Međunarodna organizacija

Međunarodna organizacija je organizirana suradnja zasnovana na ugovoru koja može posjedovati vlastiti pravni subjektivitet, a može joj se priznati i međunarodni pravni subjektivitet. Međunarodne organizacije, u pravilu, osnivaju države sklapanjem međunarodnih ugovora. Iako su, u pravilu, države članice međunarodnih organizacija, one nije čisti skup država članica, već su one zasebne institucije koje imaju svoja tijela, službenike, administrativni aparat, a imaju i relativnu samostalnost u odnosu na članice.

Međunarodne organizacije, kao što su UN, specijalizirane ustanove te brojne druge univerzalne i regionalne organizacije izraz su nužne suradnje u međunarodnoj zajednici.

Međunarodne organizacije osnivaju se s određenom svrhom, koja može biti usmjerena na rješavanje određenih problema i pitanja kroz institucionalnu suradnju.

Vidi

23. veljače

23. veljače (23.2.) 54. je dan godine po gregorijanskom kalendaru.

Do kraja godine ima još 311 dana (312 u prijestupnoj godini).

ASEAN

ASEAN ili Savez država Jugoistočne Azije (engl. Association of Southeast Asian Nations) je regionalna međunarodna organizacija država u Jugoistočnoj Aziji, stvorena 1967. godine s ciljem razvoja međusobnih političkih, gospodarskih i kulturnih odnosa te promicanje regionalnog mira i stabilnosti.

Sjedište Tajništva ASEAN-a je u Jakarti, Indonezija.

Azijski kup u hokeju na travi 1985.

2. Azijski kup u hokeju na travi se održao 1985. godine.

Krovna međunarodna organizacija pod kojom se održalo ovo natjecanje je bila Azijska hokejska federacija.

Frankofonija

Frankofonija (fr. La Francophonie; službeni naziv: Međunarodna organizacija Frankofonija (l'Organisation internationale de la Francophonie)) je međunarodna organizacija koja predstavlja skup država, zemalja i regija koji koriste francuski kao nacionalni jezik, službeni jezik, jezik međunarodne komunikacije i kao radni jezik. Frankofonija je francuski izraz, skovan 1880. od strane francuskog geografa Onésimea Reclusa, brata Elisée Reclusa, kojim je označio zajednicu ljudi i država koje koriste francuski jezik.

Frankofoniju čini 49 zemalja članica, četiri (Albanija, Andora, Grčka, Sjeverna Makedonija) pridružene zemlje i deset zemalja (Armenija, Austrija, Hrvatska,Bosna i Hercegovina Gruzija, Mađarska, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Slovenija i Srbija) promatrača na summitima ove organizacije. U svakoj od ovih zemalja francuski jezik se koristi bar u minimalnoj mjeri. Nekoliko zemalja članica imaju loš položaj u zaštiti ljudskih prava i promicanju demokracije. Predložene mjere u vidu sankcija su raspravljane nekoliko puta, ali nisu odobrene.

Moderna Frankofonija je stvorena 1970. Njen moto je jednakost, komplementarnost i solidarnost (égalité, complémentarité, solidarité). U početku, Frankofonija je bila mali klub sjevernih zemalja u kojima se govori francuski, dok je danas to važna međunarodna organizacija čije zemlje članice surađuju na polju kulture, znanosti, gospodarstva, pravde i mira. Zajedno sa ostalim organizacijama kao što je UNESCO, Frankofonija radi na razvijanju lingvistike i kulture u eri globalizma. Tijesno surađuje sa nekim sličnim organizacijama španjolskog i portugalskog jezika (vidjeti: Latinska unija i CPLP).

ISO 3166-2

ISO 3166-2 predstavlja drugi dio ISO 3166 standarda kojeg objavljuje Međunarodna organizacija za standardizaciju, a definira kodove za imena subdivizija zemalja (entiteta) i nezavisnih prostora koji su kodirani po standardu ISO 3166-1. Službeni naziv ISO 3166-2 standarda je "Codes for the representation of names of countries and their subdivisions -- Part 2: Country subdivision code".

Svrha standarda je da utemelji međunarodnu seriju kratica za mjesta, za upotrebu na naljepnicama na pakiranjima, kontejnerima odnosno spremištima i slično; u svim prilikama gdje kratki alfanumerički kod može poslužiti za potpunu identifikaciju lokacije na prikladan i manje dvosmislen odnosno nejasan način nego što je to puno ime određenog mjesta.

ISO 3166-2 kod se sastoji iz dva dijela, te je odvojen crticom. Prvi dio je ISO 3166-1 alpha-2 kodni element, dok je drugi dio alfabetički ili numerički koji sadrži jedan, dva ili tri simbola. Trenutačno postoji više od 4000 različitih kodova.

