Partido Popular

Partido Popular (skraćeno PP; hrvatski Pučka stranka) je španjolska parlamentarna stranka desnog centra.

Nasljednica je konzervativne stranke Alianza Popular (AP) osnovane 1976. Sadašnje ime nosi od 1989 godine. Nacionalni predsjednik stranke od 2004. je Mariano Rajoy. On je nasljedio José María Aznar, koji obnaša dužnost počasnog predsjednika stranke.

Trenutno čini najjaču oporbu vladajućoj PSOE.

Logotip (Središnjica stranke)
Sede Partido Popular
Opći podaci
Datum osnivanja: 9. veljače 1976. (AP)
20. siječnja 1989. (PP)
Sjedište: Madrid
Predsjednik: Pablo Casado
Glavni tajnik: Ángel Acebes Paniagua
Kongres : 148 zastupnika
(2004.- siječnja 2008.)
Senat: 126 senatora
(2004.)
Europski parlament: 24 od 785 zastupnika
Internet: http://www.pp.es

Povijesni razvoj (1976. - 1989.)

Alianza Popular (1976.)

U počecima sedamdesetih godina prošlog stoljeća Manuel Fraga Iribarne pokrenuo je inicijativu među istomišljenicima za osnivanjem stranke Alianza Popular koja bi bila reformističkog duha, ali konzervativnog karaktera, sa ciljem ponuditi španjolskom društvu novu političku alternatvu, tako da je okupio u koaliciju sedam malih konzervativnih stranaka, neke predvođene istaknutim čimbenicima političkog života za vladavine Francisca Franca.

Na prvim izborima nakon demokratskih promjena ostvarili su skroman rezultat sa 8.2 % glasova, a koji su im donijeli 16 zastupničkih mjesta.

Coalición Democrática (1979.)

Nakon skromnih rezultata Alianze popular formirala se nova koalicija stranaka za izbore 1979 na kojima su se predstavili pod imenom Coalición Democrática. Predsjednički kandidat bio je Manuel Fraga. Promjena imena nije urodila plodom jer su poželi gore rezultate nego pod imenom Alianza popular, sa 6% glasova i 10 zastupničkih mjesta.

Coalición Popular (1986.)

Godine 1982 Alianza Popular sklapa koalicijski savez s Partido Demócrata Popular i Partido Liberal pod nazivom Coalición Popular. Koalicija se zalagala za oštriju borbu protiv terorizma, privatizaciju javnih poduzeća, te za smanjenje troškova državnog proračuna i poreza. Koaliciji gubi izbore i pobjedu odnosi Socijalistička stranka Španjolske (PSOE). Nakon ponovnog gubitka izbora 1986. Alianza Popular ulazi u tešku krizu.

Partido Popular u doba Aznara (1989.-2004.)

Jose Maria Aznar DF-SD-05-00920
Jose Maria Aznar
predsjednik Partido Popular 1989.-2004.

U siječnju 1989. Alianza Popular mijenja naziv u Partido Popular. Na čelo stranke biva izabran José María Aznar. Partido Popular razumije se kao kršćansko-konzervativna stranka.

Na prijevremenim izborima 3. ožujka 1996. PP dobiva 38.8% glasova, i njihov klub zastupnika u španjolskom parlamentu s 156 zastupnika (od 351) postaje najača, ali nema apsolutnu većinu. PP stvara koaliciju s manjim regionalističkim strankama i u svibnju 1996. José María Aznar postaje predsjednik Vlade.

Na izborima 12. ožujka 2000. Partido Popular osvaja do tada najveću izbornu pobjedu i dobiva 45.2% glasova, te 183 od 350 zastupničkih mjesta.

Na jesen 2002. potonuće naftnog tankera na obali Galicije izaziva veliki skandal zbog lošeg kriznog menadžementa Vlade i komunikacijske politike omalovažanja ekološke katastrofe. Daljni pad ugleda stranke je bio otpor javnosti zbog potpune podrške američke politike u ratu u Iraku.

