Med

Med je sladak i gust sok što ga pčele medarice tvore od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih kukaca. Med je i najsavršeniji proizvod prirode, u njemu se nalaze gotovo svi sastojci koji grade ljudski organizam.

Nektar koji pčele skupljaju iz cvijeća glavni je izvor ugljikohidrata koje pčele pretvaraju u lako probavljivi sladorglukozu i fruktozu, koji je glavni sastojak meda.

Zreli med ne sadrži više od 15% vode, a pčele ga u saću pokrivaju voštanim poklopcima i tako čuvaju od upijanja vlage i kvarenja. U medu se nalaze minerali, aminokiseline, visoko vrijedne organske kiseline kao što su mravlja, jabučna, limunska, octena, jantarna kiselina, pigmenti, razni derivati klorofila, vosak, inulin te elementi kompleksa vitamina B.

Med medljikovac sadrži 13 puta više mineralnih tvari od cvjetnog meda, a osobito željeza.

Svi dosadašnji pokušaji miješanja industrijske proizvodnje meda usprkos silnoj tehnologiji i uloženim ogromnim sredstvima dali su poražavajuće rezultate.

Tajnu proizvodnje pravog prirodnog pčelinjeg meda pčele nose u svom tijelu i organima za probavu koji taj proizvod pretvaraju u lijek gotovo nezamjenjiv u ljudskoj prehrani.

Nema na svijetu pčele koja proizvodi loš med, loš med rezultat je industrijskog punjenja meda ili lošeg nesavjesnog i neobrazovanog pčelara.

Med
Runny hunny

Med

Detalji
Vrsta jela pčelinji proizvodi
Temperatura jela hladno

Konzumacija

Ako med uzimate u raznim napicima (čajevima i sl.) morate paziti da čaj nije prevruć jer se prevelikim zagrijavanjem gube ljekovita svojstva meda. Med treba biti potpuno otopljen u tekućini, jer samo će ljudski organizam potpuno iskoristiti njegove ljekovite tvari. Uzimamo li med bez tekućine, poželjno ga je držati u ustima sve dok se ne otopi. Zbog lake probavljivosti trenutno vraća izgubljenu energiju, a dugotrajnom primjenom osigurava fizičku izdržljivost i psihičku stabilnost. Njegova ga svojstva čine nezaobilaznom namirnicom u zdravoj prehrani. Konzumacijom meda na pravilan način taj proizvod pretvaramo u lijek.

Med se preporučuje konzumirati kovanom kuhinjskom žlicom, iako neki pčelari tvrde da će se korištenjem drvene žlice bolje sačuvati njegova svojstva, ta tvrdnja nije znanstveno dokazana

Kemijski sastav meda

Glavni sastojci meda jesu ugljikohidrati i oni čine 95-99% suhe tvari ovisno o vrsti. Zatim u medu nalazimo vodu, bjelančevine, vitamine, enzime te razne minerale, odnosno mineralne tvari.

Sastav šećera u medu

Primjenom različitih znanstvenih metoda utvrđeno je da su šećeri u medu sastavljeni od:

1. monosaharida

  • fruktoza ili levuloza – monosaharid je koji je vrlo sladak i dobro topljiv u vodi.
  • glukoza – najrasprostranjeniji je monosaharid u prirodi

2. disaharida

Maltoza, turanoza, izomaltoza, saharoza, maltuloza, izomaltuloza, nigeroza, trehaloza, glutiloza, lami-narbioza, entibioza.

3. oligosaharida

Erloza, panoza, maltotrioza, kestoza, izomaltobioza, melecitoza, izopanoza.

Voda u medu

Voda je nakon ugljikohidrata drugi značajan sastojak meda.

Zakonski omjer vode u medu ovisi od vrste i iznosi od 15-20%. Količina vode nazočne u medu utječe na njegovu viskoznost, gustoću i kristaliziranje.

Tako se med u kojem je nazočna veća količina vode kasnije kristalizira.

Količina vode u medu nije stalna zbog njegove hidroskopnosti.

Kiseline u medu

Med pčele medarice sastavljen je i od niza organskih kiselina. Mravlja kiselina npr. prisutna je sa 10% količine u medu iako se nekad smatralo da je ima više i da je jedna od glavnih prisutih kiselina. Med pored mravlje sadrži i oksalnu, jantarnu, limunsku, vinsku, mliječnu, glukonsku, piroglutaminsku, maleinsku, valerijansku i benzojevu kiselinu.

Bjelančevine

Bjelančevine u medu sastavljene su od albumina, globulin i pepotona koji zajedno čine polovinu koloidnih tvari u medu.

Proteini većim dijelom prelaze u med iz pčelinjih žlijezda slinovnica kada prerađuju nektar i medljiku, u pčelinjem mednom želucu.

Vitamini

Vitamini su između ostalog sastavni dio meda, međutim, njih nalazimo u vrlo malim količinama, nedovoljnim za potrebe ljudskog organizma. Tako u medu nalazimo vitamin C, B kompleks, niacin, pantotensku kiselinu, biotin i folnu kiselinu. Količina vitamina u medu prije svega ovisi iz kojeg cvijeća pčele prikupljaju nektar, prisutnosti peludi, stanju i zrelosti meda te o njegovu načinu čuvanja.

Mineralne tvari u medu

Med sadrži: silicij, aluminij, željezo, kalcij, magnezij, natrij, kalij, mangan, bakar, krom, nikal, cink, kobalt, antimon, olovo, fosfor. Količine mineralnih tvari ovise o vrsti meda i podrijetlu.

Prehrambena vrijednost meda

Jedna žlica meda (21 gram) sadrži:

  • energetska vrijednost: 64 kcal
  • proteini: 0,06 g
  • ugljikohidrati: 17,3 g
  • ukupne masti: 0,0 g
  • prehrambena vlakna: 0,042 g

Kontrola podrijetla meda

Prigodom ocjene analize meda rabe se:

Med i liječenje rana

U IBRA knjižnici pronađeni su zapisi gdje se zaključuje da je med visoko koristan u konvencionalnoj medicini.

