Meksiko

Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku sa Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev. Po ustavnom uređenju, Meksiko je federalna republika koja se sastoji od 31 savezne države i jednog federalnog distrikta (México, D. F.) koji je 31. siječnja 2017. prestao postojati pa je glavni grad proglašen 32. saveznom državom pod imenom Ciudad de Mexico[2] (eng. Mexico City, hrv. Grad Meksiko).

S površinom od gotovo 2 milijuna kvadratnih kilometara, Meksiko je peta država po veličini u Americi i četrnaesta u svijetu. Po ukupnom broju stanovnika, Meksiko se nalazi na jedanaestom mjestu najnaseljenijih zemalja svijeta, a po broju izvornih govornika španjolskog nalazi se na prvom mjestu.

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Meksiko. Za druga značenja, pogledajte Meksiko (razdvojba).
Sjedinjene Meksičke Države
Estados Unidos Mexicanos
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
nema
Himna
Himno Nacional Mexicano
Položaj Meksika
Glavni grad Ciudad de México
Službeni jezik Nijedan. Španjolski i 62 indijanska jezika ravnopravni su jezici na cijelom području Meksika.1
Državni vrh
 - Predsjednik Andrés Manuel López Obrador
Neovisnost od Španjolske
16. rujna 1810.
Površina 14. po veličini
 - ukupno 1.972.550 km2
 - % vode 2,5 %
Stanovništvo 11. po veličini
 - ukupno (2017.) 123.675.325[1]
 - gustoća 61/km2
BDP (PKM) procjena 2005.
 - ukupno 1.191 bilijuna $ (13.)
 - po stanovniku 10,186 $ (64.)
Valuta meksički peso (100 centava)
Pozivni broj +52
Vremenska zona UTC -6 do -8
Internetski nastavak .mx
1Ustav ne određuje službeni jezik. Općim zakonom o jezičnim pravima indijanskih naroda propisuje se da su svi indijanski jezici koji se govore nacionalni jezici i uživaju ravnopravnost na cijelokupnom području Meksika.

Povijest

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Meksika

Pretkolumbovsko razdoblje

Chichen Itza 3
Arheološka nalazišta, Chichén-Itzá.

Smatra se da su prvi ljudi na Meksičku visoravan došli prije 40.000 godina. Dugo vremena su se bavili lovom i skupljanjem plodova. Prije 9000 godina su počeli uzgajati kukuruz. Nakon toga je došlo do formiranja prvih civilizacija. Od 1800. g. p. K. su se razvile razne indijanske kulture kao što su: Olmeci, Izapa, Maje, Zapoteci, Huasteci, Tarascan, Tolteci i Azteci. Razvili su značajna dostignuća u matematici i astronomiji. Glavni grad Azteka Tenochtitlan je 1500. bio najveći grad na svijetu s oko 350.000 stanovnika.

Španjolska kolonizacija

Motecuzoma Xocoyotzin.jpeg
Montezuma

Španjolci su u Meksiko došli 1519, a do 1521. su osvojili Tenochtitlan i srušili državu Azteka. 1535. je osnovano Vicekraljevstvo Nova Španjolska (prva španjolska kolonija u Americi). Obuhvaćalo je teritorij od Britanske Kolumbije u današnjoj Kanadi do Nikaragve. Kralj Karlo V. je imenovao Antonija de Mendoza prvim potkraljem. Španjolci su uništavali domorodačke svetinje i podizali crkve i samostane, ali su zabilježene i pojave miješanja i povezivanja starih vjerovanja s kršćanstvom. Mit o Quetzalcoatlu prilagođen je kršćanskoj viziji sv. Tome Apostola, a religiozni misterij Tonantzine poistovjetio se s Gospom Guadalupe. Kad se 1531. godine jednom domorocu između mjesta Pueble i Tlaxcale ukazalo priviđenje boga Quetzalcoatla, pernate zmije kako leti, Španjolci su na tom mjestu sagradili novu crkvu nazivajući ju Sv. Toma/Quetzalcoatl. Iste godine pojavila se Gospa Guadalupe u gradu Meksiku, pa je na tom mjestu sagrađena mala kapela kojoj je kasnije pridodano ime Tonantzin/Guadalupe, zajedničko svetište obiju naroda. Na taj način je kršćanstvo ulazilo u domorodačke zajednice i nastajao religiozni sinkretizam. Redovnici su staru astečku školu preuredili u učilište Santa Cruz de Tlatelolco.[3] Godine 1959. pod vodstvom Angel Marie Garibaya i Miguela Leona Portille tiskao se časopis Estudios de Cultura Nahuatl, u kojemu su predstavljeni istraživački radovi s različitih područja astečke kulture.

