Kovanica

Kovanica je novac najčešće okruglog oblika koji se proizvodi kovanjem ili lijevanjem od raznih metala. Danas se uglavnom rabi za manje vrijednosti valute, dok se za veće rabe novčanice. Kovanice mogu biti i od zlata ili srebra.

Numizmatika je znanost ili hobi koja se bavi prikupljanjem i proučavanjem starih kovanica.

Vanjske poveznice

23. studenog

23. studenog (23.11.) 327. je dan godine po gregorijanskom kalendaru (328. u prijestupnoj godini).

Do kraja godine ima još 38 dana.

Armenski dram

Dram je valuta u Republici Armeniji i Gorskom Karabahu. Kovanica drama je luma. Oznaka valute po standardu ISO 4217 je AMD.

Sve poslove oko dramova radi Armenska centralna banka.

Armenski dram nastao je 22. studenog 1993.

Cro sacro

Cro sacro je naziv za hrvatsku popularnu duhovnu glazbu.

Riječ "Cro sacro" je kovanica nastala od pojmova cro (kratica za Hrvatsku) i sacro (tal. riječ za sakralno, tj. sveto), a predstavlja pokušaj pronalaska odgovarajućeg izraza za hrvatsku duhovnu glazbu nastalu pod utjecajem novijih glazbenih oblika – šansona, beat, rock, pop, jazz i slično.

Esvatinijski lilangeni

Esvatinijski lilangeni (simbol: L / E, kod: SZL) je službena valuta afričke države Esvatini. Novčanice i kovanice izdaje Središnja banka Esvatinija (swa. Umntsholi Wemaswati) te je platežno sredstvo u zemlji zajedno uz južnoafrički rand (uz koji je valuta vezana).

Kao znak valute koriste se slova L ili E (ovisno radi li se o jednini ili množini). Tako se kovanica od jednog lilangena označava kao L1 a sve iznad toga slovom E. Razlog tome je što valuta kod množine ima naziv emalangeni pa onda primjerice govorimo o 50 emalangena odnosno E50. Slično je i kod lesotskog lotija.

Stoti dio lilangena je cent.

Fraat III. Partski

Fraat III. Partski je bio vladarem Partskog Carstva. Naslijedio je svog oca Sinatruka. Vladao je od 70. pr. Kr. do 57. pr. Kr.. Zvali su ga "Bogom" zbog njegovih kovanica, koje su bile idealne za mornare jer su bile polirane zlatnom prašinom, tako da su ljudi iz drugih zemlja smatrali ih vrjednijim nego što zbilja jesu bile.

Imao je sinove Oroda i Mitridata.

Kad je Fraat III. došao na prijestolje 70. pr. Kr., rimski general Lukul se pripremao napasti Tigrana Velikog, kralja Armenije, koji je dominirao zapadom Azije, borio se u Mezopotamiji i s nekoliko partskih vazalnih država. Naravno, Fraat je odbio pomoći Mitridatu VI. Pontskom i Tigranu protiv Rimljana. Umjesto toga, podupro je svog zeta, Tigrana Mlađeg koji se pobunio protiv oca. Fraat je napao Armeniju 65. pr. Kr. u savezu s Pompejem Velikim, koji je napustio Mezopotamiju i prepustio ju tako Partima. Očajni Pompej je uskoro pogazio pompozni sporazum; priznao je Tigrana starijeg, pobunjenog mu je sina zarobio, okupirao je vazalske države Korduenu i Osroenu za Rimljane te porekao pravo na naslov "kralja kraljeva" partskom kralju, naslovu kojeg je Fraat opet bio uzeo. Oko 57. pr. Kr. Fraata su ubili njegovo dvoje sinova, Orod II. i Mitridat III. Partski.

Hongkonški dolar

Hongkonški dolar (znak: $, kod: HKD, oznaka: 344) je službena valuta u Hong Kongu. To je 9. valuta kojom se najviše trguje u Svijetu. Alternativni kod za Hongkonški dolar je HK$ kako bi se razlikovao od drugih dolar-denominiranih valuta. 1 HKD dijeli se na 100 centi.

Iranski rijal

Iranski rijal (ISO 4217: IRR) je službeno sredstvo plaćanja u Iranu. Dijeli se na 100 dinara, a ima i svoju nad-valutu: toman, koji sadrži 10 rijala.

Izdaje ga Središnja banka Irana i to u apoenima kovanica od: 50, 100, 250, 500 i 1000 rijala, te novčanica: 100, 200, 500, 1000, 2000, 5000, 10000, 20000 i 50000 rijala. Zanimljivo je da najveća novčanica od 50000 rijala vrijedi svega 3,5 eura, pa je potrebno mnogo novčanica u gotovinskom platnom prometu.

Istočnotimorski sentavo

Istočnotimorski sentavo je valuta u Istočnom Timoru.