Časopis Journal of the Royal Society of Medicine 230 godina poslije u medicinskoj školi Hammersmith Hospital u Engleskoj govori o terapeutskim kvalitetama meda koje su ponovno otkrivene i protubakterijskim osobitostima meda koji nisu potpuno razumljive.

Autori sugeriraju da je med učinkovit u liječenju rana zbog:

  • protubakterijskih osobitosti meda u sprečavanju infekcija
  • viskozne prepreke koja sprečava gubitak tekućine i onemogućava pristup bakterija i razvoj infekcije
  • enzima koji mogu pridonijeti obnavljanju tkiva i zacjeljivanju rana
  • upijanju gnoja i održavanju čistoće rane
  • smanjenja boli, podražaja i uklanjanja neugodnih mirisa
  • poticanja angiogeneze (proces nastanka novih krvnih žila koje opskrbljuju stanice kisikom i hranom te sprečavaju njihovo propadanje) i zacjeljivanja rana.
  • aktiviranje makrofaga te oslobađanja čimbenika rasta koji stimuliraju epitelne stanice na regeneraciju i zacjeljivanje rane
  • smanjenja formiranja nastanka štetnih slobodnih radikala koji mogu biti odgovorni za probleme tijekom prihvaćanja kožnih presadaka na kožne lezije prouzročene meningokoknom septikemijom.

