Nova Kaledonija

Nova Kaledonija (francuski: Nouvelle-Calédonie, također se koriste imena Le caillou i Kanaky) je otočje u Melaneziji, jednom od 3 skupine otoka u Oceaniji. To je Collectivité sui generis (jedina ima takav status) republike Francuske, smještena u Tihom oceanu, otprilike 1.500 km istočno od Australije i 2.000 km sjeverno od Novog Zelanda.

Od potpisivanja ugovora u Nouméi, Nova Kaledonija ima poseban status u Republici Francuskoj (collectivité spécifique).

Godine 2014. u Novoj Kaledoniji će se održati lokalni referendum na kojem će se odlučiti hoće li Nova Kaledonija postati samostalna država ili će ostati u državnoj zajednici sa Francuskom.

Nova Kaledonija
Nouvelle-Calédonie
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Marseljeza
LocationNewCaledonia
Glavni grad Nouméa
Službeni jezik francuski
Državni vrh
 - Vrsta prekomorski teritorij Francuske
 - Predsjednik Francuske Emmanuel Macron
 - Predsjednik vlade Nove Kaledonije Thierry Santa
 - Visoki povjerenik Thierry Lataste
Prekomorski teritorij Francuske od 1853.
Površina 154. po veličini
 - ukupno 18,575 km2
Stanovništvo 176. po veličini
 - ukupno (2008.) 244,600
 - gustoća 13/km2
Valuta CFP franak
Pozivni broj +687
Vremenska zona UTC +11
Internetski nastavak .nc

Povijest

Prvo stanovništvo je naselilo zapadni Tihi ocean prije 50.000 godina. Kasnije su ovo područje naselili Austronežani. Skupina ljudi koji su se naselili na Melanežansko otočje su Lapitanci. Oni su naselili ovo područje otprilike oko 1500 pr. Kr.

U 11. stoljeću na ovo područje su se naselili Polinežani koji su se stopili s tadašnjim stanovništvom ovih otoka.

Europljani su prvi put ugledali obale Nove Kaledonije i Îles Loyauté krajem 18. stoljeća. Britanski istraživač James Cook je ugledao Grande Terre 1774. godine i nazvao ju Nova Kaledonija po škotskim gorjima, kojima otok sliči zbog brdovitosti. Kaledonija je inače latinsko ime za Škotsku.

Britanski i američki lovci na kitove i trgovci su koristili alkohol i duhan kako bi podmićivali i iskorištavali lokalno stanovništvo i njihove resurse. Također su na otoke donijeli mnoštvo bolesti iz Europe i Amerike koje nisu postojale na ovim otocima. Tako je mnoštvo lokalnog stanovništva umrlo od dizenterije, sifilisa, kozica i sličnih bolesti. Na kraju se lokalno stanovništvo pobunilo što je rezultiralo i napadom na posadu broda Cutter koju je pojelo pleme Pouma.

Mnoštvo stanovništva je i porobljeno i odvedeno na plantaže sladorne trske na Fidžiju i Queenslandu.

Katolički i protestantski misionari su došli na ova područja u 19. stoljeću i uzrokovali šok na lokalnu kulturu. Tjerali su ljude nositi odjeću i iskorijenili mnoge lokalne tradicije i kulture.

Otok je proglašen francuskim teritorijem 1853. za vladavine Napoleona III.. Slijedeći primjer Britanaca u obližnjoj Australiji, između 1854. i 1922. Francuska je poslala oko 22.000 zatvorenika u kažnjeničke kolonije na jugozapadu otoka. Kada su ukinute kažnjeničke kolonije, europski doseljenici (uključujući i bivše zatvorenike) i razni azijski radnici su podigli naselja na otoku. Broj domorodačkog Kanak stanovništva je naglo opao u tom razdoblju zbog raznih bolesti i sustavu sličnom apartheidu (Code de l'Indigénat).