Zbog pogrešno vođene krizne komunikacije konzervativne vlade povodom terorističkih napada na nekoliko vlakova u Madridu 11. ožujka 2004., tri dana prije parlamentarnih izbora, već očekivana pobjeda stranke pretvorena je u poraz, a većinu osvaja Španjolska socijalistička stranka (PSOE), Partido Popular odlazi u oporbu.[1]

Parlamentarni izbori 2008.

EvolucionPP
Broj zastupnika PP u kongresu 1977.-2004.

Aznar se 2004. povukao te predsjednikom stranke postaje Mariano Rajoy. U pripremi za parlamentarne izbore 2008. Mariano Rajoy 10. rujna 2007. biva izabran za premijerskog kandidata. Izbori za španjolski Las Cortes Generales održati će se 9.ožujka, službena kampanja počinje 22. veljače 2008.

Politički podmladak

Politički podmladak zove se Nova Generacija Pučke stranke (Nuevas Generaciones Partido Popular, NNGG).

Članstvo u međunarodnim organizacijama

Partido Popular članica je:

Izvori

  1. "Acht Jahre in drei Tagen verspielt" - Fehler der Regierungskommunikation in Spanien http://www.krisennavigator.at/Interview-Acht-Jahre-in-drei-Tagen-verspielt-Fehler-der-Regierungskommun.118.0.html

Vanjske poveznice


Society.svg Nedovršeni članak Partido Popular koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Alcalá de Henares

Alcalá de Henares (španjolski: Utvrda na rijeci Henares) je grad koji se nalazi 35 km zapadno od Madrida, na rijeci Henares, i drugi je po veličini grad madridske autonomne zajednice. Grad je poznat i jednostavno kao Alcalá, no dodaje se "de Henares" kako bi ga se razlikovalo od mnogih drugih gradova koji imaju isto ime (naime Alcalá dolazi od arapske riječi "al-qal'a القلعة" što znači utvrda). Grad je i glavni grad istoimene pokrajine, a od 1998. godine njegovo povijesno središte sa starim sveučilištem (prvim planiranim sveučilištem na svijetu) je upisano kao UNESCO-va svjetska baština.

Alcalá ima veliku populaciju internacionalnih studenata koji najviše studiraju španjolski jezik. Također je poznata po velikoj i dobro znanstveno istraženoj populaciji bijelih roda.

Ana Palacio

Ana de Palacio y del Valle Lersundi, (Madrid, 22. kolovoza 1948.), španjolska je političarka i član konzervativne stranke Partido Popular.

Palacio je bila zastupnik u Europskom parlamentu u periodu 1994.–2002. gdje je između ostalog bila predsjednik Odbora za pravna pitanja i unutarnje tržište 1999-2002. Postala je prvi ženski španjolski Ministar vanjskih poslova, dužnost koju je obnašala 2002.-2004. u vladi Joséa Maríe Aznara.

Poslije španjolskih parlamentarnih izbora 2004., prestaje obnašati tu dužnost jer je socijalistička stranka pobjedila, no izabrana je u Cortes Generales. U periodu 2006.–2008.

ulazi u predsjedništvo Svjetske banke kao Senior Vice President & World Bank Group General Counsel.

Palacio ima sveučilišnu diplomu iz prava, političkih znanosti i sociologije, a radila je više godina i kao pravnica. Sestra je Loyola de Palacia.

ETA

ETA (Euskadi Ta Askatasuna, Baskija i sloboda) je bila naoružana baskijska paravojna organizacija osnovana 1959. godine. Kao glavni cilj ETA ima neovisnost Baskije. SAD i većina vodstva EU je smatraju terorističkom organizacijom.

