Luksemburg

Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks.: Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem.: Grossherzogtum Luxemburg, fra.: Grand-Duché de Luxembourg) je država u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedan je od 6 država osnivača Europske unije.

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Luksemburg. Za ostala značenja pojmova Luksemburg i Luxemburg, pogledajte Luksemburg (razdvojba).
Veliko Vojvodstvo Luksemburg
Groussherzogtom Lëtzebuerg
Großherzogtum Luxemburg
Grand-Duché de Luxembourg
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Mir wëlle bleiwe wat mir sin
(luks.: "želimo ostati ono što jesmo")
Himna
Ons Heemecht
Položaj Luksemburga
Glavni grad Luxembourg
Službeni jezik luksemburški, njemački i francuski
Državni vrh
 - Veliki Vojvoda Henri Luksemburški
 - Predsjednik Vlade Xavier Bettel
Neovisnost 11. svibnja 1867.
Površina 166. po veličini
 - ukupno 2.586 km2
 - % vode ? %
Stanovništvo 168. po veličini
 - ukupno (2004) 442.972
 - gustoća 171/km2
BDP (PKM) procjena 2005.
 - ukupno 29.37 milijardi $ (92.)
 - po stanovniku 69,800 $ (1.)
Valuta euro 1) (100 centa)
Pozivni broj +352
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .lu
1) Do 1999. luksemburški franak

Povijest

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Luksemburga

Zametak današnjeg Luksemburga nastao je još 963. kada je grof Siegried dobio u posjed utvrdu Lützenburg. U 12. i 13. stoljeću grofovija se znatno proširila, a iz jake porodice Luksemburžana bili su i njemački carevi (1346. - 1437.) i češki kraljevi (1311. - 1437.). Car Karlo IV. (1346. - 1378.) podigao je 1354. Luksemburg na rang vojvodstva. Od 1441. pripadao je vojvodstvu Burgundiji, a 1477. zajedno je dospio pod vlast Habsburgovaca. Luksemburg je 1659. morao Francuskoj odstupiti lorenski dio vojvodstva, pa je između 1689. i 1697. čitav teritorij bio pod francuskom vlašću. Od 1714. bio je dio Nizozemske te ponovno u posjedu Habsburgovaca, a 1795. opet ga je priključila Francuska.

Odlukom Bečkog kongresa Luksemburg je 9. rujna 1815. postao autonomno veliko vojvodstvo, doduše preko vladarske kuće Oranje-Nassau u personalnoj uniji s Nizozemskom, iako je bio član Njemačkog Saveza. Godine 1839. više od polovice teritorija vojvodstva s većinskim valonskim stanovništvom pripalo je novonastaloj Belgiji. Nakon raspuštanja Njemačkog Saveza (1866.) Luksemburg je postao neovisna država, a Londonskim sporazumom od 11. svibnja 1867. obvezao se na potpunu neutralnost. Godine 1868. dobio je Ustav (nasnazi i danas), a izumrćem oranjske kuće (1890.) i svoju vladarsku kuću Nassau-Weilburg, koja još vlada.

U 1. svjetskom ratu Njemačka nije poštovala luksemburšku neutralnost, nego ga je zauzela (1914. - 1918.), baš kao i u 2. svjetskom ratu (1940. - 1944.).

Godine 1948. Luksemburg je odustao od neutralnosti i 1949. uključio se u NATO te u poratnom vremenu postao važan zagovornik europskog udruživanja. S Belgijom je još od 25. srpnja 1921. u carinskoj i trgovinskoj uniji, a poslije 2. svjetskog rata s Belgijom i Nizozemskom osnovao je Benelux (1. siječnja 1948. carinska, od 1. siječnja 1960. i gospodarska unija).

Član Vijeća Europe postao je 1948. Europskog udruženja za ugljen i čelik (današnji EU) 1951., a Europske gospodarske zajednice 1957. U isto vrijeme je grad Luksembourg postao jedan od triju "glavnih gradova" udružene Europe (generalno tajništvo Europskog parlamenta, Europski sud, Europska investicijska banka, Europski statistički ured Eurostat).