Nezavisnost

16. rujna 1810. je Miguel Hidalgo y Costilla proglasio nezavisnost Meksika u mjestu Dolores kod Guanajuata. Prvu skupinu je formirao buntovnik Miguel Hidalgo y Costilla. Potkraljevski kapetan je bio Ignacio Allende, Šef policije Juan Aldama i "La Corregidora" Josefa Ortiz de Domínguez. Španjolski plemić y Costilla i njegovi preostali vojnici su uhvaćeni u državi Jalisco. Suđeno mu je na sudu za inkviziciju, a proglašen je krivim za izdaju. Bio je pogubljen od plamena odjeljenja u Chihuahuau 31. srpnja 1811. Nakon smrti oca španjolskog plemića y Costilla, rukovodstvo revolucionarne vojske je preuzeo svećenik José María Morelos. Pod njegovim vodstvom gradovi Oaxaca i Acapulco su bili zauzeti. 1813. Kongres u Chilpancingou je sazvan 6. studenog te godine i potpisao je prvi službeni dokument o nezavisnosti. 1815. Morelosa su zarobile španjolske kolonijalne vlasti, suđeno mu je za izdaju i pogubljen je u San Cristóbalu Ecatepecu 22. prosinca. Ropstvo je ukinuto 1829. godine.[4]

Druga polovica 19. stoljeća, 20. i 21. stoljeće

Prva republika i odvajanje Teksasa

Drugi predsjednik Meksika Visent Gerero je pobjedio na izborima, iako većina stanovništva nije bila za njega. Meksički ustav je bio sličan američkome, ali većini stanovništva nije bilo omogućeno glasanje. Konzervativna partija je potakla revoluciju pod vodstvom generala Bustamantea, koji postaje predsjednik 1830. Federalisti su zamolili generala Antonija Lopeza de Santa Anu da zbaci Bustamantea.

Nakon uspješnog preokreta održani su izbori, na kojima general Santa Ana 1832. postaje predsjednik. General Santa Ana je bio predsjednik nekoliko puta, stalno mijenjajući političke stranke. Tijekom 1834. ukinuo je savezni ustav, izazivajući pobune na Yucatanu i najsjevernijim teritorijama u Teksasu. Oba teritorija su tražila nezavisnost. Poslije pregovora Yucatan se vraća pod meksički suverenitet. Stanovnici Teksasa su bili predvođeni uglavnom od strane naseljenika, koji su govorili engleski. Teksas se osamostalio 1836., a 1845. je postao dio SAD-a.

Rat sa SAD-om

SAD su 1846. prihvatile teksašku želju da postanu dio SAD i šalju vojsku u Teksas, da osiguraju novi teritorij. Meksiko je zahtijevao da se vojska SAD-a povuče iz Teksasa. Smatrao je to miješanjem SAD-a u unutrašnje poslove, jer Meksiko nije priznao nezavisnost Teksasa. Meksička vojska je napala, ubila nekoliko američkih vojnika, zarobila jedan odred vojnika. Američki predsjednik je tražio od Kongresa sa se krene u rat, što je Kongres izglasao 13. svibnja 1846. Meksiko je proglasio rat 23. svibnja 1846. Tijekom Meksičko-američkog rata (1846.-1848.) Meksiko je poražen. Vojska SAD-a je zauzela meksički glavni grad Meksiko i mnoge druge dijelove Meksika.

Rat je završen Ugovorom iz Guadalupe Hidalga, po kome su SAD kupile uglavnom prazne sjeverne teritorije za 15 milijuna dolara. Tijekom sljedećih desetljeća Amerikanci su nastanili te teritorije i stvorili su niz država: Kalifornija, Nevada, Utah, velik dio Arizone, Novi Meksiko i Colorado. Poluotok Baja California nije bio uključen u taj ugovor.

Borba za vlast

U Meksiku na vlast dolaze liberali. 1857. je proglašen novi ustav prema kojem katoličanstvo prestaje biti jedina vjera. Konzervativci su se pobunili i pokrenuli tzv. Reformski rat 1857.-1861. Tijekom rata su postojale dvije vlade, konzervativna u Mexicu i liberalna u Veracruzu. Nakon rata su pobijedili liberali (predsjednik Benito Juárez).

