Novčanica

Novčanica je uglavnom pravokutni, dvostrani papir koji je izdan prema zakonu određene države. Predstavlja iznos novčane jedinice i plateženo sredstvo.

Novčanica ili banknota predstavlja jedan od glavnih elemenata današnjeg financijskog sistema. Nastale je kao mjenice, odnosno isprave temeljem kojih je njen donositelj ili vlasnik mogao preuzimati novac i druge dragocjenosti iz za to ovlaštenih institucija (najčešće banaka), da bi se s vremenom pretvorio u najpopularnije sredstvo plaćanja, odnosno valutu u suvremenom svijetu. Skupa s kovanicama, novčanice čine gotovinu, odnosno novac. Dok se kovanice, sa izuzetkom posebnih komemorativnih izdanja, u pravilu koriste za manje, dotle se novčanice koriste za više novčane iznose.

Novčanice su se prvi put pojavile u Kini u 7. stoljeću u vrijeme dinastije Tang, gdje su ispočetka služile trgovcima kojima su papirnate mjenice bile daleko praktičnije sredstvo plaćanja od dotada korištenih i sve teže nosivih bakrenih kovanica. Novčanice su se kao službena valuta počele koristiti u 11. stoljeću, da bi ih u vrijeme dinastije Yuan počelo koristiti i Mongolsko Carstvo. U Europi, njihova upotreba među trgovcima datira od 14. stoljeća, a države su ih počele koristiti u 17. stoljeću.

Znanost koja proučava novčanice se naziva notafilija.


Cash template.svg Nedovršeni članak Novčanica koji govori o novcu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Salaping papel Euro
Novčanice eura
Američki dolar

Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.

Kao prva sredstva plaćanja kod kolonista «novog svijeta» su bila riža, duhan, žito, indigo i wampum, indijanski "novac", nanizane probušene školjke, ali također i engleski, francuski i španjolski zlatnici i srebrnjaci.

Španjolski je kovani srebrnjak godinama služio kao «neslužbena» valuta američkih kolonija. Međutim, njegova razmjena je bila vrlo nepraktična. Naime da bi se mogao razmijeniti, morao je, doslovno, biti razbijen na osam komadića.

1690. godine, Massauchussetts Bay Colony je bila prva kolonija koja je izdala papirnati novac. U vrijeme rata za nezavisnost, kako bi uspio financirati vojsku na čelu s generalom George Washingtonom, Kontinentalni Kongres 1775. godine odobrava neograničeno izdavanje papirnih novčanica, poznatih kao «Continentals». Budući da su bile bez pokrića ubrzo su postale bezvrijedne. Otada u Americi postoji čak i jedan izraz na engleskom «Not worth a Continental» (Nije vrijedan ni kontinentalca.)

Po potpisivanju Deklaracije o nezavisnosti, riječi «Sjedinjene Države» po prvi put su se pojavile na papirnom novcu, ali zbog propasti «Continentals», ljudi su bili sumnjičavi prema tom novcu. Zbog toga je Kontinentalni Kongres, kako bi pridobio dodatnu podršku za rat, 1781. godine osnovao u Philadelphiji Bank of North America, prvu komercijalnu banku, a četiri godine kasnije je uveo dolar kao nacionalnu valutu koja je zamijenila one iz pojedinačnih kolonija. Dolar je bio kovan od srebra.

Poslije 181 godine kovanja, «silver dollar» je 1873. godine prestao biti standardnom vrijednosti. Otkrića zlata na Aljasci, dovela su do povećanja zlatnih rezervi. Amerika je, službeno, 1900. godine, uvela kao standard «zlatne rezerve».

1913. godine utemeljena je federalna struktura zvana Federal Reserve System, kao i Središnja banka koja otada stavlja u optjecaj i papirnati i kovani novac u SAD-u.

