Međunarodni Crveni križ

Crveni križ međunarodna je humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi. Utemeljio ju je Henri Dunant. U svakoj državi postoji samo jedan nacionalni Crveni križ (koji se dijeli na gradske i općinske organizacije itd.), a nacionalna društva ujedinjuju se u Međunarodnu federaciju Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Flag of the Red Cross
Znak Crvenog križa

Uloga Međunarodnog Crvenog križa

Uloga je Međunarodne federacije pomaganje razvoja humanitarnih djelatnosti nacionalnih društava, koordinacija njihovim operacijama pomoći žrtvama prirodnih katastrofa (potresi, poplave, požari...), te da se brine za izbjeglice izvan područja sukoba. Zadatak joj je također edukacija ljudi o Pokretu.

Međunarodni pokret CK/CP čini Međunarodni odbor CK, koji je osnivačko tijelo CK. Međunarodni odbor neutralan je posrednik u oružanim sukobima i nemirima, te pokušava na temelju Ženevskih konvencija pružiti zaštitu i pomoć žrtvama međunarodnih i građanskih ratova i unutarnjih nemira, a organizira i bolnice na otvorenom. Djelatnost mu dolazi do izražaja ponajprije u ratno vrijeme.

Povijest

Iskustvo Henryja Dunanta

Nedaleko od Solferina, malenog mjesta na sjeveru Italije, sukobile su se 24. lipnja 1859. austrijske vojne jedinice sa savezničkom francusko-talijanskom vojskom. Vodila se posljednja bitka za neovisnost poslije koje su Austrijanci protjerani sa sjevera Italije. Francuski car Napoleon III. pritekao je Italiji u pomoć. Krvava bitka koja je trajala 15 sati ostavila je sa sobom 40 000 ranjenih koji su umirali na bojnom polju. Sanitetske službe ne znajući da je bitka započela bile su daleko od ovog prizora. Svega nekoliko liječnika, koji su se ondje zatekli, trudili su se da sa neznatnim sredstvima pruže pomoć ranjenicima, ali za većinu njih spasa nije bilo.

Mladi trgovac iz Ženeve koji se zatekao u blizini bojnog polja, bio je svjedok strahovitog prizora. Zvao se Henry Dunant, imao je 31 godinu i bio vođen iznenadnim nagonom da pruži pomoć svima u nevolji. Ali vidjevši nevjerojatan broj ranjenika koji su se nalazili oko njega, vrlo je brzo ustanovio da je on sam nemoćan i da neće moći mnogo učiniti za njih. Tada spontano pokušava naći volontere među civilnim stanovništvom Solferina koji su se u početku pokazali vrlo nevoljnim. Henry Dunant im tada povika „Tuttti fratelli!“-„Svi smo braća!“ Svojim gromkim pozivom uspio je slomiti otpor i otvoriti srca tih muškaraca i žena. Ranjenici su odvedeni daleko od bojnog polja, u crkve i privatne kuće, gdje im je stanovništvo svim srcem pružilo pomoć.

Neumoran, Henry Dunant brinuo se 3 dana i 3 noći o ranjenicima. Donosio je vodu onima koji su imali groznicu, tješio je umiruće, obećavajući da će njihovoj obitelji prenijeti posljednju poruku. Nalazi vremena i da ohrabri druge dobrovoljce da pomognu. Ti dobrovoljci bili su puni dobre volje, ali nisu bili u mogućnosti pružiti odgovarajuću pomoć, jer im je nedostajalo znanja i potrebne obuka.

Henry Dunant je shvatio: da se u Solferinu tada našao veliki broj dobrovoljaca koji su imali dobru medicinsku obuku, koliko je nepotrebnih patnji moglo biti izbjegnuto? Koliko mladih obećavajućih života je moglo biti spašeno? Shvatio je da treba stvoriti međunarodno društvo za pomoć, koje bi se temeljilo na ugovoru i koje bi pravno obvezivalo države. Tri godine nakon tih događaja počeo je Henry Dunant pisati „Sjećanje na Solferino“ u kojoj je jasno iznio svoje ideje. Traži da bude potpisana međunarodna konvencija koja će osigurati zaštitu civila žrtava rata i da budu stvorena, u svim zemljama, društva za pružanje pomoći, koja će biti zasnovana na principu nepristranosti i koja će okupiti dobrovoljce obučene u pružanju pomoći ranjenicima.

Početak pokreta

Knjigu objavljuje o svom trošku u 400 primjeraka i šalje je važnim osobama i svojim prijateljima. General Guillaume-Henri Dufour i pravnik Gustave Moynier, koji su pročitali njegovu knjigu, smatraju da su njegove ideje i planovi ostvarivi te stupaju u kontakt sa njim. 9. veljače 1863. godine, ženevsko „Društvo javne koristi“ na čelu s Moynierom, osniva odbor koji treba ispitati Dunatove ideje. Ovaj odbor čine, osim Moyniera, Dunanta i Dufoura, i ratni kirurg Louis Appia i liječnik Théodore Maunoir. Ova petorice prvi se put sastaju 17. veljače 1863. i ustanovljuju već tada „Međunarodni odbor za pomoć ranjenicima“. Ovaj „Odbor petorice“ kratko nakon toga počinje širiti svoje ideje u svijetu. U ljeto te iste 1863. godine, odbor poziva jedan broj zemalja u Ženevu na međunarodni kongres. 26. listopada general Dufour otvara ovu konferenciju koja je okupila 36 predstavnika iz 16 zemalja. Nakon 4 dana kongresa, skup donosi deset odluka i izražava tri želje: stvaranje, u svakoj od zemalja, jednog „nacionalnog odbora za pomoć ranjenicima“, a kao uvjet i temelj, zahtijeva da sanitetske službe, dobrovoljci i ranjenici budu zaštićeni, odnosno da budu proglašeni „neutralnim“ ili „nepovredivim“.

Znak i Ženevske konvencije

Skup usvaja kao znak zaštite i raspoznavanja crveni križ na bijelom polju, obrnuto od boja švicarske zastave. Dunantova vizija postaje stvarnost: rođena je svjetska organizacija Crvenog križa. Na dan 22. kolovoza 1864. godine, tek godinu dana nakon konferencije, u Ženevi je potpisana prva Konvencija, (a postoje 4 Ženevske konvencije) koja se odnosi na zaštitu ranjenika u kopnenim snagama. Godine 1868. zaštita je proširena na ranjenike pomorskih snaga i brodolomnike. Ali bit će potrebno još vremena kako bi ova načela postala univerzalno obvezna (1899.-1907.).