Nakon toga je Francuska intervenirala u Meksiku u korist konzervativaca i dovela na vlast hasburškog nadvojvodu Ferdinanda Maximilijana kao cara Meksika. SAD podržava svrgnutog predsjednika Juareza koji je 1862. pobijedio Maximilijana. Time je Meksiko ponovo postao republika. 1864. se uz francusku pomoć na vlast vratio car, a 1867. je ponovo vraćena republika i Maximilijan je ubijen. 1876. dolazi na vlast presjednik Porfirio Diaz koji je vladao do 1911.

1910. su održani izbori nakon kojih kandidat Francisco Madero smatra da su lažirani i pokreće revoluciju protiv Diaza. Vođe revolucije su bili Emiliano Zapata na jugu i Pancho Villa na sjeveru. 1911. je Diaz podnio ostavku, ali je došlo do borbi za vlast između Madera, Zapate i Ville. Svi oni su ubijeni u borbama.

1920. je na vlast došao Álvaro Obregón. On je postigao koncenzus u državi i borbe su prestale. 1929. je presjednik postao Plutarco Elias Calles. On je osnovao Nacionalnu revolucionarnu partiju koja je ostala na vlasti sve do kraja 20. st. U razdoblju do 2. svj. rata dolazi do gospodarske krize, a nakon rata se smjenjuju razdoblja krize i gospodarskog rasta. Od 1994. dolazi do pobune Indijanaca u pokrajini Chiapas. Iste godine Meksiko ulazi sa SAD-om i Kanadom u Zonu slobodne trgovine NAFTA. 2000. nakon 60 godina na vlast dolazi oporba (predsjednik Vicente Fox). Od 2006. vlada Felipe Calderón koji je iste godine poveo rat protiv narko-kartela.

Politika

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Politika Meksika

Prema Političkom ustavu Sjedinjenih Meksičkih Država (španj. Constitución Política de los Estados Unidos Mexicanos ), usvojenim 5. veljače 1917., Meksiko je demokratska, predstavnička i savezna republika koja se sastoji od trideset i jedne slobodne i suverene države i jednog federalnog distrikta kao glavnog grada, sjedišta savezne vlade. Savezna tijela ustrojena su po načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.

Na čelu izvršne vlasti je predsjednik Republike (predsjednički sustav vlade). Predsjednik Republike je šef države, istovremeno i šef vlade, a također i vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Mandat predsjednika Republike traje šest godina i ne postoji mogućnost ponovnog obnašanja dužnosti. Predsjednik se bira na općim i neposrednim izborima. Od 2006. godine predsjedničku dužnost obnaša Felipe Calderón. Predsjednik imenuje državne tajnike i druge članove svog kabineta (tj. vlade). Osim toga, imenuje meksičke veleposlanike, ima ovlast sklapanja međunarodnih ugovora, ima pravo veta na zakone izglasane u Kongresu, predlaže kandidate za članove Vrhovnog suda pravde (ministre). Također ima ovlast donošenja predsjedničkih dekreta.

Zakonodavnu vlast obavlja Kongres Unije (španj. Congreso de la Unión), koja se sastoji od dva doma: Dom senatora (La Cámara de Senadores) (gornji dom) i Dom zastupnika (donji dom).

Na čelu sudbene vlasti nalazi se Vrhovni sud pravde (Suprema Corte de Justicia de la Nación). Sudbenu vlast čine i niži te specijalni sudovi. Vrhovni sud sastoji se od 11 ministara koje bira Kongres. Mandat ministara traje petnaest godina.

Savezne države

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Savezne države Meksika

Sjedinjene Meksičke Države su federacija koja se sastoji od trideset i jedne slobodne i suverene države (španj. estado). Federalni distrikt (španj. distrito federal) ne pripada niti jednoj saveznoj državi, već cijelokupnom savezu, te je on glavni grad i sjedište savezne vlade.