Dolar kakav mi danas poznajemo, izdaje se u denominacijama do 100 dolara. Sve veće vrijednosti su 1969. godine ukinute. Veličina dolara je promijenjena i smanjena 1929. godine, kada je i odlučeno da će sve novčanice do 100 dolara na licu nositi portret, a na naličju zgradu ili spomenik. 1955. godine na novčanice su dodane riječi «In God We Trust» (u Boga se uzdamo). Američki dolar se sastoji od 100 centi.

Armenski dram

Dram je valuta u Republici Armeniji i Gorskom Karabahu. Kovanica drama je luma. Oznaka valute po standardu ISO 4217 je AMD.

Sve poslove oko dramova radi Armenska centralna banka.

Armenski dram nastao je 22. studenog 1993.

Britanska funta

Britanska Funta (eng. Pound Sterling), je britanska valuta.

Esvatinijski lilangeni

Esvatinijski lilangeni (simbol: L / E, kod: SZL) je službena valuta afričke države Esvatini. Novčanice i kovanice izdaje Središnja banka Esvatinija (swa. Umntsholi Wemaswati) te je platežno sredstvo u zemlji zajedno uz južnoafrički rand (uz koji je valuta vezana).

Kao znak valute koriste se slova L ili E (ovisno radi li se o jednini ili množini). Tako se kovanica od jednog lilangena označava kao L1 a sve iznad toga slovom E. Razlog tome je što valuta kod množine ima naziv emalangeni pa onda primjerice govorimo o 50 emalangena odnosno E50. Slično je i kod lesotskog lotija.

Stoti dio lilangena je cent.

Gruzijski lari

Lari (gruzijski: ლარი, ISO 4217: GEL) je službena valuta Gruzije. Jedan lari se sastoji iz 100 tetrija. Riječ lari je stara gruzijska riječ za zalihe ili vlasništvo dok je tetri gruzijska riječ za novac iz 13. stoljeća.

Ranije valute korištene u Gruziji su maneti i abazi.

Gruzija je 1993. godine zamijenila rubalj ekvivalentnim lari bonovima. Valuta se tiskala samo u obliku novčanica, nije imala podjedinice i pretrpjela je hiperinflaciju. Postojale su novčanice od 1 do milijun larija kao i neuobičajene novčanice s apoenima od 3, 3.000, 30.000 i 150.000 larija.

Vlada Eduarda Ševardnadzea u listopadu 1995. godine ukida bonove i uvodi novu valutu - lari. Od tada je valuta stabilna. Inflacija na godišnjem nivou 2005. godine iznosila je 8,3%.

Lari nije u uporabi u Abhaziji i Južnoj Osetiji, gruzijskim pokrajinama sa separatističim težnjama.

Lari izdaje Narodna banka Gruzije.

Iranski rijal

Iranski rijal (ISO 4217: IRR) je službeno sredstvo plaćanja u Iranu. Dijeli se na 100 dinara, a ima i svoju nad-valutu: toman, koji sadrži 10 rijala.

Izdaje ga Središnja banka Irana i to u apoenima kovanica od: 50, 100, 250, 500 i 1000 rijala, te novčanica: 100, 200, 500, 1000, 2000, 5000, 10000, 20000 i 50000 rijala. Zanimljivo je da najveća novčanica od 50000 rijala vrijedi svega 3,5 eura, pa je potrebno mnogo novčanica u gotovinskom platnom prometu.

Japanski jen

Jen je valuta koja se koristi u Japanu. Široko je rasprostranjena kao rezervna valuta kao i Američki dolar i Euro. Na japanskom se izgovara kao „en“ dok je u hrvatskom pravilan izgovor jen. ISO 4217 kod za jen je JPY i 392. Latinični simbol za jen je ¥, dok se na japanskom označava pismom kanđi 円.

Jen je kao platežno sredstvo uveden u doba Meiđi vlade. Jen je zamjenio kompleksni monetarni sistem iz perioda Edo vladavine. 1871. je prihvaćeno usvajanje decimalnog sistema računanja jena (1, 圓), šena (1/100, 錢), i rina (1/1000, 厘), sa kovanicama koje su bile okrugle poput onih na zapadu. (Šen i rin su izbačeni iz upotrebe 1954. godine) Jen je službeno definiran kao 26.956 g srebra.

