvorazredne škole u Puli u Šijani. Dužnost je obnašao od 1901. do smrti 1910. godine.Sudjelovao na prvom hrvatskom Istarskom taboru u Rubešima. Bio je aktivni član kastavske Čitalnice i Bratovšćine hrvatskih ljudi u Istri.

Guvernerova palača

Guvernerova palača može značiti:

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja (Guvernerova palača u Rijeci)

Guvernerova palača u Rijeci

Guvernerova palača je bivša rezidencija guvernera, namjesnika Ugarske krune sv. Stjepana u Rijeci.

Nagrada Vicko Andrić

Nagrada Vicko Andrić dodjeljuje se za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj i to za postignuća u: konzervatorsko-restauratorskim radovima na očuvanju kulturne baštine; istraživanju i dokumentiranju kulturnih dobara; razvoju konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske struke i unapređenju sustava zaštite kulturne baštine; očuvanju i obogaćenju ukupnog fundusa kulturne baštine Republike Hrvatske.

Nagrada se dodjeljuje kao godišnja i kao nagrada za životno djelo. Godišnja nagrada se dodjeljuje pojedincima za izvanredan doprinos u zaštiti kulturne baštine, a nagrada za životno djelo istaknutim pojedincima koji su svojim izvanrednim doprinosom i radom na zaštiti kulturne baštine obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji rad čini zaokruženu cjelinu, a njihova djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.

Prijedloge za dodjelu "Nagrade Vicko Andrić" mogu podnijeti građani, udruge građana, ustanove, trgovačka društva, tijela državne vlasti, tijela lokalne i regionalne samouprave, vjerske zajednice i druge osobe.

Prvi hrvatski konzervator Vicko Andrić prepoznao je vrijednosti kulturne baštine još u 19. stoljeću je te 1853. godine imenovan na dužnost počasnog konzervatora za splitski i zadarski okrug. Andrić je ostavio i prve arhitektonske snimke Dioklecijanove palače i najvrijednijh spomenika u njoj. Nagrada "Vicko Andrić" pomaže da i najšira javnost shvati važnost onoga što se radi na zaštiti kulturne baštine.

Partage Plus

Partage Plus je dovršen međunarodni projekt digitalizacije europske secesijske baštine, započet u ožujku 2012., koji je u trajanju od 26 mjeseci posredstvom mrežne platforme Europeana omogućio dostupnim preko 76.000 digitalnih reprodukcija. Unutar ovog broja nalazi se i 3D modeli. Projekt je koordinirao Collections Trust, a sudjelovalo je 25 partnera iz 17 europskih zemalja. Pored objedinjavanja svih europskih izričaja secesijskog stila, značaj projekta je u tome što je cjelokupni materijal dostupan putem vodeće mrežne stranice za kulturu Europske unije, a pretraživanje sadržaja omogućeno na 17 europskih jezika zemalja sudionica projekta.

Radmila Matejčić

Radmila Matejčić (Banja Luka, 7. listopada 1922. – Rijeka, 20. kolovoza 1990.), hrvatska povjesničarka umjetnosti i arheologinja.

Ravna Gora (općina)

Ravna Gora je općina u Gorskom kotaru, u Primorsko-goranskoj županiji. Smjestila se u središnjem dijelu Gorskog kotara na visoravni prosječne nadmorske visine od 775–910 metara po kojoj je navodno i dobila ime (na 825 m nadmorske visine nalazi se Crkve sv. Terezije Avilske). Cijelo je ravnogorsko polje nekoć bilo gusta šuma okružena brdima.

Točan datum nastanka Ravne Gore nije poznat: smatra se da je njen početak bio prije izgradnje Karolinske ceste i to najprije u Vrhu (dio Ravne Gore), a zatim na mjestu gdje se i danas nalazi. Mjesto je u početku imalo nekoliko kuća kroz koje je vodio običan put. Sjedište današnje Općine je u Ulici Ivana Gorana Kovačića 177. Dan Općine slavi se 15. listopada, a zaštitnica Općine je Sveta Terezija Avilska.

Rijeka

Rijeka (čakavski: Rika, Reka, slovenski: Reka, njemački: Sankt Veit am Flaum, talijanski i mađarski: Fiume) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije. Grad Rijeka s okolicom (bivša općina Rijeka – Kastav, Viškovo, Grobnik, Kostrena, Bakar, Kraljevica, Klana) ima 191.641 stanovnika. Mađarska je vlada još u 19. stoljeću zbog idealnog zemljopisnog položaja i dubine mora u Kvarnerskom zaljevu razvila Rijeku u jednu od najvećih europskih luka i moćno industrijsko središte. Početkom devedesetih godina 20. stoljeća dolazi do propasti industrije i naglog smanjenja lučkog prometa, pa se u novom vijeku Rijeka počinje okretati razvoju turizma i uslužnog sektora.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.