Nastala je iz studentske organizacije koja se borila protiv vojne diktature generala Franca. Vlade Španjolske i Francuske, Europske unije i SAD-a ETA-u smatraju terorističkom organizacijom. Njoj se pripisuju napadi s ukupno oko 829 žrtava. Ova paravojna organizacija je najaktivnija teroristička organizacija u zapadnoj Europi. Oni se već duže od tri desetljeća zalažu za stvaranje neovisne države Baskije na teritoriju regije Baskija koji obuhvaća više pokrajina Španjolske i dijelove jugozapadne Francuske. Odgovorna je za desetke otmica, a najpoznatija žrtva bio je španjolski predsjednik vlade Luis Carrero Blanco. Znak njihove organizacije je zmija (simbol političke borbe) koja se ovila oko sjekire (simbola oružane borbe). Više od 700 njihovih militanata je u zatvoru. ETA se žestoko protivi izgradnji željeznica i nuklearnih elektrana koje smatraju vrlo štetnim za okoliš i nepotrebnim za Baskiju.

Službeno je raspuštena 2. svibnja 2018..

Europska pučka stranka

Europska pučka stranka (EPP) je europska politička stranka osnovana 1976. godine okupljanjem nekolicine demokršćanskih stranaka. Naknadno su se članstvu pridružile neke konzervativne stranke i druge stranke desnoga centra.Od 1999. godine EPP ima većinu u Europskome parlamentu, od 2002. i u Europskome vijeću, a ujedno ima kudikamo najvise predstavnika u Europskoj komisiji. Predsjednik Europskoga vijeća i predsjednik Europske komisije su članovi EPP-a. Mnogi su osnivači i oci Europske unije pripadali strankama koje su kasnije osnovale EPP. Izvan područja EU-e stranka također ima većinu u Parlamenarnoj skupštini Europskog vijeća. EPP je izmjenično sa suparničkom strankom lijevog centra Strankom europskih socijalista (PES) bio najveća stranka u Europskom parlamentu.

EPP okuplja najveće stranke poput njemačke Kršćansko-demokratske zajednice (CDU), francuske Zajednice narodnog pokreta (UMP), španjolske Narodne stranke (PP), poljske Građanske platforme (PO), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), a ima stranke-članice u gotovo svim zemljama EU-e. Nema članica u Ujedinjenom Kraljevstvu, jer se britanska Konzervativna stranka ne slaže s EPP-ovim federalnim političkim programom. 2009. godine su kao protutežu osnovali Savez europskih konzervativaca i reformista (AECR).

Felipe González

Felipe González, (Dos Hermanas, Sevilla 5. ožujka 1942.) španjolski je političar član Španjolske socijalističke radničke stranke. Obnašao je dužnost premijera Španjolske 1982.–1996., u jednom razdoblju koje je okarakterizirala stabilnost, rast i pragmatična politika.

Tijekom njegove vladavine od 16 godina, Španjolska postaje stabilna demokracija i član NATOa i Europske unije, istovremeno kada je proveden i dio liberalnih i socijalnih reformi. Pošto je bio na čelu socijalističke stranke PSOE dva desetljeća, kada ga je na izborima pobjedio José María Aznar is stranke Partido Popular 1996.

Felipe González odlazi sa dužnosti premijera. Sljedeće godine bio je prisiljen dati ostavku na dužnost vođe stranke zbog kontroverznih djelovanja u borbi protiv baskijske gerile ETA tijekom svog premijerskog mandata.

Granada

Granada je grad i središte istoimene provincije u španjolskoj autonomnoj zajednici Andaluziji. Smješten je na brežuljcima u podnožju Sierre Nevade, na slivu triju rijeka, Beiro, Darro i Genil, udaljen samo sat vremena vožnje od obale Sredozemnog mora. Grad je po broju stanovnika šireg gradskog područja (472.638 2005. god.) na 13. mjestu u Španjolskoj, ali 3,3% stanovnika, većinom iz Južne Amerike, još uvijek nemaju španjolsko državljanstvo.

Granada je poznata po umjetničkim dijelima, poput maurske palače Alhambre i Almohadijskim ulicama u četvrti Albaicín, te dragocjenim povijesnim svjedočanstvima.

