Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Moldavija. Za povijesnu pokrajinu, pogledajte članak Moldavija (pokrajina).
Republika Moldavija
Republica Moldova
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
„Naš jezik je blago”
(Limba nostra-i o Comoara)
Himna
Limba noastră
Položaj Moldavije
Glavni grad Kišinjev (Chişinău)
Službeni jezik moldavski (moldavski) 1)
Državni vrh
 - Predsjednik Igor Dodon
 - Predsjednik Vlade Pavel Filip
Neovisnost od Sovjetskog saveza
27. kolovoza 1991.
Površina 135. po veličini
 - ukupno 33.843 km2
 - % vode 1,4 %
Stanovništvo 116. po veličini
 - ukupno (2002.) 4,431.570
 - gustoća 131/km2
BDP (PKM) procjena 2011.
 - ukupno 12 milijardi USD (140.)
 - po stanovniku 3373 USD (131.)
Valuta lej (100 bana)
Pozivni broj +373
Vremenska zona UTC EET (UTC+2)
EEST (UTC+3)
Internetski nastavak .md
1) Kao službeni se u pokrajinama koriste i ruski, ukrajinski i gagauški

Povijest

Prvi tragovi ljudskoga djelovanja na području Moldavije mogu se pratiti od prapovijesti. Na njezinu teritoriju živjeli su u I. tisućljeću pr. Kr. Kimerijci i Skiti, a od 300. pr. Kr. Geti i trački Dačani. Na područje Moldavije naselili su se nakon provale Huna mnogi narodi, od kojih su najpoznatiji bili Ostrogoti (oko 370–475), Anti (?–oko 560), Avari i Slaveni (V–VI. st.), Uliči i Tiverci. U IX. st. Moldavija je bila u sastavu Bugarske, koja ju je izgubila nakon provale Madžara potkraj IX. st. Usporedno s dolaskom Madžara, na područje Moldavije prodrli su Pečenezi, koji su ubrzo potisnuli Madžare prema zapadu i uspostavili svoju državu. Pošto ih je 1036. porazio Jaroslav Mudri, Moldavija je ušla u sastav Kijevske Rusije, a nakon njezina raspada polovicom XI. st. u sastav Galičko-Volinjskoga Kneževstva. Oko 1100. Moldaviju su zaposjeli Kumani, a 1240. Mongoli (Tatari). U sklopu mongolske države Zlatne Horde Moldavija je ostala do 1353., kada ju je osvojio ugarski plemić Dragoş u ime hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Za njegova nasljednika Bogdana I. osnovano je 1359. Moldavsko Kneževstvo, koje se već 1367. proširilo na Besarabiju. Za vladavine kneza Ştefana III. Velikoga (1457–1504) Moldavsko Kneževstvo obranilo se od napada Osmanlija, ali je već za njegova nasljednika Bogdana III. (1504–17) postalo osmanskim vazalnim kneževstvom. U sastavu Osmanskoga Carstva Moldavija je bila, uz kraću vladavinu vlaškoga kneza Mihaija Hrabroga (Mihai Viteazul) 1600–01. i poljsko-litavske države 1601–18., sve do 1859., doduše uz određenu autonomiju i uglavnom domaće plemstvo. U Osmanskome Carstvu Moldavsko Kneževstvo imalo je autonomni status sve do 1711., kada ga je knez Dimitrije Cantemir pokušao staviti pod rusku zaštitu. Pošto je propao taj pokušaj osamostaljenja Moldavije, Osmanlije su otada pa sve do 1821. za moldavske kneževe postavljali isključivo istanbulske Grke (Fanariote), za čije je uprave Moldavija izgubila dijelove svoga teritorija. Godine 1775. Habsburška Monarhija zaposjela je Bukovinu (sjeverni dijelovi Moldavskoga Kneževstva), a Rusija 1812. Besarabiju (istočni dijelovi Moldavskoga Kneževstva). Jedrenskim ugovorom 1829. Moldavsko Kneževstvo dobilo je, zahvaljujući ruskoj vojnoj potpori, veću političku autonomiju u Osmanskome Carstvu. Godine 1858. Moldavskomu Kneževstvu bila je vraćena Besarabija, a 1859. stupilo je u personalnu uniju s Vlaškim Kneževstvom (→ rumunjska). Nakon Berlinskoga kongresa 1878. Besarabija je ponovno bila vraćena Rusiji, u sastavu koje je ostala sve do 1918., kada su ju osvojile rumunjske postrojbe. Tijekom ruskog građanskog rata i strane intervencije, boljševici su osvojili neznatni dio Besarabije na lijevoj obali Dnjestra i na tom području osnovali 12. X. 1924. Moldavsku Autonomnu SSR u sklopu Ukrajinske SSR. Kada je 28. VI. 1940., na zahtjev vlade SSSR-a, Kraljevina Rumunjska vratila Besarabiju, stvorena je 2. VIII. 1940. Moldavska SSR, od središnjega većeg dijela Besarabije (bez pojasa Bugeac uz Crno more između Dnjestra i sjevernog rukava delte Dunava) i Moldavske Autonomne SSR. Nakon njemačkog napada na SSSR, rumunjske postrojbe ponovno su osvojile Moldaviju. U sastavu Rumunjske Moldavija je bila do 1944., kada su ju osvojile postrojbe Crvene armije.