Vrste meda

  • Amorfin med (amorfa, Amorpha fruiticosa) – med je karakteristično crvenkast, blaga mirisa i okusa. Zbog specifična sastava cijenjen je u prehrani. Područje amorfe jest duž Save i Odre te između Novske i Okučana, Jasenovca i Stare Gradiške. Cvjeta početkom lipnja, a rijetko kad dobro zamedi, možda jednom u deset godina. Opuštajuće i umirujuće djeluje nakon svakog napornog dana. Crvenkasta boja upućuje na bogatstvo mineralnih sastojaka, koji ugrađuju novu snagu u iscrpljeni ljudski organizam.
  • Bagremov med (bagrem, Robinia psedoacacia) – izrazito je svijetle žute boje, blaga ugodna mirisa i okusa, lagan i ukusan, preporučuje se djeci i rekonvalescentima. Bagrem potječe iz Sjeverne Amerike, a njegove se šume prostiru na području panonske regije. U nas su poznatija područja Podravine, Hrvatskog zagorja i Moslavačke gore. Voli pjeskovita tla. Šumari ga koriste u zasadima za zaštitu od erozija. Cvjeta u prvoj polovini svibnja. Ovisno o reljefu i klimatskim prilikama može cvjetati i mediti do kraja svibnja. Zbog svojih osobina ubraja se u najcjenjenije vrste meda. Pomaže kod nesanice, umiruje previše nadraženi živčani sustav i otklanja posljedice nagomilanog stresa. Mjesecima ostaje u tekućem stanju i jedan je od vrsta meda koji vrlo sporo kristalizira zato što u sastavu sadrži više fruktoze od glukoze. Same pčele dobro i uspješno prezimuju ako im se osigura zimovanje na bagremovu medu. Bagremov med dobar je za umirenje, kod vrtoglavice, nesanice i sličnih smetnji. Preporuča se uzimanje s čajem od kamilice jer se tako pojačava djelovanje meda i čaja. Također je preporučljivo uzimanje navečer prije spavanja. Jakih i obilnih bagremovih paša za pčele nalazimo gotovo u svim kopnenim krajevima Hrvatske u kojima je nekad sađen ili se proširio prirodnim putem kao vrlo prilagodljiva biljka.
  • Dračin med (drača, Paliurus spina-christi) – žut je ili zatvoreno žut, bez mirisa, slatka, blagog, te malo opora okusa. Kristalizira u krupne kristale, a nekad dugo ostaje u tekućem stanju. Kod nas je dračin med specifičan za područje Dalmacije na kojem ta biljka i raste. Budući da se medenje drače često preklapa sa medenjem kadulje, onda dobijemo vrhunski i jako cijenjen med. Drača kao biljka od davnina je poznata po svojim ljekovitim svojstvima, pa tako i med od drače. Preporučuje se za jačanje imuniteta, snižavanje kolesterola, prevenciju bolesti kardiovaskularnog sustava i odličan je za crijevnu floru i probavu.
  • Facelijin med (facelija, Phacelia tanacetifolia) – svijetložut je ili bijel, ugodna mirisa i okusa. Spada u bolje vrste meda. Facelija cvate 16-20 dana.
  • Heljdin med (heljda, Fagopyrum esculentum L.) – najtamniji je med među cvjetnim vrstama, vrlo oštra mirisa i okusa. Kristalizira u srednje krupne kristale, ali ne potpuno. Heljdina meda ima u vrlo malim količinama i specifičan je za područje Hrvatskog zagorja i Međimurja. Područja izvan Hrvatske poznata po proizvodnji heljdina meda jesu Minnesota, New York, Ohio, Pennsylvania i Wisconsin, a proizvodi se i u istočnom dijelu Kanade.
  • Kaduljin med – rabi se protiv prehlada jer omogućuje lakše izbacivanje sluzi iz dušnika i bronhija, pa i iz želuca i jednjaka. Tako se bolesnik bolje osjeća te mu se vraća apetit. Čaj s medom od kadulje ne smije se uzimati vruć, već mlačan. Hrvatski kaduljin med svjetski je priznat zbog svoje izuzetne kvalitete što možemo zahvaliti još uvijek očuvanoj prirodi osobito na području velebitskih pašnjaka. Ljekovitost kaduljina meda ubrajamo u vodeću grupu meda za liječenje respiratornih organa i putova, kao i za jačanje imuniteta.
  • Kestenov med – taman je, a tamna boja varira mu ovisno o podneblju i godini, prepoznatljivog je mirisa i izrazito karakterističnog, pomalo gorkog okusa. Snagom svojih osebujnih svojstava povoljno djeluje na cjelokupni probavni sustav. Potiče rad crijeva, olakšava rad preopterećene jetre i žuči te štiti želučanu i crijevnu sluznicu. Kestenov med preporučuje se protiv bolesti probavnih organa: želuca, dvanaesnika, žuči i jetre. Med kestena ima izvanredno djelovanje u oporavku kod žutice, poslije operacije žuči i sl. Preporučuje se još uzimanje s čajem od stolisnika, kamilice, šipka i majčine dušice.
Čajeve s medom od kestena treba uzimati nekoliko puta na dan i to 1-2 sata nakon jela.
  • Lavandin med - bogata i ugodna okusa, može biti tamniji ili svjetliji. Posebno se preporučuje da ga skloni peludnim alergijama uzimaju svaki dan, da organizam pripreme za veliku proljetnu izloženost peludu. Ovaj se med dobiva od tisuća raznih cvjetova livadnog i grmolikog bilja. Specifična struktura biljnih vrsta, posebno planinskih gdje klima i paša čine med prepoznatljivim, može obilježiti i ravničarski med.
  • Lipov med - bistar, gotovo proziran, ugodna mirisa i vrlo blaga okusa. Konzumiranje lipova meda donosi olakšanje kod prehlada, upala dišnih i probavnih organa te nekih bubrežnih oboljenja. Neizmjerno značenje ima u izbacivanju štetnih tvari iz organizma jer pospješuje metabolizam. Med od lipe smiruje grčeve, primjenjuje se protiv bubrežnih bolesti. Protiv prehlade, pomaže pri iskašljavanju.
Mora se uzeti u obzir da se med od lipe ne smije davati osobama koje pate od bolesti srca i krvnih žila, što isto tako vrijedi i za čaj od lipe.
  • Livadni med – pčelinjom strpljivošću sakupljeno bogatstvo cvjetne livade. Snagom raznovrsnih sastojaka povoljno utječe na djecu u razvoju, starije osobe, kao i sve one kojima je potreban oporavak i dodatna energija.
Preporučuje se svakodnevna primjena. Livadni med jest med od raznog livadnog cvijeća pa mu je prema tome i djelovanje široko. Rabi se u dnevnoj prehrani, djece i starijih osoba. Sudeći prema količinama livadnog meda, livade su značajna paša za sve pčele iako i "prave" livade gube bitku pred svakim danom sve jačom industrijom.
  • Malinov med
  • Maslačkov med
  • Med od bjelogorične medljike – bogati su željezom i drugim mineralima. Potječu najčešće iz šuma blizu Jasenovca i Siska (područja Turopolja i Lekenika) gdje obitavaju lisne (Lachnideae) i štitaste uši (Coccidae). Uši rilcem sišu sok biljaka i posebnim organima proizvode medljiku koju pčele unose u košnicu gdje se pretvori u vrlo ukusan med. Medljika se javlja u intervalima od sedam godina koliko je potrebno da se namnoži dovoljno uši za veće količine meda.
  • Med od hrastove medljiketamnocrvenkast je, gust i rastezljiv, slaba mirisa po hrastu, opora okusa, pali u grlu. U nas je manje cijenjen, ali je traženi izvozni artikl.
  • Med od bukove medljike – ima slične ali blaže izražene karakteristike.
  • Med od crnogorične medljike
  • Med od jelove medljike – više je cijenjen, zelenkaste je nijanse, ugodna okusa i mirisa. Spada u najcjenjenije europske medove. Skuplja se s lisnatih uši (lachnidae) od polovine lipnja do, ovisno o klimi i specifičnom položaju, kasne jeseni. Jelove šume na području Gorskog kotara i Kapele sve do Plitvičkih jezera europska su jelova oaza.
  • Med od smrekove medljike
  • Med od matičnjaka
  • Metvičin med (metvica, Mentha) – tamnocrvenkast je, jaka i oštra slatkokisela okusa. Poslije vrcanja brzo se kristalizira i mijenja boju u tamnožutu.
  • Planičin med (planika, Arbutus unedo L.) – žut je, gorka okusa. Planika je rasprostranjena u Sredozemlju, a u nas posebno uspijeva na Pelješcu.
  • Repičin med (repica, Brassica napus var. oleifera L.) – svijetložut je. Nakon vrcanja odmah se kristalizira. Med repice sadrži velik broj cvjetne peludi.
  • Ružmarinov med (ružmarin, Rosmarinus Officinalis L.) – svijetao je, proziran i bistar, bez mirisa, ugodna i blaga okusa. Nakon vrcanja pretvara se u fine sitne kristale. Kristalizacijom med ružmarina postaje potpuno bijel.
  • Suncokretov med (suncokret, Helianthus annuus L.) – jantarnožut je, slaba mirisa po biljci, slatka do malo trpka okusa. Poslije vrcanja brzo kristalizira u krupne kristale i stvrdne. Suncokret je poznata uljarica. U nas uspijeva u Slavoniji. Medenju pogoduje stalno, lijepo vrijeme s dovoljno vlage u zraku. Kad cvate, prvo mede krajnji cvjetovi, pa tek nakon 5-6 dana središnji.
  • Vrbov med – Vrbov med (vrba, Salix L.) u tekućem je stanju zatvorenožut s malo zelenkasta preljeva, okusa vrbova soka. Čim se izvrca, kristalizira u sitne kristale i poprimi sivkastu boju.
  • Vrijeskov med (vrijesak, vrišt, Calluna vulgaris) – žut je do tamnožut, slaba mirisa, ugodna specifična okusa. Kristalizira se nakon 2-3 mjeseca. Vrijeska ima na području Gorskog kotara, Like (okolica Gospića), oko Duge Rese i na Kordunu.
  • Vrijesov med (vrijes, Erica L.) – žut je med, bez mirisa, mutna izgleda, manje-više gorkasta okusa. Kristalizira se već par dana nakon vrcanja. Vrijesa ima na priobalnom području i otocima.
  • Zlatošipkin med crvenkastobakrene je boje, vrlo ugodna te prepoznatljiva okusa i mirisa. Zlatnožuti cvjetovi zlatošipke u vrijeme najvećih ljetnih vrućina sakupljaju energiju i toplinu sunca, koji u medu ostaju sačuvani za duge i hladne zimske dane.

