Krumpir

Krumpir (Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom sa južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa. U prehrani se koristi podzemni gomolj, a nakon otkrića Amerike ova biljka osvojila je svijet. Ostali narodni nazivi za krumpir su krompir, krtola, kumpir, krumpijer, kalamper, podzemljica, patata.

Nadzemna stabljika je do prst debela, zeljasta 0,5 m visoka i uglasta. Listovi su nepravilno perasto razdijeljeni s jajolikim listićima. Cvjetovi su (ovisno o sorti krumpira) od bijele do ljubičaste boje, a smješteni su u pašticama na dugim peteljkama. Plod je žućkasto-bijelo-zelenkasta boba.

Krumpir
Solanum tuberosum

Solanum tuberosum
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Podrazred: Asteridae
Red: Solanales
Porodica: Solanaceae
Rod: Solanum
Vrsta: S. tuberosum
Dvojno ime
Solanum tuberosum
L.

Naziv i podrijetlo

Hrvatski naziv "krumpir" potječe najvjerojatnije od Švaba, kako su zvali Nijemce koji se su doselili u Hrvatsku za vrijeme Marije Terezije. Većina njemačkih emigranata je bila iz Švapske u današnjoj pokrajini Baden-Württemberg, pa im je to dalo ime. No, veliki dio doseljenika je podrijetlom iz Palačke (Pfalz), regije koja je danas sastavni dio savezne pokrajine Falačko Porajnje. Mnogo useljenika vuklo je korijenje i iz Elzasa, dvojezičnog područja uz Palačku, koje danas pripada Francuskoj.

U cijeloj Njemačkoj se koriste različiti nazivi za krumpire. U Palačkoj se krumpir zove grumber (Grumbeer) ili grumbirn (Grumbirne), što otprilike znači zemna kruška. U Švapskoj koristi se riječ grombir (Grombiera). Pretpostavlja se da su njemački doseljenici donijeli krumpir sa sobom u Slavoniju, pa ga tako uveli na naša područja.

Konzumacija

Krumpir se može pripremati kao hrana na više načina. Tako se može, zavisno od kulinarskog tipa, kuhati, pržiti ili peći.

Kuhani krumpir može se konzumirati na način da se samo nareže i posoli ili se može dalje pripremati kao restani krumpir, pire krumpir ili kao salata.

Prženi krumpir se priprema najčešće kao pomfrit ili kao mladi krumpir narezan na nešto veće kriške, kao čips ili kao spiralni krumpir.

Pečeni krumpir se priprema kao krumpir ispod peke ili kao pečeni krumpir u pećnici narezan na veće kriške ili ploške, bilo da se peče sam ili zajedno sa nekom vrsta mesa.

Kumpir, se zove jedno tursko brzo jelo, koje se sastoji pretežito od krumpira.[nedostaje izvor]

Vidi

Potato flowers
Cvjetovi krumpira


Leaf.png Nedovršeni članak Krumpir koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Vanjske poveznice

16. stoljeće

16. stoljeće je razdoblje koje je trajalo od 1501. do 1600. godine.

28. srpnja

28. srpnja (28.7.) 209. je dan godine po gregorijanskom kalendaru (210. u prijestupnoj godini).

Do kraja godine ima još 156 dana.

Batat

Batat (slatki krumpir, lat. Ipomoea batatas) je višegodišnja biljka iz porodice Convolvulaceae.

Korijen i mlado lišće koriste se u prehrani. Može se kuhati, peći i pržiti. Sadrži mnogo škroba, vitamina A, C i B, željeza i kalcija te male količine šećera. Ima jako veliku nutricionističku vrijednost. Dobra je hrana i za dijabetičare. Potječe iz tropskih područja Južne Amerike. Ljudi ga upotrebljavaju već najmanje 5000 godina i danas je široka raširena kultura u tropskim krajevima svijeta. Najveći svjetski proizvođači su Kina (80% svjetske proizvodnje), Indonezija i Uganda. Najviše se jede po stanovniku na Solomonskim otocima (160 kg po osobi godišnje) i u Burundiju (130 kg po osobi godišnje).