Godine 1986., u duhu »glasnosti«, nastalo je Demokratsko gibanje (Mişcarea Democraticǎ), uskoro preraslo u Pučku frontu (Frontul Popular), koja će nametnuti 1989. prihvaćanje rumunjskoga kao službenog jezika i vraćanje na latinicu. 23. VI. 1990. Parlament u Kišinjevu donio je Deklaraciju o suverenosti Moldavske SSR. Republika je proglašena 23. svibnja 1991., a neovisnost 27. VIII. 1991; tijekom 1990–97. predsjednik je bio Mircea Ion Snegur. Od početka 1990-ih bili su izraženi zahtjevi za ujedinjenjem s Rumunjskom, dok su ruska i ukrajinska zajednica na području istočno od Dnjestra (u kojem čine oko polovice stanovništva) težile vlastitoj državnosti; 2. IX. 1990. proglasile su Pridnjestarsku moldavsku republiku, zbog čega je došlo do oružanih sukoba. Rusko-moldavskim sporazumom 1992. bilo je postignuto primirje, za nadzor kojega su bile angažirane ruske mirovne snage; u borbama 1990–92. poginulo je više tisuća ljudi. Sporan je bio i status Gagauza (turkijskoga naroda pravoslavne vjere), koji su od 1990. također tražili autonomiju (vlastitu republiku sa središtem u Komratu proglasili su 19. VIII. 1990); autonomija im je priznata 1994–95. Godine 1994. Moldavija je uspostavila vojnu suradnju s NATO-om (sudjeluje u njegovu programu Partnerstvo za mir). Sporazumom iz svibnja 1997. Pridnjestarska moldavska republika stekla je samoupravu. U 1990-ima sporna je bila granica s Ukrajinom; sporazum je postignut u kolovozu 1999. Na izborima u veljači 2001. pobijedila je Komunistička stranka (PCRM), a njezin lider Vladimir Voronin postao je predsjednik (u travnju 2001). U veljači 2002., nakon vladine odluke da i ruski postane službeni jezik, održani su veliki antikomunistički i proturuski prosvjedi u Kišinjevu. U rujnu 2006. u Pridnjestarskoj moldavskoj republici referendumom je podržana neovisnost i mogućnost pripojenja Rusiji (separatistički zahtjevi osnaženi su sukobima u istočnoj Ukrajini 2014). Do političke krize došlo je nakon izbora 2009. i 2010. kada ni PCRM ni koalicija proeuropskih liberalnih stranaka nisu uspjeli dobiti dovoljnu parlamentarnu većinu za izbor predsjednika republike. Nakon masovnih prosvjeda i nemira, u rujnu 2009. V. Voronin odstupio je s vlasti, a premijer je postao Vladimir Filat (vođa Liberalne demokratske stranke Moldavije – PLDM). Od ožujka 2012. predsjednik je nezavisni kandidat Nicolae Timofti. U svibnju 2013. premijer je postao Iurie Leancă (PLDM); od 2009. zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova i europskih integracija. Koalicija proeuropskih stranaka, predvođena PLDM-om, zadržala je vlast i nakon parlamentarnih izbora održanih potkraj 2014. Rusija je početkom 2015. u Pridnjestarskoj moldavskoj republici zadržala oko 1500 vojnika (u mirovnoj operaciji angažirano ih je oko 350). Od siječnja 2016. premijer je Pavel Filip (član Demokratske stranke; 2011–16. bio je ministar informatičkih tehnologija i komunikacija). Potkraj 2016. na predsjedničkim izborima pobijedio je Igor Dodon, vođa Stranke socijalista od 2011 (kao član komunističke stranke bio je ministar gospodarstva 2006–09., te zamjenik premijera 2008–09). Tijekom 2017. vlada podupire ustavne promjene koje bi olakšale priključenje Europskoj uniji (sporazum o pridruživanju potpisan je 2014), čemu se protivi proruski dio političke javnosti.http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41586