Med prema konzistenciji

Med vrcani
Vrcani med
  • Nektarni med – Hrvatska je bogata biljnim vrstama koje su medonosne, prema nekim istraživanjima postoji oko 100-tinjak biljnih vrsta koje su posebno zanimljive pčelama. Iako je to mali broj u odnosu na ukupno biljno carstvo koje inače posjećuju pčele, u njima se nalaze najznačajnije kultivirane biljne vrste.
  • Med medljikovac – prema porijeklu medljikovac potječe od crnogoričnog (jela, smreka, bor, ariš) i bjelogoričnog (hrast, bukva, lipa) bilja. Medljika je proizvod kukaca iz reda jednakokrilaca (Homoptera), od kojih su za pčelarstvo najznačajnije lisne i štitaste uši. U odnosu na nektarni med medljikovac ima veću obojenost te veći sadržaj mineralnih tvari.
  • Kremasti med – 100%-tni je prirodni med, bez dodataka stranih tvari. Dobiva se kontroliranom kristalizacijom tekućeg meda. Kremasta se konzistencija postiže jednostavnim miješanjem, čime su očuvana sva prirodna svojstva. Postignuta konzistencija uvijek ostaje takva što olakšava korištenje jer med ne curi te se kao takav koristi kao namaz.
  • Ekspresni med – poznat je u zapadnim zemljama i u EU. Proizvodnja ekspresnog meda u Hrvatskoj nije dopuštena. Prema hrvatskim zakonima pčela med mora proizvesti posjećujući medonosno bilje ili lisnih uši (medljikovac). Ekspresni med dobiva se hranjenjem pčela određenim sirupom.

Kristalizacija meda

S vremenom prije ili kasnije svaki med mora kristalizirati. Kristalizacija je prirodno svojstvo svakog meda. Brzina same kristalizacije ovisi o vrsti meda, a može biti za nekoliko tjedana do nekoliko godina. To je sasvim prirodan proces koji ne utječe na kvalitetu meda.

Dekristalizacija meda

Med možemo lako vratiti u tekuće stanje, međutim treba imati u vidu da med ne podnosi visoke temperature. Zagrijavanjem na visokim temperaturama med gubi svoja prirodna svojstva i zato je maksimalna temperatura zagrijavanja meda 41 °C. Med se dekristalizira stavljanjem staklenke u posudu s toplom vodom na štednjaku olabavivši poklopac. Temperatura se drži na minimumu jednu ili dvije minute te se pričeka da med postane tekući.

Drugi je način stavljanje staklenke s kristaliziranim medom u mikrovalnu pećnicu. Maknite poklopac, stavite staklenku u mikrovalnu i za 1-2 minute med će postati tekući. Med nemojte pregrijati.

Mikrovalovi imaju ograničen energetski potencijal pa ne uzrokuju promjene u strukturi tvari – njihove molekule titraju i međusobno se taru što uzrokuje samo porast temperature, a taj je efekt iskorišten u mikrovalnim pećnicama za kuhanje i sušenje. Molekule vode, masti i ugljikohidrata apsorbiraju energiju mikrovalova tijekom dielektričnog zagrijavanja.

Med s obzirom na postupak dobivanja

Vrcaljka
Vrcaljka - stroj za centrifugalno vađenje meda
  • Vrcani – dobiva se vađenjem meda iz saća koje su sagradile pčele centrifugalnom silom.
  • Topljeni – dobiva se zagrijavanjem zdrobljenog saća.
  • Muljani – dobiva se hladnim gnječenjem saća u kojima je smješten i spada među najzdravije vrste meda.

Čuvanje meda

Med treba čuvati u čistim, suhim i tamnim prostorijama s dobrim provjetravanjem. Prostorija ne smije biti vlažna jer med lako upija vlagu te stoga lako prihvaća druge mirise. Relativna vlažnost zraka trebala bi biti između 60% do najviše 80%.

Med ne treba čuvati na niskim temperaturama, a do temperatura od 15°C kristalizacija mu je mnogo brža. Najpovoljnija mu je temperatura za čuvanje u skladištima oko 17-19 °C. U medu koji je proizveden prema pravilima struke vlaga ne smije prelaziti 20% vlage što između ostalog ovisi o vrsti meda. U tim uvjetima opstanak bakterija i gljivica gotovo je nemoguć.

Med ne treba držati u prostorijama s lukom, kiselim kupusom, naftom, benzinom, plinom i ostalim proizvodima intenzivnog mirisa, kao ni u vlažnim prostorijama.

Metalne posude koje nisu posebno pripremljene za med ne treba rabiti, jer u njima može doći do reakcije organskih kiselina i metala. I pri uzimanju meda nije preporučljivo koristiti metalni pribor, već npr. plastični, drveni, porculanski. Za skladištenje meda koriste se inox posude za prehrambenu industriju.

Ljekovita svojstva

Ljekovita svojstva meda jesu:

  • med dobro utječe na motoriku želuca i crijeva
  • konzumacijom meda 120 grama dnevno tijekom dvadesetak dana smanjuje se kolesterol za oko 20% i povećava aktivnost leukocita za otprilike 7% i hemoglobina za 10-20%.
  • redovita konzumacija meda uzrokuje poboljšanje krvne slike zbog sadržaja malih količina soli, željeza, mangana, bakra i kobalta.

