Laguna

Laguna je područje plitke slane ili bočate vode, koje je odvojena od dubljeg mora pješčanom plažom, grebenima koralja ili sličnih struktura.

Lagune se često nalaze u središtu atola.

Lagoa dos Patos PIA03444 lrg
Laguna dos Patoz, Brazil.

Primjeri za lagune

Vanjske poveznice


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Laguna koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Atol

'Atol Atol je prstenasti koraljni greben. Obično imaju prstenasti ili polukružni oblik, a u sredini je plitki zaljev − laguna.

Ovaj koraljni greben prstenastog oblika koji zatvara plitku lagunu jest na mjestu nekadašnjeg vulkanskog otoka.[nedostaje izvor] Većina atola je rasprostranjena diljem Tihog oceana, a ti se uglavnom pusti koraljni grebeni danas turistički valoriziraju ili služe kao poligoni za ispitivanje nuklearnog oružja.

CALABARZON

CALABARZON je jedna od 17 regija u Filipinima. Središte regije je u gradu Calambau.

Grb Filipina

Grb Filipina sastoji se od osmokrakog filipinskog sunca čiji svaki krak predstavlja jednu od osam provincija - (Batangas, Bulacan, Cavite, Manila, Laguna, Nueva Ecija, Pampanga i Tarlac). U gornjem dijelu grba su tri petokrake zvijezde koje predstavljaju tri regije Filipina - (Luzon, Visayas, i Mindanao). Na plavoj lijevoj strani nalazi se orao s grba SAD-a, a na crvenoj desnoj strani španjolski lav. Ispod grba je traka s natpisom "REPUBLIKA NG PILIPINAS".

Keres

Keres (Queres), grupa indijanskih plemena porodice Keresan nastanjenih između rijeka Rio de los Frijoles i Rio Jemez, na sjeveru savezne američke države Novi Meksiko. Rana Keres-popualcija iznosila je oko 4,000, u novo vrijeme 22,000 (2000), smještenih na rezervatima

Acoma Pueblo (Acoma), Cochiti Pueblo (Cochiti), Laguna Pueblo (Laguna), San Felipe Pueblo (San Felipe), Santa Ana Pueblo (Santa Ana), Santo Domingo Pueblo (Santo Domingo), Zia Pueblo (Zia).

Keresi se geografski dijele na Zapadne ili Queres* i Istočne** ili Sitsime (Kawaiko) sa plemenima i pueblima:

Acoma**, u okrugu Valencia.

Cochiti*, zapadna obala Rio Grande, 27 milja jugozapadno od Santa Féa.

Laguna**, južna obala rijeke San Jose, okrug Valencia.

San Felipe*, zapadna obala Rio Grande oko 12 milja od Bernalilloa.

Santa Ana*, sjeverna obala Rio Jemez.

Santo Domingo*, istočna obala Rio Grande oko 18 miles od Bernalilla.

Zia* ili Sia, sjeverna obala rijeke Jemez oko 16 milja sjeverozapadno od Bernalilla.Raniji puebli koji su im pripadali bili su i: Gipuy i Huashpatzena (Santo Domingo; dva grada); Kakanatzia i Kohasaya (Zia); Kashkachuti, Katzimo ili Enchanted Mesa, Kowina, Kuchtya, Tapitsiama i Tsiama (Acoma); pueblo na Potrero de las Vacas, pueblo u Tyuonyi ili Rito de los Frijoles, Haatze, Hanut Cochiti i Kuapa (Cochiti).