U Hrvatskoj se komercijalno proizvodi od 2006. u Slatini. Najbolje uspijeva na temperaturi oko 25°C. Osjetljiv je na niske temperature. Može uspijevati i u tlima siromašnim hranjivim tvarima. Koristi se i u prehrani životinja.

Bjelančevine

Bjelančevine ili proteini su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu. Najvažniji su čimbenik u rastu i razvoju svih tjelesnih tkiva. Glavni su izvor tvari za izgradnju mišića, krvi, kože, kose, noktiju i unutarnjih organa, uključujući srce i mozak. Sastavni su dijelovi svake stanice, što ih čini osnovom života na Zemlji. Izgrađene su od aminokiselina koje su međusobno povezane peptidnom vezom.

Bljuštolike

Bljuštolike (lat. Dioscoreales) su biljni red iz razreda monokotiledona (Liliopsida) koji obuhvača više porodica, to su Burmanniaceae Bl.; Dioscoreaceae R. Br. ili bljuštovke po kojima red nosi ime; Nartheciaceae Bjurzon; Taccaceae Dum.; i Thismiaceae J.G. Agardh (status nepoznat).

Bljuštolike nose ime po rodu dioskoreja (Dioscorea), trajnicama i polugrmovima penjačicama. Najpoznatiji predstavnici su različite vrste jama izroda Dioscorea koji čini važan prehrambeni artikl u mnogim tropskim kulturama, a koristi se gomolj bijlke. Poznate vrste među njima su slonova noga (Dioscorea elephantipes) i “kineski krumpir” (Dioscorea polystachya).

Drugi izvori u ovaj red stavljaju porodice Avetraceae Takht., Croomiaceae Nakai, Dioscoreaceae R. Br., Pentastemonaceae Duyfjes, Stemonaceae Engl. in Engl. & Prantl, Stenomeridaceae J. Agardh, Taccaceae Dumort. i Trichopodaceae Hutch.

Duhan

Duhan (lat. Nicotiana) je rod biljaka iz porodice Solanaceae u koju, uz još neke, također spadaju rajčica i krumpir. Zajednička osobina im je alkaloid nikotin, kojeg biljka duhana proizvodi u korijenu, a odlaže ga u listovima. Time je duhan jedna relativno snažna droga.

Emilia-Romagna

Emilia-Romagna je administrativna regija u Sjevernoj Italiji koju čine dvije povijesne regije - Emilia i Romagna. Granice regije određuje Jadransko more na istoku, rijeka Po na sjeveru i planinski lanac Apenini na jugu.

Sa 4.360.148 na 22.451 km² (po popisu iz 2009.), gustoća stanovništva je čak 194 osobe/km² (u dolini rijeke Po još i više). Emilia-Romagna jedna je od najrazvijenijih regija u Italiji, a poznata je i po svojoj karakterističnoj kuhinji.

Poljoprivreda je najznačajnija privredna grana u regiji, s naglaskom na žitarice, krumpir, kukuruz, rajčice i crveni luk, te razne vrste voća, a posebice grožđe za priozvodnju vina (od kojih je najpoznatije Lambrusco). Uzgoj svinja i stoke je također vrlo razvijen.

Emilia-Romagna ima i jako razvijenu industriju, posebno prehrambenu (industrija mlijeka Parmalat, Granarolo) i automobilsku (Ferrari, motori Ducati), te turizam uz Jadransku obalu.

Glavni grad je Bologna, povijesno, kulturno i zabavno središte nacionalnog značaja. Ostali veći gradovi su: Parma, Piacenza, Reggio Emilia, Modena, Rimini, Ferrara, Forlì, Cesena i Ravenna.

Grad Bologna ima inače najstarije sveučilište u Europi osnovano 1088. godine i danas je jedno od najpoznatijih sveučilišta s više od 220.000 studenata (grad ima oko 370.000 stanovnika).

Ime Emilia-Romagna ima korijene u starom Rimu. Emilia vuče korijen riječi od via Emilia, važne ceste u doba Rimskog Carstva koja još uvijek povezuje Piacenzu sa Riminijem. Romagna je iskrivljeni oblik od Romània, kada je Ravenna bila glavni grad talijanskog dijela bizantskog imperija. Langobardi su po službenom nazivu carstva nazvali i okolno područje.