Apiterapija

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Apiterapija

Med je u životu ljudi uvijek predstavljao zdravu i dostupnu namirnicu koja se održala usprkos pojavi jeftinijeg industrijskog šećera. U svim narodnim medicinama na svim krajevima svijeta bilježimo brojne recepte s više ili manje meda. Genetski modificirana moderna hrana, pušenje, stres, onečišćenost vode i neki lijekovi pogoduju nakupljanju štetnih tvari u organizmu, ali propolis uspješno sprečava pojavu bolesti. Njegova je ljekovitost odavno poznata i u narodnoj se medicini med rabio za osnaživanje organizma, prije svega djece i starijih. I znanstvenici mu pripisuju antibakterijska, antiseptička i antioksidacijska svojstva. Med je iznimno koristan za zdravlje, a jača, tvrdi se, funkciju rada srca i krvotoka. Znanstvenici još istražuju koliko je ljekovit, ali o tome ne dvoje.

Kategorije meda

Kvantitativnim istraživanjima utvrđeno je da se med može svrstati u 5 kategorija prema omjeru biljnih čestica:

  • I. kategoriju čine peludom siromašan med. U ovu vrstu spadaju npr. lavandin med, lipov med, narančin med i lucerkin med.
  • II. kategoriju predstavlja srednja količina biljnih partikula. Ta kategorija obuhvaća većinu na higijenski način dobivenih vrsti vrcanog meda raznih cvjetnih pčelinjih paša, ali i većina meda od medljike. U ovoj kategoriji med ima 20.000-100.000 biljnih čestica na 10 grama meda.
  • III. kategoriju predstavljaju vrste ekstremno bogate biljnim česticama na 10 grama od 100.000-500.000.
  • IV. kategoriju predstavljaju vrste sa 500.000-1.000.000 biljnih čestica na 10 grama meda. To je na primjer kestenov med, neke voćne vrste šumskog meda i sl. U njima je količina peludnih zrnaca određene vrste 90 i više posto.
  • V. kategoriju predstavljaju ekstremno bogati medovi koji se dobivaju postupkom prešanja.

Fermentacija meda

Uzroci fermentacije meda jesu:

  • hidroskopnost meda – sposobnost je upijanja vlage iz zraka pa dolazi do povećanja količine vode u površinskom sloju meda.
  • prisutnost osmofilnih i ostalih kvasaca u medu koji podnose visoke koncentracije šećera u medu.

Fermentaciji je podložniji med u fazi prije i u tijeku kristalizacije jer dolazi do stvaranja kristala glukoze uz izdvajanje tekuće simpaste faze na površini koju čini fruktoza, koja tako izdvojena sadrži veću količinu vode nego u normalnim uvjetima. Fermentacija meda slična je kao i alkoholno vrenje, a prepoznaje se pojavom stranih mirisa u medu.

Fotogalerija

Pcela

Jedini proizvođač meda na našem planetu: vrijedna pčela medarica

Broodcomb

Okvir s poklopljenim i nepoklopljenim leglom te sa zalihom meda (okolo)

Jesperhus, dk, 20050820, 09 ubt.jpeg

Pčele med, nakon što mu smanje vlagu, zatvaraju pčelinjim voskom i na taj ga način skladište

Med u sacu karlovic1

Med kao gotov proizvod s dijelovima saća u medu

Nazivi za med na različitim jezicima

Sama riječ med dolazi od praindoeuropskog medhu što je u staroslavenskom dalo medъ, u litavskommedus, u engleskommead (medovina), u sanskrtumadhu, u grčkom – μεθυ (vino), a u staroirskom – mid. Tako su nastali odrazi u ostalim indoeuropskim jezicima, a katkad je naziv dobiven sličnošću s nečim drugim (u germanskim jezicima označava nešto zlatnožuto) ili pak zamjenom značenja.

Poveznice

Vanjske poveznice

Cimet

Cimet je jedna od najstarijih mirodija, a potječe s Istoka. Najveći dobavljač cimeta je Indonezija. Razlikujemo cejlonski cimet i kasija cimet, koji potječe s Burme.

Cejlonski cimet koji se prodaje u obliku štapića ima nježniju i pikantniju aromu, a koristi se za oplemenjivanje kompota, slatkih jela, variva, vrućih napitaka.

Kasija cimet je nešto oštrijeg okusa, lagano pecka jezik, više se upotrebljava za posebna jela i umake i njega najčešće nalazimo u mljevenom obliku.

Clube de Regatas do Flamengo

Clube de Regatas do Flamengo (betur þekkt einfaldlega sem Flamengo og almennt af gælunöfnum Mengo og Mengão Fla) er Brazilian multisport háskóli byggt í borginni Rio de Janeiro. Stofnað í hverfinu sama nafni fyrir roða leiki 17. nóvember 1895, hefur það orðið einn af farsælustu og vinsælustu klúbbum í Brasilíu íþrótt, sérstaklega fyrir fótbolta. Það hefur sína hefðbundna lita rauða og svarta og sem stærsta íþrótta keppinauta Botafogo, Fluminense og Vasco da Gama.

Meðal stærstu glories hans í fótboltanum, undirstrika við afrek fugla Club (Rio aðeins lið hafa unnið slíka feat) og Copa Libertadores 1981 og Copa Mercosur og Suður Ameríku Gold Cup. Á landsvísu Flamengo er talið sex-tími meistari eftir að hafa unnið fimm titla á mótinu og Union Cup (hefti brasilíska 1987 á vegum Club Championship 13), og þremur titlum frá Brasilíu Cup, titil Rio-São Paulo mót og þrjátíu og fjögur titlar í Campeonato Carioca, sem er stærsta sigurvegari svæðis samkeppninnar. Meðal annarra afreka, sem Flamengo var kosin níunda stærsta knattspyrnufélag tuttugustu aldar í könnun sem gerð var FIFA, er það eitt af fimm félögum í landinu, við hliðina á ferð til, Chapecoense, Santos og Sao Paulo, sem hafa aldrei verið relegated til annað deild National Championship, er einnig, ásamt Atletico Mineiro, Santa Cruz, Arsenal (England), og Dublin (Uruguay), einn af aðeins fimm félögum í heimi að hafa unnið Brazilian landsliðið, hefur, með Botafogo de Futebol E Regatas, lengsta ósigraður runa Brazilian fótbolta með 52 leiki í 1979 og var fyrsta félagið í Brasilíu til að ná merki í röð leikjum í fyrstu deild á landsvísu úrslita í leiknum haldinn á móti Santos þann 27. júlí af 2009.