Od 1. siječnja 1999. Luksemburg je član EMU sa zajedničkom valutom eurom (jedini koji je 1996. potpuno ispunjavao tzv. konvergentna mjerila).

Zemljopis

Luksemburg leži u Zapadnoj Europi između Belgije na zapadu, Njemačke na istoku i Francuske na jugu. Na sjeveru je prokrajina Ösling od devonskih škrinjavaca i pješčenjaka, koja pripada sredogorju Ardena. To je većinom zaravnan kraj na nadmorksoj visini 300-500 m, u koji su se urezale uske doline rijeke Sûre i njezinih pritoka. Južni dio je pokrajina Gutland, geološki dio Lorenske stepenaste pokrajine od mezozojskih stijena, s karakterističnim strukturnim stepenicama većinom od vapnenca i pješčenjaka.

Podneblje je umjereno oceansko. U Öslingu je 800-950 mm padalina, u Gutlandu 1000 mm, a u dolini Moselle samo 700 mm. Luxembourg (s. m. t. siječanj 0,3 ºC, srpanj 17,4 ºC, 740 mm padalina.

Kod voda, možemo istaknuti da je najveća je rijeka Moselle (550 km) na istočnoj granici, a teče u Rajnu; njezin je najveći pritok Sûre (143 km). Vode s krajnjega jugozapadnog djela prema rijeci Meuse.

Kod tla i vegetacije, može iznijeti da su najplodija tla na laporastoj i vapnenastoj podlozi na jugu i dolini Moselle. Prirodnu vegetaciju čine listopadnje šume (prije svega bukve i ponegdje hrasta). Šume pokrivaju 34% površine, ponajviše u Öslingu.

Državni teritorij Luksemburga je upravno-politički podijeljen na tri distrikta, 12 kantona i 118 općina. Prirodno tektonski se razlikujku dva velika podrucja: brežuljkasti Éisleck (njem. Ösling) na sjeveru s 32% i nizinski Gutland na jugu sa 68% današnjeg državnog teritorija. Najveća dužina sjever-jug iznosi 82 km, a najveća širina istok-zapad 57 km. Najviši vrh je visok 558m (Buurgplaaz) u mjestu Huldange, a najniža točka je ušće rijeke Sauer u Mosel u gradu Wasserbilligu na 129 m nadmorske visine.

Politička podjela

Luksemburg je podijeljen na tri distrikta koji su dalje podijeljeni na kantone i općine (Gemeng), kojih ima 116, to su:

  • Dikrech, sastoji se od 5 kantona:
  • 1. Klierf, sa općinama /8/ (gemengen): 1. Ëlwen, 2. Hengescht, 3. Housen, 4. Klierf, 5. Konstem, 6. Munzen, 7. Wäisswampech, 8. Wëntger.
  • 2. Dikrech, 12 općina: 9. Bettenduerf, 10. Buerschent, 11. Dikrech, 12. Feelen, 13. Ettelbréck, 14. Houschent, 15. Iermsdref, 16. Ierpeldeng, 17. Mäerzeg, 18. Miedernach, 19. Reisduerf, 20. Schieren.
  • 3. Réiden, općine /10/: 21. Biekerech, 22. Ell, 23. Groussbus, 24. Préizerdaul, 25. Rammerech, 26. Réiden/Atert, 27. Sëll, 28. Useldeng, 29. Viichten, 30. Wal
  • 4. Veianen 3 općine: 31. Pëtscht, 32. Tandel, 33. Veianen
  • 5. Wolz 10 općina: 34. Bauschelt, 35. Esch-Sauer, 36. Eschweiler, 37. Géisdref, 38. Heischent, 39. Kiischpelt, 40. Néngsen, 41. Stauséigemeng, 42. Wanseler, 43. Wolz
  • Gréiwemaacher, sastoji se od 3 kantona:
  • 1. Iechternach, 8 općina: 44. Bäerdref, 45. Bech, 46. Beefort, 47. Iechternach, 48. Konsdref, 49. Mompech, 50. Rouspert, 51. Waldbëlleg.
  • 2. Gréiwemaacher, 8 općina: 52. Betzder, 53. Biwer, 54. Fluessweller, 55. Gréiwemaacher, 56. Jonglënster, 57. Manternach, 58. Mäertert, 59. Wuermeldeng
  • 3. Réimech, od 10 općina: 60. Bus, 61. Biermereng, 62. Duelem, 63. Lenneng, 64. Munneref, 65. Réimech, 66. Schengen, 67. Stadbriedemes, 68. Waldbriedemes, 69. Wellesteen
  • Lëtzebuerg, sastoji se od 4 kantona:
  • 1. Kapellen od 11 općina: 70. Nidderkäerjeng, 71. Kënzeg, 72. Dippech, 73. Garnech, 74. Habscht, 75. Kielen, 76. Käerch, 77. Koplescht, 78. Mamer, 79. Simmer, 80. Stengefort
  • 2. Esch-Uelzecht, od 14 općina: 81. Beetebuerg, 82. Déifferdeng, 83. Diddeleng, 84. Esch-Uelzecht, 85. Fréiseng, 86. Keel, 87. Leideleng, 88. Monnerech, 89. Péiteng, 90. Reckeng op der Mess, 91. Réiser, 92. Rëmeleng, 93. Schëffleng, 94. Suessem.
  • 3. Lëtzebuerg od 11 općina: 95. Bartreng, 96, Hesper, 97. Konter, 98. Lëtzebuerg, 99. Nidderaanwen, 100. Sandweiler, 101. Schëtter, 102. Steesel, 103. Stroossen, 104. Walfer, 105. Weiler-la-Tour.
  • 4. Miersch, od 11 općina: 106. Béiwen-Atert, 107. Biissen, 108. Fëschbech, 109. Fiels, 110. Hiefenech, 111. Kolmer-Bierg, 112. Lëntgen, 113. Luerenzweiler, 114. Miersch, 115. Noumer, 116. Tënten.

Geopolitika

Luksemburg je zbog geografskog položaja prirodno i povijesno raskrižje prema Belgiji, Njemačkoj i Francuskoj. Iako je bio pod nadzorom  mnogih država i vladarskih kuća, sve od 10. st. sačuvao je političku zasebnost. Prijestolnica Luksembourg utemeljena je 963. na geostrateškoj poziciji prema kojoj je prozvana »sjevernim Gibraltarom«. U geopolitičkom smislu Luksemburg karakteriziraju  položaj u diobnom pojasu njemačko-francuskoga jezičnog područja te lokacija između rijeka Meusse i Moselle, koridora prema sjevernomorskim lukama. Iako je odlukom Bečkog kongresa 1815. pravno nezavisan, zbog položaja u zoni dodira jačih žarišta moći uključivan je u različite saveze sa susjednim zemljama. Valonsko (francusko) govorno područje odstupio je 1830-tih Belgiji, a do 1866. bio je članom Njemačkog saveza.

Uoči 1. svjetskog rata i tijekom njegova trajanja Luksemburg je bio strateški važan Njemačkoj i Francuskoj zbog ležišta željezne rude. Njegovo tamponsko značenje između ovih sila osnaženo je gospodarskim savezom s Belgijom 1922. odnosno članstvom u Beneluksu od 1947. Geoprometni položaj Luksemburga između industrijskih regija Brabanta (Belgija-Nizozemska), Ruhra (Njemačka) i Lotaringije (Lorraine, Francuska) olakšao je njegov poratni razvoj. Heterogeni sastav stanovništva pospješio je regionalnu kulturu i gospodarsku integraciju Luksemburga, a pripadnost susjednih država istome vojno-političkom savezu (NATO), kojem je i sam pristupio 1949, otklonio je geopolitički i geostrateški pritisak.