U godinama koje su slijedile, postupno se stvaraju nacionalna društava Crvenog križa, što je bio jedan od Dunantovih ciljeva. 17. srpnja 1866. utemeljen je švicarski Crveni križ. U cijelom svijetu počinje obuka dobrovoljaca za pružanje prve pomoći bolesnima i ranjenima. Snabdijevaju se skladišta zavojnim materijalom, pokrivačima i drugim potrepštinama za pomoć; sve je spremno za slučaj izbijanja sukoba. Crveni križ vrlo je brzo stavljen na probu prilikom izbijanja francusko-njemačkog rata 1870. godine, koji je odnio mnogo žrtava. Ali po prvi put u povijesti, pomoćnici Crvenog križa obučeni su za pružanje ranjenicima učinkovite pomoći na licu mjesta. Prvo društvo Crvenog križa na Balkanu osnovano je 1875. godine u Crnoj Gori, kao dvadeset drugo po redu u svijetu.[1] U okviru tadašnje Austro-Ugarske, u Hrvatskoj je prvo društvo osnovano u Zadru.[2]

Razvoj do Prvog svjetskog rata

Od osnivanja Crvenog križa 1863. godine, 35 nacionalnih društava Crvenog križa ili Crvenog polumjeseca stvoreno je u Europi u osvit 20. stoljeća, u vrijeme kad je Europa podijeljena. Čovječanstvo se nalazi pred društvenim krizama i glađu. Suočena s razornim snagama, organizacija Crvenog križa nastoji čuvati i braniti ljudska prava. Uporaba zrakoplova kao sredstva za vođenje borbe daje novu dimenziju neprijateljstvima. Shodno tome, poljske bolnice i šatori Crvenog križa moraju biti prepoznatljivi i s neba.

Veliki broj ratnih zarobljenika bio je razmijenjen posredstvom Međunarodnog odbora Crvenog križa (MOCK) što je omogućilo da se zarobljenici vrate u svoju domovinu. Večer uoči Božića 1917. godine ljudi su svjedočili dirljivim scenamana na željezničkom kolodvoru u Ženevi: povratak ratnih zarobljenika, a ženevski volonteri Crvenog križa ukrašavaju perone božićnim drvcima i pružaju okrijepu ranjenicima.

Prije nego što je završen Prvi svjetski rat, MOCK suočio se s potpuno novom i posebno osjetljivom situacijom: ruska revolucija i zaštita ranjenika u slučaju građanskog rata. U okviru ovog sukoba, pojavit će se, osim Društva CK koje je postojalo u carsko doba, društvo koje su snovali revolucionari. Ali u skladu s načelom, priznaje se samo jedno nacionalno društvo. Kasnije, na konferenciji u Stockholmu 1948. godine bit će stoga prihvaćeno novo pravilo da tijekom sukoba nijedno novo društvo ne može biti priznato; pa, ipak, de facto se održavaju odnosi sa svakim društvom koje se bavi stvarnim aktivnostima.

Nakon Prvog svjetskog rata

Posljedica rata i loših uvjeta života, glad pogađa više milijuna osoba između 1920. i 1923. godine. Usto, po završetku Velikog rata, europsko stanovništvo ima samo jednu želju: da više nikad ne bude rata. U toj se nadi 1919. godine nacionalna društva ujedinjuju i stvaraju Federaciju nacionalnih društava Crvenog križa. U Europi se tijekom dvadesetih i tridesetih godina pojavljuju totalitarni režimi: prvo u Italiji, zatim u Njemačkoj, Španjolskoj. Za Crveni križ, ovo je jedno od najtežih razdoblja u povijesti, jer osim što osjeća dolazak novog rata, već je suočen s državama koje ignoriraju humanitarna načela.

Europska nacionalna društva CK pružaju pomoć uz podršku autohtonih društava.

Nakon Prvog svjetskog rata, društva CK sudjeluju u borbi protiv latentnih bolesti, organizirajući informativne kampanje i obrazovanje o zdravlju. Prevencija, higijena i uravnotežena prehrana tri su oslonca ove borbe koja je započeta protiv bolesti i epidemija.

U Drugom svjetskom ratu

U Drugom svjetskom ratu Crveni križ prisutan je na svim bojnim poljima, na svim frontovima u Europi. Pruža pomoć ranjenicima, njeguje ih i upućuje u poljske bolnice koje se nalaze u pozadini fronta. Koriste se sva raspoloživa sredstva u borbi protiv ljudske bijede; u slučaju da se pokvare kola, bez oklijevanja se koriste konji, čak i psi. Tokom ovog rata, zaraćene države na svojim su teritorijima otvorile mnogobrojne logore za ratne zarobljenike. Zahvaljujući postojećim konvencijama, CK je mogao obaviti više od 11.000 posjeta logorima, uručiti 24 milijuna pisama i podijeliti pomoć u vrijednosti od 3,4 milijarde švicarskih franaka. Jedno od najtamnijih poglavlja ovog razdoblja bez sumnje je poglavlje koncentracijskih logora nacional-socijalističkog režima, u kojima je više milijuna osoba, čiju su veći činili Židovi, bilo ubijeno. CK je u svojim nastojanjima bio spriječen.

Tijekom i nakon Drugog svjetskog rata služba traženja ostvaruje nemoguće. Stotine tisuća obitelji koje je rat odvojio sjedinjene su, stotine tisuća vojnika koji su bili prijavljeni kao nestali ili su smatrani mrtvima na taj su način mogli ponovo naći svoje supruge i djecu.

Načela

Sedam temeljnih načela čine bit Pokreta. Prihvaćena su na 20. međunarodnoj konferenciji u Ženevi 1965. godine. Države su obvezne u svako doba poštovati privrženost svih sastavnih dijelova Osnovnim načelima Pokreta:

  • Humanost

Pokret CK/CP nastao je u želji da bez diskriminacije pruži pomoć ranjenicima na bojnom polju. Njegov cilj je zaštititi život, zdravlje i poštovanje ljudske osobe.

  • Nepristranost

Pokret ne pravi razliku prema klasi ili rasi pojedinaca, te nastoji ublažiti njihove patnje vođen samo njihovim potrebama.

  • Neutralnost

Da bi sačuvao povjerenje svih, Pokret se ne opredjeljuje u raspravama vjerske, klasne, rasne ili političke prirode.

  • Neovisnost

Pokret je neovisan, jer nacionalna društva kao pomoćni organi humanitarnih službi svojih vlada, moraju sačuvati svoju autonomiju, kako bi mogla djelovati u skladu s načelima.

  • Dobrovoljnost

Pokret ne pokreće želja za stjecanjem dobiti, on je dobrovoljan.

  • Jedinstvo

U jednoj zemlji može postojati samo jedno društvo CK/CP i ono mora biti dostupno svima i provoditi svoju djelatnost na cijelom teritoriju.

  • Univerzalnost

Pokret je univerzalan, jer sva društva u njemu imaju jednak status, pomažu se i dijele jednaka prava.

Ženevske konvencije

Original Geneva Conventions
Izvorni dokument.

Prva konvencija štiti ranjene i bolesne vojnike, kao i sanitetsko osoblje u kopnenim snagama.

Druga jamči zaštitu ranjenih, bolesnih vojnika ili brodolomaca i zaštitu sanitetskog osoblja pomorskih snaga.

Treća je posvećena poboljšanju tretmana ratnih zarobljenika.