Borbu za nezavisnost je počela skupina Front de Libération Nationale Kanak Socialiste (FLNKS) 1985. godine. Vrhunac sukoba se dogodio 1988. talačkom krizom u mjestu Ouvéa. Borba je na kraju dovela do povećanja autonomije, sporazumom u Matignonu 1988. (Hotel Matignon u Parizu) i sporazumom u Nouméi 1998. godine. Tim sporazumima je stanovništvo Kaledonije izborilo pravo na lokalno državljanstvo, odvojene državne simbole od Francuske i referendum o samostalnosti koji će se održati 2014. godine.

Politika

Do 1946. Nova Kaledonija je bila kolonija Francuske, da bi od 1946. do 1999. imala status prekomorskog teritorija (territoire d'outre-mer, ili TOM).

Teritorijalna podjela

Nova Kaledonija se sastoji od tri regije ili pokrajine (francuski: provinces). Svaka regija se sastoji od više općina.Trenutno sveukupno postoje 33 općine.

Pokrajine su :

  • Province Sud- Južna pokrajina
  • Province Nord - Sjeverna pokrajina
  • Otočje Loyauté (Lojotsko otočje)

Broj zastupnika je: 14 za Lojotsko otočje, 22 za Sjevernu pokrajinu i 40 za Južnu pokrajinu.

Zadnji pokrajinski izbori su bili 9. svibnja 2004.

Skupština

Kongres ili Skupština (Congrès de la Nouvelle-Calédonie) je lokalni parlament. Sastoji se od 54 zastupnika, od kojih su: 7 s otočja Loyauté, 15 iz Sjeverne i 32 iz Južne pokrajine.

Predstavništvo

Novu Kaledoniju službeno u Francuskom parlamentu predstavljaju dva predstavnika. Trenutno su to: Jacques Lafleur (RPCR) i Pierre Frogier (RPCR) oba predstavnika su članovi stranačke skupine UMP).

Političko stanje

Trenutno se u Novoj Kaledoniji nalaze dvije političke strane. Lijevu stranu čine pobornici nezavisnosti Nove Kaledonije i socijalisti, dok desnu čine pobornici državne zajednice s Francuskom i desne stranke.

Zemljopis

Lagune Nove Kaledonije: ekosustav koraljnog grebena

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Lagune Nove Kaledonije: ekosustav koraljnog grebena
Flag of France.svg
Godina uvrštenja: 2008. (32. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: vii, ix, x
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/1115 UNESCO

Nova Kaledonija se sastoji od više melanezijskih otoka i otočja u južnom Tihom oceanu. Nalazi se istočno od Australije i sjeveroistočno od Novog Zelanda. Na sjeveroistoku se nalazi država Vanuatu.


Glavni otok Nove Kaledonije je Grande Terre. Oko njega se nalazi mnoštvo manjih otoka: îles Belep na sjeverno od Grande Terrea, île des Pins na jugu, istočno su îles Loyauté (Ouvéa, Lifou, Tiga i Maré) i daleko na zapadu se nalazi otočje Chesterfield (îles Chesterfield) i grebeni Bellone.

Grande Terre je daleko najveći otok. Površina mu je 16 372 km². Dugačak je oko 400 km a širok od 50 do 70 km. Najviša točka otoka je Mont Panié, nadmorske visine od 1 628 m.

Glavni grad, Nouméa, je i najveći grad Nove Kaledonije. Ima 91 386 stanovnika po popisu iz 2004. Šire područje Nouméa (Le Grand Nouméa) (sa susjednim općinama Païta, Dumbéa i Mont Dore) ima oko 146 000 stanovnika.

Klima

Na otocima vlada tropska klima sa sezonskim kišnim razdobljima koju donose vjetrovi s istoka. Prosječni broj padalina godišnje je:

  • 1.500 mm na otocima Loyauté
  • 2.000 mm na istoku Grande Terrea, a
  • 2.000-4.000 mm na cijelom otoku Grande Terre.

Zapadnu stranu Grande Terrea od padalina zaštićuju planine, tako da je prosječni broj padalina 1200 mm na godinu.

Ekologija

Za razliku od mnogih drugih otoka u Tihom oceanu, koji su većinom vulkanskog podrijetla, Nova Kaledonija je dio bivšeg superkontinenta Gondwane.