Politička podjela Meksika
México División Política con nombres
Federalna jedinica Stanovništvo (2005.) Površina (km2) Glavni grad
Sjedinjene Meksičke Države 103.088.000 1.959.248 México, D.F.
1. Aguascalientes 1.065.416 5.625 Aguascalientes
2. Baja California 2.842.000 71.546 Mexicali
3. Baja California Sur 517.000 73.943 La Paz
4. Campeche 751.000 57.727 San Francisco de Campeche
5. Chiapas 4.256.000 73.681 Tuxtla Gutiérrez
6. Chihuahua 3.238.000 247.487 Chihuahua
7. Coahuila de Zaragoza 2.475.000 151.445 Saltillo
8. Colima 562.000 5.627 Colima
9. Durango 1.489.000 123.367 Victoria de Durango
10. Guanajuato 4.893.000 30.621 Guanajuato
11. Guerrero 3.116 000 63.618 Chilpancingo de los Bravo
12. Hidalgo 2.334.000 20.856 Pachuca de Soto
13. Jalisco 6.652.000 78.630 Guadalajara
14. México 14.161.000 22.333 Toluca de Lerdo
15. Michoacán de Ocampo 3.988.000 58.667 Morelia
16. Morelos 1.605.000 4.892 Cuernavaca
17. Nayarit 943.000 27.862 Tepic
18. Nuevo León 4.164.000 64.203 Monterrey
19. Oaxaca 3.522.000 93.343 Oaxaca de Juárez
20. Puebla 5.391.000 34.251 H. Puebla de Zaragoza
21. Querétaro Arteaga 1.593.000 11.658 Santiago de Querétaro
22. Quintana Roo 1.134.000 42.535 Chetumal
23. San Luis Potosí 2.412.000 61.165 San Luis Potosí
24. Sinaloa 2.610.000 57.331 Culiacán Rosales
25. Sonora 2.384.000 179.516 Hermosillo
26. Tabasco 2.013.000 24.747 Villahermosa
27. Tamaulipas 3.020.000 80.148 Ciudad Victoria
28. Tlaxcala 1.061.000 3.997 Tlaxcala de Xicohténcatl
29. Veracruz de Ignacio de la Llave 7.081.000 71.856 Xalapa de Enríquez
30. Yucatán 1.803.000 39.671 Mérida
31. Zacatecas 1.357.000 75.416 Zacatecas
32. Distrito Federal 8.670.000 1.484

Ekonomija

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Ekonomija Meksika

Stanovništvo

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Stanovništvo Meksika

Etničke grupe

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Etničke grupe Meksika

Indijanci su podijeljeni po brojnim plemenima što jezično pripadaju porodicama Mayan, Juto-astečki (jezična porodica), Hokan i drugima koji su manje zastupljeni. Plemena Meksika su: Acaxee (s: Acaxee, Sabaibo, Tebaca, Papudo, Tecaya), Achire, Acolhua, Aguacatec, Ahome, Aibine, Akwa’ala, Amuzgo, Aripa, Aztec (s: Acolhua, Tlacopan, Tenochca), Baciroa, Bagaces, Baimena, Bamoa, Cahita (s: Bamoa, Cinaloa, Mayo, Tehueco, Yaqui i Zuaque), Carrizo, Cazcan (s: Coca, Tecuexe, Cazcan), Chañabal, Chatino, Chiapanec, Chicomuceltec, Chinantec (s: Hume i Wahmi), Chinarra, Chinipa, Chizo, Chocho, Chol, Chontal, Cinaloa, Coahuiltec (s Hume), Coano, Coca, Cochimi, Cocomacaque, Cocopa (dijelom), Colotlan, Comanito, Comecrudo, Comopori, Concho, Conicari, Cora (s: Coano, Huaynamota, Zayahueco), Cora, Cuahcomeca, Cuicatec, Cuitlatec, Cuyuteca, Didú, Diegueño (dijelom), Edú, Eudeve, Gocoyome, Guachichil, Guasapar, Guasave (s: Achire, Ahome, Comopori, Vacoregue), Halyikwamai ili Kikima (dijelom), Himeri (u Pima), Hine, Hio, Huastec, Huave, Huaynamota, Huichol, Huite, Icaiche, Ika, Irritila, Itzuco, Ixcatec, Janambre, Jano, Jocome, Jova, Jumano, Kamia (dijelom), Kiliwa, ili Kiliwi, Kohuana (dijelom), Lacandon, Lagunero, Laymon, Liyu, Macoyahui, Mame (dijelom), Matlatzinca (s: Atzinca, Matlame, Ocuiltec, Quata), Maya (s: Icaiche, Lacandon, Maya, Santa Cruz ili Cruzob), Mayo, Mazahua, Mazatec, Meztitlanec, Mixe, Mixtec, Mocorito, Monqui, Motozintlec, Nebome, Nio, Ocoroni, Ocuiltec, Olive, Olmeci, Ópata, Otomi (s: Serrano), Pachera, Pame, Papabucos, Papudo, Pericu, Piato (u Pima), Pima Bajo (s: Cocomacaque, Yecora, Nebome, Ures), Pisone, Pochutla, Popoloca, Popoluca, Potlapiqua (u Pima), Quata, Sabaibo, Seri (s: Guayma, Tepocas, Salineros, Upanguayma, Tiburones), Sayula, Sayultec, Soltecos, Suma, Tahue (s: Comanito, Mocorito), Tamaulipec, Tamazulteca, Tapachultec, Tarahumara, Tarasco, Tebaca, Tecaya, Teco-Tecoxquin, Tecual, Tecuexe, Tehueco, Temori, Tenochca, Tepahue, Tepanec, Tepecano, Tepehua, Tepehuane, Tequistlatec, Teul, Texixtepec, Tlacopan, Tlacotepehua-Tepuzteca, Tlapanec, Tlascala ili Tlaxcalteca, Toboso (s: Gocoyome), Tolimeca, Totonac, Totorame, Trique, Tubar, Tzeltal, Tzotzil, Uchita, Ures, Vacoregue, Varohío (s: Chinipa, Guasapar, Temori), Vigitega, Waicuri, Xilotlantzinca, Xixime (s: Aibine, Hine, Hume), Yaqui, Yecora, Zacateco, Zapotec, Zayahueco, Zoe (s: Baimena, Zoe), Zoque i Zuaque.