Flamengo er vinsælasta knattspyrnufélag Brasilíu, með áætlaðri mannfjölda 39 milljónir aðdáenda um Brasilíu. Samkvæmt könnun Gerardo Molina-Euroamerica íþróttamiðstöðvarinnar, er Flamengo í algerum tölum knattspyrnusambandinu með stærsta fjölda fylgjenda í heiminum. Vegna styrk aðdáenda hennar er það Brasilíski klúbburinn sem fær gildi um flutningsréttindi.

Í viðbót við álitið með fótbolta, þá er Flamengo einnig góður í öðrum sameiginlegum og einstökum íþróttum, einkum róandi, vatnspóló og körfubolta. Í síðara lagi er það einn af hefðbundnu klúbbum landsins, þar sem karlkyns körfubolti sigraði sex brasilískum titlum, einum Suður-Ameríku Championship Champions Clubs, einum South American League, einum deildar Ameríku, einum Intercontinental Cup og fjörutíu og þrír ríki titla .

Doslađivanje vina

Doslađivanje vina je tehnološki proces kojim se povećava slatkost vina. Njime se povećavanje sadržaja šećera u vinu dodavanjem mošta, koncentriranog mošta ili rektificiranog koncentriranog mošta. Prirodna alkoholna jakost vina predstavlja ukupnu alkoholnu jakost u volumnim % u proizvodu prije procesa pojačavanja ili doslađivanja.

U Hrvatskoj Pravilnik o proizvodnji vina, članak 17. Doslađivanje regulira taj zahvat.

Smije se doslađivati stolno vino i stolno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom samo:

moštom koji ima do najviše istu ukupnu volumnu alko­holnu jakost kao i predmetno vino, ako je masulj, mošt, mošt u vrenju, mlado vino u vrenju i samo stolno vino ili stolno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom prošlo neki od postupaka pojačavanja;

koncentriranim ili rektificiranim koncentriranim moštom ako masulj, mošt, mošt u vrenju, mlado vino u vrenju i samo stolno vino ili stolno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom nisu prošli neki od postupaka pojačavanja, pri čemu se ukupna volumna alkoholna jakost može povećati najviše za 2 vol.%.

Ne smije se doslađivati uvozna vina namijenjenih po­trošnji na području Republike Hrvatske.Članak 22. Dokiseljavanje, otkiseljavanje i doslađivanje regulira uvjete i granice dokiseljavanja i otkiseljavanja kvalitetnih vina. Kvalitetna vina smije se dosladiti ako u njihovoj proizvodnji prethodno nije primijenjen niti jedan postupak poja­čavanja. Smije ih se dosladiti dodavanjem šećera (suhi postupak), mošta, koncentriranog mošta, rektificiranog koncentriranog mošta, a koji potječu iz iste vinogradarske pod­regije kao i predmetno vino, s time da prirodna se volumna alkoholna jakost smije povećati najviše za 2 vol.%. Članak 23. određuje da se postupak doslađivanja provodi temeljem rješenja Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo. Članak 26. zabranjuje doslađivanje vrhunskih vina, članak 31. zabranjuje doslađivanje kupaže i njenih sastojaka. Prema članku 33., dodavanje tiražnog i ekspedicionog likera ne smatra se doslađivanjem. Članak 42. određuje proizvode koje proizvođači aromatiziranih vina smiju rabiti za doslađivanje aromatiziranih vina. Smije biti jedan ili više doslađivača: saharoza, šećerni sirup, fruktoza, glukozni sirup, dekstroza, invertni šećer, karamelizirani šećer, koncentirani mošt, rektificirani koncentrirani mošt, med i drugi prirodni ugljikohidrati.

Hrvatski parlamentarni izbori 2003.

Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održali su se 23. studenog 2003. godine. Građani Republike Hrvatske birali su:

140 zastupnika u 10 izbornih jedinica na području Republike Hrvatske

do 14 zastupnika birača koji nemaju prebivalište u Repubici Hrvatskoj (tzv. zastupnici dijaspore)

8 zastupnika nacionalnih manjinaUkupno je bilo 4 371 608 upisanih birača, a od toga broja 3 578 715 birača bilo je upisano u popis birača za glasovanje u izbornim jedinicama, 393 844 bilo je upisano za glasovanje pripadnika nacionalnih manjina, a 399 049 bilo je upisano u popis birača za glasovanje u inozemstvu.

Ja, vi elsker dette landet

Ja, vi elsker dette landet (hr. Da, volimo ovu zemlju) nacionalna je himna Kraljevine Norveške.

Stihove je između 1859. i 1868. napisao Bjørnstjerne Bjørnson, a melodiju je 1864. napisao njegov rođak Rikard Nordraak. Prvi je put javno izvedena 17. svibnja 1864. povodom 50. godišnjice norveškog ustava. Najčešće se pjevaju samo prvi i posljednja dva stiha.