Nova Kaledonija i Novi Zeland su se odvojili od Australije prije 85 milijuna godina, a jedan od drugoga prije 55 milijuna godina. Iz tog razloga Nova Kaledonija sadrži mnoge rijetke endemične biljke i životinje, kao primjerice ptica Cagou ili kagu koja ne može letjeti i drvo Niaouli koje također raste i na Australiji i u Novoj Gvineji.

Novokaledonijski koraljni greben koji okružuje Grande Terre i Île des Pins, je drugi najveći koraljni greben na svijetu poslije australskog Velikog koraljnog grebena (Great Barrier Reef). Dugačak je oko 1500 km.

Gospodarstvo

NovaKaledonija
Karta Nove Kaledonije

Nova Kaledonija je jedna od najvećih izvoznica nikla. Procjenjuje se da zemlja sadrži oko četvrtine svjetskih zaliha nikla. [1] Zbog toga je rudarstvo vrlo razvijeno, pogotovo na planini Koniambo. Nikal, (otkrio ga je Jules Garnier u 19. stoljeću) koji čini 6 % svjetske proizvodnje (koja svakim danom raste, većinom zbog potreba kineskog tržišta) čini 90% izvoza zemlje.

Također u Novoj Kaledoniji postoje veća nalazišta kroma, željeza, zlata i bakra.

Poljoprivreda i ribolov su ponešto razvijeni, većinom za životne potrebe stanovnika. Ove grane čine 6 % proizvodnje zemlje i zapošljavaju oko 30 % ukupne radne snage. Poljoprivreda je razvijena većinom u Južnoj provinciji.

Zadnjih godina se prilično razvio i turizam, većinom zbog ugodne klime, laguna i koraljnog grebena. Turisti su većinom iz Japana, Australije i Novog Zelanda. Većina turističke infrastrukture se nalazi u Sjevernoj provinciji. Razvitak turizma još uvijek koči slaba veza s kontinentalnom Francuskom i manjak međunarodnih zračnih luka.

Dok je zračni prijevoz dosta slab, pomorski je vrlo razvijen, pogotovo otkad je međunarodna pomorska kompanija P&O, Nouméu učinila svojom glavnom lukom u južnom Pacifiku.

Stanovništvo

Većinu stanovništva čini Kanaci s udjelom u populaciji od 44.6%. Ostatak stanovništva čine etničke skupine koje su se naselile u Novoj Kaledoniji u posljednjih 150 godina. Većinom su to bijelci francuskog podrijetla koji čine 34.5% stanovništva. Polinežani čine 11.8%, Indonežani 2.6%, Vijetnamci 1.4% i Vanuatanci 1.2% stanovništva. Ostale etničke skupine kao Arapi, Japanci, Kinezi itd. čine 3.9% stanovništva.Većina stanovnika izjašnjavaju se rimokatolicima.

Caldoches'http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nova_Kaledonija&action=submit' je lokalni naziv za bijelce (većinom francuskog porijekla), a za ljude iz kontinentalne Francuske uobičajen je naziv Métros.

Od 1996. do 2004. porast stanovništva je bio 1.9%.

Etničke grupe

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Etničke grupe Nove Kaledonije

Jezici

Službeni jezik Nove Kaledonije je francuski, a još se govori 38 drugih jezika, a jedan je izumro. Ovi jezici pripadaju austronezijskoj porodici, i uglavnom novokaledonskoj skupini. To su:

  • peko 1.000 govornika: ajië [aji] 4.040 (1996 popis); bislama 1.200 (1982 SIL); cemuhî 2.050 (1996 popis); dehu 11,300 (1996 popis); dumbea; francuski 53,400 (1987); istočnofutunski 3,000 (1986); fwâi 1,130 (1996 popis); iaai 1,560 (1996 popis); novokaledonski javanski 6,750 (1987); Nengone 6,500 (2000 D. Tryon); numee 1,810 (1996 popis); nyâlayu 1,520 (1996 popis); paicî 5,500 (1996 popis); Tayo 2,000 (1996 C. Corne); zapadnouvejski 1,110 (1996 popis); walliški 19,400 (2000); Xârâcùù 3,780 (1996 popis); Xaragure 570 (1996 popis); Yuaga 1,990 (1996 popis).
  • 200 do 1.000 govornika: bwatoo (300; 1982 SIL); caac 890 (1996 popis); haveke 300 (1982 SIL); hmwaveke 300 (1982 SIL); jawe 730 (1996 popis); mea 300 (1982 SIL); neku 220 (1996 popis); nêlêmwa-nixumwak 950 (1996 popis); nemi 320 (2000 D. Tryon); orowe 590 (1996 popis); pwaamei 220 (1996 popis); tiri 260 (1996 popis);
  • Manje od 200 i ugroženi jezici: Arhâ 35 (1996 popis); arhö 62 (1996 popis); haeke 100 (1982 SIL); pije 160 (1996 popis); Pwapwa 16 (1996 popis); vamale 150 (1982 SIL); zire 4 (1996 popis).
  • Izumrli: Waamwang

Kultura

Kultura Nove Kaledonije je spoj melanezijske i francuske kulture.

Književnost

Lokalni strip autora Bernarda Bergera, La Brousse en folie sadrži likove različitih etničkih skupina koje žive u Novoj Kaledoniji i bavi se njihovim doživljajima na humorističan način.

Vanjske poveznice o književnosti

  • Udruga pisaca Nove Kaledonije.(www.ecrivains-nc.org)
  • Pacifička književnost. (www.lehman.cuny.edu/ile.en.ile/pacifique/paroles.html)
  • Elektronička verzija lokalnih novina "Les Nouvelles Calédoniennes". (www.info.lnc.nc)
  • "Le chien bleu", Lokalne satiričke novine. (www.lechienbleu.nc)
  • Lista stranica o književnosti. (www.kaledonie.com/index.php?p=1&cat=38)
  • La Brousse en folie, stranica izdavača. (www.brousse-en-folie.com)
  • "Lapita", Prapovijest Nove Kaledonije. (site.voila.fr/lapita/index.html)

Glazba

Kaneka je glazbeni oblik rođen u osamdesetim godinama prošlog stoljeća iz političkih događanja na otoku.

Prevladavaju tradicionalna kanak glazba i glazbala.

Galerija slika

Hienghene La Poule

"La poule"-kokoš na Hienghèneu

Nouméa Phare Amédée

Svjetionik Amédée u Nouméai

Ouvéa Plage de Mouli

Atol Ouvéa

Nouméa Ile des Pins Upi

Zaljev Upi na Île des Pins

Nouméa Ile des Pins Saint Joseph

Zaljev Saint-Joseph na Île des Pins

Lifou falaises Xodre

Hridina Xodre na Lifou

Corail Lifou

Koraljni greben Lifou

Nouvelle Calédonie brousse Poum

Grmoviti pejzaž na sjeveru

Pirogue Nouvelle Calédonie

Tradicionalni kanu na Île des Pins

Izvori

  1. http://www.metalbulletin.com/Article/1446693/Nickel-gleams-again-in-New-Caledonia.html

Vanjske poveznice

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: New Caledonia
Balanops

Balanops, biljni rod koji čini samostalnu porodicu Balanopaceae nom. cons., red Malpighiales. Rodu pripada 9 vrsta drveća i grmova raširenih po Australiji i Oceaniji: Nova Kaledonija, Fidži, Vanuatu, sjeverni Queensland.

CFP franak

Pacifički franak je službena valuta u prekomorskim teritorijima Francuske u Tihom oceanu; ti teritoriji su: Nova Kaledonija, Francuska Polinezija i Wallis i Futuna.

Kratica CFP je prije značila Colonies françaises du Pacifique (Francuske kolonije u Tihom oceanu), a danas znači Change Franc Pacifique.

Stvoren je u prosincu 1945. godine, u isto vrijeme kada je stvoren i CFA franak.

Iso kod valute je ISO 4217, a kratica: XPF.