Kultura

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Kultura Meksika

Zemljopis

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljopis Meksika

Mx-map

Klima

Klima u Meksiku dijeli se na tropsku i suptropsku klimu, a ovisi i o nadmorskoj visini:

  • do 1000 m. - Tierra caliente - vruća zemlja/prašuma,
  • od 1000-2000 m. - Tierra templada - umjerena zemlja/tropske klime i kukuruz,
  • od 2000-3000 m. - Tierra fria - svježa zemlja/žitarice,
  • od 3000-4000 m. - Tierra helada - hladna zemlja/visokoplaninski pašnjaci,
  • preko 4000 m. - Tierra nevada - snježna zemlja/najviši planinski vrh-stalni snijeg.

Razno

Izvori

  1. Indicadores de ocupación y empleo al tercer trimestre de 2017. INEGI Arhivirano s izvorne stranice 10. prosinca 2015., pristupljeno 5. siječnja 2019.
  2. Ciudad de México
  3. Maria Teresa Toribio Brittes Lemos - Asteci i Inke (civilizacije koje su preživjele u šutljivom biću), Euroknjiga, Zagreb 2004., str. 13.-65.
  4. Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 79.

Vanjske poveznice

.mx

.mx je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Meksiko. Domenom upravlja NIC-Mexico.

Albuquerque, Novi Meksiko

Albuquerque je najveći grad američke savezne države Novi Meksiko. Nalazi se u središnjem dijelu države, neposredno uz rijeku Rio Grande, a ujedno je i sjedište okruga Bernalillo. Prema popisu iz 2000. grad je imao 448 607 stanovnika, a njegovo metropolitansko područje 712 738. Metropolitansko područje obuhvaća i brzorastući grad Rio Rancho.

Klimatski uvjeti u Albuquerqueu, smještenom između planinskog lanca Sandia i rijeke Rio Grande, uglavnom uključuju sunčano i suho vrijeme, s godišnjom količinom padalina ne većom od 250 do 300 mm.

Grad je tijekom listopada domaćin godišnje međunarodne izložbe balona pod nazivom Albuquerque International Balloon Fiesta, koja je prvi put održana 1972. godine.

Albuquerque zračnim putem poslužuje Međunarodna zračna luka Albuquerque (Albuquerque International Sunport).

Apache Indijanci

Apache (hrvatski Apači).- Jedan od najznačajnijih naroda velike etno-lingvističke porodice Athapaskan u području američkog jugozapada.

Ciudad de México

Ciudad de México (izgovor: [sjuˈða(ð) ðe ˈmehiko]; eng. Mexico City) najveći je i glavni grad države Meksiko, a ujedno je i istoimena savezna država. Do prije 31. siječnja 2017. bio je savezni distrikt i zbog toga su ga u zemlji često nazivali i México DF ili čak samo DF (DF=Distrito Federal, "savezni distrikt").

Područje ove metropole smatra se najbrže rastućim na zemlji. Tako snažan rast uzrokuje s jedne strane veliko doseljavanje u Meksiko, a s druge visoka stopa prirodnog prirasta stanovništva. Grad Meksiko 1. siječnja 2005. godine imao je 8.657.045, a ukupna gradska aglomeracija 22.095.047 stanovnika, što ju čini najvećim urbanim područjem u Amerikama i trećim u svijetu, poslije Tokya i Seula.

