Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország.

Graniči s Austrijom, Slovačkom, Ukrajinom, Rumunjskom, Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Mađarska
Magyarország
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Isten áldd meg a magyart
Položaj Mađarske
Glavni grad Budimpešta
Službeni jezik mađarski
Državni vrh
 - Predsjednik János Áder
 - Predsjednik Vlade Viktor Orbán
Neovisnost raspadom Austro-Ugarske 31. listopada 1918.
Površina 108. po veličini
 - ukupno 93.030 km2
 - % vode 0,74 %
Stanovništvo 78. po veličini
 - ukupno (2019.) 9,772,756
 - gustoća 105/km2
BDP (PKM) procjena 2019.
 - ukupno 328.921 milijarda $ (48.)
 - po stanovniku 33,707 $ (40.)
Valuta mađarska forinta (100 filléra)
Pozivni broj +36
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .hu

Povijest

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Mađarske

Tradicionalno se vjeruje da je Mađarsku osnovao Árpád, koji je poveo Mađare u Panonsku nizinu u 9. stoljeću.

Mađarsko je kraljevstvo 1000. godine osnovao kralj Stjepan I. Sveti. Prvi pisani zapis na mađarskom jest povelja o utemeljenju opatije u mjestu Tihany.

1241. godine Tatari su opustošili zemlju i povukli se nakon godinu dana. Mađarska je napredovala do europske razine pod kraljem Matijom Korvinom (1458.-1490.), ali potučena je do nogu u Mohačkoj bitci od Turaka. Turci su 1541. osvojili Budim, a Mađarska je podijeljena na tri dijela: zapadom su vladali Habsburgovci, središnjim dijelom Turci, dok je istočna pokrajina Transilvanija (danas u Rumunjskoj) ostala kao jedino utočište mađarske kulture.

Budim je 1686. preotet Turcima, ali Habsburzi su zavladali cijelom Mađarskom. Franjo Rákóczi II., transilvanski kraljević, podigao je neuspješan ustanak protiv austrijske vlasti (1703.-1711.).

U Pešti je 1848. izbila revolucija i proširila se čitavom zemljom. Austrijanci su srušeni i Lajos Kossuth je postavljen za guvernera. Ipak, godinu dana kasnije je austrijska vojska ugušila revoluciju.

Hungary1914physical
Karta Velike Mađarske 1867.-1920., koja je uključivala i Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju.
Hungary-ethnic groups
Etnička karta zemalja Krune sv. Stjepana 1880.

Mađari 1867. nalaze kompromisno rješenje s Habsburgovcima. Stvorena je dvojna monarhija, Austro-Ugarska, sa sjedištima u Beču i Pešti.

1873. godine ujedinjuju se Pešta, Budim i Óbudim, pa nastaje metropola Budimpešta.

Austro-Ugarska prestaje postojati 1918. godine. Mađarska dobiva nezavisnost, ali gubi dvije trećine teritorija i trećinu stanovništva.

1919. u Mađarskoj izbija komunistička revolucija, ali vlast preotima Miklós Horthy koji tada od države čini političku zanimljivost. Tijekom njegovih četvrt stoljeća Mađarska je monarhija bez kralja kojom upravlja - admiral bez mornarice. Surađivao je s nacističkom Njemačkom, ali Hitler je ipak preuzeo vlast u Mađarskoj 1944. godine. Godinu dana kasnije Sovjetski Savez osvaja Mađarsku i postupno uvodi staljinizam.

Mađari su 1956. podigli ustanak protiv okupatora, ali sovjetska je vojska ugušila pobunu i smaknula premijera Imrea Nagya.

Komunisti su 1990. dragovoljno otišli s vlasti, te su održani prvi demokratski izbori.

Mađarska je postala članica saveza NATO 1999. godine, a ušla je u Europsku Uniju 1. svibnja 2004. godine.

Politika

Békemenet a Köröndön 2014.03.29 - Egy az ország - 2014. április 6 (2)
Körönd - 2014.03.29

Predsjednika Mađarske bira parlament svakih 5 godina. Iako predsjednik ima malu stvarnu vlast, on imenuje predsjednika vlade. Predsjednik vlade bira ministre po vlastitom nahođenju. Svaki kandidat za ministra mora proći otvoreno ispitivanje pred jednim ili više parlamentarnih odbora, te ga predsjednik mora formalno prihvatiti.