Keres (jezična porodica)

Keresan, izolirana porodica sjevernoameričkih indijanskih jezika iz Novog Meksika koja se prijašnje svrstavala Velikoj porodici Hokan-Siouan. Jezicima ove porodice govore pripadnici pueblo-plemena Keres, to su:

Western Keres: Acoma, Laguna; i

Eastern Keres: Cochiti, San Felipe, Santa Ana, Santo Domingo, Zia.)Zapadni [kjq] i istočni kereski [kee] bila su dva jezika kojima su govorili

Kratersko jezero

Kratersko jezero je jezero koje se formiralo u vulkanskim kraterima ili kalderama kao što je maar ili rjeđe u udarnim kraterima nastalih udarom nekog nebeskog tijela, pretežito meteorita, te umjetnim udubljenjima koje je napravio čovjek.

Laguna, Novi Meksiko

Laguna (navajo: Tółání) je popisom određeno mjesto u okrugu Ciboli u američkoj saveznoj državi Novom Meksiku. Prema popisu stanovništva SAD 2010. ovdje je živilo 1241 stanovnik.

Laguna Indijanci

Laguna Indijanci /španjolski laguna =lagoon. Stari domorodački oblik Ka-waik nepoznatog je značenja,/ pleme američkih Indijanaca porodice Keresan sa sjeverne obale rijeke Rio San José, oko 50 milja zapadno od Albuquerquea, Novi Meksiko. Svoj pueblo nazivaju Ka-waik i danas sa 7,700 pripadnika čine jedno od najjačih pueblo plemena. Današnji pueblo Laguna utemeljen je 1699. i sastoji se od 6 naselja: Encinal, Laguna, Mesita, Paguate, Paraje i Seama.

Messier 8

Messier 8 (M8 ili NGC 6523), također Maglica Laguna je emisijska maglica koju je prvi put zabilježio Guillaume Le Gentil 1746. godine. Još 1680. John Flamsteed zabilježio je otvoreni skup NGC 6530 koji je dio maglice. Otvoreni skup je ponovno zabilježio Philippe Loys de Chéseaux da bi Nicolas-Louis de Lacaille prvi uvrstio ovaj objekt kao maglicu u svoj katalog. Charles Messier je maglicu u svoj katalog unio 23. svibnja 1764. Messier je zabilježio poziciju otvorenog skupa, a maglicu je opisao kao zamućenje oko zvijezde 9 Sagittarii.

Mirim (laguna)

Laguna Mirim (portugalski Lagoa Mirim) ili Merín je velika estuarijska laguna koja se proteže obalama Atlantskog oceana od sjevera brazilske savezne države Rio Grande do Sul do istočnih dijelova Urugvaja. Na nekim je dijelovima od oceana razdvojena pješčanim prevlakama.Laguna je dugačka 174, a široka 35 kilometara. Prostire se na površini od 62.520 km². Nepravilnijeg je oblika od susjedne lagune Patos u južnom Brazilu. Dio je kanala São Gonçalo, u kojem se mjesno stanovništvo bavi ribarstvom na malim brodicama i gdje se odvija dio pomorskog prometa. Iako nema izravnu vezu s Atlantikom, s njim se povezuje preko kanala Rio Grande, koji u dužini od 39 kilometara spaja lagunu Patos i Atlantik.Na nekim mjestima u Brazilu i Urugvaju stvara i jezera, od kojih najveće ima površinu 2970 km² i dubinu od 10 metara.

New Laguna, Novi Meksiko

New Laguna je naseljeno neuključeno područje u okrugu Ciboli u američkoj saveznoj državi Novom Meksiku.

Ime je prikupio Američki geološki zavod između 1976. i 1981. u prvoj fazi prikupljenja zemljopisnih imena, a Informacijski sustav zemljopisnih imena (Geographic Names Information System) ga je unio u popis 13. studenoga 1980. godine.

Olmeci

Olmec (Olmeca, Xi, Tenocelome) je najstariji civilizirani narod iz Meksika koji je između 1200. i 400. pr. Kr. ili najkasnije 600. posl. Kr. živio u istočnomeksičkim nizinama Verakruza i Tabaska. Sami sebe ovaj narod nazivao je imenom Xi (Ši). Oni su preteča svih kasnijih meksičkih civilizacija i prepoznatljivi su po monolitnim kamenim glavama rasipanima po džungli. Glavna središta bila su im bila u La Venti (Tabasco) i San Lorenzo Tenochtitlan, Tres Zapotes i Laguna de los Cerros u Verakruzu.