U periodu od 25. travnja, 1949. do 1971. godine jen je bio vezan za Američki dolar, kursom 1 dolar = 360 jena. 1971. godine došlo je do kraha Bretton Woods sistema i jen je dobio tržišni kurs.

Originalna oznaka za jen je ista kao i oznaka kineskog juana (圓 pinyin yuan2). U modernom japanskom se upotrebljava oznaka (円). Latinična oznaka za jen je ista kao i oznaka za juan sa razlikom što se na oznaci za juan nalazi jedna poprečna crta, a na oznaci za jen dvije.

U doslovnom prijevodu jen znači „okrugli predmet“, kao i juan na kineskom.

Trenutno su u opticaju sljedeće kovanice i papirni novac: kovanice od 1 jena, 5 jena, 10 jena, 50 jena, 100 jena, 500 jena i papirni novac od 1000 jena, 2000 jena, 5000 jena, 10000 jena. Trenutno je kovanica od 500 jena kovanica sa najvećom vrijednošću na svijetu.

Jugoslavenski dinar

Jugoslavenski dinar (DIN, din., d.) bila je valuta u Kraljevini Jugoslaviji, socijalističkoj Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji. Srbija ga je zamijenila srpskim dinarom, a Crna Gora eurom. Domaća oznaka valute je bila DIN, din. ili d., a jedan dinar se dijelio na 100 para.

Kineski juan

Kineski juan ili renminbi, kin. 人民币, (ISO 4217: CNY) je valuta Narodne republike Kine. Ima dvije podjedinice: jiao - 角 (1/10 juana) i fen - 分 (1/100 juana). Označava se i simbolom ¥. Kao sredstvo plaćanja koristi se i u Hong Kongu i Makau.

Prva serija novčanica renminbija izdana je u prosincu 1948. godine. Tiskane su samo novčanice, a zamijenile su razne valute koje su cirkulirale u područjima pod kontrolom komunista. U prvoj seriji izdano je čak 62 različita dizajna novčanica, a sve su povučene 1955. godine nakon što je izdana druga serija kineskog juana (renminbija). Do sada je izdavano 5 serija juana, a posljednja peta je prestavljena 1999. godine. Narodna banka Kine izdaje kovanice i novčanice u sljedećim apoenima:

kovanice: 0.01, 0.02, 0.05, 0.1, 0.5 i 1 juan

novčanice: 0.1, 0.2, 0.5, 1, 2, 5, 10, 20, 50 i 100 juana26. ožujka 2018. Kina je službeno otvorila vlastitu međunarodnu burzu nafte na kojoj će se trgovati u juanima. Projekt je najavila 1993. godine. Time je zaživio projekt petrojuana. Brazil, Rusija, Indija, Kina i JAR su vezane na ovu valutu, čime je nanesen veliki udarac petrodolaru, monopolu koji je američki dolar uživao u međunarodnoj trgovini i nastavljen je postupni proces dedolarizacije.

Konvertibilna marka

Konvertibilna marka (KM) (srp. конвертибилна марка) je zakonito sredstvo plaćanja u Bosni i Hercegovini od 1998. godine kada je zamijenila bosanskohercegovački dinar. Međunarodna oznaka za KM je BAM. Prilikom uvođenja KM, odlukom currency boarda Centralne Banke Bosne i Hercegovine svaka novčanica je bila vezana za njemačku marku, a sada je vezana za euro. Svaka izdana novčanica ima novčano pokriće u eurima. Fiksni tečaj KM je:

1 KM = 0,51129 € ili

1 € = 1.95583 KM

1 marka sastoji se od 100 feninga

Marokanski dirham

Marokanski dirham (ISO 4217: MAD) je valuta Maroka i Zapadne Sahare. Dijeli se na 100 centima.