Zemljopis

Moldavija zauzima ravničarski kraj istočno od Karpata, uglavnom između rijeke Prut na zapadu (granica prema Rumunjskoj) i porječje Dnjestra (rumunjski Nistru) na istoku zemlje. Na jugu je reljefno otvorena prema ušću Dunava (Moldavija izlazi na Dunav u duljini od svega 500 m) i Crnomu moru. Građena je od kristaličnih stijena (granit) prekambrijske starosti prekrivenih do 6000 m debelim slojem sedimentnih stijena (pješčenjaci, gline, vapnenci). Kristalična osnova izbija na površinu samo u sjevernome dijelu zemlje. Pretežno nizinski kraj, dio Istočnoeuropske nizine, prosječne visine 147 m, raščlanjen je mnogim riječnim dolinama i uzvisinama. U središnjem dijelu, usporedno s dolinom Pruta, pruža se brežuljkasta, praporom prekrivena Srednjomoldavska uzvisina (Codri) s najvišom točkom Moldavije (Bălaneştri, 429 m). Na nju se prema istoku i sjeveroistoku nastavlja Pridnjestarska uzvisina (do 347 m). U sjevernome dijelu zemlje nalazi se nizina sa stepom Bălţi (Belci; visina 150 do 200 m) te uzvisine (do 336 m) uz rijeke Prut (erodirani vapnenački lanac Medobori-Toltri) i Dnjestar. Na jugu se prostire brežuljkasta ravnica sa stepom Budžak (Bugeac), ispresijecanom mnogobrojnim jarugama i vododerinama. Moldavija se nalazi u seizmičkom području Karpata pa se javljaju potresi s epicentrom u istočnoj Rumunjskoj.

Klima je umjereno kontinentalna, pod utjecajem zračnih masa s Atlantika sa zapada, mediteranskih s jugozapada te kontinentalnih sa sjeveroistoka. Zime su kratke i blage, a ljeta duga i topla. Srednja temperatura siječnja kreće se od –3 °C na sjeveru do 5 °C na jugu, a srpnja od 19 °C na sjeveru do 22 °C na jugu. Najniža temperatura, –36 °C, zabilježena je na sjeveru zemlje, a najviša, 41 °C, na jugu. Godišnja količina oborina kreće se između 370 mm na jugu i 560 mm na sjeveru; najviše je oborina na uzvisinama (500 do 560 mm), a najmanje u nizinama (od 450 mm do manje od 400 mm). Oborine su uglavnom u obliku ljetnih pljuskova. Prevladava vjetar sa sjeverozapada, a zimi je čest topli jugoistočni vjetar.

Moldavija ima dobro razvijenu riječnu mrežu s približno 3000 vodotoka (gustoća 0,25 km/km²) iako ih je 92% kraće od 10 km, a samo je 8 rijeka dulje od 100 km. Rijeke pripadaju slijevu Crnoga mora; teku uglavnom od sjeverozapada k jugoistoku. Glavna je rijeka Dnjestar (duga 1352 km, od čega 660 km u Moldaviji), porječju kojega pripada 56% teritorija; plovna je gotovo cijelom duljinom u Moldaviji. Najdulja je moldavska rijeka Prut (695 km od ukupno 953 km), pritok Dunava, koji odvodnjava 24% teritorija; plovna je do Leova. Najviši im je vodostaj u proljeće (topljenje snijega u Karpatima) i rano ljeto (pljuskovi). Ostatak teritorija odvodnjavaju manji pritoci Dunava i izravni pritoci Crnoga mora. Moldavija ima 57 prirodnih jezera (Beleu, Bâc, Sălaş, Dracele), ukupne površine 62,2 km², te oko 3000 umjetnih jezera od kojih su najveća Dubăsari (67,5 km²) i Costeşti-Stînca (59,0 km²).

Pod šumama, uglavnom miješanim bjelogoričnima, nalazi se 9,8% površine; prevladavaju na sjevernome brežuljkastom području. Izvorna stepska vegetacija pretvorena je na jugu zemlje u poljoprivredne površine (ukupno 67%) za uzgoj žitarica, voća i vinove loze. Pod pašnjacima je 13% površine.http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41586

Politički sustav

Prema Ustavu od 29. VII. 1994. Moldavija je parlamentarna republika. Predsjednik republike šef je države; bira ga parlament na mandatno razdoblje od 5 godina s pravom jednoga reizbora. Izvršnu vlast obnašaju predsjednik republike i vlada. Vladu i predsjednika vlade bira parlament, a potvrđuje predsjednik republike. Zakonodavnu vlast obnaša jednodomni parlament (Parlamentul). Ima 101 zastupnika koje građani biraju na općim, izravnim i tajnim izborima na razdoblje od 4 godine. Pravo je glasa opće i jednako za sve državljane s navršenih 18 god. života. Vrhovni sud pravde na vrhu je redovne hijerarhije sudbene vlasti. Poštivanje Ustava osigurava Ustavni sud koji čini 6 sudaca. Moldavija je podijeljena na 32 regije (raioane), 3 okruga (municipiul) i dvije autonomne jedinice. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 27. kolovoza (1991).http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41586

Upravna podjela

Moldadm
Moldavija - podjela

Moldavija je podjeljena na 33 distrikta, pet općina (Bălţi, Chişinău, Comrat, Tighina, Tiraspol) i dvije neovisne regije - Găgăuzija i Pridnjestrovlje.