Ova valuta nije tečajno samostalna, već je samo lokalni oblik američkog dolara. Paritet s američkim dolarom je 1 sentavo = 1 američki cent (1/100 američkog dolara). S obzirom na tečajnu nesamostalnost valuta nema međunarodni kôd.

U optjecaju su kovanice od 1, 5, 10, 25 i 50 sentava, a novčanice nisu izdane.

Japanski jen

Jen je valuta koja se koristi u Japanu. Široko je rasprostranjena kao rezervna valuta kao i Američki dolar i Euro. Na japanskom se izgovara kao „en“ dok je u hrvatskom pravilan izgovor jen. ISO 4217 kod za jen je JPY i 392. Latinični simbol za jen je ¥, dok se na japanskom označava pismom kanđi 円.

Jen je kao platežno sredstvo uveden u doba Meiđi vlade. Jen je zamjenio kompleksni monetarni sistem iz perioda Edo vladavine. 1871. je prihvaćeno usvajanje decimalnog sistema računanja jena (1, 圓), šena (1/100, 錢), i rina (1/1000, 厘), sa kovanicama koje su bile okrugle poput onih na zapadu. (Šen i rin su izbačeni iz upotrebe 1954. godine) Jen je službeno definiran kao 26.956 g srebra.

U periodu od 25. travnja, 1949. do 1971. godine jen je bio vezan za Američki dolar, kursom 1 dolar = 360 jena. 1971. godine došlo je do kraha Bretton Woods sistema i jen je dobio tržišni kurs.

Originalna oznaka za jen je ista kao i oznaka kineskog juana (圓 pinyin yuan2). U modernom japanskom se upotrebljava oznaka (円). Latinična oznaka za jen je ista kao i oznaka za juan sa razlikom što se na oznaci za juan nalazi jedna poprečna crta, a na oznaci za jen dvije.

U doslovnom prijevodu jen znači „okrugli predmet“, kao i juan na kineskom.

Trenutno su u opticaju sljedeće kovanice i papirni novac: kovanice od 1 jena, 5 jena, 10 jena, 50 jena, 100 jena, 500 jena i papirni novac od 1000 jena, 2000 jena, 5000 jena, 10000 jena. Trenutno je kovanica od 500 jena kovanica sa najvećom vrijednošću na svijetu.

Kultivar

Kultivar je skup bilja koje je uzgojem odabrano na određeno svojstvo ili kombinaciju svojstava. To svojstvo ili skupina svojstava su jasno osebujno, ujednačeno i postojano u svojim obilježjima te ako se razmnaža na primjeren način, zadržava svoja obilježja.Riječ kultivar je kovanica od dijelova riječi iz američkkog engleskog, cultivar (culti[vated] var[iety]: na hrvatskom: uzgojena odlika). Ovaj se izraz koristi za odliku (sortu). Kultivar je i taksonomska jedinica, odnosno osnovna temeljna kategorija uzgajanog bilja. Daje joj se jedinstveno ime. Nomenklatura je uređena Međunarodnim kodeksom nomenklature uzgajanog bilja, tj. ICNCP-a (International Code of Nomenclature for Cultivated Plants, Cultivated Plant Code). Rečeni međunarodni kodeks (Utrecht, 1958.) prihvaćen je za kulturne biljke, a u tekstu se ispred imena odlike označava sa cv., na primjer cv. Graševina (Vitis vinifera)Linijski kultivar je sorta.

Marokanski dirham

Marokanski dirham (ISO 4217: MAD) je valuta Maroka i Zapadne Sahare. Dijeli se na 100 centima.

Predstavljen je 1960. godine. Zamijenio je dotadašnji franak, koji je usporedno s dirhamom korišten kao službena valuta do 1974. godine. Banka Maroka izdaje kovanice od 1, 5, 10 i 20 santima, 1/2, 1, 2, 5 i 10 dirhama, te novčanice od 10, 20, 50, 100 i 200 dirhama.

Mađarska forinta

Mađarska forinta (madžarska forinta), službena je valuta Mađarske. Po standardu ISO 4217 oznaka je HUF, a šifra 348, dok je u mađarskom jeziku oznaka Ft. Službeno se dijeli na 100 filera. Za valutu skrbi Mađarska narodna banka. Ime dolazi iz talijanskog grada Firenca (Fiorino).

Njemačka marka

Njemačka marka (njem. Deutsche Mark), skraćeno DM, u svakodnevnom govoru isto «D-Mark», bila je od 21. lipnja 1948. do 22. svibnja 1949. valuta zapadnog okupacijskog pojasa kao i zapadnih sektora Berlina. Nakon reforme 1948. godine u zapadnom pojasu u sovjetskom okupacijskom pojasu se uvela nova valuta također pod imenom «Deutsche Mark», koja kasnije (od 31. listopada 1951. do 31. srpnja 1964.) kao «Deutsche Mark der Deutschen Notenbank» bila valuta Istočne Njemačke.

Nakon osnivanja SR Njemačke 23. svibnja 1949. ostala je Njemačka Marka sve do 31. prosinca 2001. valuta Njemačke, Zapadnog-Berlina i nakon ujedinjenja čitave države..