Četvrta konvencija najzad pruža zaštitu civilima prilikom oružanih sukoba i na okupiranim teritorijima. Potpisana je nakon Drugog svjetskog rata, i najznačajnija je odluka Ženevske konvencije.

Četiri konvencije su 1977. god. dopunjene dopunskim Protokolima koji uzimaju u obzir metode modernog rata i jamče bolju zaštitu civilima.

Izvori

  1. Fondacija Akter: O jubileju - 140 godina postojanja CKCG
  2. 057info.hr, "Povijest Crvenog križa na tlu Hrvatske započela je u Zadru", 22. listopada 1878. godine zadarska "Ustanova domoljubne zadruge dalmatinske od Gospodja na potporu ranjenim i bolesnim vojnicima" prva dobiva suglasnost tadašnjih vlasti za svoje humanitarno djelovanje., objavljeno 18. listopada 2013., pristupljeno 8. prosinca 2015.

Vidi još

Vanjske poveznice

1. listopada u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 1. listopada u Domovinskom ratu.

1990.- Promet na mjestima oko Knina otežan ili potpuno blokiran, a tzv. Srpsko nacionalno vijeće u Kninu proglasilo "autonomju."- Ratni zločinac Simo Dubajić na Radio-Beogradu priznao suradnju srbijanskih vlasti i "pobunjenika" u Hrvatskoj.

- Zbog obavijesti da su postavljene mine na pruge oko Knina, stali vlakovi koji prometuju na tim relacijama.

1991.- U 2,00 sata ujutro JNA poslala ultimatum Hrvatskoj u kojem prijeti da će uništiti sve vitalne objekte u Hrvatskoj ili će poduzeti ofenzivu.

- Predsjednik Tuđman odgovorio da JNA može mirno napustiti hrvatski teritorij kako je potpisano u Haagu pod nadzorom EZ-a.

- JNA i srpski teroristi uništili nekoliko crkava u Novoj Gradišci.

- Predsjednik Tuđman posjetio Italiju na poziv talijanskog predsjednika Andreottija.

- Dubrovnik i okolno područje napadnuto teškom artiljerijom s kopna i mora.

1992.

- U Karlovac stiglo 1.600 Hrvata i Muslimana - logoraša iz srpskih koncentracionih logora u Bosni i Hercegovini: Trnopolja, Omarske i Manjače.

- Direktor UNPROFOR-a za civilne poslove Cedric Thornberry upozorio u Beogradu na povratak terorizma u UNPA sektoru Istok.

- U zadnjih šest mjeseci rata u BiH ubijeno ili se smatra nestalim 10.000 djece, javlja iz Sarajeva Reuter.

- Slovenija i Bosna i Hercegovina uspostavile diplomatske odnose.

- Hrvatska i Egipat potpisali u New Yorku ugovor o uspostavi potpunih diplomatskih odnosa.

- "Znam da ima pojava da naši milicionari noću pljačkaju i ubijaju, a danju dolaze na posao i vode istragu o tim svojim zločinima", tvrdi predsjednik "izvršnog vijeća općine Beli Manastir" na "skupštini republike srpske krajine" u Borovu Naselju.

1993.

- Hrvatska neće odustati od postojećeg nacrta Rezolucije o produženju mandata UNPROFOR-a, koji podržava 14 članica Vijeća sigurnosti, unatoč protivljenja Rusije, koja se protivi formulaciji kojom se imenuje Srbiju kao izvor sukoba, izjavio hrvatski ambasador u UN dr. Mario Nobilo.

- Mi, žene, djeca, roditelji i braća već treću godinu uzalud tragamo za 12.751 nestalom osobom, moleći Međunarodni Crveni križ, UNPROFOR, međunarodne organizacije za zločine da nam pomognu. Ovakav UNPROFOR nije nam potreban, stoji u Deklaraciji hrvatskih žrtava rata upućenoj iz Zagreba javnosti.

1994.

- Francuski Ministar vanjskih poslova Alain Juppe opovrgao tvrdnje da "SRJ" nije u potpunosti prekinula isporuku oružja i vojne opreme bosanskim Srbima, te tvrdi da ima izvještaje da je taj problem riješen djelomično, ali ne u cijelosti.

- Bosanski Srbi gađali NATO-zrakoplove s dvije raketa tipa "strijela".

1995.

- Predsjednik Tuđman primio u Zagrebu pomoćnika državnog tajnika SAD-a Richarda Holbrookea, koji je naglasio američku potvrdu hrvatske cjelovitosti, uz mirnu reintegraciju istočne Slavonije u Republiku Hrvatsku. "SAD apsolutno prihvaća činjenicu da je istočna Slavonija dio Hrvatske i to je iskazano u svim službenim američkim dokumentima", rekao je Holbrooke.

- Nakon obilaska hrvatskih područja oslobođenih u "Oluji", pomoćnik američkog državnog tajnika za ljudska prava John Shattuck rekao novinarima u Zagrebu da ljudska prava moraju biti u središtu pozornosti.

- Još ne znamo sudbinu 2.850 zatočenih, nestalih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja i civila u srpsko-crnogorskoj agresiji na Hrvatsku, rekao u intervjuu za "Večernji list" potpredsjednik hrvatske Vlade prof. dr. Ivica Kostović.- Točno prije četiri godine JNA, potpomognuta rezervistima iz Srbije, Crne Gore i Hercegovine, sravnila malo hrvatsko selo Ravno u blizini Trebinja. Time je, u stvari, počeo rat u Bosni i Hercegovini.

- Prvog listopada 1991. godine Dubrovnik je napadnut od srpskog agresora i odsječen od svijeta.

1996.

- Uz neviđene mjere sigurnosti, u privatnom restoranu "Saraj" na međuentitetskoj crti između Sarajeva i Pala održan prvi sastanak trojice članova novoizabranog Predsjedništva BiH - Izetbegovića, Zubaka i Krajišnika.

- Kanađanka Luise Arbour danas preuzima dužnost tužiteljice Međunarodnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji od Južnoafrikanca Richarda Goldstonea.

- "Croatia Airlines" od danas leti za Sarajevo.

11. svibnja u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 11. svibnja u Domovinskom ratu.

1991.

SRBI iz Hrvatske brojnim prosvjednim skupovima osuđuju četnička teroristička divljanja u Hrvatskoj.

VELIKA Britanija zatražit će od Europske zajednice da ona ponudi svoje posredovanje u jugoslavenskoj krizi, kako bi se spriječilo komadanje zemlje, javlja britanski list "Guardian".

OTTO von HABSBURG zahtijeva od EZ-a da prizna samostalnost Hrvatske.

1992.

INDIJA, Pakistan i DNR Koreja priznali Republiku Hrvatsku.

SRPSKA okupacijska vojska prije napuštanja Hrvatske pljačka, pali i ruši sve što joj se nađe na putu.

PLJAČKE na privremeno okupiranom području ne mogu spriječiti ni jedinice UNPROFOR-a.