Mađarski parlament (državni sabor, Országgyűlés) jest jednodoman i ima 386 zastupnika. To najviše državno tijelo predlaže i odobrava zakone koje podastire premijer.

Stranka mora osvojiti najmanje 5% glasova građana da bi ušla u parlament. Državni izbori za parlament održavaju se svake 4 godine (zadnji su bili u travnju 2002. godine).

Ustavni sud od 15 članova ima pravo spriječiti zakone koje ocijeni neustavnima.

Neki od značajnijih političara u mađarskoj povijesti su:

Pokrajine

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Mađarske županije

HUN-2015-Budapest-Hungarian Parliament (Budapest) 2015-02
Zgrada Mađarskoga parlamenta u Budimpešti.

Mađarska je službeno podijeljena na 40 pokrajina: 19 županija (megyék, jednina je megye), 20 tzv. gradskih županija (jednina je megyei város), te glavni grad (főváros) Budimpeštu. To su:

Gradske županijeŽupanije (sjedišta županija)

Mađarska je podijeljena i na statističke regije i na 173 mikroregije.

Reljef i klima

Hungary topographic map

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljopis Mađarske

Ravnice pokrivaju veći dio Mađarske ("Karpatski bazen"), dok na sjeveru uz slovačku granicu ima brda i planina (najviši vrh: Kékes, 1014 m).

Po pola ju dijeli Dunav (mađ. "Duna").

Druge velike rijeke su Tisa (mađ. "Tisza") i Drava (mađ. "Dráva"), dok na zapadu zemlje leži veliko Blatno jezero.

Osim toga, Mađarska ima najveće termalno jezero na svijetu, jezero Hévíz.

Klima je umjereno topla, s hladnim i vlažnim zimama i toplim ljetima, a relativna izolacija karpatskog bazena ponekad izaziva suše.

Prosječna godišnja temperatura je 9.7° C.

Diosgyorvar

Diósgyőr

Tihanycivertanlegi2

Tihany

Basin of Tapolca, Balaton Uplands National Park, Hungary - Okt 04

Transdanubia

Néptánccsoport saját kép
Esterházy-kastély (4051. számú műemlék) 2

Esterháza

Gospodarstvo

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Gospodarstvo Mađarske

Mađarska trenutačno ima jak gospodarski rast kako bi se uhvatio korak s Europskom Unijom. Privatni sektor pokriva više od 80% BDP-a.

Strano vlasništvo i strane investicije u mađarske firme su česta pojava, pa izravne strane investicije ukupno čine više od 23 milijarda dolara od 1989. godine.

Vanjski dug Mađarske je 2000. godine postao drugi najveći dug među svim srednjoeuropskim zemljama u tranziciji.

Inflacija i nezaposlenost - glavni problemi u 2001. godini - znatno su se smanjile.

Mjere gospodarske reforme, koje bi uključivale reforme zdravstva, poreza i lokalne samouprave, još nisu uvedene.

Stanovništvo

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Stanovništvo Mađarske

Oko 98% stanovništva govori mađarski, ugro-finski jezik koji nije u srodstvu ni s jednim susjednim jezikom.

Postoji više etničkih manjina, kao što su Romi (4%), Nijemci (2.6%), Hrvati (0.9%), Slovaci (0.8%), Rumunji (0.7%) i Srbi (0.2%), iako većina njih govori mađarski.

Od ostalih manjina, valja navesti Arape kojih je 2.367 i Bugare kojih je 2.316, a najviše su grupirani u Budimpešti i gradovima u Središnjoj Mađarskoj. Roma ima 205.720, ima ih diljem Mađarske. Najbrojniji su po selima, a zemljopisno po sjeveroazapadu, a najmanje na sjeveroistoku. Grka, kojih je 6.619, najviše ima u Središnoj Mađarskoj. Hrvata, kojih je 25.730, najviše ima u Budimpešti, Zap. i J. Zadunavlju te J. Alföldu. Kinezi, kojih je 2.915, Poljaka, kojih je 5.144, Židovi kojih je 1.691, 1.065 Armenaca najviše ima u Budimpešti. Nijemaca kojih ima 120.344 ima najviše u Sred. Mađarskoj, Sred. i J. Zadunavlju te u J. Alföldu. je najviše u Budimpešti. 14.781 Rumunja ima najviše u gl. gradu, Bekeškoj i Peštanskoj županiji., 2.079 Rusina ima ponajviše u Budimpešti, 7.350 Srba najviše ima u Čongradskoj i Peštanskoj županiji. 39.266 Slovaka su najviše u sj., sjeveroz. regijama i u J. Alföldu. 4.832 Slovenaca je najviše u Sr. Mađarskoj i Z. Zadunavlju. 7.393 Ukrajinaca je najviše u Budimpešti i Sj. Alföldu [4].