IUCN

IUCN, Međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (International Union for the Conservation of Nature and Natural Resources) je međunarodna organizacija koja djeluje na području očuvanja prirode i održivog iskorištavanja prirodnih bogatstava. IUCN ima urede u preko 50 država, a 1300 vladinih i nevladinih udruga koje su članice saveza nalaze se u više od 160 država. Okuplja oko 11.000 stručnjaka i znanstvenika iz država širom svijeta. Cilj mu je korištenje prirodnih resursa na znanstvenim osnovama te zaštita rijetkih vrsta i ugroženih prirodnih staništa.

Organizacija je najpoznatija po tome što sastavlja i objavljuje IUCN-ov crveni popis ugroženih vrsta.

Latinska unija

Latinska unija je međunarodna organizacija sastavljena od zemalja u kojima se govore romanski jezici (francuski, španjolski, talijanski, portugalski, rumunjski i katalonski). Zadatak joj je promovirati i širiti zajedničko naslijeđe latinske kulture.

Unija je osnovana 1954. godine u Madridu. Kao institucija je formalno priznata 1983.

Od tada, broj članova je porastao s 12 na 35 zemalja.

Liga naroda

Liga naroda ili Društvo naroda bila je međunarodna organizacija država osnovana na prijedlog Wilsona nakon Prvog svjetskog rata. Njezin temeljni cilj bio je plemenit i teško dostižan: mir u svijetu. Liga Naroda zalagala se za razoružanje, međunarodni sustav sigurnosti i rješavanje međudržavnih problema putem pregovora. Navedeni su ciljevi početkom 20. stoljeća bili novost. Do tada se smatralo da je mir rezultat ravnoteže snaga među velikim silama. Također je bilo nezamislivo da postoji međunarodna organizacija koja će biti iznad državnih vlasti. Neke države, poput SAD-a, nisu pristupile Ligi.

Liga naroda bavila se i gospodarskim pitanjima, problemima svjetskog zdravlja, ropstva i trgovine opojnim sredstvima. U prvim godinama djelovanja bila je prilično uspješna. Njezini su pregovarači riješili mnoge pogranične sporove. Ali riječ je bila o problemima koji nisu zadirali u interese velikih sila. U 1930-im godinama Liga se pokazuje nedoraslom da zaustavi osvajačke pohode Italije, Japana i Njemačke. Nestala je tijekom Drugog svjetskog rata, kao posljedica neučinkovitosti same organizacije. Naslijedili su je Ujedinjeni narodi.

Međunarodna organizacija rada

Međunarodna organizacija rada (International Labour Organization, odn. ILO), je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda koja promovira socijalnu pravdu i međunarodno priznata ljudska i radnička prava. Osnovana je 1919. godine Poveljom iz Versaillesa i postala je prva specijalizirana agencija UN-a 1946. godine.

ILO formulira međunarodne standarde rada u obliku konvencija i preporuka koje postavljaju minimalne standarde radnog prava: slobodu udruživanja, pravo na organiziranje, kolektivno pregovaranje, ukidanje prisilnog rada, jednake šanse i jednaki tretman, te druge standarde kojima se reguliraju uvjeti u cijelom rasponu pitanja vezanih za rad. Pruža tehničku pomoć u sljedećim područjima: strukovno obrazovanje i strukovna rehabilitacija; politika zapošljavanja; administracija rada; radno pravo i industrijski odnosi; razvijanje managementa; zadruge; socijalna sigurnost; statistika vezana uz rad, te sigurnost i zaštita na radu.

ILO promovira razvijanje neovisnih poslodavačkih i radničkih organizacija te tim organizacijama osigurava trening i savjetodavne usluge. Unutar sustava Ujedinjenih naroda, ILO je jedinstven po svojoj tripartitnoj strukturi u kojoj radnici i poslodavci sudjeluju u radu upravnih organa organizacije kao ravnopravni partneri vladama.

Međunarodna organizacija za standardizaciju

Međunarodna organizacija za normizaciju (engleski International Organization for Standardization; kratica ISO) je međunarodno tijelo za donošenje norma koje je sastavljeno od predstavnika raznih nacionalnih normizacijskih tijela. Osnovana 23. veljače 1947., organizacija izdaje industrijske i komercijalne norme.

Iako se ISO definira kao nevladina organizacija, njegova sposobnost donošenja norma koje često postanu zakoni, bilo kroz međunarodne ugovore ili kroz nacionalne norme, čini ga moćnijim od većine nevladinih organizacija. U praksi, ISO se ponaša kao konzorcij usko povezan s vladama. Od svibnja 2011., postoje 162 člana od kojih svaki predstavlja jednu zemlju.

ISO usko surađuje sa IEC-om, koji je odgovoran za normizaciju električne opreme.