Predstavljen je 1960. godine. Zamijenio je dotadašnji franak, koji je usporedno s dirhamom korišten kao službena valuta do 1974. godine. Banka Maroka izdaje kovanice od 1, 5, 10 i 20 santima, 1/2, 1, 2, 5 i 10 dirhama, te novčanice od 10, 20, 50, 100 i 200 dirhama.

Njemačka marka

Njemačka marka (njem. Deutsche Mark), skraćeno DM, u svakodnevnom govoru isto «D-Mark», bila je od 21. lipnja 1948. do 22. svibnja 1949. valuta zapadnog okupacijskog pojasa kao i zapadnih sektora Berlina. Nakon reforme 1948. godine u zapadnom pojasu u sovjetskom okupacijskom pojasu se uvela nova valuta također pod imenom «Deutsche Mark», koja kasnije (od 31. listopada 1951. do 31. srpnja 1964.) kao «Deutsche Mark der Deutschen Notenbank» bila valuta Istočne Njemačke.

Nakon osnivanja SR Njemačke 23. svibnja 1949. ostala je Njemačka Marka sve do 31. prosinca 2001. valuta Njemačke, Zapadnog-Berlina i nakon ujedinjenja čitave države..

Jedna marka dijelila se na 100 pfenniga. 1948. godine tijekom reforme valute njemačka marka zamjenjuje tzv. Reichsmark isto tako 1. srpnja 1990 uz ujedinjene Njemačke njemačka marka zamjenjuje tzv. Mark der DDR.

Pridnjestrovski rubalj

Pridnjestrovski rubalj je valuta koja se koristi u Pridnjestrovlju, separatističkoj oblasti Moldavije. S obzirom da Pridnjestrovlje nije međunarodno priznata država, ni njena valuta nema međunarodni kod (lokalne institucije koriste neslužbenu oznaku PRB), niti se može koristiti izvan Pridnjestrovlja. Lokalna skraćenica je "r". Jedan rubalj se dijeli na 100 kopejki.

Novac izdaje Pridnjestrovska republička banka.

Papirne novčanice se izdaju u apoenima od 1, 5, 10, 25, 50, 100, 200 i 500 rubalja, a kovani novac u apoenima od 5, 10, 25 i 50 kopejki.

Prvi put je uveden 1994. godine. Uglavnom se sastojao od pečatiranih sovjetskih i ruskih novčanica. U kolovozu 1994. uveden je drugi rubalj koji je uslijed hiperinflacije brzo izgubio vrijednost. Novi rubalj je uveden 2000. godine u vrijednosti od milijun starih rubalja.

Srpski dinar

Srpski dinar (ISO 4217: RSD, numerički kôd: 941) je valuta Republike Srbije. Kratica koja se koristi u Srbiji je din/дин. Dinar je korišten kao valuta Knjaževstva, te Kraljevine Srbije od 1868. do 1918. godine, kada je zamijenjen valutom Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca.

Dinar izdaje Narodna banka Srbije, čiji su prioriteti stabilnost cijena, te održanje ukupne financijske stabilnosti.

Turkmenistanski manat

Turkmenistanski manat, turkmenski: türkmen manat / түркмен манат, (ISO 4217: TMT) je valuta Turkmenistana. U lokalnom platnom prometu označava se simbolom m. Dijeli se na 100 tenga (tenesija).

Predstavljen je 1. studenog 1993. godine (ISO 4217: TMM), zamijenivši ruski rubalj u odnosu 500 rubalja za 1 manat. Sve novčanice imale se na prednjoj strani lik turkmenistanskog diktatora Saparmurata Nijazova. Od 1. siječnja 2009. u upotrebi je ova serija novčanica koja je zamijenila postojeće u omjeru 5000 starih manata za 1 novi.

Središnja banka Turkmenistana izdaje kovanice i novčanice u sljedećim apoenima:

kovanice: 1, 2, 5, 10, 20, 50 tenesija

novčanice: 1, 5, 10, 20, 50, 100, 500 manata

Uzbekistanski som

Uzbekistanski som, uzbečki: O‘zbek so‘m / Ўзбек сўм (ISO 4217: UZS) je valuta Uzbekistana. Dijeli se na 100 tijina.