Neke susjedne zemlje imaju znatne mađarske manjine, pogotovo Rumunjska (u Transilvaniji), Slovačka, Srbija (u Vojvodini) i Ukrajina (Zakarpatski kraj).

Glavna religija u Mađarskoj je katoličanstvo (67.5%), a postoji i velik broj protestanata, to jest kalvinista (20%) i luterana (5%).

Mađarska ima najveću Židovsku vjersku zajednicu (0.2%) u Srednjoj Europi.

Hrvati u Mađarskoj

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hrvati u Mađarskoj
Poslije 1945. godine za pripadnike manjina, otvaraju se nove prosvjetne ustanove, škole, klubovi. Tijekom 1945. godine diljem Mađarske osnivale su se mjesne organizacije Antifašističkog vijeća Slavena u Mađarskoj s odgovarajućim hrvatskim, srpskim, slovenskim i slovačkim sekcijama spomenute krovne organizacije. U duhu prijateljstva i dobrosusjedskih odnosa između tadašnje Mađarske i Jugoslavije, s dopuštenjem ministra za bogoštovlje i javno obrazovanje Mađarske u Budimpešti je 1946. godine tiskan "Hrvatski bukvar i Čitanka za I. razred narodnih škola sa hrvatskim narodnim jezikom i za škole s mađarskim nastavnim jezikom u kojima se obučava hrvatski jezik. "Hrvatski narod živi u Hrvatskoj. Hrvatska zemlja je u Jugoslaviji. Hrvati su Slaveni. Mnogo Hrvata živi u našoj domovini. Najviše ih ima u Baranji i Bačkoj. Naša domovina je Mađarska. I mi smo Hrvati. Odavna su naši stari doselili u ove krajeve. Mi hrvatski govorimo. Hrvatski jezik je naš maternji jezik. Kroz toliko godina sačuvali smo naš lijepi maternji jezik i naše narodne običaje. Svatko voli svoj maternji jezik. Mi nikada nećemo zaboraviti i zatajiti naš maternji jezik." [5].

Kultura

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Kultura Mađarske

Književnici

Skladatelji

Izumitelji

Povezane teme

Srodne teme na drugim Wikipedijama

Izvori

  1. Hrvatski glasnik br.19/2005. Hrvatska nedilja u Juri Page white acrobat.png(PDF)
  2. Hrv. glasnik br.26/2007. Festival tradicija pomurskih naroda, 28. lipnja 2007.
  3. Hrv. glasnik br.1/2005. Susret narodnosti u Zalskoj županiji, 6. siječnja 2005.
  4. Mađarski statistički ured Stanovništvo po nacionalnim/etničkim skupinama
  5. Ljubomir Lastić: Iz naše prošlosti, 2. Poduzeće za izdavanje udžbenika, Budimpešta, 1980.g.

Vanjske poveznice

   
Portal:Europa
Portal:Europa

Ostali projekti

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Mađarska
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Mađarska
Gnome-globe.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Mađarske
.hu

.hu je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Mađarsku. Domenom upravlja Savjet mađarskih internetskih dobavljača.

23. listopada

23. listopada (23.10.) 296. je dan godine po gregorijanskom kalendaru (297. u prijestupnoj godini).

Do kraja godine ima još 69 dana.

Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Drava izvire u južnom Tirolu (kod jezera Dobiaco) u Italiji, odakle nastavlja teći prema istoku, kroz austrijsku pokrajinu Korušku, Sloveniju, Hrvatsku, zatim dijelom tvori Hrvatsko-Mađarsku granicu. Kod Donjeg Miholjca Drava skreće u dubinu Hrvatske, prema Osijeku, te napokon kod Aljmaša, na granici Hrvatske sa Vojvodinom (Srbija), utječe u Dunav. Drava u svom krajnjem dijelu čini granicu između regija Slavonije i Baranje. Ukupna dužina Drave je 725 km. Drava je plovna oko 90 km, od ušća u Dunav do mjesta Čađavica u Hrvatskoj.