Organizacija američkih država

Organizacija američkih država je međunarodna organizacija 35 američkih država, sa sjedištem u Washingtonu, SAD. Osnovana je 1948. godine, potpisivanjem Povelje Organizacije američkih država, a koja je stupila na snagu 1951. godine.

Organizacija islamske suradnje

Organizacija islamske suradnje (arapski : منظمة التعاون الاسلامي‎; engleski: Organisation of Islamic Cooperation, OIC; francuski: Organisation de la Coopération Islamique, OCI) je međunarodna organizacija s trajnim izaslanstvom pri UN-u, koja okuplja 57 država u kojima je islam državna, većinska ili manjinska religija.

Do 28. lipnja 2011. ova organizacija zvala se Organizacija islamske konferencije (arapski: منظّمة المؤتمر الأسلامي Munazzamat al-mu'tamar al-islāmī; engleski: Organization of the Islamic Conference; francuski: Organisation de la Conférence Islamique)

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) (engleski: Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE) jest međunarodna organizacija. Osnovana je 1973. godine i do 1994. godine djelovala je pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS) (engleski: Conference on Security and Co-operation in Europe (CSCE). OESS osnovana je na temelju Povelje Ujedinjenih naroda, kao regionalni aranžman u smislu djelovanja prema Poglavlju VIII. iste.

OESS je posmatrač opće skupštine Ujedinjenih naroda.

Pinyin

Pinyin (čitaj: pin-jin) (拼音 pīnyīn) je pomoćno kinesko latinično pismo kojim se bilježi izgovor standardnog kineskog jezika, putonghua. Pinyin kod Kineza ne zamjenjuje kinesko pismo.

Sama riječ pinyin znači “spajanje glasova”, a u širem smislu glasovno pismo, fonetski alfabet. U NR Kini koristi se hanyu pinyin (pojednostavljeni kineski: 汉语拼音; tradicionalni kineski: 漢語拼音; pinyin: Hànyǔ Pīnyīn) što znači “glasovno pismo kineskog jezika”. (Na Tajvanu je 2002. godine usvojeno slično pomoćno pismo tongyong pinyin, ali nije šire prihvaćeno.)

Hanyu pinyin je odobren 11. veljače 1958 na petom zasjedanje Svekineske narodne skupštine NR Kine. Time su zamijenjeni zapis Bopomofo (zhuyin) kao način podučavanja standardnog izgovora u kontinentalnoj Kini i kineski poštanski sustav romanizacije. Organizacija ujedinjenih naroda je na zahtjev kineske vlade 1979. godine preporučila hanyu pinyin svim svojim članicama kao standardni sustav romanizacije. Hanyu pinyin je 1979. godine odobrila i Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) kao standardnu romanizaciju standardnog kineskog jezika (ISO-7098:1991). Nakon toga pinyin je potisnuo stare sustave romanizacije kao Wade-Giles (1859. godine; nadopunjen 1892.) i transkripciju Yalea za englesko govorno područje, francusku transkripciju EFEO te njemačke i brojne druge transkripcije, koje se ipak još katkad upotrebljavaju.

Kineski jezik je tonalni jezik, a pekinško narječje kao osnova standardnog jezika ima četiri tona, koji su u pinyinu obilježeni sljedećim dijakritičkim znakovima:

ˉ gornji ton (makron)

ˊ uzlazni ton (akut)

ˇ blagosilazni, pa uzlazni ton (kvačica ili háček)

ˋ silazni i kratki ton (gravis)Kada se pinyin zapis rabi u drugim jezicima, tonovi se bilježe samo u stručnoj literaturi.

Važno je naglasiti da je pinyin latinični zapis kineskog standardnog jezika u kojemu neka slova ne odgovaraju izgovoru u drugim jezicima koji se služe latinicom, pa se razlikuje od drugih latiničnih transkripcija.

Prava LGBT osoba u Azerbajdžanu

Lezbijke, homoseksualne, biseksualne i transrodne osobe u Azerbajdžanu susreću se s mnogim pravnim i socijalnim problemima. Istospolna seksualna aktivnost u Azerbajdžanu legalna je od 1. rujna 2000. godine, iako je istospolni brak zabranjen. Ne postoji zakonska zaštita LGBT osoba od diskriminacije.Međunarodna organizacija ILGA 2016. je godine proglasila Azerbajdžan najgorom državom za LGBT osobe u Europi, navodeći "skoro potpuni nedostatak pravne zaštite LGBT osoba". U rujnu 2017. godine uhićeno je najmanje 100 članova LGBT zajednice u glavnom gradu Bakuu. Izvješća navode da su uhićene osobe bile premlaćivane, ispitivane, ucjenjivane i nasilnim putem podvrgnute medicinskim pregledima.LGBT osobe u Azerbajdžanu podvrgnute su visokim stopama nasilja, zlostavljanja i diskriminacije.