Jedna marka dijelila se na 100 pfenniga. 1948. godine tijekom reforme valute njemačka marka zamjenjuje tzv. Reichsmark isto tako 1. srpnja 1990 uz ujedinjene Njemačke njemačka marka zamjenjuje tzv. Mark der DDR.

Numizmatika

Numizmatika (grč. nomisma - kovanica) je znanost koja se, u užem smislu, bavi proučavanjem starog i suvremenog kovanog novca kao predmetima od povijesnog, kulturnog i umjetničkog značenja. U širem smislu numizmatika se bavi i proučavanjem ordenja i medalja. Pomoćna je znanost povijesne znanosti.

Numizmatika je postala važna znanstvena grana koja numizmatički materijal obrađuje kao izvor za političku i ekonomsku povijest, epigrafsku kronologiju, jezikoslovlje, heraldiku i povijest umjetnosti.

Rizinum

Rizinum (ilirski: Rhizon, grč.: Ῥίζων, lat.: Risinium) je bio ilirski grad koji se nalazio u blizini današnjeg Risna u Boki Kotorskoj. Prvobitno ilirsko naselje kasnije prerasta u rimski grad.

Rupija

Rupija je valuta u Indiji, Pakistanu, Mauricijusu, Nepalu, Sejšelima, Šri Lanci i Indoneziji. Indijska i pakistanska rupija se dijele na 100 paisa, rupija u Šri Lanki se dijeli na 100 centa, a rupija u Nepalu se dijeli ili na 100 paisa ili 4 suke ili 2 mohore.

Ime rupija dolazi iz Sanskrta (rūp ili rūpā) znači srebro, kovanica. Prvi put se koristi između 1540. i 1545. Prvi put se pojavljuje kao kovanica teška 11.534 grama. Takva rupija bi trenutno vrijedila četiri dolara.

Urugvajski pezo

Urugvajski pezo (špa. Peso uruguayo; ISO 4217: UYU) je naziv valute koja se koristi u Urugvaju. Dijeli se na 100 centésima, a označava se simbolom $.

Novčanice i kovanice izdaje Središnja banka Urugvaja, i to: kovanice od 1, 2, 5 i 10 pesosa i novčanice od 20, 50, 100, 200, 500, 1000 i 2000 pesosa. Novčanice od 5 i 10 su povučene iz opticaja nakon uvođenja kovanica iste vrijednosti.

Današnje novčanice i kovanice u upotrebi su od 1999. kada je zbog inflacije urugvajski peso zamijenio dotadašnji novi peso (ISO 4217: UYN), u odnosu 1000:1.

Vologaz II. Partski

Vologaz II. Partski (umro poslije 96.) (Vologaeses, Vologeses, perzijski Valakhs) je bio vladarem Partskog Carstva. Iz dinastije je Arsakida. Vladao je od oko 78. do 80. godine. Sin je Vologaza I.. Imao je četvero stričeva koji su bili na prijestoljima Partije i Armenije: Pakora II., Hozroja I., Mitridata IV. i Tiridata I..

Nakon što mu je otac umro, njegov se stric Pakor pobunio protiv njega, porazivši ga i skinuvši ga s prijestolja. Istisnuo ga je iz njegova uporišta u Suzi. Središte moći Vologaza II. bilo je u Seleukiji gdje su bile njegove kovnice novca. Budući da njegovih kovanica nema nakon 80., pretpostavlja se da ga je tad svrgnuo Pakor. Partska se država u ono vrijeme suočila s alanskom invazijom.

Poslije je od 105. osporavao i vlast drugog strica Hozroja, a od 128. do 147. godine bio je carem partske države, kao suvladar s Mitridatom IV.. U stvarnosti je vladao tek u istočnim krajevima Partskog Carstva.

Vologazov sin Vologaz III. Partski nastavio je njegovu pobunu protiv Pakora II.

Švedska kruna

Švedska kruna (švedski krona) je službena valuta Švedske od 1873. Švedska kruna podijeljena je na 100 öre.

1873. švedska kruna zamijenila je dotadašnju valutu riksdaler u sklopu Skandinavske monetarne unije koja je počela djelovati 1873. godine i održala se do Prvog Svjetskog rata. Članice te unije bile su skandinavske zemlje Švedska, Danska i Norveška. Nakon raspuštanja Skandinavske monetarne unije svaka od zemalja članica je odlučila zadržati naziv postojećih valuta koje su do tada vrijedile.

Kovanica od jedne švedske krune tradicionalno sadrži lik trenutnog vladara na prednjoj strani.

Pet različitih verzija kovanice od 1 švedske krune (slijeva nadesno) :

2001. - danas : Karlo XVI. Gustav

2000. : Karlo XVI. Gustav

1976. - 1999. : Karlo XVI. Gustav

1952. - 1975. : Gustav VI. Adolf

1909. - 1950. : Gustav V. Švedski

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.