U HRVATSKOJ 230,063 izbjeglice iz BiH.

U OKOLICI Brčkog zaklano devet Hrvata.

MEĐUNARODNI Crveni križ razmatra mogućnost da iz sigurnosnih razloga ode iz Sarajeva.

ULTIMATUM banjalučkim Muslimanima i Hrvatima.

1993.

DOK Armije BiH ponovno napada u Mostaru, postrojbe HVO-a poštuje primirje.ZAPOVJEDNIK glavnog štaba Armije BiH Sefer Halilović, boraveći u Zenici, pred svojom vojskom prijetio Hrvatima naglasivši kako treba stvarati teren za konačan obračun s Hrvatima.

OD posljedica muslimanske agresije na Busovaču, Vitez i Kiseljak smrtno stradalo više od 400 Hrvata.

ZADAR zasut sa 12 topovskih granata.

NAKON velikih riječi i planova uslijedila nova odgoda savezničke vojne akcije protiv Srbije, čak i Amerikanci čekaju srpski referendum.

FRANCUSKA uputila u Sarajevo 140 Padobranaca za pojačanje postrojbama UN u Sarajevu, tamo je sada ukupno stacionirano 800 francuskih pripadnika UNPROFOR-a, a u čitavoj BiH 5.000.

1994.

U BEČU završeni hrvatsko-muslimanski pregovori, te potpisani sporazumi, po kojima su se obje strane sporazumjele o vanjskim granicama hrvatsko-muslimanske Federacije, a karta Federacije obuhvaćala bi 58 posto teritorija BiH.

1995.

POVRATAK svih prognanika u zapadnu Slavoniju mora svakako biti osiguran do jeseni, zaključak je sjednice hrvatske Vlade, koja je predložila rebalans državnog proračuna, jer je za obnovu tih krajeva potrebno 200 milijuna kuna.

PRIKUPLJENI podaci govore da je operacija oslobađanja zapadne Slavonije izvedena na vrlo profesionalan način i da su izbjegnute civilne žrtve, istaknuo američki veleposlanik Peter Galbraith na konferenciji za novinare u američkom veleposlanstvu u Zagrebu, koji je također naglasio: "Jasno smo rekli Martiću da će, budu li pogođeni službeni američki objekti u Zagrebu, posljedica toga čina za one koji su izdali naredbe za raketiranje biti iznimno teške".

U VOJNI sud u Bjelovaru privode se pripadnici srpskih paravojnih postrojbi, koji se nalaze u prihvatnim centrima u Bjelovaru, Varaždinu i Požegi. Ondje se obavlja obrada, prvenstveno nad osobama za kojima je još 1992. izdana tjeralica i za koje je određen pritvor.

1996.

POD predsjedanjem predsjednika Tuđmana, u Predsjedničkim dvorima održana druga sjednica Zajedničkog vijeća za suradnju RH i Federacije BiH. Postignuta suglasnost o povratku izbjeglica, te potpisan Sporazum o korištenju luke Ploče i prolazu kroz Neum.

12. kolovoza u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 12. kolovoza u Domovinskom ratu.

1991.

- Dopisnik francuskog lista "Le Figaro" Vladimir Ivanov ranjen na Baniji.

- Srpska narodna stranka poziva sve Srbe u Hrvatskoj da se ograde od četničkog terorizma.

- Srpske neregularne jedinice pucale na medicinsku ekipu u selu Sarvašu blizu Osijeka.

- Petnaest mladih oficira JNA dezertirali iz kasarne u Supetru na otoku Braču, jer ne žele pucati na svoj narod već žele braniti Hrvatsku.

- Predstavnici Srbije i Crne Gore sastali su se u Beogradu kako bi potpisali memorandum o stvaranju "Treće Jugoslavije."

- Republika Gruzija priznala Sloveniju.

1992.

- Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman svečano prisegao pred sucima Ustavnog suda nakon ponovnog izbora za predsjednika Republike.

- Helsinki Watch poziva UN da organiziraju međunarodno suđenje za ratne zločine: Ratku Mladiću, Slobodanu Miloševiću, Radovanu Karadžiću, Blagoju Adžiću, Životi Paniću, Vojislavu Šešelju, Željku Ražnatoviću, Mirku Joviću i Dragoslavu Bokanu.

- Prema podacima Biroa za istraživanje rata i ratnih razaranje, srpski agresor do 11. kolovoza na teritoriju BiH osnovao 111, a u Srbiji i Crnoj Gori 17 konc-logora.

- Bosanski Srbi napalm-bombama napali Jajce.

- Helen Delich-Bentley, Jim Moody i Milan Panić na udaru američkih medija i politike zbog nezakonitosti koje su učinili pomažući Beograd.

- Međunarodna komisija za ljudska prava optužila vlasti u Beogradu da provode politiku apartheida protiv gotovo cjelokupnog stanovništva Kosova.

1993.

- Ženevski pregovori zapeli oko tvrdnji Muslimana da se Srbi nisu povukli s Igmana i Bjelašnice i uvjeravanja Karadžića da su Srbi svoju obvezu ispunili.

- Predsjednik Tuđman odgovorio pismom na pismo Alije Izetbegovića, za koje je saznao "iz tiska", te napomenuo da dobra suradnja podrazumijeva i prestanak napada muslimanske vojske.

- U selu Mokronogama kod Tomislavgrada ubijeno devet Muslimana.- U Melbourneu svečano otvoren prvi hrvatski Generalni konzulat za Victoriju, Tasmaniju i Južnu Australiju.

1994.- Predsjednička izjava Vijeća sigurnosti UN, u kojoj se traži da Hrvatska otvori svih 19 putova za potrebe UNPROFOR-a, hrvatska Vlada ocijenila kao "neprimjeren pritisak na Hrvatsku".

- Bosanski Srbi ponovno oteli dio teškog oružja iz jednog skladišta u blizini Sarajeva koje je pod nadzorom UNPROFOR-a, rekao glasnogovornik mirovnih snaga u BiH Rob Anik.

- Američki Senat izglasao prijedlog o ukidanju embarga na uvoz oružja u BiH nakon 15. listopada, ako Srbi do tog datuma ne prihvate mirovni plan, a podržava ga i predsjednik Clinton.

- U prometnoj nezgodi u Sloveniji poginuo dr. Nikola Novaković, koji je u studenom 1989. u domovini postao prvi predsjednik obnovljene Hrvatske seljačke stranke.

1995.

- Između osam i deset tisuća Hrvata istjerano je iz svojih domova na području Banjaluke, skupljeni su na stadionu i čekaju da budu protjerani u Hrvatsku, izjavio u Zagrebu prof. dr. Adalbert Rebić, ministar u hrvatskoj Vladi zadužen za prognane i izbjegle osobe.

- U svojoj kući u banjalučkom prigradskom naselju Šaragovcu ubijena Anica Mijatović - treća hrvatska žrtva za posljednjih 10 dana.