Pridnjestrovlje je de jure dio Moldavije, a njena neovisnost nije priznata ni od jedne zemlje, iako de facto nije kontrolirana od strane moldavske vlade.

Găgăuzija je autonomna regija koja ima pravo na odcjepljenje u slučaju ujedinjenja Republike Moldavije i Rumunjske.

Stanovništvo

U Moldaviji živi 2 998 235 st. prema popisu 2014 (bez Pridnjestrovlja, odnosno tzv. Pridnjestarske moldavske republike koja nije pod kontrolom moldavske vlade, a u kojoj živi 475 665 st., 2015), od čega 209 030 st. živi u inozemstvu dulje od 12 mjeseci. Na 1 km² Moldavije bez Pridnjestrovlja živi 98,3 st. (2014; 110,9 st./km² u 2004). Najgušće je naseljen središnji, industrijski razvijeniji dio zemlje, te područja na sjeveru i jugoistoku, a najrjeđe je naseljena jugozapadna Moldavija (40 do 60 st./km²), osobito stepa Budžak (Bugeac). Stanovnici su (2014) Moldavci (73,7%; 64,5% u 2004), potomci romaniziranih Dačana, te Ukrajinci (6,5%; 13,8% u 2004), Rusi (4,0%; 13,0% u 2004), Gagauzi (4,5%), Rumunji (6,9%), Bugari (1,8%), Romi (0,3%) i dr. Rusi žive uglavnom u gradovima te u Pridnjestrovlju (Pridnjestarsko područje, istočno od Dnjestra), Ukrajinci u sjevernome dijelu zemlje, Gagauzi (turkijski narod uglavnom pravoslavne vjere) u Gagauziji (Gagausko autonomno područje) u južnoj Moldaviji i Bugari u gradu Taracliji (bugarski i ruski Taraklija) i okolici. Službeni je rumunjski jezik (do 2013. u Moldaviji se nazivao moldavskim jezikom); raširen je i ruski. Za popisa 2014. godine 55,1% stanovništva izjasnilo se da im je moldavski materinji jezik, 22,8% rumunjski, a 9,4% ruski. Stanovnici su uglavnom pravoslavci (90,1%, 2014). Od stjecanja nezavisnosti 1991. broj stanovnika se neprestano smanjuje; na području cijele Moldavije je prema popisu 1989. živjelo 4 335 360 st. (3 657 665 st. bez područja Pridnjestrovlja), a 2004. godine 3 938 679 st. (3 383 332 st. bez Pridnjestrovlja). U posljednjem međupopisnom razdoblju (2004–14) broj stanovnika (bez Pridnjestrovlja) smanjio se za čak 385 097 st. ili 11,4% (prosječna godišnja stopa pada broja stanovnika iznosi 1,14%). Zbog raspada SSSR-a, lošeg ekonomskog stanja u državi i pada životnoga standarda, stanovništvo se u velikoj mjeri iseljava, najviše u Rusiju i zemlje Europske unije (ponajviše u Italiju). Prirodni priraštaj je od početka XXI. st. stalno negativan; 2016. iznosio je –0,3‰, a rezultat je podjednakog nataliteta (10,5‰) i mortaliteta (10,8 ‰). Smrtnost dojenčadi (9,4‰, 2016) među najvećima je u Europi. Zbog smanjenoga prirodnoga priraštaja i iseljivanja mlađega, radno sposobnog stanovništva, populacija Moldavije stari: u dobi je do 14 godina 17,0% (2015; 22,4% u 2001), od 15 do 64 godine 72,3%, a starije je od 65 godina samo 10,7% (14,4% populacije 2001) stanovnika. Očekivano trajanje života za rođene 2012. iznosi 67,2 godine za muškarce, a 75,0 godina za žene. Ekonomski je aktivno 1 308 700 st. (2017), od čega je nezaposleno 3,4%. Moldavija se ubraja u europske zemlje s najvećim udjelom poljoprivrednoga stanovništva; u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu aktivno je 28,8%, u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 30,9%, a u uslužnim djelatnostima 40,3% radne snage (2017). Glavni je i najveći grad Kišinjev (rumunjski Chişinău) s 469 402 st. (2014; 589 446 st. za popisa 2004). Ostali su veći gradovi (2014) Bălţi (Belci, Bel’cy) s 97 930 st., Ungheni s 30 804 st. i Cahul s 30 018 st. U gradovima živi samo 38,2% st. (2014; 46,6% za popisa 1989. za cijeli teritorij Moldavije) pa se Moldavija ubraja među najslabije urbanizirane europske države. U Pridnjestrovlju (tzv. Pridnjestarska moldavska republika) su veći gradovi (2015) Tiraspol (Tiraspolj) sa 129 367 st., Bender (Tighina) s 91 197 st. i Rîbnița s 45 400 st.[1]