Od 1987. godine povijesno središte Meksika, kao i vodeni vrtovi u njegovoj četvrti Xochimilco, upisani su na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama. Tu je političko, gospodarsko i kulturno središte kao i najvažniji prometni čvor zemlje s brojnim sveučilištima (Ciudad Universitaria, svjetska baština), visokim školama, kazalištima, muzejima i građevinskim spomenicima (Casa Luis Barragán, također svjetska baština). U gradu je i sjedište nadbiskupije.

FIFA Konfederacijski kup

Konfederacijski kup je međunarodno nogometno natjecanje, koje svake četiri godine organizira FIFA, u kojemu se natječu nacionalne nogometne reprezentacije. Na turniru se natječu osam ekipa, pobjednici kontinentalnih natjecanja (CAF, CONMEBOL, UEFA, AFC, OFC, CONCACAF), te svjetski prvak i domaćin. Na prvom Konfederacijskom kupu, odigranom 1992. u Saudijskoj Arabiji pobijedila je Argentina, a aktualni prvak je Brazil, koji je naslov osvojio 2013. u Brazilu

Hokej na travi na Panameričkim igrama

Hokej na travi na Panameričkim igrama se održava od 1967. godine. Najuspješniji su bile momčadi Argentine i Kanade, a argentinska djevojčad je bila prevladavala na ženskim turnirima.

Otkako se uvelo ovaj šport na Panameričke igre 1967., Argentina i Kanada su vladale muškim natjecanjima.

Rezultati ostvareni na Panameričkim igrama su ujedno i izlučno natjecanje za Olimpijske igre koje se održavaju godinu poslije Panameričkih igara. Pobjednik automatski izbara jedno mjesto.

Ženski hokej na travi se prvi put uvelo na Panameričkim igrama 1987.. Na ženskom su turniru prevladavale Argentinke od samih početaka. Od 1999. su Panameričke igre ujedno i izlučni turnir za Olimpijske igre.

Hugo Sánchez

Hugo Sánchez Márquez (Mexico City, 11. srpnja 1958.) – meksički nogometaš i trener. Nastupio je na 3 Svjetska prvenstva za reprezentaciju Meksika. Bio je 5 puta najbolji strijelac španjolske lige, drugi je najbolji strijelac španjolske lige u povijesti. U izboru FIFE 1999. godine, nalazi se na 26. mjestu na popisu najboljih nogometaša 20. stoljeća, najviše je rangirani nogometaš iz Sjeverne i Srednje Amerike. Najuspješniji je meksički nogometaš u povijesti.

Jumanski jezici

Yuman je jezična porodica američkih Indijanaca koja obuhvaća jezike plemena u dolini rijeke Colorado u Arizoni i Kaliforniji i susjednom Meksiku, napose na poluotoku Baja California. Članovi su: Akwa’ala (Paipai)*, Alakwisa†, Cochimi*, Cocopa, Diegueño, Halchidhoma, Halyikwamai (Kikima), Havasupai, Hualapai, Kamia, Kaveltchadom, Kiliwi*, Kohuana, Laymon*, Maricopa, Mohave, Yavapai, Yuma.(*Meksiko; ostali SAD)

Kao moguća jumanska plemena na popisu se nalaze i Aguachacha, Bahacecha, Cajuenche, Coanopa, Cocoueahra (?), Gualta, Guamua, Guanabepe, Haglli, Hoabonoma,Iguanes, Japul, Kivezaku, Ojiopas, Quigyuma, Quilmurs, Sakuma, Tzekupama.

Latinska Amerika

Latinska Amerika (pridjev: latinskoamerički) je skupni naziv za sva ona područja u Americi koja su nakon velikih otkrića, od kraja XV st. dalje kolonizirali Španjolci i Portugalci (Južna i Srednja Amerika, uključivši čitav Meksiko). Stanovništvo tih područja služi se španjolskim jezikom, izuzev Brazila, gdje se govori portugalski.

Nasuprot Latinske Amerike (vidi također Iberoamerika i Uporaba riječi američki) u kojoj su najzastupljeniji romanski jezici koji su proizašli iz latinskoga, nalazi se Angloamerika kojom dominira engleski jezik iz germanske skupine jezika.

