Novotvorenice

Novotvorenice ili neologizmi (grč. νεολογισμός; néos = nov, lógos = riječ) nove su riječi koje još nisu potpuno postale dijelom aktivnog leksika.

Vremenska raslojenost
leksika
Historizam
Arhaizam
Nekrotizam
Knjiški leksem
Zastarjelica
Pomodnica
Oživljenica
Novotvorenica

Vrste novotvorenica

  • novotvorenice nastale zbog izvanjezičnih čimbenika (tehnička i znanstvena dostignuća, otkrića, izumi, društvene pojave)
padobran, računalo, samoposluživanje, višestranačje, željeznica, neboder
  • novotvorenice nastale zbog purističkih nastojanja, ali su prevladale posuđenice
televizija > dalekovidnica, telefon > brzoglas, helikopter > zrakomlat
mobitel > nosiglas, turizam > putničarstvo, invazija > velenapadaj, akumulator > munjosprem
  • nekadašnje novotvorenice za koje se danas i ne osjeća da su kasno stvorene (također uglavnom iz purističkih razloga, ali su prihvaćenije)
dvogled > dalekozor, demonstrant > prosvjednik, vešmašina > perilica,
  • prevedenice ili kalkovi, riječi nastale doslovnim prevođenjem
rukopis, pravopis, zemljopis, vodopad, nadčovjek, kolodvor, neboder
  • novotvorenice nekih pisaca koje nisu zaživjele, svojevrsni nekrotizmi
nadsvinja (Ranko Marinković), čovjetina (Marinković), vidikogledači (Ivan Slamnig)

Purizam i neologizmi

Jezični su puristi stvorili brojne novotvorenice, neke su prihvaćene, a neke nisu. Brojne je kovanice izmislio vrsni jezikoslovac Bogoslav Šulek:

znakoslov(l)je, kisik, vodik, sumpor, silicij, gradilište, kratkovid, spolnost, ratarstvo, vrhovništvo, školstvo, novovjerac...
kolnica (remiza), obavljač (funkcionar), samovlast (apsolutizam), spojitost (kontinuitet), sjedo (sediment), mnogovezje (polisindeton), samokup (monopol)...


Šuleka se naziva ocem hrvatskoga znanstvenog nazivlja, a jedan je od najvažnijih osoba zaslužnih za razvoj hrvatskoga jezika i stvaranje hrvatskih novotvorenica umjesto tuđica i posuđenica.

Bespuća povijesne zbiljnosti

Bespuća povijesne zbiljnosti su najpoznatije djelo prvoga hrvatskog predsjednika, prevođena i na strane jezike.

Bogoslav Šulek

Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. - Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio je hrvatski jezikoslovac, leksikograf, književnik, novinar, publicist, polihistor, povjesničar, popularizator znanosti i prirodoslovac. Isticao se svojim publicističkim i političkim radom te je najpoznatiji kao osnivač hrvatskoga znanstvenoga nazivlja. Slovačkoga je podrijetla.

Eshil

Eshil (Αἰσχύλος; Eleuzina, 525. pr. Kr./524. pr. Kr. - Gela, 456. pr. Kr.) bio je veliki starogrčki dramatičar. Smatra se ocem grčke tragedije i jedan je od trojice slavnih tragičara, uz Sofokla i Euripida.

Osim tragedija pisao je i satirske igre, njih 20, a također i elegije. Napisao je oko 90 drama od kojih je sačuvano ovih 7 tragedija:

Perzijanci (472. pr. Kr.)

Sedmorica protiv Tebe (467. pr. Kr.)

Hiketide (Pribjegarke) (463. pr. Kr.)

Okovani Prometej

Orestija (trilogija) (458. pr. Kr.)

Agamemnon

Hoefore (Žrtvonoše, Žrtva na grobu)

Eumenide (Milostive).Pjesnici su naime morali predati za prikazivanje tri tragedije, koje su obično sačinjavale cjelinu, i jednu satirsku dramu. Te se tri tragedije zovu trilogija, a sa satirskom dramom tetralogija.

Zajedno s djelom „Okovani Prometej”, dio trilogije bile su i tragedije „Oslobođeni Prometej” te „Prometej vatronoša”. Od potonje dvije sačuvani su mali fragmenti, a o satirskoj se drami, koja je slijedila nakon njih ne zna ništa.

Jezično čistunstvo

Jezično čistunstvo ili jezični purizam (iz latinskog purus čisto) opisuje nastojanja da se u jeziku umjesto tuđica i posuđenica rabe izrazi koji su stvoreni iz vlastitog jezika ili novotvorenice. Opisuje čistoću nacionalnog jezika i književnih djela i uz nastojanja ograničavanja utjecaja drugih jezika na vlastiti. U brojnim državama postoje zakoni o zaštiti jezika.

Knjiški leksemi

Knjiški leksemi riječi su koje se, bez obzira na svoju starost, pojavljaju samo u knjigama i rječnicima. Uglavnom su rezultat purističkih djelovanja starijih hrvatskih leksikografa.

Knjiški su leksemi novotvorenice.

Manuel Larramendi

Manuel Garagorri Larramendi (Andoain, Gipuskoa, 25. prosinca 1690. – Azpeitia, Gipuskoa, 29. siječnja 1766.) bio je baskijski književnik, svećenik, filolog i povjesničar. Bio je veliki promicatelj baskijskog jezika i kulture u doba prosvjetiteljstva i poznati apologet, smatran za predvodnika foralizma, baskijskog nacionalizma, gipuskoanski književnik i prvi baskijski folklorist. On je napisao prvu gramatiku baskijskog jezika.