HRVATSKA vojska nije pogodila nijedan zdravstveni objekt, dok su Srbi kao j 1991. nastavili sustavno rušiti bolnice... U bolnici u Kninu Yasushi Akashi čestitao mi je na odnosu naših liječnika prema zatečenom osoblju, bolesnicima i ranjenicima, izjavio u intervjuu "Večernjem listu" dr. Andrija Hebrang, hrvatski ministar zdravstva.

- Međunarodni Crveni križ tvrdi da nedostaje najmanje 6.000 ljudi iz Srebrenice, dok američki izvori upozoravaju na nestanak čak 12.000 ljudi. U masovnoj grobnici kraj sela Kasabe moglo bi se nalaziti 2.700 ubijenih žrtava. Izvješće UN-a sadrži svjedočanstva četvorice preživjelih, piše londonski "The Guardian".

1996.

- Predsjednik Tuđman na Brijunima primio Jacquesa Kleina, voditelja Prijelazne uprave UN-a za istočnu Hrvatsku, te mu istaknuo kako mandat UN-a može biti produljen najduže za tri mjeseca.

12. listopada u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 12. listopada u Domovinskom ratu.

1989.

- U Zagrebu, pri Društvu književnika Hrvatske, Osnovan Odbor za vraćanje spomenika bana Jelačića.

1991.- Objavljena vijest da je JNA uhitila hrvatskog ministra M. Zulića.

- Pojedine postrojbe JNA odlaze iz zagrebačkih vojarni. Zauzvrat, armija garantira da će humanitarni konvoj ući u Vukovar.

- Unatoč primirju, pet civila ubijeno a 15 ranjeno tijekom srpskog napada na Osijek.

- Posebni izaslanik UN-a, Cyrus Vance stigao u Beograd kako bi se sastao s jugoslavenskim dužnosnicima i predstavnicima JNA.

- Dvojica predstavnika takozvane srpske autonomne pokrajine u Hrvatskoj u Parizu neslužbeno razgovarali s oragnizatorima Mirovne konferencije.

1992.

- Republika Hrvatska i "Savezna Republika Jugoslavija" potpisale u Ženevi dogovor o postavljanju promatrača EZ i UN na uzletišta i zrakoplovne luke zemalja potpisnica.

- Jugoslavenska vojska započela povlačenje iz Konavala, izjavio predstavnik Promatračke misije EZ u Zagrebu Chris Poole.

- Branitelji Brčkog kod sela Gorice uspjeli presjeći srpski koridor koji spaja Srbiju s bosanskom i kninskom "krajinom".

- Tzv. SRJ isključena iz UNESCO-a.

- BiH može postojati samo kao zajednica svih triju naroda, koji će morati biti teritorijalno definirani, izjavio u intervjuu za BBC hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman.

1993.

- Skupina građana srpske nacionalnosti sa zbora u Karlovcu pozvala sve građane srpske nacionalnosti da utječu svojim obiteljskim i prijateljskim vezama na pobunjene Srbe u UNPA zonama da prihvate Republiku Hrvatsku kao svoju domovinu.

- Svi ubijeni u akciji Hrvatske vojske na Divoselo, Čitluk i Počitelj bili su naoružani, nosili su uniforme i pružali aktivan otpor, stoji u pismu ministra Granića izvjestitelju UN za bivšu Jugoslaviju Tadeuszu Mazowieckom o ulasku hrvatskih snaga u Medak.

- Međunarodni Crveni križ evidentirao je samo 850 Hrvata zatočenih u muslimanskim logorima, a podnesenim zahtjevom tražimo 3.575 vojnika, 11.323 civila, 2 fratra, 3 časne sestre i 26 članova čelništva HDZ-a i zapovjedništva HVO-a iz Konjica, rekao predsjednik Ureda za zamjenu zarobljenika HR Herceg-Bosne Berislav Pušić u Mostaru.

- Bivši zapovjednik snaga UN u BiH francuski general Philippe Morillon zatražio, u svom predavanju u Londonu, da se BiH proglasi protektoratom UN, te da se nad njim uspostavi uprava Svjetske organizacije uz pomoć vojnih snaga UN.

1994.- Predsjedništvo HDZ-a BiH priopćilo da je na temelju izvješća općinskih organizacija HDZ-a BiH iz Vareša, Usore, Bugojna, Jablanice, Kaknja, Travnika, Konjica, Zenice i Sarajeva, nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma, s prostora pod nadzorom Armije BiH protjerano 25.000 Hrvat.

- Šef bonske diplomacije i sadašnji predsjednik Ministarskog vijeća UN Klaus Kinkel zatražio tješnju suradnju Hrvatske i Europske unije - Kinkel zahtijeva da se Hrvatska uključi u program PHARE, te da počnu pregovori o ugovoru o partnerstvu i kooperaciji između EU i Hrvatske.- Francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe napomenuo da bosanski Srbi isključuju mogućnost da tzv. "republika srpska" uspostavi konfederalnu vezu sa "SR Jugoslavijom" prije nego što se "RS" prizna kao neovisna država.

1995.

- U petodnevnom posjetu Hrvatskoj skupina najuglednijih američkih znanstvenika sudske medicine, koji će pomoći u identifikaciji žrtava. Već obišli masovne grobnice pokraj Petrinje i Kupresa.

- U Zagrebu boravila izvjestiteljica Komisije za ljudska prava UN Elisabeth Rehn, te razgovarala s predstojnikom Ureda Predsjednika Republike ing. Hrvojem Šarinićem o problemu hrvatskih građana nestalih tokom srpske agresije, o ratnim zarobljenicima i o tragičnoj situaciji na području Banje Luke.- UN preuveličava brojke stradalih osoba poslije akcije Hrvatske vojske u bivšem Južnom sektoru, rekao novinarima u Kninu zapovjednik Zbornog mjesta Knin general Ivan Čermak.- Nakon 11.245 dana neprekidne opće opasnosti u Županji sirene danas oglasile njezin prestanak.- Hrvatske snage, nakon ulaska u Mrkonjić Grad, ovladale i HE "Bočac", koja strujom opskrbljuje Banju Luku, a sam grad od sada na dometu hrvatskih topova.

- U posljednjim akcijama Hrvatske vojske 9. listopada u Mrkonjić Gradu poginuo stožerni brigadir Andrija Matijaš "Pauk", dozapovjednik 4. gardijske brigade, kojem je danas održana komemoracija u Marini pokraj Trogira.

- Vojska bosanskih Srba trpi poraz za porazom, ali o tome se ne može pročitati ni u jednim beogradskim dnevnim novinama, javlja Francuski međunarodni radio - RFI.

- Veleposlanici članica NATO-a u Bruxellesu suglasili se s koncepcijom multinacionalnih mirovnih snaga u BiH, koje bi otprilike imale 70.000 vojnika, od toga Amerikanci bi poslali u Bosnu izmedu 20 i 25.000 vojnika. To će biti najveća vojna operacija u Europi nakon 2. svjetskog rata.