# Narodnost Moldavija % Mold. Pridnjestrovlje % Pridnj. Ukupno %
1. Moldavci 2,564.849 75,8 % 177.156 31,9 % 2,742.005 69,6 %
2. Ukrajinci 282.406 8,3 % 159.940 28,8 % 442.346 11,2 %
3. Rusi 201.218 5,9 % 168.270 30,3 % 369.488 9,4 %
4. Gagauzi 147.500 4,4 % 11.107 2,0 % 158.607 4,0 %
5. Rumunji* 73.276 2,2 % / / 73.276 1,9 %
6. Bugari 65.662 1,9 % 11.107 2,0 % 76.769 1,9 %
7. Ostali 48.421 1,4 % 27.767 5,0 % 76.188 1,9 %
8. Ukupno 3,383.332 100 % 555.347 100 % 3,938.679 100 %

U vjeri prevladavaju pravoslavci (95 % stanovništva).

Religija Sljedbenici % od ukupnog
Pravoslavci 3,158,015 95,5 %

Nove protestantske vjere

Baptisti
Adventisti sedmog dana


32.754
13.503

1,83 %
0,99 %
0,41 %

Tradicionalne protestantske

Evangelici
Reformisti


1429
1190

0,19 %
0,04 %
0,04 %

Rimokatolici 4645 0,14 %
Muslimani 1667 0,05 %
Ostale vjere 25.527 0,77 %
Agnostici 33.207 1 %
Ateisti 12.724 0,38 %

Gospodarstvo

Nakon stjecanja neovisnosti 1991. Moldavija je tijekom 1990-ih bila u gospodarskoj depresiji (raspadom Sovjetskog Saveza BDP je smanjen 50%). S reformama je slijedio postupni ekonomski rast, te je vrijednost BDP-a uvećana s 1,1 milijarde USD (1999) na 7,9 milijarda USD (2013). Postupno je smanjen i udjel siromašnog stanovništva s 30,2% (2006) na 9,6% (2015). Godine 2016. ostvaren je BDP u vrijednosti od 6,7 milijarda USD; BDP po stanovniku iznosio je oko 1900 USD (među najmanjima je u Europi). U sastavu BDP-a vodeći je udjel uslužnoga sektora (64,8%), a potom slijedi industrija (29%) i poljoprivreda (14,2%). Poljoprivrednu ponudu čine voće i povrće, vino, duhan i dr. Industrija je pretežno prehrambena (šećer, ulje i dr.) i tekstilna, uz proizvodnju poljoprivrednih strojeva i kućanskih aparata. Stopa nezaposlenosti je 4,3% (2017); ekonomski su značajne doznake zaposlenih u inozemstvu. Vrijednost izvoza 2017. bila je 1,7 milijarda USD (1,5 milijarda USD, 2016), a uvoza četiri milijarde USD (3,6 milijarda USD, 2016). Izvozi uglavnom prehrambene proizvode, tekstil i poljoprivrednu tehniku, a uvozi najviše naftu, plin, derivate, ugljen, strojeve i opremu, kemikalije, tekstil i dr. Vodeći vanjskotrgovinski partneri (2016) su Rumunjska (25,5% izvoza i 13,7% uvoza), Rusija (11,6% izvoza i 13,3% uvoza), Italija (9,9% izvoza i 7% uvoza), Njemačka (6,3% izvoza i 7,9% uvoza), Kina (9,8% uvoza), Ukrajina (9,5% uvoza) i dr. Veličina javnoga duga je 43,4% BDP-a (2017). Godine 2001. Moldavija je postala članica Svjetske trgovinske organizacije, a 2014. je s Europskom unijom potpisala sporazum o pridruživanju.[2]

Promet

Željeznička mreža duga je 1151 km (2016); glavna je pruga koja povezuje Ukrajinu s Rumunjskom prolazeći kroz moldavske gradove Tiraspol, Kišinjev i Ungheni. Cestovna mreža duga je 9386 km (2016). Riječni promet razvijen je uglavnom na Dnjestru te manjim dijelom na Prutu (do Leova); plovidbeni put dug je 561 km (2016). Glavna je moldavska luka Giurgiuleşti, otvorena 2006., na lijevoj obali Dunava, 133,8 km od njegova ušća; pristupačna je za prekooceanske brodove. Glavna je međunarodna zračna luka kraj Kišinjeva (promet 2,2 milijuna putnika, 2016).[3]

Galerija

Stefan Chisinau

Stefan Chisinau

Moldavian orthodox church

Moldavska pravoslavna crkva

Izvori

   
Portal:Europa
Portal:Europa

Ostali projekti

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Moldavija
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Moldavija
Gnome-globe.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Moldavije
Wiktionary-logo.svgPogledajte rječničku natuknicu Moldavija u Wječniku, slobodnom rječniku.


P countries.png Nedovršeni članak Moldavija koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

.md

.md je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Moldovu. Domenom upravlja MoldData S.E.