Prisilni rad

Prisilni rad se zove rad na kojeg čovjek pod prijetnjom kazne, ili bilo kojeg drugog osjetljivog zla prisiljen protiv svoje volje.

Međunarodna organizacija rada, usvojila je 1930. art 2. stavka 1. Konvencije o obvezatnom radu kao i prisilnom radu, da je prisilni rad rad ili usluga, koja se vrši pod prijetnjom kazne. To ne uključuje, u skladu sa stavkom 2. Konvencije: vojne službe, uobičajene građanske obveze, rad u zatvorima, rad u slučajevima (primjerice) elementarnih nepogoda, i posao koji služi neposredno u korist zajednice. Međutim, ostaje sporno točno ono što je neposredna korist zajednice. Također treba napomenuti da su osjećaji i vrijednosti sudionika nužno subjektivni.

Socijalistička Jugoslavija također se služila prisilnim radom. Nažalost, u javnosti se raširio netočni dojam kako politički uznici nisu radili ili nisu radili korisne poslove, a zaboravlja se da je jugokomunistička vlast političke zatvorenike, koji su većinom bili Hrvati, slala na prisilni rad u rudnike ugljena (n.pr. Raša), da su baš hrvatski politički uznici izgrađivali "autoput bratstva i jedinstva", gradili Novi Beograd, meliorirali Lonjsko polje boraveći u vodi do pasa, na Golome otoku vadili i mljeli kamen i proizvodili betonske pločice za izvoz u Italiju i sl.

Svjetska trgovinska organizacija

Svjetska trgovinska organizacija (kratica WTO od engl. World Trade Organization; franc. Organisation mondiale du commerce; Organización Mundial del Comercio) je međunarodna organizacija koja predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sustava u područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasništvu. Osnovana je i službeno je otpočela s radom 1. siječnja 1995. godine.

Sjedište Organizacije je u Ženevi (Švicarska), a ukupno broji 161 državu članicu. Generalni direktor organizacije od 2013. je Roberto Azevêdo.

Republika Hrvatska je članica WTO od 30. studenog 2000. godine.

Ujedinjeni narodi

Ujedinjeni narodi ili skraćeno UN, je međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka. Do današnjih dana ova je univerzalna i sveobuhvatna svjetska organizacija ostala najveća i najznačajnija međunarodna organizacija i zajednica država.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta bilo je kako očuvati svjetski mir i sigurnost, poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske odnose među narodima. Ti su ciljevi zapisani u osnivačkoj Povelji Organizacije ujedinjenih naroda koja je potpisana 26. lipnja 1945. godine u San Franciscu, a stupila na snagu 24. listopada 1945. nakon što ju je prihvatila 51 država. UN je zamijenio neučinkovitu Ligu naroda, osnovanu 1919.

UN ima 193 države članice (2011.). Gotovo sve međunarodno priznate države su članice. U članstvu nisu Tajvan, Palestinski teritoriji, Vatikan, DAR Sahara. Sjedište Ujedinjenih naroda je u američkom gradu New Yorku.

Glavni organi UN su: Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo na čelu kojeg je Glavni tajnik UN-a. U sastavu UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao npr. UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO.

UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata od pobjedničkih sila u nadi da će spriječiti buduće sukobe i ratove među narodima. UN na neki način i dalje podsjeća tko ga je osnovao jer su pet glavnih zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta: SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina (prije Tajvan) i Rusija (prije SSSR). Osnovana je 1945. godine, nakon Drugog svjetskog rata. Vijeće sigurnosti sastoji se od 5 stalnih članica (Francuska, Kina, Rusija, SAD i UK) i još 10 članica koje se mijenjaju svake 2 godine.

Vijeće Europe

Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 47 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu. Najveći doseg Vijeća Europe ogleda se u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, potpisanoj 1950. godine, i koja služi kao osnovni pravni dokument Europskom sudu za ljudska prava.

Sjedište Vijeća Europe je u Strasbourgu na francusko-njemačkoj granici. Prvotno sjedište je bilo u palači strasburškog sveučilišta, dok se sad nalazi u Palais de l'Europe (Palača Europe). Članstvo u Vijeću Europe otvoreno je svim europskim demokratskim državama koje su prihvatile načelo vladavine prava, višestranačku demokraciju i koje jamče temeljna ljudska prava i slobode svojim građanima.

Vijeće Europe ne treba miješati s Vijećem Europske unije ili Europskim vijećem, koji su pak tijela Europske unije. Vijeće Europe je samostalna međunarodna organizacija odvojena od Europske unije.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.