Definicije prostora koji obuhvaća Latinska Amerika se razlikuju. Sa sociopolitičke perspektive, uključujući samo nezavisne države, Latinska Amerika grubo odgovara svim državama koje se nalaze južno od Sjedinjenih Država, uključujući Meksiko, većinu Srednje i Južne Amerike, te Karibe gdje se govori španjolski, portugalski, francuski ili srodni kreolski jezici. Ostali teritoriji gdje se govori jezicima proizašlima iz latinskoga - poput prevladavajućeg francuskog, papiamenta ili kreyola (npr. Quebec u Kanadi) - često se ne ubrajaju u dijelove Latinske Amerike. Neki ljudi, posebice u SAD-u, primjenjuju termin Latinska Amerika na čitavu regiju južno od Sjedinjenih Država – uključujući nelatinske zemlje poput Surinama, Jamajke, Gvajane, Belizea, itd.

Geopolitički je Latinska Amerika podijeljena na 20 nezavisnih država i nekoliko zavisnih teritorija. Brazil je daleko najveća zemlja u Latinskoj Americi i po površini i po stanovništvu. Obuhvaća više od 40 posto ukupne kopnene površine i oko trećinu stanovništva Latinske Amerike. Službeni jezik u Brazilu je, za razliku od ostalih latinskoameričkih zemalja, portugalski.

Meksička nogometna reprezentacija

Meksička nogometna reprezentacija predstavlja Meksiko u nogometu. Nadimak im je El Tricolor.

Novi Meksiko

Novi Meksiko (engleski: New Mexico, španjolski: Nuevo México, navajo: Yootó Hahoodzo) savezna je država u jugozapadnom SAD-u. Tijekom svoje povijesti država je bila i meksička provincija i američki teritorij.

Novi Meksiko se od ostatka SAD-a razlikuje po tome što je savezna država s najvećim postotkom Hispanoamerikanaca, od kojih su mnogi potekli od španjolskih kolonista, a isto tako ima i značajan broj Američkih Indijanaca. Kao rezultat toga, stanovništvo i kultura države su jedinstveni po snažnom španjolskom, meksičkom i indijanskom kulturnom utjecaju. Zbog takve različitosti, neki stanovnici ostalih dijelova SAD-a ponekad je pogrešno smatraju meksičkim teritorijem. I engleski i španjolski su u upotrebi kao službeni jezici, a Novi Meksiko je ujedno i jedina savezna država SAD-a u kojoj španjolski ima status službenog jezika.

Na krajnjem sjeverozapadnom uglu, nalazi se sjecište granica između četiriju država: Novog Meksika, Arizone, Colorada i Utah. Na sjeveru Novi Meksiko graniči s Coloradom, na istoku ima kraću granicu s Oklahomom, nakon koje slijedi ona duga s Teksasom, koja se proteže i većim dijelom juga države, gdje se nalaze i granice s meksičkim saveznim državama Chihuahuaom i malim dijelom Sonorom. Zapadnu granicu u cijelosti čini ona s Arizonom. Glavni grad je Santa Fe, a najveći Albuquerque, nakon kojeg je Las Cruces. Kroz Novi Meksiko protječe i rijeka Rio Grande, a kroz državu se proteže i dio Stjenjaka.

Iako je veličinom peta najveća američka savezna država, Novi Meksiko je relativno slabo naseljen, te se nalazi tek na 45. mjestu po gustoći naseljenosti između 50 saveznih država, a većinu stanovništva čine bijelci (44,7 %) i Hispanoamerikanci (42,1 %). Od religija prevladava kršćanstvo s 82 %, dok ateista ima 17 %.

Novi Meksiko bio je mjestom velikih šumskih požara, kao Capitan Gapu 1950. u Nacionalnoj šumi Lincoln iz kojeg datira legenda o medvjedu Smokeyu, Whitewater-Baldyju 2012. u Nacionalnoj šumi Gila, Bear Wallowu 2011., Cerro Grandeu 2000. koji je izbio kao kontrolirana palež, Las Conchasu 2011. u Nacionalnoj šumi Santa Fe, Little Bearu 2012., Domeu u Jemeskom gorju 1996., La Mesi 1977. na vulkanskoj zaravni Pajaritu, Osou 1998. u Nacionalnoj šumi Santa Fe, Salvationu 1974. u Nacionalnoj šumi Gila, Trigou 2008., Water Canyonu 1954. godine.

Svjetsko prvenstvo u nogometu

FIFA-ino svjetsko prvenstvo u nogometu (poznato i pod imenom Svjetsko nogometno prvenstvo ili najjednostavnije Svjetsko prvenstvo) međunarodno je nogometno natjecanje u kojemu se natječu muške nacionalne reprezentacije. Natjecanje nadgleda FIFA, vrhovno tijelo nogometa. Od 1930. godine i Svjetskoga prvenstva u Urugvaju natjecanje se održava svake četiri godine izuzevši 1942.. i 1946.. kada se nije igralo zbog Drugoga svjetskoga rata. Trenutačni svjetski prvak je Francuska.