Administrativna podjela Moldavije

Moldavija je podijeljena na 37 podnacionalnih jedinica koje uključuju 32 distrikta.

tri općine:

jedan autonomni teritorij:

Gagauzijajednu teritorijalnu jedinicu:

PridnjestrovljeKonačni status Pridnjestrovlja nije riješen, regija nije pod kontrolom moldavskih vlasti. Gradovi Comrat i Tiraspol također imaju status općine, ali nisu među prvom podjelom jedinica u Moldaviji. Oni su sjedišta Gagauzije i Pridnjestrovlja.

Moldavija ima ukupno 982 inkorporiranih mjesta (de jure sa 982 gradonačelnika i 982 mjesna odbora), od kojih 5 imaju status općine, 61 ima status grada te 916 sela sa statusom naselja. Oni pokrivaju cijelo područje zemlje. Još 699 sela su premala da imaju zasebnu administraciju, te su dio bilo gradova (40 njih) ili općina (659). To čini ukupno 1.681 lokalitet, svi su osim dva naseljeni. Kišinjev, Bălţi i Bender su kao općine i teritorijalna jedinica prve razine omogućuju svojim predgrađima selima koji su dovoljno veliki da imaju vlastitog gradonačelnika i mjesni odbor. Za razliku od toga sela koja su administrativno dio ostalih gradova nemaju autonomiju.

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Dunav izvire u Schwarzwaldu (šumovit planinski kraj u pokrajini Baden-Württemberg, na jugozapadu Njemačke), spajanjem rječica Brigacha i Brega, u mjestu Donaueschingenu. Dunav dalje teče prema istoku, kroz nekoliko glavnih gradova u središnjoj i istočnoj Europi (Beč, Bratislava, Budimpešta i Beograd), te nakon 2857 km, na obali Crnog mora, tvori deltu u Rumunjskoj i Ukrajini, koja se nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a.

Dunav je kroz povijest, a i danas, uvijek bio važan međunarodni plovni put. Dunav je dugo vremena bio i sjeveroistočna granica starorimske države. Rijeka danas teče kroz ili čini granicu deset država, a to su redom od izvora prema ušću: Njemačka (7,5 %), Austrija (10,3 %), Slovačka (5,8 %), Mađarska (11,7 %), Hrvatska (4,5 %), Srbija (10,3 %), Bugarska (5,2 %), Rumunjska (28,9 %), Moldova (1,7 %) i Ukrajina (3,8 %). U riječni sustav Dunava spada i devet drugih država: Italija (0,15 %), Poljska (0,09 %), Švicarska (0,32 %), Češka (2,6 %), Slovenija (2,2 %), Bosna i Hercegovina (4,8 %), Crna Gora, Makedonija i Albanija (0,03 %).

Gospodarstvo Moldavije

Moldavija je zemlja u istočnoj Europi. Omeđena Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu, bez izlaska na more. Unatoč poboljšanjima u gospodarstvu, Moldavija i dalje najsiromašnija europska zemlja.

Moldaviji blizini Crnog mora daje blagu klimu i sunčano vrijeme. Plodno tlo pogodno je za uzgoj pšenice, kukuruza, ječma, duhana, šećerne repe i soje. Široko je rasprostranjeno govedarstvo i pčelarstvo. Najpoznatiji moldavski proizvod je vino, osim vina Moldavija proizvodi liker i pjenušac. Također je poznata po proizvodnji sjemenki suncokreta, orasima, jabukama i ostalim voćem. To sve čini ovo područje idealno za poljoprivredu i prehrambenu industriju koja čini oko 40% BDP-a zemlje.

Moldavija je doživjela gospodarske teškoće, kao i mnoge druge bivše sovjetske republike, ali nakon 2000. godine ima stabilan gospodarski rast. Od osamostaljenja do 2000. godine Moldavija je zabilježila samo jednu godinu pozitivan rast BDP. Inflacija je bila preko 105% u 1994. da bi 2002. godine bila samo 4,4%. Zbog devalvacije ruske rublje 1998. i suše 2003. inflacija je bila povećana. Privatizacijski rezultati 2004. godine nisu bili značajni. Privatizirano je nekoliko manjih tvrtki i jedna vinarija, ali vlada je odgodila na neodređeno vrijeme privatizaciju nekoliko većih državnih poduzeća, uključujući i dvije koje distribuiraju električnu energiju. Sporadična i neučinkovita provedba zakona, ekonomska i politička neizvjesnosti obeshrabrili su priljev izravnih stranih ulaganja. 70% od ukupne električne energije koja se potroši u Moldaviji je uvezen iz Ukrajine, a samo 30% se proizvodi u Moldaviji.

Grb Moldavije

Grb Moldavije sastoji se od orla koji drži križ u kljunu, a u kandžama žezlo i grančicu. Orao na grudima nosi štit s glavom tura (izumrli europski bizon), tradicionalnim simbolom Moldavije. Iznad glave je osmerokraka zvijezda, desno heraldička ruža, a lijevo polumjesec. Grb se pojavljuje na sredini moldavske zastave.