Drava teče kroz ova veća naselja:

Austrija: Lienz, Spittal an der Drau, Villach, Ferlach,

Slovenija: Dravograd, Vuzenica, Muta, Ruše, Maribor, Ptuj, Ormož

Hrvatska: Varaždin, Legrad, Belišće, Osijek

Mađarska: BarčaGlavne pritoke Drave su:

desne pritoke: Gail (Austrija), Mislinja (Slovenija), Dravinja (Slovenija) i Bednja (Hrvatska)

lijeve pritoke: Gurk (Austrija) i Mura (pored Legrada) (Hrvatska)

Hokej na travi na OI 1936.

Olimpijske igre 1936. su se održale u Njemačkoj, u Berlinu.

Jura (Mađarska)

Jura, Đura, Vjura, Javorina također Đur (mađarski: Győr) šesti je po veličini grad u Mađarskoj. Nalazi se na zapadu države i prema podacima iz 2008. godine grad ima 127.594 stanovnika. Grad je udaljen 125 kilometara zapadno od Budimpešte i jugoistočno od Beča.

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za mnogonacionalnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini. S tom državom Hrvatska je nakon 1102. bila u personalnoj uniji. Ovaj naziv ponekad uključuje sve zemlje Krune sv. Stjepana, a ponekad se iz njega isključuju hrvatski krajevi, pa se govori o Ugarsko-hrvatskom Kraljevstvu. Ovo zajedničko i mnogonacionalno kraljevstvo u srednjovjekovnoj terminologiji nazivalo se i Archiregnum Hungaricum (lat. Ugarsko Nadkraljevstvo). Poslije I. svjetskog rata, odlukom savezničkih sila (Trijanonski mir 1920.) na jednom dijelu nekadašnje Ugarske utemeljena je nacionalna država Mađara - Mađarska.

Mađarska nogometna reprezentacija

Mađarska nogometna reprezentacija predstavlja državu Mađarsku u športu nogometu, a pod vodstvom krovna organizacije Magyar Labdarúgó Szövetség. Trenutačno se nalaze na 56. mjestu FIFA-ine ljestvice.

Šesdesetih godina prošloga stoljeća ova reprezentacija bila je jedna od najjačih reprezentija svijeta. U zadnjih tridesetak godina, Mađarska je na svjetskom nogometnom dnu. Najveći uspjeh na EP-ima od 1972. joj je sretno izborena osmina finala EP-a 2016.

Iako već gotovo pola stoljeća ne pokazuje nikakve značajne rezultate u međunarodnome nogometu, mađarska nogometna reprezentacija ima zanimljivu statistiku. Naime, prema Elo ljestvici, na listi reprezentacija najvećeg ranga svih vremena, ova je reprezentacija zauzela čak 1. (prvo !) mjesto, dok je primjerice njemačka reprezentacija na istoj ljestvici zauzela drugo mjesto, engleska treće., a brazilska četvrto. Isto tako, mađarska je reprezentacija najuspješnija nogometna reprezentacija u povijesti nogometa na Olimpijskim igrama.

Mađarska revolucija 1956.

Mađarska revolucija 1956. godine je naziv za ustanak protiv sovjetske prevlasti i za liberalizaciju društva od komunizma, koji je trajao od 23. listopada do 10. studenog 1956. godine. Vođa pobune bio je mađarski premijer i reformist Imre Nagy.

U spomen na revoluciju 23. listopada je danas u Mađarskoj državni praznik.

Studenti i radnici izašli su 23. listopada 1956. na ulice Budimpešte, kako bi prosvjedovali protiv staljinizma i prisutnosti sovjetske vojske. Prosvjednici su mahali nacionalnim zastavama s kojih su bili izrezani socijalistički simboli (s okruglim rupama u sredini zastava).

Do tada vladajući socijalistički režim raspao se za manje od tjedan dana. Nije imao nikakvog uporišta u narodu, već samo u komunističkoj partiji i Crvenoj armiji koja se nalazila u Mađarskoj, a koja je 'mlako' reagirala i povukla se. Mnoštvo je zapalilo cjelokupnu literaturu koja se nalazila u zgradi partijskog glasila. Po zidovima su ispisane parole "Rusi van!" Tijekom nekoliko dana slobode, kada je stanovništvo živjelo punim plućima, posvuda u gradu uništavali su se simboli komunizma. Još tijekom prvih prosvijeda rastavljen je Staljinov kip, simbol diktature, okupacije i stare socijalističke vlasti.