Etanol

Etanol (obični alkohol, CH3-CH2-OH, C2H5OH) je najvažniji član skupine alkohola. Etanol je primarni alkohol sa dva ugljikova atoma.

Gomolj

Gomolj ili tuber označava najčešće podzemnu stabljiku biljke, koja nastaje odebljanjem vriježa i ima dvojaku ulogu: spremište je za rezervne tvari, te ima ulogu u razmnožavanju. Značajka gomolja je da ima ograničen rast. Vrste koje imaju tipičan podzemni gomolj su npr. krumpir, topinambur, ciklama, rotkvica, repa. Neke biljke, npr. koraba, imaju nadzemni gomolj koji u kasnijem razvojnom stadiju sekundarno zadebljava i odrvenjava. Stabljični gomolj treba razlikovati od korjenovih gomolja koji su homologni postranom korijenju, i nalaze se kod nekih zeljastih trajnica ili dvogodišnjih biljaka, npr. dalija, batat, kaćun .

Gospodarstvo Kirgistana

Gospodarstvo Kirgistana uglavnom se bazira na poljoprivedi. Kirgistan je siromašna, planinska, slabije razvijena zemlja.

Glavni poljoprivredni proizvodi su: pšenica, krumpir, šećerna repa, pamuk, vuna, duhan, voće, govedina i janjetina, a glavni izvozni proizvodi su: pamuk, vuna i meso. Industrijski izvoz uključuje: zlato, živu (nalazište Hajdarkan), uranij i struju. Kirgistan je veliki proizvođač olova i volframa koje vadi iz nalazišta Trudovog. Vrlo je važan izvoz zlata, prvenstveno iz rudnika Kumtora. Prvo se je intenzivno vadilo lignit iz ugljenokopa Kara-Kečinska.Kirgistan je jedna od zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, koja je s najviše entuzijazma krenula u gospodarske reforme u procesu tranzicije prema tržišnom gospodarstvu. Prvi je primljen u Svjetsku trgovinsku organizaciju od zemalja bivšeg SSSR-a.

Nakon uspješnog ekonomskog programa stabilizacije, koji je spustio inflaciju od 88% 1994. godine na 15% u 1997. godini, pažnja se okrenula na poticanje rasta. Većina je državnih poduzeća prodano. Pad proizvodnje bio je velik, nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., ali sredinom 1995., proizvodnja se počela oporavljati i izvoz je počeo rasti.

Umirovljenici, nezaposleni i državni službenici s vrlo niskim plaćama i dalje nailaze na velike poteškoće. Međunarodna pomoć igra važnu ulogu u gospodarskom oporavku zemlje. Vlada je poduzela niz mjera za borbu protiv teških problema poput prekomjernog vanjskog duga, inflacije, neadekvatnog poreznog sustava i utjecaja gospodarskih previranja u Rusiji. Kirgistan je ostvario snažan rast svake godine od 1999. godine do pojave svjetske financijske krize.

Lič

Lič je selo u Gorskom kotaru smješteno u Ličkom polju, nedaleko od planine Viševice i umjetnog jezera Bajer.

Lič su osnovale 49 obitelji Bunjevaca Krmpoćana 1605-1606 godine koje su pripadale skupinama Krmpotića, Sladovića i Vojnića, i uz dozvolu grofova Zrinskih podno brda Gradina uz Ličko polje, podigli sebi selo. Između 1608. i 1614. selo se počelo iseljavat natrag prema moru, da bi se ponovno naselilo novim bunjevačkim stanovništvom koje 1627. dolazi iz područja senjskog zaleđa. U drugoj seobi dođoše Deranje, Blaževići, Prpići, Tomići, Tomljanovići, Jovanovići, Pilipovići, Blaževići, Marasi, Krpani, Pavličevići, Pavelići (koji su uskoro opet otišli), Peričići, Šojati, Vukelići, Radoševići i Starčevići. Radoševići i Starčevići su i danas tamo najbrojnije stanovništvo, koje pretežno živi od poljoprivrede (krumpir). Jedina se obitelj Budiselić, iz prve seobe Bunjevaca, 1604-5 godine očuvala do danas u Liču, dok su svi ostali došli drugom seobom 1627.