Grb je veoma sličan rumunjskome, što se može objasniti velikom povezanošću dvaju zemalja.

Istočna Europa

Istočna Europa europska je regija koju čine države:

Bjelorusija

Moldavija

Ukrajina

europski dio Ruske Federacije (prostor zapadno od planine Ural)

europski dio Kazahstana (prostor zapadno od rijeke Embe, u nekim izvorima zapadno od rijeke Ural)Do kraja 1980-ih te zemlje su politički i gospodarski bile podređene SSSR-u, a danas se nalaze u procesu gospodarske i demografske tranzicije.

Zemlje Istočne Europe udaljene su od svjetskih prometnih i trgovinskih tokova, osobito Moldavija i Bjelorusija koje nemaju izlaz na more, ali kroz njih, te kroz Ukrajinu prolaze važni prometni pravci koji povezuju Rusku Federaciju sa Srednjom Europom. Tri su prometna pravca:

pravac sjeverni dio Srednje Europe - Istočna Europa (Berlin - Moskva)

južni dio Srednje Eurpe - Istočna Europa s odvojkom prema sjevernom i srednjem Jadranu

Istočna Europa - Egejsko more (Sankt Peterburg - Kijev - Kišinjev - Bukurešt - Egejsko more)Važni su i unutrašnji plovni putevi, osobito plovni put rijeke Volge kojim su spojeni Bijelo more, Baltičko more, Crno more, Azovsko more te Kaspijsko jezero.

Jugoistočna Europa

Jugoistočna Europa je zemljopisni i geopolitički dio Europe čiji se prostor pruža prema jugu i istoku od Panonske nizine, a okružen je dijelom Jadranskog mora, Jonskim, Egejskim i Mramornim morem te dijelom Crnog mora. Države koje bi pripadale ovom prostoru su:

Albanija

Bosna i Hercegovina

Bugarska

Crna Gora

Grčka

Kosovo

Rumunjska

Sjeverna Makedonija

Srbija

Uvjetno:

Republika Cipar

Republika Moldavija

Turska (istočna Tračka)

Ukrajina (područje Budžaka – južna Besarabija)

Limba noastră

Limba Noastră je od 1994. godine nacionalna himna Republike Moldavije

Stihove je napisao Alexei Mateevici (1888-1917), a glazbu je skladao Alexandru Cristea (1890-1942). Originalna poema sadrži 12 kitica, od kojih je 5 iskorišteno za himnu. Ovih 5 kitica je podebljano.

MD

MD međunarodna registracijska oznaka za cestovna vozila, koju od 1992. godine koristi Moldavija. Oznaka se upotrebljava u cestovnom prometu i mora biti nalijepljena na cestovnom vozilu prilikom ulaska u druge države.

8. studenog 1968. godine u Beču je potvrđen "Međudržavni zakon o razvrstavanju prepoznatljivih oznaka", koji se naknadno dopunjavao nastankom novih država.

Nedovršeni članak MD koji govori o prometu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Moldavija (pokrajina)

Moldavija (moldavski jezik: Moldova, stariji naziv: Moldavska) je povijesno slavensko-romanska regija, nakon 14. stoljeća formirana kao romanizirana Kneževina sa sve većom rumunjskom populacijom. U 8. i 9. stoljeću, na još neimenovanom prostoru Moldavije koji obuhvaća prostor između Karpatske planine i južnog dijela rijeke Dnister, živjela su dva slavenska plemena: Tiverci na širem prostoru regije, i Bijeli Hrvati na krajnjem sjeverozapadu. Ova dva plemena iz istih krajeva bit će potisnuta prema ukrajinskim, rumunjskim i drugim prostorima provalom euroazijskih naroda nakon 9., 10. i 11. stoljeća. Nakon navale Mongola i pada Kijevske Rusi u 13. stoljeću, taj je prostor u većini naseljen rumunjskim stanovništvom koje će u sljedećem razdoblju formirati »Kneževinu Moldaviju«.

Moldavska nogometna reprezentacija

Moldavska nogometna reprezentacija je nacionalni nogometni sastav Republike Moldavije, pod vodstvom Nogometnog saveza Moldavije (rum. Federaţia moldovenească de fotba). Raspadom Sovjetskoga Saveza, Moldavija je svoju prvu utakmicu od nezavisnosti odigrala u srpnju 1991. protiv reprezentacije Gruzije.

Moldavija je punopravna članica UEFA i FIFA, kontinentalnih i međunarodnih nogometnih saveza, te nosi Fifin kod - MDA. Službeni domaći stadion je Zimbru stadion u Chişinău. Najniži rang na FIFA-inoj ljestvici, Moldavija je imala u svibnju 1994. (149. mjesto), dok je najviši rang postignut u travnju 2008. (37. mjesto). Najviši rang prema Elo ljestvici Moldavija je imala u veljači 2008. - 86. mjesto, dok je trenutno reprezentacija Moldavije 124.