Završni dio ovoga natjecanja u kojemu sudjeluju momčadi koje su se kvalificirale za prvenstvo prati iznimno veliki broj ljudi na čitavoj Zemlji; tako je finale Svjetskoga prvenstva u Njemačkoj 2006. pratilo 715 milijuna ljudi. Trenutačni sustav natjecanja uključuje 32 kvalificirane reprezentacije koje se natječu kroz približno mjesec dana na unaprijed određenim stadionima u državi (ili maksimalno dvije do tri države, ako se pošalje zajednička kandidatura za domaćinstvom). Za određivanje sudionika na završnom natjecanju koriste se kvalifikacije kroz vremenski period od tri godine pred završni turnir.

Do sada je odigrano 21 turnira, a samo je osam različitih reprezentacija osvajalo ovaj prestižni naslov. Brazil je osvojio turnir pet puta, Italija i Njemačka imaju četiri osvojena turnira, Urugvaj, Argentina, Francuska dva puta, dok su Engleska i Španjolska pobjednici bili jedanput. Posljednje svjetsko prvenstvo održano je u Rusiji 2018.. godine.

Od 1991.. godine FIFA organizira i Svjetsko prvenstvo u nogometu za žene svake četiri godine. Trenutno se održava svjetsko prvenstvo u Francuskoj za žene.

Svjetsko prvenstvo u nogometu - Meksiko 1970.

9. Svjetsko prvenstvo u nogometu održalo se u Meksiku od 31. svibnja do 21. lipnja 1970. godine.

Svjetsko prvenstvo u nogometu - Meksiko 1986.

13. Svjetsko prvenstvo u nogometu održalo se u Meksiku od 31. svibnja do 29. lipnja 1986. godine.

Prvotno je prvenstvo bilo dodijeljeno Kolumbiji, koja je zbog teške gospodarske situacije domaćinstvo izgubila te je ono dodijeljeno Meksiku.

Niti mjesec dana prije prvenstva, veliki potres je pogodio Meksiko i rezultirao velikim ljudskim žrtvama, dok su brojni objekti bili srušeni. Međutim, stadioni su bili izvrsne kakvoće i podnijeli su silinu potresa. Domaćini nisu kanili prepustiti domaćinstvo nekom drugom i prvenstvo se odigralo u Meksiku.

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine. Glavni cilj je doprinos miru i sigurnosti promovirajući suradnju među narodima na područjima obrazovanja, znanosti i kulture u cilju unapređenja općeg poštovanja pravde, vladavine zakona, ljudskih prava i temeljnih sloboda. (Članak 1. Statuta UNESCO-a).

Španjolski jezik

Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljski) spada u pet velikih jezika svijeta. Španjolskim govori 328.518.000 ljudi. Najveći broj živi u sljedećim zemljama: Španjolska, matična država (28.200.000; 1986); nadalje Meksiko 86.200.000; 1995); Kolumbija 34.000.000; 1995); Argentina (33.000.000; 1995); SAD 28.100.000; 2000 popis); Venezuela 21,500,000; 1995); Peru 20.000.000; 1995); Čile (13.800.000; 1995); Kuba 10.000.000; 1995); Ekvador 9.500.000; 1995); Dominikanska Republika (6.890.000; 1995); Salvador 5.900.000; 1995); Honduras 5.600.000; 1996); Nikaragva (4.350.000; 1995); Bolivija (3.480.000; 1995); Portoriko (3.440.000; 1996); Urugvaj 3.000.000; 1995); Kostarika 3.300.000; 1995); Panama 2.100.000; 1995) Zbog raslojenosti na različite nacionalne standardne varijante španjolski jezik se u sociolingvistici klasificira kao policentrični standardni jezik, poput skoro svih drugih većih indoeuropskih jezika.

Španjolski jezik spada u skupinu indoueropskih romanskih jezika, užu podskupinu kastiljskih jezika. Najrašireniji je jezik na svijetu poslije kineskog.

Takav kakvog ga poznajemo danas, mješavina je jezika, nastala kroz stoljeća, pod utjecajem osvajača: Rimljana, Gota i Arapa.

Naziva se također i kastiljski (španj. Castellano), posebno u Južnoj Americi i u dvojezičnim zonama u Španjolskoj čije ime duguje svom porijeklu lingvističke raznolikosti španjolske regije Kastilje.

Države u Sjevernoj i Srednjoj Americi
Latinska unija
Organizacija američkih država

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.