Godine 1733. navodno se u polju pokraj sela ukazala Blažena Djevica Marija u snijegu te je na tom mjestu podignuta malena kapelica.

U blizini se nalazi maleno jezerce Potkoš namijenjeno uzgoju riblje mlađi.

Massachusetts

Massachusetts, službeno Commonwealth of Massachusetts, savezna država SAD od 1788 i najnaseljenija država u regiji New England. te jedna od prvotnih 13 kolonija. Nalazi se u sjeveroistočnom dijelu SAD. Glavni grad je Boston (broj stanovnika s predgrađem oko 3,2 milijuna). Površina oko 21 456 km². Klima je kontinentalno-atlanska. Industrijsko-poljoprivredna država s visokim stupnjem industrijalizacije. Poljoprivredni artikli: krumpir, voće, duhan. Razvijen morski ribolov. Od stočarstva tu imaju svinje, te naročito uzgajanje krava. Glavne industrijske grane: automobili, strojogradnja, brodogradnja, tekstilna proizvodnja i drugo. Prvi put naseljena početkom 17. stoljeća. Država je nazvana po Massachuset plemenu.

Mlađe kameno doba

Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos = nov i lithos = kamen) je razdoblje u ljudskoj povijesti nakon paleolitika i prije metalnog doba. Osnovna obilježja mlađeg kamenog doba su razvoj zemljoradničke i stočarske privrede, pojava stalnih ruralnih i protourbanih naselja tj. prijelaz na "sjedilački način života", te proizvodnja keramičkog posuđa i drugih predmeta od pečene gline. Kameno se oruđe oružje i dalje proizvodi (sve do u brončano doba), a javljaju se tehnike glačanja i poliranja. Umjetnost se ogleda u ukrašavanju keramičkih posuda, figuralne plastike i različitih kultnih predmeta.

Mlađe kameno doba se nije ravnomjerno pojavljivalo u svim krajevima svijeta niti na europskome tlu. Negdje nastaje postupnim razvojem, negdje kao posljedica naglog lokalnog preobražaja, a u neka područja stiže seobom nove populacije. Radi se o dugotrajnom procesu koji se odvijao između 10. i 4. tisućljeća prije Krista. Britanski prapovijesničar Gordon Childe uveo je u znanost pojam neolitičke revolucije, prve revolucije u povijesti ljudskog roda koja ima društveno-gospodarski karakter. To je razdoblje u kojem nastaju prve sjedilačke ljudske zajednice s trajnim naseljima i čvrstim nastambama, utemeljene na uzgoju biljaka i domestikaciji životinja. Prije oko 10 000 god. s holocenom i otopljavanjem nastaju povoljniji uvjeti za prelazak čovjeka s lovačkog i skupljačkog načina života na vlastitu proizvodnju hrane. Neolitik u jugoistočnoj Europi počinje oko 6500 pr. Kr., a oko 3500 pr. Kr. prodire šira upotreba metala kojom se završava neolitik, a počinje bakreno doba ili eneolitik.

Neolitičke se promjene nisu svuda odvijale istovremeno. Novosti se pojavljuju prije što bliže idemo prema JI, Grčkoj i Maloj Aziji, tj. bliže žarištima - pokretačima društvenih tokova. Teorija o plodnom polumjesecu zasniva se na činjenici da su prvi koraci u proizvodnji načinjeni u prostoru koji čini široki luk što se pruža visoravnima (ne dolinama) od Levanta preko Male Azije do iračkog Kurdistana, južno od Kaspijskog jezera, a ovija se oko velikih pustinjskih prostranstava (Arapska, Sirijska, Iranska pustinja). Pravo poljodjelstvo počinje, dakle, neovisno u različitim dijelovima svijeta, u različita vremena, s uzgojem različitih biljaka (plodni polumjesec - pšenica, ječam, mahunarke oko 8000. g. pr. Kr.; Azija - riža, proso oko 6000. g. pr. Kr.; Srednja Amerika - kukuruz, grah, krumpir u 7. tis. pr. Kr.)