Sveučilište u Granadi se smatra prestižnom obrazovnom ustanovom, a noćni život je također na dobrom glasu.

Grad je dobio ime po mogranju (španjolski: granada) koji se također nalazi na gradskom grbu i zastavi.

Madrid

Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005. godine, dok istoimena regija ima 5.561.748 stanovnika.

Mariano Rajoy

Mariano Rajoy Brey (Santiago de Compostela, 27. ožujka 1955.) je španjolski konzervativni političar.

Trenutno je predsjednik najveće oporbene stranke Partido Popular (kratica: PP, hrvatski: Narodna stranka) i kandidat za premijera na parlamentarnim izborima u Španjolskoj održanim u ožujku 2008.

Portoriko

Slobodna pridružena država Portoriko (špan. Estado Libre Asociado (ELA) de Puerto Rico; Engl. Commonwealth of Puerto Rico) je jedno od Američkih vanjskih područja , Otočna država Kariba udružena sa SAD-om. Sastoji se od otoka Portorika, koji je najistočniji i najmanji otok Velikih Antila, i više manjih otoka:

Viequesa

Culebre

Culebrite

Palomina

Mone i

Monite.Portoriko ima nacionalni proizvod po glavi stanovnika od 37.740 (GDP PPP, 2016.), što je manje od prosjeka za SAD (57.638 US dolara, 2016.) god., ali znatno iznad prosjeka za područje Latinske Amerike i Kariba (15.211 USD, 2016.). Razina portorikanskog proizvoda po glavi stanovnika je, zapravo, približno na razini Italije i Španjolske.

Predsjednici Vlade Španjolske

Ovo je popis predsjednika španjolske vlade od 1833. godine do danas. Prije 1833. godina postojala je dužnos državnog tajnika. Do 1874. funkcija se nazivala predsjednik Vijeća ministara, a od tada se naziva predsjednik Vlade (s nekim povijesnim odstupanjima).

Datum pored svakog imena označava datum početka mandata.

Salamanca

Salamanca je grad i istoimena pokrajina u regiji Kastilja i León na zapadu središnje Španjolske.

Nalazi se 200 km zapadno od Madrida i 80 km istočno od portugalske granice. S preko 160.000 stanovnika treći je grad po veličini u Kastilji i Leonu (iza Valladolida i Burgosa). Salamanca je poznata po monumentalnim znamenitostima i sveučilištu (osnovanom 1218.) koje je najstarije u Španjolskoj i peto po starosti u svijetu. S preko 30.000 studenata, sveučilište je, zajedno s turizmom, gospodarski pokretač grada. Stari grad je 1988. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Salamanca je središte učenja španjolskog jezika te odavde dolazi 16% učitelja španjolskog jezika u cijeloj Španjolskoj, i privlači tisuće stranih studenta španjolskog jezika.

Santiago Abascal

Santiago 'El Facha' Abascal Conde (Bilbao, 14. travnja 1976.) konzervativni je španjolski političar i od rujna 2014. predsjednik španjolske stranke Vox. Abascal je na početku svoje političke karijere bio član stranke Partido Popular, no bio je sudionik osnivanja nacionalno konzervativne stranke Vox. Na unutarstranačkom glasovanju Abascal je izabran s 91 % glasova za predsjednika stranke. Na prvim izborima za europski parlament 2014. stranka Vox nije osvojila niti jedan mandat.

São Paulo

São Paulo [sɐ̃u̯mˈpau̯lu] (portugalski za Svetog Pavla) glavni je grad istoimene federalne države u Brazilu. Grad ima više od 11 milijuna stanovnika (procjena IBGE-a 2006.) što ga čini najvećim gradom na južnoj polutci. Računajući šire područje grada, ovdje živi 19 milijuna stanovnika, što čini São Paulo drugim ili trećim najvećim gradom na svijetu. Geslo grada je „Non Ducor, Duco”, što u slobodnom prijevodu s latinskog znači: „Nisam vođen, nego vodim”. Nadimak grad je „Sampa”.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.