Nekrotizmi

Nekrotizmi (grč. nekros = mrtav) riječi su koje pripadaju leksiku nekog pisca, a nikad nisu postale dio aktivnoga leksika. Često su nekrotizmi nastali i zbog purističkih nastojanja.

Rječnik stranih riječi (Klaić)

Rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića najpoznatiji je hrvatski rječnik, a poznat je i u drugim zemljama svijeta. Postoji mnogo izdanja rječnika, nekoliko i pod drugim ali ipak sličnim imenima. Prvo izdanje Rječnika stranih riječi izašlo je 1951. godine od Izdavačke kuće Zora nakon čega je do 1970. godine promijenio naziv u Veliki rječnik stranih riječi, a potom i u Rječnik stranih riječi A - Ž. Rječnik stranih riječi A - Ž je jedan od najpoznatijih i najprodavanijih te je izdan po prvi puta 1978. godine. Najnovije izdanje rječnika, Novi rječnik stranih riječi, izašlo je 2012. godine, a izdala ga je Školska knjiga. Do sada ukupno je izašlo 14 Klaićevih rječnika.

Klaićeve rječnike ima gotovo svako kućanstvo. Najveća potražnja za rječnikom bila je prije dolaska računalnoga doba iako je i danas jako korišten i tražen. Rječnik je opširan i kvalitetan te se novija izdanja mogu naći u većini knjižara u Hrvatskoj. Rječnik sadrži brojne posuđenice, usvojenice, novotvorenice i sve druge manje jasne i manje poznate riječi. Osim samih riječi, rječnik sadržava brojne izreke i poslovice, najviše latinske, njemačke, francuske i antičke grčke izreke.

Sebić

Sebić, samić, samoslik, selfie (iz eng. selfie) je vlastoručno snimljena autoportret fotografija na kojoj je osoba fotografirala samu sebe ili s drugim osobama držeći fotoaparat, mobilni telefon ili odnosno pametni telefon. Pri fotografiranju mobitel ili fotoaparat ne odlaže iz ruke. Sebić fotografije su uglavnom neformalne i spontane, a najčešće nastaju fotografiranjem sebe u ogledalu ili slikanjem sebe (i drugih) držeći aparat fokusiran na određeni kadar.

Časopis Jezik uzeo je prijevod sebić kao izvrstan, i bio bi nagrađen 2013./2014. za najbolju novu hrvatsku riječ, uz riječi vitičnik i odmrljivač, da je bio dovoljno veliki broj prijavljenih riječi na natječaj.

Sloboda panorame

Sloboda panorame naziv je za izuzetak od uobičajenog tumačenja autorskog prava i ostalih zakona o intelektualnom vlasništvu kojim se u raznim državama dozvoljava fotografiranje i slikanje umjetnina i zgrada trajno postavljenih na javnim površinama. Nadalje, sloboda panorame sprječava stvaratelje umjetničkih ili građevinskih djela u namjeri da tuže fotografa ili distributera tih slikovnih dokumenata zbog povrede autorskog prava. Naime, tvorac nekoga djela – prema uobičajenom tumačenju intelektualnoga vlasništva – ima ekskluzivno pravo izdavanja dozvola (licenci) za obradu izvornoga rada i daljnju distribuciju obrađenog izvornog rada.

Izraz „sloboda panorame” dolazi od istoznačne njemačke novotvorenice Panoramafreiheit.

Tomislav Maretić

Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. - Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf, član plemićke obitelji Maretić.

Urban Dictionary

Urban Dictionary je osnovao Aaron Peckham 14. listopada 2001. i jedan je od najpoznatijih online-rječnika čije definicije pišu korisnici.

Zamišljen je kao rječnik slenga, no, kako korisnici definiraju pojmove koji su njima važni, definirane su i standardne riječi, poznate osobe, televizijske serije, filmovi, države i mnogi drugi pojmovi koji nisu sleng. Isto tako definirane su i novotvorenice, skraćenice te različiti znakovi koji se koriste u komunikaciji pisanim putem. Kako bi potpuno opisali neku riječ korisnici su uz neke riječi stavili sliku koja opisuje pojam ili pak izgovor te riječi.

Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika

Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (skraćeno VRH) najveći je i najnoviji rječnik hrvatskoga jezika. Knjiga ima ukupno 1814 stranica od kojih su 1788 stranica rječnika. Rječnik je vrhunac leksikografske produkcije Školske knjige, u rječnik je uložen dugogodišnji rad stručne redakcije, mnogih autora, urednika i suradnika. Rječnik je namijenjen najširem krugu korisnika odnosno svima koji žele bolje znati ili naučiti hrvatski jezik. U usporedbi s ostalim dosad objavljenim jezičnim rječnicima, ovaj je rječnik gotovo dvostruko veći te sadržava više i gramatičkih, i leksikoloških, i normativnih, i terminoloških podataka.

Skupina autora Školske knjige ujedinila je pozitivna iskustva i sastavila rječnik uspostavivši posve novu koncepciju obradbe rječničkoga članka, čime je načinjen važan iskorak u odnosu prema domaćoj tradiciji. Ovim se djelom hrvatska leksikografija svrstala uz bok sličnim djelima svih velikih europskih jezika. U rječniku nalazimo obavijesti o tome što znače riječi koje ne znamo, kako upotrijebiti riječi koje znamo i kako naći izraze koji su nam nužno potrebni u sporazumijevanju i izražavanju.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.