Jako alkoholno piće

Jako alkoholno piće je alkoholno piće, koje u smislu Pravilnika o jakih alkoholnim pićima Republike Hrvatske (u daljem tekstu: Pravilnik) ima sljedeća svojstva:

namijenjeno je za ljudsku potrošnju;

ima posebna senzorska svojstva;

sadrži minimalno 15% vol. alkohola;

proizvodi seizravnodestilacijom, sa ili bez dodavanja aroma, prirodno prevrelih sirovina poljoprivrednog podrijetla, i/ili

maceracijom ili sličnom preradom bilja u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla i/ili u destilatima poljoprivrednog podrijetla, i/ili u jakim alkoholnim pićima, i/ili;

dodavanjem aroma, sladora ili drugih dopuštenih sladila i/ili drugih poljoprivrednih proizvoda i/ili prehrambenih proizvoda etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla i/ili destilatima poljoprivrednog podrijetla i/ili jakim alkoholnim pićima u smislu Pravilnika,miješanjem jakog alkoholnog pića s jednim ili više:drugih jakih alkoholnih pića i/ili

etilnim alkoholom poljoprivrednog podrijetla ili destilatima poljoprivrednog podrijetla, i/ili

drugih alkoholnih pića, i/ili

pića.Zaslađivanje je dopušteno jednim ili više dopuštenih sladila:

polubijeli šećer, bijeli šećer, ekstra bijeli šećer, dekstroza, fruktoza, glukozni sirup, otopina šećera, otopina invertnog šećera, sirup invertnog šećera;

rektificirani koncentrirani mošt od grožđa, koncentrirani mošt od grožđa, svježi mošt od grožđa;

prženi šećer, koji je isključivo dobiven kontroliranim zagrijavanjem saharoze bez dodatka baza, mineralnih kiselina ili drugih kemijskih dodataka;

med

sirup rogača

druge prirodne ugljikohidratne tvari koje imaju isti učinak kao gornji proizvodi.

Lofsöngur

Lofsöngur je islandska državna himna.

Med i mlijeko

Med i mlijeko je šesti album hrvatskog glazbenog sastava "Vatrogasci".

Medicinski fakultet u Splitu

Medicinski fakultet u Splitu je sastavnica Sveučilišta u Splitu. Jedan je od četiri medicinska fakulteta u Hrvatskoj. Glavna nastavna baza Fakulteta je Klinički bolnički centar Split. Fakultet je posvećen povezivanju edukacije, istraživanja i kliničke skrbi. Dekan Medicinskog fakulteta u Splitu je prof. dr. sc. Zoran Đogaš, dr. med.

Nin

Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora. Administrativno pripada Zadarskoj županiji.

Pandorina kutija (album)

Pandorina kutija posljednji je studijski album hrvatskog skladatelja, tekstopisca i glazbenika Dina Dvornika, koji izlazi 2008. g.

Objavljuje ga diskografska kuća Dancing Bear, sadrži deset skladbi, a njihovi producenti su Dino Dvornik i Srđan Sekulović.

Kao gosti na albumu sudjeluju Davor Gobac, Ivica Krajač, Simo Mraović, Srđan Sekulović, Željko Banić i drugi. Album donosi nekoliko uspješnica, "Iden ća ka i moj ćaća", "Hipnotiziran", "Pelin i med", "Nadahnuće" i "Sretan Božić, sretna Nova godina".

Materijal za album sniman je od 2005. do 2008. godine u suradnji s izdavačkom kućom "Dancing Bear". Izlazak albuma najavio je singl "Hipnotiziran", koji je objavljen u ljeto 2008. godine. Singl se odmah nakon objavljivanja našao na vrhu top ljestvica, dok je sama promocija bila i njegova posljednja. Zajedno s albumom objavljena je i knjiga pod nazivom "Kralj funka", koja sadrži brojne fotografije iz obiteljskog albuma Dvornikovih.Dino Dvornik snimio je videospotove za skladbe: "Iden ća ka i moj ćaća", "Hipnotiziran", "Pelin i med", "Nadahnuće", "Sretan Božić, sretna Nova godina" i "Shlapa".

Dino Dvornik 2009. za ovaj album dobija prestižnu hrvatsku diskografsku nagradu, Porin, u kategorijama, album godine, najbolji pop album, najbolje likovno oblikovanje, najbolji video broj i životno djelo.

Dino Dvornik je bio nominiran i za pjesmu godine, najbolju mušku vokalnu izvedbu, najbolju vokalnu suradnju, najbolji aranžman, najbolju produkciju i najbolju snimku.

Papar (biljna vrsta)

Papar (crni papar, lat. Piper nigrum) (regionalno biber) je višegodišnja drvenasta zimzelena biljka penjačica iz razreda Magnoliopsida, porodice paparovki Piperaceae. Domovina crnog papra je indijska država Kerala, gdje raste divlje u planinama na Zapadnim Gatima.Može dostići visinu do 15 metara. Oko sedme godine rađa punim rodom. Grozdovi papra su vrlo sitni, s plodovima promjera oko 5 mm, a rastu poput ribiza u plodištu dugom do 14 cm. Bobice mogu biti crvene, žute ili zelene boje, što ovisi o stupnju zrelosti. One uz škrob, smolu i ulje sadrže i piperinsku kiselinu, koja papru daje karakterističan okus. Miris papra potječe od pelandrena, kariopilena i seskviterpena u eteričnom ulju.

Bobice papra (čitave ili mljevene) služe kao začin za pripravljanje mnogih vrsta jela. Poznavali su ga još i stari Grci, koji su ga, uz dodatak hrani, primjenjivali i kao lijek. Rimljani su ga stavljali gotovo u svako jelo, pa i u mlijeko, med i kolače. Jedno vrijeme papar je služio i kao plaćevno sredstvo. Tako je, naprimjer, Alarik I., vizigotski kralj, 410. godine tražio od građana Rima tonu i pol papra kako bi poštedio grad. U srednjem vijeku je, uz sol i ocat, bio najrašireniji dodatak hrani, uprkos njegovoj visokoj cijeni koja je dosezala i trotjednu poljoprivrednu nadnicu za pola kilograma papra. Danas je postao dostupan i niske cijene, a uzgaja se po tropskim krajevima, ponajprije u Brazilu i Indoneziji.