Gospodarstvo

Gospodarski sastav po djelatnostima (2000.):

  • primarne 1%
  • sekundarne 20%
  • tercijarne 79%

Industrija

U Luksemburgu je razvijena industrija teških metala.Luksemburg je vodeća zemlja po proizvodnji čelika po broju stanovnika. Većina rude je iz uvoza, jer su domaća nalazišta željeza iscrpljena za vrijeme industrijske revolucije. Kameni ugljen ili koks koji je prijeko potreban je iz uvoza.

Šumarstvo

Luksemburg ima 80,000 šuma (34% površine), prije svega listopadnih šuma u Öslingu na sjeveru.

Turizam

Oko 800,000 inozemnih turista na godinu; prevladava jednodnevni shopping turizam, poglavito iz Njemačke.

BDP

Luksemburg ima jedan od najviših BDP-ova na svijetu, oko 80.000 US$[1], što je po podacima MMF-a drugi najviši BDP po stanovniku na svijetu (odmah iza Katara), a prvi u Europi.

Stanovništvo

  • rodnost (2000.): 12‰
  • smrtnost (2000.): 9‰
  • Očekivana životna dob (2000.): 77 godina
  • Narodnosni sastav (2000.): Luksemburžani 67%, Portugalci 13%, Talijani 5%, Francuzi 4%, Nijemci 2%
  • vjerski sastav (2000.): rimokatolici 95%
  • pismenost (2000.): muškarci 100%, žene 100%
  • stupanj urbanizacije (udio gradskog stanovništva) (2000.): 91%
  • vidi: popis gradova u Luksemburgu

Prirodne i kulturne znamenitosti

Poveznice

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Promet Luksemburga

Izvori

  1. http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2012/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=47&pr.y=10&sy=2009&ey=2012&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=137&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=

Vanjske poveznice

   
Portal:Europa
Portal:Europa

Ostali projekti

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Luksemburg
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Luksemburg
Gnome-globe.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Luksemburga
.lu

.lu je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Luksemburg. Domenom upravlja Restena.

Euro

Euro (simbol: €) je ime jedinstvene europske valute koja je u uporabi od 1. siječnja 1999., a od siječnja 2015. njezina uporaba proširena je na 19 država tzv. Eurozone:

Austrija

Belgija

Cipar

Estonija

Finska

Francuska

Grčka

Irska

Italija

Latvija

Litva

Luksemburg

Nizozemska

Njemačka

Malta

Portugal

Slovačka

Slovenija

ŠpanjolskaOd zemalja koje nisu članice Eurozone ni Europske unije, kovanice eura izdaju još i Andora, Monako, San Marino i Vatikan.

Osim u ovim državama, euro se kao službeno sredstvo plaćanja koristi još i Crnoj Gori, na Kosovu, kao i u francuskim prekomorskim posjedima.

Grb Luksemburga

Grb Velikog Vojvodstva Luksemburg čini štit s 10 vodoravnih srebrnih i plavih traka na kojima se nalazi crveni lav, uspravan u napadu, sa zlatnom krunom i ispruženim jezikom. Iznad štita je kruna, a držači štita su zlatni lavovi koji gledaju od štita, sa zlatnim krunama i crvenim ispruženim jezicima. Čitava kompozicija uokvirena je crvenim hermelinskim plaštom s krunom na vrhu.

Podrijetlo grba nije utvrđeno, no neosporno je da su u nastanku važnu ulogu odigrali grbovi Limburga, Belgije i Nizozemske. Grb vuče korijene iz srednjeg vijeka.

Luksemburška nogometna reprezentacija

Luksemburška nogometna reprezentacija predstavlja Luksemburg u nogometnim natjecanjima.

Luksemburška nogometna reprezentacija jedna je od najslabijih nogometnih reprezentacija u Europi, a u prilog tomu ide i 178. mjesto (od 207 reprezentacija) na FIFA-inoj rang listi reprezentacija (FIFA-ina rang lista). Svoje utakmice igraju na stadionu Josy Barthel u Luxembourg Cityju. Najveću pobjedu ostvarili su u kvalifikacijama za EP u Engleskoj 1996. kada su svladali Češku, reprezentaciju koja je na tom Europskom prvenstvu postala doprvak Europe. U tim istim kvalifikacijama ubilježili su još dvije pobjede protiv još jednog nogometnog patuljka - Malte.