Kultura Olmeka pripada Pred-klasičnom periodu. Njihovi gradovi nalazili su se oko uzdignutih humaka (mounda) koji su služili religioznim svrhama, a koji su se od 900. pr. Kr. počeli zamjenjivati piramidalnim strukturama. Društvena hijerarhija dijelila je elitu od običnih grupa građana koji su stanovali u kućama od drveta pokrivenih glinenim palminim krovom. Živjelo se od poljodjelstva, te lova i ribolova. Bazalt kojega ima u planinama Tuxtla poslužio je Olmecima za izgradnju piramida i trgova (plazas),a bio je proveden i sustav navodnjavanja izgrađen kroz gradove.

Olmeci su agrikulturan narod, uzgajali su kukuruz, grah i tikve i poznavali irigaciju. Vjerojatno su u ovom kraju prvi pripitomili psa i purana. Postoje i evidencije da su prakticirali kanibalizam.

Pijesak

Pijesak je prirodni granularni materijal sačinjen od fino razdijeljenih čestica stijena i minerala. Ako se odnosi na termin u geologiji, to je materijal čiji je dijametar od 0.0625 mm do 0.004 mm. Pijesak je najvećim dijelom sačinjen od silicijevog dioksida SiO2, najčešće u formi kvarca. Sastav pijeska je varijabilan i može sadržavati: muskovit, cirkon, rutil, apatit, granat, magnetit, turmalin, itd.

Pijesak se u prirodi najčešće može pronaći u pustinjama i pješčanim plažama. Pješčana plaža se naziva žalo. Najčešće nastaje drobljenjem tvrđih stijena u moru (valovi udaraju u obalu i odlamaju tvrđe stijene koje se djelovanjem mora dalje drobe i usitnjavaju dok se ne pretvore u pijesak). Usitnjeni pijesak morske struje nose i taloži se na plažama na kojima je brzina morske struje manja, te ne može dalje nositi pijesak. Povremeno ispred obale nastane pješčani otok koji se naziva sprud ili lido i obično je izdužen. Pješčani sprudovi se često spoje s obalom i tada zatvaraju morski zaljev koji se naziva laguna. Najpoznatije lagune su u području grada Venecije (grad je nastao na sprudovima koji su se formirali od pješčanih nanosa rijeke Po).

U pustinjama pijesak nastaje raspadom stijena pod utjecajem velikih dnevnih promjena temperature (u pustinji dnevna temperatura doseže preko 40 0C, a noćna pada ispod 0 0C). Čestice pijeska su lagane, te ih nosi vjetar (eolski procesi). Često nastaju pješčane oluje koje mogu nositi pijesak na velike udaljenosti. Dok vjetar nosi pijesak, on struže po stijenama, te često nastaju neobični oblici (pustinjske gljive). Na mjestima gdje vjetar slabi, pijesak se taloži, te nastaju dine.

San Cristóbal de La Laguna

San Cristóbal de La Laguna ili jednostavno La Laguna je grad i istoimena općina na sjevernom dijelu otoka Tenerife, provincija Santa Cruz de Tenerife, na Kanarima, Španjolska. On je treći po broju stanovnika na Kanarima, a drugi na otoku Tenerife, te predstavlja predgrađe grada Santa Cruz de Tenerife s kojim tvori golemo urbano područje koje je u procesu ujedinjavanja.

Nekada je bio glavnim gradom Kanarskog otočja i ima mnoge povijesne i vrijedne građevine, te se smatra kulturnom prijestolnicom Kanarskog otočja. God. 1999., povijesno središte La Lagune je upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao primjer prvog španjolskog kolonijalnog "idealnog grada" bez zidina, sa starom nepravilnom jezgrom (Gornji grad), ali s pravilnom mrežom ulica, trgova i javnih građevina (Donji grad) izgrađenom od 16. do 18. stoljeća.