- Američki predsjednik Clinton pozdravio sporazum o prekidu vatre u BiH, a Bijela kuća najavila da bi mirovni pregovori trebali započeti 31. listopada u SAD-u.

1996.

- Posebna izvjestiteljica Visokog povjerenstva za ljudska prava UN-a Elizabeth Rehn ocijenila u Zagrebu svoju dosadašnju suradnju s institucijama hrvatske Vlade vrlo dobrom.

2. siječnja u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 2. siječnja u Domovinskom ratu.

24. ožujka u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 24. ožujka u Domovinskom ratu.

1991.

- Predsjednik Tuđman govorio na Trgu bana Jelačića u Zagrebu na manifestaciji "Cvjetna nedjelja HDZ-a", istaknuvši da je "hrvatski narod postigao svoje duhovno jedinstvo, slobodu i suverenost, kojih se više ne želi odreći".

- I dalje tzv. referendumi u Srbiji, kojima se pljačka imovina hrvatskih poduzeća.

- Gorbačov suglasan da sovjetske republike koje žele napustiti Sovjetski Savez to mogu učiniti, to je predsjednik SSSR-a izjavio u intervjuu za "Der Spiegel".

1992.

- U Helsinkiju Hrvatska, Slovenija i Gruzija primljene u punopravno članstvo KESS.

- Novo pismo dr. Ramljaka predstavnicima mirovnih snaga UN da spriječe genocid nad hrvatskim narodom i manjinskim zajednicama na okupiranom teritoriju Hrvatske.

- Helsinki Watch zahvaljuje predsjedniku Tuđmanu na suradnji i podršci budućim akcijama te organizacije.

- General Mladić zabranio rad medicinskoj ekipi u Drnišu, a pred njegovom samovoljom nemoćan čak i Međunarodni Crveni križ.

- Najteža noć na sisačkoj fronti od potpisivanja sarajevskog primirja, na Sunju palo više od 3 000 topničkih projektila.

- U intervjuu Slobodana Miloševića beogradskoj "Ilustrovanoj politici", predsjednik Srbije istakao da najviše cijeni Šešelja.

- Senator iz Južne Dakote Larry Pressler predložio Capitolu zakon kojim bi Amerika i službeno potvrdila prestanak postojanja Jugoslavije.

- Princeza od Walesa, lady Diana posjetila izbjeglički logor Nagyatad u Mađarskoj.

1993.

- Skupina ruskih novinara posjetila Sabor Republike Hrvatske i razgovarala s čelnicima parlamentarnih stranaka.

- Novo četničko raketno divljanje po Šibeniku.

- Srpski zrakoplovi u BiH i dalje ne poštuju rezoluciju UN, obavljaju izviđačke misije "ubacujući" i skrivajući" se u humanitarne koridore, izvješćuje HVO iz Mostara.

- U Konjicu vrlo napeto između Armije BiH i HVO-a.

- Austrija do daljnjeg neće više primati izbjeglice, izjavio u Beču austrijski ministar unutarnjih poslova Löschnik.

- Opet odgođeno donošenje rezolucije Vijeća sigurnosti UN o nametanju zabrane letenja iznad BiH, jer je Rusi nastoje "razvodniti".

1994.

- Turska će uskoro poslati 2.700 "plavih kaciga" u BiH, izjavio turski ministar vanjskih poslova Hikmet Cetin, poslije odluke Vijeća sigurnosti o sudjelovanju turskih vojnika u snagama UNPROFOR-a.

1995.

- Nakon razgovora Kozireva i Christophera i Juppeovih izjava, Amerika i EU odbila rusko-srpski plan za rješavanje krize na prostoru bivše Jugoslavije.

- Predsjednik Tuđman primio u Zagrebu izaslanstvo Europskog parlamenta, koji podupire dogovor iz Kopenhagena i novi mandat međunarodnih snaga u Hrvatskoj, te će dati potporu Hrvatskoj, naglasila voditeljica izaslanstva Doris Pack i dodala kako UNPROFOR nije radio što je trebao.

- Predsjednik Tuđman razgovarao u Zagrebu s izaslanstvom Njemačkog parlamenta i tom prigodom naglasio kako se Hrvatska zalaže za mirno rješenje i za priznanje od strane "SRJ", te u svezi s tim traži potporu Njemačke.

1996.

- "The Sunday Times" objavio navode iz dnevnika ubojica koji su haračili Vukovarom, a u dnevniku jednog Srbina, kojem se ne otkriva identitet, piše kako je u strijeljanju zarobljenika sudjelovao osobno i Veselin Šljivančanin.

30. studenoga u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 30. studenoga u Domovinskom ratu.

1989.- Željezničko-transportno poduzeće Zagreb najavilo za 30. studeni i 1. prosinca promet samo redovnih vlakova za prijevoz putnika, tako da neće biti prihvaćeni nikakvi izvanredni ili pojačani redovni vlakovi iz drugih republika.- Republički sekretar za unutrašnje poslove SR Slovenije Tomaš Ertl izdao naredbu kojom su zabranjeni svi skupovi građana na javnim mjestima u Sloveniji do daljnjega.

- Poziv na ekonomsku i svaku drugu blokadu SR Slovenije dosad najizravnija prijetnja avnojskoj zamisli Jugoslavije, ocijenilo Izvršno vijeće Slovenije.

1991.

Ni u svom četvrtom pokušaju, Međunarodni Crveni križ nije uspio posjetiti srpski logor gdje se nalaze zatočeni Hrvati.

1992.

- Poljoprivredno dobro Ovčara nedaleko Vukovara, gdje se nalazi masovna grobnica ubijenih Hrvata iz vukovarske bolnice, trebala bi biti obrazac prema kojem bi se pristupalo obradi kriminalnih djela počinjenih u Hrvatskoj i BiH, izjavio dužnosnik Komisije za ratne zločine UN.

- Mjesec dana nakon pada Jajca u gradu vladaju kaos i pakao, izjavio predsjednik HVO-a Jajca Nikola Bilić.

- Boutros Ghali obratio se Vijeću sigurnosti novim izvještajem u kojem ističe kako odbijanje kninskih čelnika da prihvate demilitarizaciju UNPA i povratak izbjeglica potkopava temeljna načela mirovnog plana.

1993.

- Hrvatska ne može ni u kojem slučaju pristati na ustupanje teritorija, jer bi to značilo cijepanje hrvatskog nacionalnog teritorija i države, te ugrožavanje njezinih strateških interesa, izjavio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, poslije plenarnog dijela ženevskog skupa.- Na plenarnoj sjednici ženevskog skupa Izetbegović izišao s maksimalističkim zahtjevima, optužujući podjednako Srbiju i Hrvatsku, te sa zahtjevom za ukinuće embarga za uvoz oružja.- Biskupi Vrhbosanske metropolije, okupljeni u Dominikanskom samostanu u Bolu na Braču, izjavili da ne pristaju ni na kakva poništavanja njihovih stoljetnih biskupijskih granica, niti otpisivanje njihovih crkvenih područja, bez pristanka i odobrenja njihovog katoličkog svećenstva i puka, koji je kao hrvatski narod vjekovima konstitutivan i bitan u BiH.