Od tog ciklusa kvalifikacija, Luksemburg je čekao 12 godina na sljedeću pobjedu. Neugodnu tradiciju prekinuli su u veljači 2007. kada su pobijedili Gambiju 2:1. Iste godine u listopadu dočekali su i prvu pobjedu u službenim natjecanjima koju su ostvarili na gostovanju u Bjelorusiji; ostalo je 0:1 pogotkom postignutim u petoj minuti sudačke nadoknade. Strijelac je bio Alphonse Leweck.

Prvu međunarodnu utakmicu odigrali su protiv Francuske 29. listopada 1911. kada su kao domaćini izgubili 1:4. Dva najuvjerljivija poraza od 9:0 doživjeli su od Engleske (1960. i 1982.), a svoju najuvjerljiviju pobjedu ostvarili su protiv Afganistana 26. srpnja 1948. kada su mrežu svojih protivnika zatresli 6 puta, a svoju sačuvali netaknutom.

Luksemburška odbojkaška reprezentacija

Luksemburška odbojkaška reprezentacija predstavlja državu Luksemburg u međunarodnoj odbojci.

Luksemburška rukometna reprezentacija

Luksemburška rukometna reprezentacija predstavlja državu Luksemburg u športu rukometu.

Trenutačni izbornik:

Krovna organizacija:

Prvi nastup:

Nije dosad ostvarila značajnih rezultata.

Luksemburška vaterpolska reprezentacija

Luksemburška vaterpolska reprezentacija predstavlja državu Luksemburg u športu vaterpolu.

Luksemburška ženska odbojkaška reprezentacija

Luksemburška ženska odbojkaška reprezentacija predstavlja državu Luksemburg u međunarodnoj ženskoj odbojci.

Luxembourg

Luxembourg je glavni grad Luksemburga, smješten na jezičcu tla između rijeka Alzette i Petrusse. Prema popisu iz 2007. godine, grad ima 86 329 stanovnika.

Luxembourg je drevni utvrđeni grad, koji obiluje renesansnim arhitektonskim spomenicima. Danas je trgovačko i upravno središte na križanju važnih prometnih putova središnje Europe, udaljen 188 km od Bruxellesa, 289 km od Pariza te 190 km od Kölna. Stari dio grada i utvrde uvršteni su u UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Luxembourg je bio Europski glavni grad kulture 1995. godine.

U Luxembougu su sjedišta više organizacija Europske unije, kao što su Europski sud pravde, Revizorski sud te Europska investicijska banka.

Ons Heemecht

Ons Hemecht, ili D'Uelzecht je himna Velikog Vojvodstva Luksemburg. Himna potječe iz 19. stoljeća. Riječi je napisao Michel Lentz (1820-1893), a glazbu Jean Antoine Zinnen (1827-1898).

Pjesma Eurovizije 1962.

Eurovizija 1962. bila je 7. Eurovizija održana 18. ožujka 1962. u palači Villa Louvigny, u gradu Luksemburgu, Vojvodstvo Luksemburg.

Francuska je pobijedila treći put i tako postala prva zemlja koja je zabilježila treću pobjedu. Jugoslavija je na svom drugom nastupu

osvojila četvrto mjesto (zajedno s Ujedinjenim Kraljevstvom), pjesmom Ne pali svetlo u sumrak, skladatelja Jože Privšeka i tekstopisca Dragutina Britvića koju je otpjevala beogradska pjevačica Lola Novaković. Dugi niz godina Lolino četvrto mjesto bilo je najviši plasman ex Jugoslavije na Euroviziji.

Austrija, Belgija, Nizozemska i Španjolska osvojile su prvi put nula bodova.

Pjesma Eurovizije 1966.

Eurovizija 1966. je bila 11. Eurovizija održana 5. ožujka 1966. u Villa Louvigny, Luxemburg, Luksemburg. Pobijedio je Udo Jürgens iz Austrije s pjesmom "Merci Chérie". Ovo je prva pobjeda Austrije. Uvedeno je pravilo da svaka država mora imati pjesmu na svojem jeziku.

Predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva Kenneth McKellar je pjevao u kiltu, a prestavnica Nizozemske Milly Scott je bila prva crnkinja na Euroviziji. Tereza Kesovija ove je godine nastupala za Monako.

Pjesma Eurovizije 1973.

Eurovizija 1973. je bila 18. Eurovizija održana u Luksemburgu. Pravilo da svaka zemlja mora pjevati na svom jeziku je izbačeno, pa su neke države pjevale na engleskom. Voditeljica je bila Helga Guitton. Ponovno je pobjedio Luksemburg, ali zbog financijskih problema nije organizirao iduću Euroviziju.

Pjesma Eurovizije 1984.

Eurovizija 1984. je bila 29. Eurovizija održana 5. svibnja 1984. u Luksemburgu. Voditeljica je bila Desiree Nosbusch koja je tada imala samo 19 godina i vodila je Euroviziju na dosta "opušten" način, što je neobično za ovaj show. Uz to vodila ju je na četiri jezika, što joj je predstavljalo dodatnu poteškoću. Švedska grupa Herreys je bila pobjednik s pjesmom "Diggi-Loo Diggi-Ley". Njihove "zlatne cipele" su postale pop-kultni klasik od njihove pobjede

Popis hrvatskih veleposlanika u Luksemburgu

Republika Hrvatska i Veliko Vojvodstvo Luksemburg održavaju diplomatske odnose od 29. travnja 1992. Sjedište veleposlanstva je u Bruxellesu.

Povijest Luksemburga

Povijest Luksemburga je povijest Velikog Vojvodstva Luksemburg, ali i njegovog prostora od prapovijesti do danas.

Službeni jezik

Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.

Polovica zemalja svijeta ima službene jezike. Neke zemlje imaju samo jedan, npr. Albanija, Francuska (iako Francuska ima više domorodačkih jezika), Njemačka i Litva. Neke imaju više službenih jezika, npr. Bjelorusija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Kanada, Finska, Afganistan, Paragvaj, Bolivija, Indija, Švicarska i Južna Afrika.

U nekim zemljama, kao što su Irak, Italija i Španjolska, postoji službeni jezik za cijelu državu, ali drugi jezici dijele službeni status u nekim važnim regijama. Neke zemlje, kao što su Sjedinjene Američke Države, nemaju službeni jezik, ali pojedine savezne države imaju službene jezike. Napokon, neke zemlje uopće nemaju službeni jezik, npr. Australija, Eritreja, Luksemburg, Švedska i Tuvalu.

Na području Perua, svi jezici koji se tamo govore su službeni, a njihov broj iznosi 92Zbog kolonijalizma i neokolonijalizma, Filipini i neke afričke zemlje imaju službeni i školski jezik (francuski ili engleski) koji nije ni nacionalni ni najrašireniji jezik. S druge strane, zbog nacionalizma, Irska koristi irski jezik kao državni i prvi službeni jezik, iako ga govori malen dio stanovništva.

U nekim zemljama, pitanje koji se jezik treba koristiti u kojim kontekstima predstavlja velik politički problem.

Zapadna Europa

Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe. Sastoji se od šest država članica Europske unije i Monaka, u kojemu je usprkos tome što nije član Europske unije euro službena valuta. Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Francuska i Monako.

Zastava Luksemburga

Zastava Luksemburga sastoji se od triju jednako širokih vodoravnih pruga, crvene, bijele, i plave boje. Prvi put se upotrebljavala od 1845. do 1848. godine, i prihvaćena je 23. lipnja 1972. godine. Boje najvjerojatnije vuku porijeklo s grba Limburske pokrajine za vrijeme Belgijske revolucije 1830. godine.

Države u Europi
Flag of Europe.svg Europska unija
Zastava Europske unije
Zapadnoeuropska unija
Zastava ZEU
NATO
Zastava NATO-a
Frankofonija
Zastava Frankofonije

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.