Pelin i med (EP)

Pelin i med maksi singl je hrvatskog skladatelja, tekstopisca i glazbenika Dina Dvornika, koji izlazi 2009. g.

Ovaj maksi singl izdan je kao skup pjesama sa trenutnog albuma Pandorina kutija, a sadrži skladbu koja je veliki hit, "Pelin i med". Maksi singl objavljuje diskografska kuća Dancing Bear, sadrži tri skladbe kojih je producent Dino Dvornik i Srđan Sekulović.

Dino Dvornik 2010. za skladbu "Pelin i med" bio je nominiran za prestižnu hrvatsku diskografsku nagradu, Porin, u kategoriji hit godine.

Provins

Provins je francusko mjesto u istoimenoj općini (komuna) koje ima 11.667 stanovnika (1999.), dok 12.814 živi u provinsu i širok okolici. Ovaj grad srednjovjekovnih Champagne sajmova je dospio na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 2001. godine.

Provins je danas značajan po uzgoju ruža i proizvoda od ruža, osobito ružin džem, ružin med i slatkiši od ruža.

Pčelarstvo

Pčelarstvo je specifična grana stočarstva kojoj stočar nije nužno vezan za vlastito zemljište. Osobu koja se bavi pčelarstvom nazivamo pčelarom. U pčelarstvu razlikujemo seleće pčelarstvo (u kojem pčelar seli košnice u blizinu paše ovisno o godišnjem dobu) i stacionirano pčelarstvo kod kojeg pčelar smješta košnice uglavnom na jedno mjesto i, kao noviju granu, ekopčelarstvo. Pčelari su specifična vrsta stočnih proizvođača jer ne ovise o svom zemljištu, često ga ni nemaju ili imaju vrlo malo.

Uz med, važan proizvod pčelarstva su i pčelinji otrov, matična mliječ, pčelinji vosak i propolis. Cvjetna pelud nije izravan proizvod pčela nego je pčele sakupljaju s cvijeća i unose u košnicu. U pčelarstvu nalazimo i druge proizvode koji su nastali obradom pčelinjih proizvoda kao npr. gvirc, medovina, medena rakija, liker od meda, propolis kocke, medenjaci i drugo.

Pčele

Prave pčele (Apinae) potporodica su kukaca, iz reda opnokrilaca, porodice pčela (Apidae), bliski srodnici bumbara, a dalji osa i mrava.

Na svijetu ima približno 20 000 vrsta pčela na svim kontinentima osim Antarktike.

Hrane se nektarom kao izvorom energije, te peludom, kao izvorom proteina.

Veganstvo

Veganstvo označava filozofiju i način života koji teži isključiti - koliko god je to moguće i praktično – sve oblike okrutnosti i iskorištavanja životinja za hranu, odjeću i bilo koju drugu svrhu i koji promiče razvoj i korištenje neživotinjskih alternativa za dobro čovjeka, životinja i okoliša.

Veganska prehrana temelji se na žitaricama, mahunarkama, voću i povrću. Vegani ne jedu meso, ribu, morske plodove, jaja, mlijeko, mliječne proizvode, med niti nose stvari od krzna, vune, kostiju, kože, koralja, bisera niti bilo kojih drugih materijala životinjskog porijekla. Mnogi vegani također izbjegavaju proizvode testirane na životinjama. Veganstvo se razlikuje od vegetarijanstva po tome što je svedeno u potpunosti na biljnu prehranu, dok vegetarijanci jedu i neke proizvode životinjskog porijekla, kada se pri dobivanju tih proizvoda životinje ne ubijaju, npr. jaja, med, mlijeko i dr.

Riječ vegan formirao je Donald Watson 1944. godine u Leicesteru, u Engleskoj, koji je, s još nekoliko članova Vegetarijanskog društva (eng.Vegetarian Society), a unutar njega, želio osnovati službenu podskupinu vegetarijanaca koji ne konzumiraju ni mlijeko ni mliječne proizvode. Kad je taj prijedlog bio odbijen, Watson i istomišljenici osnivaju Vegansko društvo (eng. The Vegan Society) koje zagovara potpunu biljnu prehranu, isključujući meso, ribu, jaja, mlijeko i mliječne proizvode (sir, maslac) i med te potiče i ohrabruje proizvođače hrane, odjeće i obuće da koriste alternative životinjskim proizvodima. Novoosnovana skupina složila se da je prestanak bilo kojeg oblika iskorištavanja nužan za stvaranje mnogo razumnijeg i humanijeg društva.

Ljudi postaju vegani iz mnoštva razloga, uključujući etičku brigu za životinje i prirodnu okolinu, kao i neke osobnije, vezane za zdravlje, duhovnost i vjeru. Što se etičkih principa tiče, veganska prehrana spriječava masovni uzgoj i sustavno klanje velikog broja životinjana na farmama. Veganska hrana sadrži niži nivo kolesterola i masti od uobičajene prehrane. S ekološkog gledišta, mesna industrija sudjeluje u zagađenju zraka, zemlje i vode, doprinosi eksploataciji i krčenju šuma i velikih zemljišnih površina za uzgoj biljnih kultura namijenjenih prehrani velikog broja uzgajanih životinja.

Dobro isplaniranom veganskom prehranom mogu se zadovoljiti sve potrebe organizma. Loše organizirana veganska prehrana može uzrokovati manjak kalcija, joda, omega-3 masne kiseline, željeza, vitamina B12 i vitamina D, koji se onda moraju uzimati iz vitaminskih i mineralnih dodataka prehrani. Prema anketama, vegani čine između 0.2% i 1.3% američke populacije i između 0.25% i 7% populacije Ujedinjenog Kraljevstva.

Vosak

Vosak je kemijska tvar koja se određuje po mehaničkim i fizičkim svojstvima.

Školska knjiga

Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj. Sjedište joj je u Zagrebu.

Sporedni šumski proizvodi

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.