Valutu izdaje Prekomorski institut za emisiju (Institut d'émission d'outre-mer ili IEOM), a dijeli se na 100 centima.

Christian Karembeu

Christian Lali Kake Karembeu (Lifou, Nova Kaledonija, 3. prosinca 1970.) je bivši francuski nogometaš i nacionalni reprezentativac. Danas radi kao skaut londonskog Arsenala te ima udio u jednom pariškom konzorciju koji se poslovno širi na oceansku nogometnu ligu A-League.

Dilenijevke

Dilenijevke (Dilleniaceae), biljna porodica u vlastitom redu Dilleniales kojoj pripada jedanaest rodova sa preko 500 vrsta. Ime je dobila po rodu vazdazelenog korisnog drveća dilenija (Dillenia) iz suptropskih i tropskih krajeva Azije, Australazije i otoka u Indijskom oceanu.

Cronquist je u red Dilleniales svrstao unutar podrazreda Dilleniidae sa porodicama Dilleniaceae i božurovke (Paeoniaceae), dok Takhtajan u ovaj red uključuje samo porodicu Dilleniaceae.

Joinvillea

Joinvillea, rod biljaka jednosupnica koji čini samostalnu porodicu Joinvilleaceae. Pripadaju joj četiri vrste iz jugoistočne Azije i nekim otocima Oceanije: Borneo, Karolini., Fidži, Hawaii, Malaja, Nova Kaledonija, Filipini, Samoa, Solomonovi Otoci, Sumatra, Vanuatu.

Lagune Nove Kaledonije

Lagune Nove Kaledonije čini dvostruki koraljni greben, drugi po veličini na svijetu poslije Velikog goraljnog grebena u Australiji, koji se nalazi u Novoj Kaledoniji, francuskom otočju u Oceaniji.

Koraljno grebenje okružuje najveći otok Nove Kaledonije, Grand Terre ("Velika zemlja"), ali i otok Ile des Pins i ostale manje otoke, te ima dužinu od 1.500 km, te laguna ima površinu od oko 24.000 km², prosječne dubin od oko 25 m. Greben se proteže otprilike oko 30 km od obale, ali se prema sjeveroistoku proteže oko 200 km do grebena Entrecasteaux koji zatvara otočje Belep i druge niske pješćane otoke. Nekoliko prirodnih prolaza kroz grebenje se proteže od otvorenog oceana prema otoku, od kojih je najveći onaj do prijestolnice i glavne luke Nove Kaledonije, Nouméa.

Greben je dom velikoj raznolikosti živog svijeta, od malenih planktona do golemih morskh pasa, i između ostalog endemskim vrstama dugonga (Dugong dugon) i Goleme želve (Chelonia mydas).

Većina grebena je u dobrom stanju, samo je istočno grebenje oštećeno ispiranjem zbog iskapanja nikla na Grande Terreu, a grebenje na ušćim rijeka su oštećena zbog uništenja mangrove šume koja je omogućavala učvršćivanje koralja.

God. 2008., Lagune Nove Kaledonije su upisane na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji kao prirodni fenomen izvanredne ljepote i mjesto neprekinutih bioloških i ekoloških procesa, te mjesto u kome obitava veliki broj raznolikih i ugroženih živih vrsta.

Malpigijevke

Malpigijevke (lat. Malpighiaceae), velika biljna porodica iz razreda dvosupnica, koja je ime dobila po rodu vazdazelenih grmova, malpigija (Malpighia). Predstavnici ove porodic erašireni su po suptropskim i tropskim krajevima Novog i Starog svijeta: Karibi, i od jugoistoka SAD-a do Argentine, Afrika, Madagaskar, Nova Kaledonija, jugoistočna Azija, uključujući i Filipine.

Sastoji se od 77 rodova sa blizu 1400 vrsta. Poznati predstavnik je acerola trešnja ili barbados trešnja (Malpighia emarginata), čiji je plod mala crvena bobica promjera oko 1-3 cm. i okusa s blagom aromom kisele jagode.