1994.

- Redsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, koji se nalazi u posjetu zemljama Južne Amerike, razgovarao u Buenos Airesu s predsjednikom Republike Argentine Carlosom Menemom. Oba predsjednika konstatirala da su odnosi Hrvatske i Argentine iznimno dobri, u prvom redu na političkom polju, a mogu se još unaprijediti većom gospodarskom suradnjom i konstatirali da su iseljenici duboka veza dviju država.

- Vladin Ured za prognanike i izbjeglice RH u Zagrebu uputio apel svjetskoj javnosti da se učini sve kako bi se zaustavila velikosrpska agresija na Bihać.

1995.

- Predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša sastao se u Washingtonu s predsjednikom Svjetske banke mr. Wolfehnsonom, koji je izrazio apsolutnu potporu u poslijeratnoj obnovi Hrvatske.

- Američki će vojnici u BiH doći u oklopljenim vozilima, ali neće pokušavati izazvati sukobe s bosanskim Srbima, izjavio u Washingtonu američki ministar obrane William Perry. Međutim, ako ih netko napadne, oni će čvrsto i brzo odgovoriti.

- Slovenski predsjednik Milan KuLan izjavio pred ?lanovima Odbora Europskog parlamenta za vanjsku politiku u Bruxellesu da gradnja transeuropske Pyhrnske ceste od Nürnberga do Zagreba na dijelu koji ide kroz Sloveniju nije u nacionalnom programu koji bi dobio prednost.

1996.

- Hrvatska neće ustupiti ni jedan dio svoga teritorija kao cijenu za mirno rješenje otvorenih pitanja sa SRJ - navodi se u aide-memoireu hrvatske Vlade, objavljenom jučer u New Yorku kao dokumentu Glavne skupštine UN-a i Vijeća sigurnosti.

Bitka za Bugojno 1993.

Bitka za Bugojno između HVO-a i Armije BiH bila je bitka za zauzimanje grada Bugojna od Hrvata u bošnjačko-hrvatskom sukobu.

Crveni polumjesec

Crveni polumjesec je simbol koji u većini muslimanskih zemalja zamjenjuje simbol crvenog križa i predstavlja Međunarodnu organizaciju Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Crveni polumjesec na bijeloj pozadini se prvi put počeo koristiti u Osmanskom carstvu za vrijeme rusko-turskog rata između 1876. i 1878. godine. Prema legendi, to je učinjeno budući da je znak crvenog križa umanjivao moral turskih boraca u borbi protiv kršćanskih Rusa.

Međunarodna organizacija Crvenog križa je 1878. godine prihvatila korištenje drugih simbola u nekršćanskim zemljama, a simbol crvenog polumjeseca je službeno priznat 1929. godine kada je uvršten u član 19. Ženevske konvencije.

Na samom početku primjene novih odredbi, simbol crvenog polumjeseca su koristile samo Turska i Egipat, dok ga danas koriste skoro sve zemlje s muslimanskom većinom, kao i Palestina.

Humanitarna pomoć

Humanitarna pomoć (od lat. humanitas ljudskost) je kratkoročna materijalna i logistička pomoć kao mjera za zaštite i brige za ljude na humanitarnoj osnovi. Obično se pruža kod posljedica humanitarnih kriza.

Osnovni ciljevi humanitarne pomoći su:

Spas ljudskih života

Pružanje pomoći za osnovne ljudske potrebe (voda, hrana, smještaj)

Pružanje osnovnih higijenskih potrepština i medicinske pomoćiOd pomoći u razvoju razlikuju se uglavnom u pružanju kratkoročne pomoći.

Jadrolinija

Jadrolinija je hrvatska prijevozna tvrtka (brodarska) osnovana u Rijeci 20. siječnja 1947. godine. Jadrolinija, hrvatski najveći putnički brodar, održava linije sa gotovo svim hrvatskim otocima te nekim lukama u Italiji.

Kamilo Brössler

Kamilo Brössler (Vakuf kraj Varcar Vakufa (Mrkonjić Grad)/Mrkonjić Grad 17. srpnja 1901. − Zagreb, 4. travnja 1967.), hrvatski pedagog, socijalni djelatnik, zdravstveni prosvjetitelj, filmski redatelj znanstveno-dokumentarnih, igranih i putopisnih filmova i visoki državni dužnosnik.Kao viši službenik Ministarstva udružbe NDH, imao je značajnu ulogu u pomaganju velikom broju izbjeglica na području NDH. Pružio je presudnu potporu Akciji Diane Budisavljević u spašavanju srpske djece bez roditelja, koja su ostala u Sabirnom logoru Jasenovac i drugdje u NDH, nakon što su im roditelji odvedeni na prisilni rad u Njemačku.

MOCK

MOCK je akronim za Međunarodni odbor Crvenog križa koji je djelovao tijekom i nakon Domovinskog rata u Hrvatskoj (originalnog naziva International Committee of the Red Cross, skraćeno "ICRC"). 13. travnja 2007. održana je svečanost povodom zatvaranja Misije MOCK-a u Hrvatskoj, a kojoj su nazočili potpredsjednica Vlade RH i ministrica Jadranka Kosor, Daniel Cavoli, voditelj Regionalne delegacije MOCK-a, te Francois Stamm, voditelj operacija MOCK-a za Europu i Sjevernu Ameriku. Glavna aktivnost ovog odbora bilo je traženje zatočenih i nestalih osoba na području zemaljla bivše SFRJ.

Više o djelovanju ove organizacije vidjeti pod "Međunarodni Crveni križ".

Međunarodni odbor Crvenog križa

Međunarodni odbor Crvenog križa je privatno humanitarno društvo osnovano 1863.g. u Ženevi Švicarska. Društvo je utemeljitelj je Međunarodnog pokreta Crvenog križa i jedna je od njegovih sastavnica.

Glavni cilj društva je "zaštititi život i dostojanstvo žrtava rata i unutarnjeg nasilja te im osigurati pomoć." .

Nobelova nagrada za mir

Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od 1901. godine

1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih

Operacija Oluja

Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) je velika vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba, na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina bez ikakvog međunarodnog priznanja. Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij osim istočne Slavonije; međutim će ta i nekoliko narednih pobjeda Hrvatske vojske stvoriti uvjete u kojima je od siječnja 1996. godine započeo proces mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja.

Oluja je, uz operaciju Bljesak, ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske.