Osim koliba čovjek je gradio i sojenice.sojenice su drvene kuće na stupovima,podignute nad rijekom ili jezerom.

Montana

Montana, savezna država u sjeverozapadnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država, u području Stjenovitih planina. Broj stanovnika 820 000 (3% Indijanci; Flathead, Blackfoot, Crow, Northern Cheyenne, Assiniboin i Kutenai). Glavni grad Helena, a najveći Billings (80 000 stanovnika). Rudarsko-industrijska savezna država s razvijenim turizmom. Rudno blago; nafta, kameni ugljen, prirodni plin, srebro, zlato, cink i dr. Razvijena rafinerija nafte, kemijska industrija, metalurgija, poljoprivredni strojevi. Glavni artikli: pšenica, ječam, zob, šećerna repa, krumpir itd. Šume su uglavnom četinarske. Tu su uglavnom živjeli Indijanci koji su tijekom 60-ih i 70-ih godina 19. stoljeća istrijebljeni. Reljef je uglavnm planinski na zapadu. Klima kontinentalna i planinska. Savezna država od 1889. godine.

U sjeveroistočnom dijelu Montane se nalazi brana Fort Peck Dam na rijeci Missouri, jedna od najvećih na svijetu.

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj. Računa se da ih svih zajedno ima preko 100 milijuna koji govore materinjim njemačkim jezikom. Među Nijemcima postoji više etničkih grupa koje se razlikuju po jeziku i običajima. Najpoznatiji su svakako Švabi (porijeklom od Sueba ili Sveva), Bavarci (porijekom od Bajuvara), Sasi (u Saskoj, porijeklom od Saksonaca ili Sasa) i vjerojatno još neki.

Povrtlarstvo

Povrtlarstvo je grana zemljoradnje u okviru ratarstva koja se bavi uzgojem povrtlarskih biljaka. Obuhvaća uzgoj na otkrivenom tlu (oranice) i zaštićenom tlu — staklenici.

Najzastupljenije povrtlarske biljke su kupus, krumpir, luk, krastavac, mrkva, zelena salata, špinat i dr.

Povrće

Povrće čine kultivizirane i neke samonikle biljke ili njihovi djelovi namijenjeni prehrani ljudi. U povrće spadaju različite biljke, koje se upotrebljavaju u prehrani, bilo svježe (u salati) ili termički obrađene ili konzervirane. Ovisno od vrste za prehranu, upotrebljavaju se cijele biljke ili samo pojedini dijelovi (korijen, stabljika ili listovi).

Prženi krumpirići

Prženi krumpirići ili pommes frites (engleski: Chips, američki engleski: French fries) je jelo proizvedeno od krumpira. Popularno je u mnogim zemljama svijeta i ima mnogo naziva. U Hrvatskoj se češće naziva "pomfrit". Pripada među najnezdravije obroke. Krumpir je sam po sebi jako dobar izvor B vitamina, ali jednom kada se uroni u vruće ulje, ova se niskokalorična namirnica pretvara u kaloričnu bombu, koja podiže loš kolesterol.

Salata

Salata je vrsta hrane, koja se obično jede kao prilog uz glavno jelo ili se rjeđe jede samostalno (npr. voćna salata). Salata se najčešće radi od sirovog povrća. Može se dodati tjestenina, kuhano meso, sir, majoneza, razni preljevi i slično. U pojedine salate dodaje se i voće, npr. jabuke narezane na kockice. Voćna salata je vrsta salate u kojoj su glavni sastojci razne vrste voća.

Salata se najčešće začini s uljem i octom uz dodatak soli i papra te limunovog soka. Sezonske salate rade se od povrća koje je tipično za to doba godine. Salate imaju hranjivu vrijednost, sadrže vitamine i minerale. Većina se salata smatra dijetalnom hranom, jer sadrže malo kalorija, a veće količine vode i biljnih vlakana.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.