Za vrijeme Sovjetskog saveza, Kazakstan, Kirgistan i Uzbekistan su sovjetsku valutu zvali som (ili sum) i kao takav naziv se ispisivao na poleđini novčanica ruskih rubalja uz ostale nazive za rubalj na jezicima ostalih socijalističkih sovjetskih republika. Tako je i nakon raspada SSSR-a, Uzbekistan zadržao naziv som za svoju valutu. Riječ "som" je turkijska i znači "čisto zlato".

Jedno vrijeme nakon stjecanja nezavisnosti, Uzbekistan je još koristio ruski rubalj kao svoju valutu, da bi 15. studenog 1993. predstavio vlastite novčanice. Nisu izdavane kovanice, jer je prva serija novčanica zamišljena kao "prijelazna valuta", nešto poput hrvatskog dinara. Sve su novčanice imale grb na prednjoj strani i islamsku arhitekturu na zadnjoj. Već sljedeće godine zamijenjen je novim somom, a izdane su i dvije serije kovanice. Prvotno su kovane na ćiriličnom pismu, a druga serija na latiničnom.

Kovanice i novčanice izdaje Središnja banka Uzbekistana u sljedećim apoenima:

kovanice: 1, 5, 10, 25, 50, 100 soma

novčanice: 1, 3, 5, 10, 25, 50, 100, 200, 500, 1000 soma

Čileanski pezo

Čileanski pezo, ISO 4217: CLP je valuta Čilea. Dijeli se na 100 centava, a u domaćem platnom prometu označava se simbolom $.

Današnji pezo je u opticaju od 1975. godine, a ranije je bio čileanska valuta u razdoblju 1817.-1960. Zamijenio je dotadašnji čileanski eskudo 29. rujna 1975. u odnosu 1000:1.

Novčanice i kovanice izdaje Središnja banka Čilea, i to: kovanice od 1, 5, 10, 50, 100 i 500 pezosa, te novčanice od 1000, 2000, 5000, 10000 i 20000 pezosa. Kovanice i novčanice imaju i svoje kolokvijalne nazive među Čileancima. Tako se npr. kovanice od 100 i 500 pezosa nazivaju gamba i quina, a novčanica od 1000 pezosa luka.

Švedska kruna

Švedska kruna (švedski krona) je službena valuta Švedske od 1873. Švedska kruna podijeljena je na 100 öre.

1873. švedska kruna zamijenila je dotadašnju valutu riksdaler u sklopu Skandinavske monetarne unije koja je počela djelovati 1873. godine i održala se do Prvog Svjetskog rata. Članice te unije bile su skandinavske zemlje Švedska, Danska i Norveška. Nakon raspuštanja Skandinavske monetarne unije svaka od zemalja članica je odlučila zadržati naziv postojećih valuta koje su do tada vrijedile.

Kovanica od jedne švedske krune tradicionalno sadrži lik trenutnog vladara na prednjoj strani.

Pet različitih verzija kovanice od 1 švedske krune (slijeva nadesno) :

2001. - danas : Karlo XVI. Gustav

2000. : Karlo XVI. Gustav

1976. - 1999. : Karlo XVI. Gustav

1952. - 1975. : Gustav VI. Adolf

1909. - 1950. : Gustav V. Švedski

Švicarski franak

Švicarski franak (ISO 4217 kod: CHF ili 756) je valuta Švicarske i Lihtenštajna. Izdaje ga središnja banka Švicarske, Švicarska nacionalna banka. U 2005. jedan franak vrijedio je oko 0,65 € i oko 4,7 HRK.

Manja jedinica čija je vrijednost 1/100 franka naziva se Rappen na njemačkom, centime na francuskom, centesimo na talijanskom i rap na retoromanskom jeziku.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.