Nova mađarska vlada počinje provoditi oslobađanje društva od socijalizma i najavljuje kako želi istupiti iz Varšavskog pakta i proglasiti neutralnost poput Austrije. Te promjene bile su predrastične za Kremlj i ortodoksne komuniste u Mađarskoj.

Stoga partijski sekretar János Kádár napušta Budimpeštu i na istoku zemlje osniva t.zv. radničku revolucionarnu vladu te poziva sovjetske trupe da pruže bratsku pomoć. Sovjeti 4. studenoga ulaze u Budimpeštu. Počinju neravnopravne borbe između tenkova koji pucaju na sve što se miče i boraca za slobodu naoružanih samo lakim i improviziranim naoružanjem. Grad je teško oštećen, a ubijeni su i ranjeni desetci tisuća Mađara. Na tisuće ih je uhićeno i deportirano u bratski SSSR. Oko 250 000 disidenata prebjeglo je preko najbliže granice, u Austriju ili Jugoslaviju. Imre Nagy i dio vlade sklonili su se u jugoslavensko veleposlanstvo, ali ih je Tito izručio. Svi su internirani u Rumunjsku i ondje smaknuti. János Kádár, između ostalog na Titov savjet, postavljen je za premijera. Mađarski ustanak pokazao je također i da se socijalizam i komunizam u Europi sa slobodarskom tradicijom ne mogu održati samo pomoću propagande, već je potrebna i uporaba sile.

Mađarska rukometna reprezentacija

Mađarska rukometna reprezentacija predstavlja državu Mađarsku u športu rukometu.

Mađarska vaterpolska reprezentacija

Mađarska vaterpolska reprezentacija predstavlja državu Mađarsku u športu vaterpolu. Najtrofejnija je vaterpolska, ali i sportska reprezentacija svih vremena.

Mađarski jezik

Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi

Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi čini UNESCO-va nematerijalna svjetska baština europskih država, prema abecednom redu i godini upisa. Oznakom (*) je označena nematerijalna baština na popisu hitne zaštite UNESCO-a.

Srednja Europa

Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe. Nakon propasti komunizma koji je Europu dijelio na Istočnu i Zapadnu, pojam je ponovno dobio dio svog prijašnjeg kulturnog, političkog i gospodarskog značenja.

Obično se smatra da Srednjoj Europi pripadaju Njemačka, Poljska, Češka, Slovačka, Švicarska, Austrija, Mađarska, sjeveroistočna Italija, Slovenija, Hrvatska, Vojvodina (Srbija) te sjeveroistočna Rumunjska.

Svjetska prvenstva u rukometu za žene

Svjetska prvenstva u rukometu za žene se održavaju od 1957. godine. U početku su se održavala u nepravilnim razmacima, koji su bili od pet do dviju godina, a ustalila su se od 1993. godine, otkada se održavaju svake dvije godine.

Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene - Austrija i Mađarska 1995.

Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene 1993. održano je u Austriji i Mađarskoj od 5. do 17. prosinca 1995. godine.

Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene - Mađarska 1982.

Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene 1982. održano je u Mađarskoj od 2. do 12. prosinca 1978. godine.

Travanjski rat

Travanjski rat (ili Direktiva br. 25; Aprilski rat - naziv češći u literaturi) u historiografiji je naziv za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između osovinskih sila (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti kako Jugoslavija neće u suradnji s Velikom Britanijom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije.

Uz to je Italija odranije imala planove za razbijanje Jugoslavije, kako bi uspostavom svoje imperijalne vladavine na istočnoj obali Jadrana pretvorila to more u svoje unutrašnje vode.

Sile osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni rječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjednje Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju.

Vaterpolo

Vaterpolo je ekipni vodeni sport u kojem sudjeluju dvije ekipe s po sedam članova (jedan od njih je vratar). Uz nogomet, najstariji je momčadski šport koji se pojavio na programu Olimpijskih igara - 1900. godine u Parizu.

Vaterpolo je, najtrofejniji hrvatski momčadski šport.

Države u Europi
Zapadnoeuropska unija
Zastava ZEU
Flag of Europe.svg Europska unija
Zastava Europske unije
NATO
Zastava NATO-a
Frankofonija
Zastava Frankofonije

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.