U objektivnoj pripremi za Operaciju Oluja, snage HV su - uz suglasnost vlasti BiH - izvele u mjesecima koji su prethodili "Oluji" više uzastopnih operacija na područjima te susjedne države, koje su dovodile područje Knina u poluokruženje: akcije “Zima '94.”, “Skok-1”, “Skok-2” i “Ljeto '95.”,

Sa svoje strane, srpske snage su tijekom 1994. godine bile pokrenule aktivnosti radi ovladavanja prostorom Bihaćke krajine - ovećeg, ali izoliranog područja pod kontrolom Armije BiH, koji je u velikoj mjeri sprječavao izravni kontakt između područja pod kontrolom Srba u Hrvatskoj i BiH. Izuzev što bi ostvarivanjem takvog cilja nastala humanitarna katastrofa koja bi zacijelo nadmašivala pokolj u Srebrenici izvršen krajem srpnja 1995., njime bi se zaokružio i učinio vojno održivim prostor planirane "Ujedinjene Republike Srpske" sa središtem u Banjoj Luci; istodobno bi područja Republike Hrvatske koja spajaju sjeverne i južne dijelove zemlje - primjerice je kod Karlovca bio pod kontrolom hrvatskih snaga pojas širine svega 10 kilometara - bila izložena topničkoj vatri sa srpskih položaja.Operacija Oluja je za svega jedan dan preduhitrila opsežnu operaciju vojski hrvatskih i bosanskih Srba pripremanu pod imenom Operacija Vaganj. Planirana srpska akcija trebala je angažirati glavne srpske snage - uključivo one iz istočnog dijela BiH popunjavane dragovoljcima iz Srbije - koje su u cijelosti bile spremne izvesti opsežni napad protiv postrojbi HV i HVO u pravcu Kupresa i Livna (iz pravca Banje Luke), te u pravcu doline Neretve i Metkovića (iz pravca istočne Hercegovine i Podrinja), kao i protiv postrojbi Armije BiH na području Zapadne Bosne. Operacija Oluja je posve omela te planove, a postrojbe bosanskih Srba pripremljene za Operaciju Vaganj - koje su se naposljetku pokazale znatno inferiornima Hrvatskoj vojsci - nisu uspjele zaustaviti ni napredovanje hrvatsko-bosanskih snaga na području BiH u kasnijoj Operaciji Maestral. Topništvo bosanskih Srba je raketiralo više hrvatskih gradova - od Županje do Dubrovnika.

Vojne snage Srpske Vojske Krajine su do kraja Operacije Oluja također odstupile na obližnje područje BiH pod srpskom kontrolom, a 5.000 vojnika iz sastava opkoljenog 21. kordunskog korpusa SVK pod zapovjedništvom pukovnika Čede Bulata položio je oružje pred HV.

Neposredno nakon "Oluje" nastavljaju snage HV u suradnji s HVO i Armijom BiH napadne akcije protiv snaga bosanskih Srba u BiH (Operacija Maestral i potom Operacija Južni potez) i dolaze nadomak Banje Luke, te u situaciji kada prijeti potpuni poraz srpskih projekata zapadno od Drine biva, uz međunarodno posredovanje, sklopljeno trajnije primirje. Potom, u studenome 1995. godine, rat dobiva epilog u Daytonskom sporazumu koji uspostavlja trajniji mir.

Odmah po početku Operacije Oluja vodstvo RSK je, prema Odluci Predsjednika RSK Milana Martića br. 2-3113-1/96 od 4. kolovoza 1995. god., provelo "plansku evakuaciju sveg za borbu nesposobnog stanovništva", u skladu s ranije izrađenim i uvježbavanim planovima. Povratak evakuiranih civila i pripadnika vojnih snaga bio je vrlo postupan, a mnogi se nisu ni vratili u Hrvatsku. Vodstvo Republike Srbije do danas ponavlja naraciju o protjeranom stanovništvu RSK - posve zanemarujući okolnost da su vlasti te paradržave same organizirale, uvježbale i provele evakuaciju; također se zanemaruje okolnost da su se etnički Srbi kasnijih godina mogli vratiti na to područje, što je mnogo tisuća njih i iskoristilo.Pukovnik Andrew Leslie, zapovjednik UNCRO-a u Kninu za vrijeme Oluje procjenjuje da je "Operacija Oluja operacija kao iz vojnog priručnika koja bi dobila ocjenu A+ prema NATO standardima". Prilikom posjete ministra obrane Krstičevića Pentagonu u srpnju 2017. godine američki ministar obrane i bivši general američkih marinaca Mattis je izjavio povodom obilježavanja obljetnice Operacije Oluja: "Oluja je operacija koja se ovdje u Americi proučava i pokazuje što dobro predvođena, što dobro opremljena i dobro istrenirana snaga, politički dobro predvođena, može napraviti i preokrenuti tijek povijesti. Iznimno poštujemo vas, našeg saveznika, jednu malu zemlju, koja se bori znatno iznad svoje kategorije".

Potres na Haitiju 2010.

Potres na Haitiju 2010. bio je katastrofalni potres momentne magnitude 7,0 koji se zbio na zapadnome dijelu otoka Hispaniola u Karipskome moru. Pogodio je državu Haiti, a osjetio se i u Dominikanskoj Republici te na Kubi.

Potres se dogodio 16 kilometara jugozapadno od Port-au-Prince‎‎a, glavnog grada Haitija 12. siječnja 2010. godine, u 16:53:09 sati po tamošnjoj vremenskoj zoni (21:53:09 UTC). Hipocentar potresa bio je na oko 13 kilometara dubine. Nakon njega, zabilježen je niz od četrnaest potresa magnitude od 5,0 do 5,9.

Sa 222,517 žrtava, to je jedan od najsmrtonosnijih potresa zabilježenih u ljudskoj povijesti.

Povijest Švicarske

Povijest Švicarske je povijest prostora današnje Švicarske Konfederacije i naroda Švicaraca od prapovijesti do danas.

Rusko-turski rat 1877.-1878.

Rusko-turski rat 1877.-1878. bio je jedan u nizu Rusko–turskih ratova, između Carske Rusije i Otomanskog carstva.

Korijeni rusko-turskog rata 1877.-1878. bili su u nacionalnom buđenju među balkanskim narodima, kao i nastojanju Rusije da izbije na Crno more, i da tako nadoknadi teritorijalne gubitke koje je pretrpjela tijekom Krimskog rata. Neposredni rezultat ovog rata bio je potpuna nezavisnost tadašnjih kneževina; Rumunjske, Srbije i Crne Gore, koje su i dotad imala de facto suverenost, ali su nakon rata i formalno proglasile nezavisnost i potpuno odvajanje od Osmanskog carstva (do tad im je sultan formalno bio suveren).

Nakon gotovo pet stoljeća turske vladavine (1396.-1878.), ponovno je uspostavljena bugarska država, i to kao Kneževina Bugarska, pokrivajući zemlje između Dunava i Planine Balkan (osim Sjeverne Dobrudže koja je pripala Rumunjskoj).

Indirektna posljedica rata bio je i Berlinski kongres, kojim je dopušteno Austro-Ugarskoj da okupira Bosnu i Hercegovinu, kao i Ujedinjenom Kraljevstvu da okupira Cipar, dok je Ruskom Carstvu pripojena Južna Besarabija i kavkaska oblast Kars.

Dobitnici Nobelove nagrade za mir

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.