NCL

NCL (od Nouvelle-Calédonie (fr.)), međunarodna registracijska oznaka za cestovna vozila, koju koristi Nova Kaledonija. Oznaka se upotrebljava u cestovnom prometu i mora biti nalijepljena na cestovnom vozilu prilikom ulaska u druge države.

8. studenog 1968. godine u Beču je potvrđen "Međudržavni zakon o razvrstavanju prepoznatljivih oznaka", koji se naknadno dopunjavao nastankom novih država.

Nedovršeni članak NCL koji govori o prometu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Nouméa

Nouméa je administrativno središte francuskog prekomorskog departmana Nove Kaledonije, na jugozapadu Tihoga oceana, od 97 579 stanovnika na užem području, a 163 723 u širem okruženju grada.

OFC Kup nacija

OFC Kup nacija (engleski: OFC Nations Cup) ili Oceanijski Kup nacija je oceanijsko nogometno natjecanje koje se, uz veće prekide, održava od 1973. godine. Od 1996. se održavaju u pravilnim razmacima od dvije godine.

Oceanijska košarkaška prvenstva

Oceanijska prvenstva u košarci za muške se održavaju od 1971. godine.

Od 1979. se održavaju u pravilnim razmacima od dvije godine.

Oceanijska prvenstva u rukometu

Oceanijska rukometna prvenstva (doslovno: Kup oceanijskih nacija u rukometu, eng. Oceania Handball Nations Championship, Pacific Cup) održavaju se pod krovom Oceanijske rukometne federacije, za muškarce od 2004., za žene od 2007.

Pacifičke igre

Pacifičke igre (poznate i pod nazivom Južno pacifičke igre) je međunarodno športsko natjecanje koje se održava svake četiri godine. Države i teritoriji koji se natječu moraju biti dio Južnog Pacifika. Prve igre su održane 1963. godine u gradu Suvi u Fidžiju.

Politička podjela Francuske

Politička podjela Francuske je institucionalna i upravna podjela teritorija države.

Popis zavisnih teritorija

Zavisni teritoriji su teritoriji bez pune političke samostalnosti.

Poya (komuna)

Poya, komuna na središnjem primorju zapadne obale Nove Kaledonije, 210 km sjeverno od grada Nouméa. Podijeljena je između Sjeverne i Južne provincije, 845.8 km² (326.6 sq mi).

Tisuljevke

Tisuljevke (lat. Podocarpaceae), biljna porodica iz reda borolike, ili čini vlastiti red Podocarpales sa preko 170 vrsta vazdazelenog crnogoričnog drveća koja je ime dobila po rodu tisulja ili podokarpus (Podocarpus). Osamnaest rodova koji pripadaju porodici rasprostranjeno je po južnoj polutki (Australazija), poimence Nova Kaledonija, Tasmanija, i Novi Zeland, te u Maleziji i Južnoj Americi (Ande), Indokina, Kina, Indija, Meksiko, subsaharska Afrika.

Trgovački naziv podo (žuto drvo, musengere, musangira) odnosi se na neke vrste iz roda Podocarpus (P. milanjiznus, P.odocarpus gracilis, P. usamberensis), lako se obrađuje, lagano je i tvrdo, i koristi se u proizvodnji namještaja i za unutrašnje uređenje.

Trimenia

Trimenia, biljni rod od osam priznatih vrsta koje čine samostalnu porodicu Trimeniaceae. Ovaj rod raširen je po istočnoj Australiji (Novi Južni Wales, Queensland) i otocima Fidži, Markižansko otočje, Nova Kaledonija, Nova Gvineja, Samoa, i Solomonovim Otocima.

Zastava Nove Kaledonije

Zastava Nove Kaledonije, prekomorskog teritorija Francuske, službeno je francuska trobojnica.

Godine 2008. vlada Nove Kaledonije je raspravljala o službenoj regionalnoj zastavi i himni. U širokoj upotrebi, iako neslužbena je zastava FLNKS-a (Front de Libération Nationale Kanak et Socialiste), političke stranke koja se bori za nezavisnost Nove Kaledonije.

Politička podjela Francuske
Države i teritoriji u Oceaniji

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.