U gradu se nalazi Sveučilište La Laguna, najstarije na arhipelagu, na kojemu studira preko 30.000 studenata. Gospodarstvo središta i juga grada je orijentirano na poslovnice, dok je sjeveroistočni dio grada središte poljoprivrede, a turizam je izmješten na sjevernu obalu.

Treinta y Tres (departman)

Departman Treinta y Tres departman je na istoku Urugvaja. Graniči sa departmanom Cerro Largo na sjeveru, Duraznom i Floridom na zapadu, Lavallejom i Rochom na jugu, a na istoku je laguna Merín na granici sa Brazilom. Sjedište departmana je grad Treinta y Tres. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, departman ima 48.134 stanovnika. Značajna prirodna znamenitost departmana je Quebrada de los Cuervos, koja se nalazi 44 km istočno od glavnog grada.

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004). Zajedno s Padovom čini metropolu Padovu-Veneciju s 1,600.000 stanovnika. Grad je poznat po kanalima, gondolama i bogatoj povijesti, većinom neovisnog grada koji je bio središte Mletačke Republike (mlet. República Vèneta ili República de Venesia), kada je bio poznat i kao "Dominantna" (La Dominante), "Presvijetla" (Serenissima), "Kraljica Jadrana", "Grad vode", "Grad mostova", i "Grad svjetlosti". Često ga, s razlogom, smatraju najljepšim gradom na svijetu.

Grad se nalazi na 117 manjih otoka u močvarnoj venecijanskoj laguni u venecijanskom zaljevu na sjeveru Jadranskog mora. Laguna se prostire uz talijansku obalu između ušća rijeka Po na jugu, i Piave na sjeveru. Od 272,000 stanovnika u općini Venecija (Comune di Venezia), oko 62,000 stanuje u povijesnom središtu (Centro storico); 176,000 na Terraferma (talijanski: čvrsto tlo), većinom u velikim župama (frazione) Mestre i Marghera; te 31,000 na drugim otocima u laguni.

Venecijanska laguna

Venecijanska laguna (talijanski: Laguna Veneta) je zatvoreni zaljev u venecijanskom zaljevu u Jadranskom moru u kojem se nalazi grad Venecija.

Venecijanski zaljev

Venecijanski zaljev (talijanski: Golfo di Venezia) je zaljev u sjevernom dijelu Jadranskog mora, od delte rijeke Po (Italija) do obale Istre (Hrvatska), dug 95 km, i dubok do 34 m; slanoća do 35 %.

Dijeli se na zapadni dio Venecijanskog zaljeva, u užem smislu Venecijanska laguna (Laguna Veneta), a na sjeveroistoku se nalazi Tršćanski zaljev.

U zaljev se ulijevaju rijeke Pad (Po), Adige, Piave, Brenta, Tagliamento, Soča (Isonzo) i Timavo (Reka). Obala je slabo razvedena i pretežno niska i pješćana, uz koju se razvila turistička središta Lido di lesolo, Lido di Venezia, Bibione, Lignano i dr.

Zapadne obale zaljeva (sve do Trsta) okružuju močvare i lagune, a sjeveroistočna obala je strma (vapnenac). Na obalama se nalazi nekoliko važnih luka i gradova: Venecija, Trst, Pula, Rovinj.

Porast značenja Mletačke republike kao pomorske sile u srednjovjekovnom razdoblju pridonijelo je porastu važnosti zaljeva kao važne trgovačke rute.

Ekološki, to je jedan od najugroženijih dijelova Jadranskog mora jer rijeke Po i Adige sa sobom donose otpadne vode iz industrijski najrazvijenijeg dijela Italije.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.