Moldavska vaterpolska reprezentacija

Moldavska vaterpolska reprezentacija predstavlja državu Moldaviju u međunarodnom muškom vaterpolu. Nema nijedan nastup ni na jednom velikom natjecanju.

Moldavski lej

Moldavski lej (moldavski: leu moldovenesk, ISO 4217: MDL) je službena valuta Republike Moldavije. Jedan lej se sastoji od 100 bana. Dobio je ime po rumunjskoj novčanoj jedinici. Uveden je 29. studenoga 1993. godine kada je zamijenio privremene kupone. Umjesto moldavskoga leja, u separatističkoj moldavskoj pokrajini Pridnjestrovlje se koristi pridnjestrovski rubalj kao sredstvo plaćanja.

Novac izdaje Moldavska narodna banka.

Papirne novčanice se izdaju u apoenima od 1, 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 leja, a kovanice u apoenima od 1, 5, 10, 25 i 50 bana.

Kao i u mnogim drugim zemljama Istočne Europe jake strane valute se koriste paralelno s lejem. Prvenstveno američki dolar i euro.

Pjesma Eurovizije 2005.

Eurovizija 2005. je bila pedeseta Eurovizija. Održavala se u Palači sportova u ukrajinskom glavnom gradu Kijevu. Pobijedila je Grčka s pjesmom "My Number One", koju je pjevala Helena Paparizou i osvojila 230 bodova. Druga je bila Malta sa 192 boda.

Polufinale se održalo 19. svibnja, a finale 21. svibnja 2005. Službeni logo natjecanja bio je natpis "Eurovision" sa srcem umjesto v u kojem je ukrajinska zastava. Domaćin Eurovizije u Kijevu je bila Ukrajinska nacionalna televizija, koju su predstavljali Maria Efrosinina i Pavlo Shylko. Pobjednica Eurovizije 2004. Ruslana otvorila je natjecanje, dok su najpoznatiji Ukrajinski boksači Vitalij i Volodimir (Vladimir) Kličko otvorili televoting.

Debitanti su bili Bugarska i Moldavija, a Mađarska se vratila u natjecanje nakon odlaska 1998. godine. Libanon je skoro sudjelovao sa pjesmom Quand Tout S'Enfuit, koju je trebala pjevati Aline Lahoud, ali na kraju nije nastupila. Izravno u finale se kvalificiralo najbolje plasiranih deset zemalja s Pjesme Eurovizije 2004. te Španjolska, Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi

Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi čini UNESCO-va nematerijalna svjetska baština europskih država, prema abecednom redu i godini upisa. Oznakom (*) je označena nematerijalna baština na popisu hitne zaštite UNESCO-a.

Rumunjski jezik

Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najsnažniji iz grane istočnoromanskih jezika. Materinji je jezik za oko 23.351.000. ljudi, a ima status službenog jezika u Rumunjskoj, Moldaviji i Autonomnoj Pokrajini Vojvodini (uz srpski, hrvatski, mađarski, slovački i rusinski).

Rumunjski jezik ima više dijalekata među kojima su moldavski (Zapadna Moldavija), vlaški, transilvanijski, banatski i bajaški.

Zajednica neovisnih država

Zajednica neovisnih država (Zajednica nezavisnih država, ZND), gospodarski, politički i ekonomski savez 12 bivših sovjetskih republika. Stvorena je 8. prosinca 1991. godine sporazumom Rusije, Bjelorusije i Ukrajine, kojima su se 21. prosinca iste godine pridružili Armenija, Azerbajdžan, Kazahstan, Kirgistan, Moldavija, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan. ZND-u se 1993. godine pridružila i Gruzija, ali je nakon rata sa Rusijom 2008. napustila savez.Sjedište organizacije je u Minsku.

Zastava Moldavije

Zastava Moldavije je trobojka, s tri vertikalna polja (od jarbola) plave (azure), žute (or) i crvene (gulos) boje. Na sredini žutoga polja nalazi se moldavski grb. Omjer je 1:2. U ovom obliku je službeno usvojena 27. travnja, 1990.

Zastava Rumunjske

Zastava Rumunjske je trobojka s tri jednaka vertikalna polja (od jarbola) plave, žute i crvene boje. U ovom obliku je službeno usvojena 27. prosinca 1989. godine.

Smatra se da tri boje predstavljaju tri rumunjske provincije: Transilvaniju, Vlašku i Moldaviju. Zastave kraljevine i komunističke Rumunjske imale su odgovarajuće državne grbove na žutom polju. Identičnu zastavu s državnim grbom na žutom polju danas ima Moldavija.

Države u Europi
Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA)
Zastava CEFTA-e
Zajednica Neovisnih Država (ZND)
Zastava ZND
Latinska unija

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.