Konfederacija

Konfederacija ili državni savez je na međunarodnom ugovoru osnovana veza više država sa svrhom da se zajednički ostvare određeni ciljevi. Konfederacija je obično prijelazni oblik političkog uređenja. Konfederacije teže pretvaranju u federaciju ili raspadu.

Disambig.svg »Konfederacija« preusmjerava ovamo. Za jednu od strana u Američkom građanskom ratu, pogledajte Konfederacija Američkih Država.

Obilježja

Konfederacija je savez neovisnih, suverenih država, stvoren na osnovi međunarodnog ugovora, u svrhu jedinstvenog rješavanja nekih pitanja od zajedničkog interesa.

Konfederacijom se ne stvara nova država, već suverene države u konfederaciji ostaju i dalje samostalni međunarodnopravni subjekti. Prema tome, konfederativna vlast je izvedena iz suverene vlasti država članica (na kojima i dalje ostaje suverenost). Države članice pristaju prenijeti određena suverena prava na konfederaciju.

Konfederacija ima barem jedno stalno zajedničko tijelo, koje joj daj privid državnosti, to je najčešće konfederativna skupština. Time se konfederacija razlikuje od običnog političkog saveza. Konfederativna skupština nije nikakav državni organ. Ona je sastavljena od delegata država članica, i zapravo je vrlo slična međunarodnoj konferenciji.

Odluke koje donose konfederativna tijela nisu automatski obvezne za građane država članica, nego one tek postaju obvezne kad ih države članice usvoje, tj. kad ih ozakone na način propisan njihovim vlastitim propisima. Taj postupak posebnog usvajanja konfederativne odluke u interni propis države članice naziva se inartikulacija. Prema tome, ne postoji izravna vlast konfederativnih tijela nad građanima država članica konfederacije.

Nadležnost tijela konfederacije ograničena je zaključenim konfederativnim ugovorom, i smije se kretati samo u granicama dopuštenim tim ugovorom. Redovito, konfederacija nema jedinstvenu vojsku, poreze, državni proračun niti državljanstvo. U konfederaciji je jedinstvena samo ona djelatnost radi koje je osnovana.

Povijesni primjeri konfederacija

Razlikovanje konfederacije i federacije

Relativno čvrsto i određeno razlikovanje federacije i konfederacije razrađeno je u njemačkoj doktrini 19. stoljeća, koja je pokušala unijeti reda u miješanje pojmova i različite prosudbe na tom području. Još su tvorci američkog Ustava različito upotrebljavali izraze konfederacija i federacija. Naime, u ranijoj doktrini upravo je prefiks «con» (sa) označavao čvršći oblik veze između država. Rani "konfederalisti" u Americi bili su upravo oni koji su se zalagali za stvaranje čvršćeg saveza. Jednako u Švicarskoj, koja se i danas službeno naziva konfederacijom, konfederalisti su se zalagali za jedinstvenu državu. Tek je kasnije prihvaćeno da se federalistima u Americi nazivaju pristaše novog ustava i čvršćeg oblika unije među državama članicama federacije, dok su se protivnici, koji su se zalagali za prava država i lokalnih samouprava, nazivali "anti-federalistima". Održavanje podjele zasnovano je na poteškoćama definiranja konfederativne, odnosno federativne prirode pojedinih konkretnih državnih zajednica, zahvaljujući različitosti primjene pojedinih ustavnih institucija u ustavima, gdje se najčešće nalazi određeni stupanj miješanja elemenata koji se smatraju konfederativnim, s elementima koji su svojstvo federativnih ustava, ali i ustava unitarnih država.

No, u pravnoj teoriji razlikovanje je relativno jasno izvedeno, i temelji se na tri kriterija:

  1. pravni temelj zajednice
    To je pravni akt kojim je utemeljena određena državna zajednica. Kod konfederacije to je ugovor međunarodnog prava. Temeljni akt federacije je ustav federacije. Međunarodni ugovor, koji je temelj konfederacije, može se mijenjati samo pristankom svih članica, ali svaka država ima trajno pravo istupiti iz konfederacije po svojoj odluci. Federativni se ustavi u većini mijenjaju odlukom tijela federacije, ali se često zahtijeva odobrenje (ratifikacija) određenog broja (ili svih) članica federacije. Ustav SFRJ iz 1974. godine zahtijevao je suglasnost svih republika i autonomnih pookrajina za svaku svoju izmjenu. Odlučivanje na temelju suglasnosti država članica značajka je konfederacije, ali ga nalazimo i u federacijama (postoje i obratni primjeri). No, najvažnije je da su konstitutivni dijelovi koji čine konfederaciju, isključivo države članice, dok su to u federaciji i države i građani. Pravo na otcjepljenje država članica značajka je konfederacija, ali ga jamče i ustavi nekih federacija, kao što je bio Ustav Sovjetskog Saveza iz 1977. i Ustav SFRJ iz 1974. godine.
  2. pravni odnos tijela zajednice prema građanima
    U konfederaciji nema pravnog odnosa između tijela konfederacije i građana, državljana zemalja obuhvaćenih savezom. Konfederacija nema izvršna tijela, a odluke konfederativnih tijela ne obvezuju građane sve dok ne budu unesene u zakonodavstvo država članica. Građani nemaju neposrednog dodira s tijelima konfederacije, već samo države članice i njihova tijela. Sastavni dijelovi federacije su i države članice i građani. U skladu s diobom vlasti, tijela federacije u sklopu na njih prenesenog djelokruga, pravne reguliraju odnose, te mogu neposredno izvršavati zakone i druge odluke koje donose.
  3. status udruženih država u međunarodnom pravu
    Konfederacija nije subjekt međunarodnog prava, te u međunarodnim odnosima države članice nastupaju samostalno. Federacija je, pak, subjekt međunarodnog prava i istupa u međunarodnim odnosima kao cjelina.

Lista povijesnih konfederacija

Poveznice

AFC Azijski kup

Azijsko nogometno prvenstvo je najviše nogometno natjecanje na reprezentativnoj razini za područje Azije.

Natjecanje je utemeljeno 1956. godine.

Krovna organizacija za ovo natjecanje je Azijska nogometna konfederacija.

Afrička rukometna konfederacija

Afrička rukometna konfederacija (službeno: Confédération Africaine de Handball) (kratica: CAHB) je krovna organizacija afričkih rukometnih saveza.

Glavna je organizatorica kontinentalnih natjecanja, kao što su, primjerice, afrička rukometna prvenstva ili afrička rukometna prvenstva za žene.

Sjedište joj se nalazi u Abidjanu, na Obali Slonove Kosti.

Europska konfederacija konzervatorsko restauratorskih udruga ECCO

Europska konfederacija konzervatorsko restauratorskih udruga ECCO organizacija je koja okuplja europske udruge konzervatora restauratora. Utemeljena je 1991. godine. Konfederacija od početka radi na izradi profesionalnih standarda struke, te se zalaže za ujednačavanje konzervatorsko restauratorskog obrazovanja na Europskoj razini. ECCO kao razinu obrazovanja potrebnu za ulazak u struku preporuča zvanje magistra struke, najmanje 5 godišnje fakultetsko obrazovanje odnosno razina 7 europskog kvalifikacijskog okvira (uz napomenu da kod nas zvanje magistra struke u području konzerviranja restauriranja nosi i dosta osoba sa samo 2 godine obrazovanja u struci). Od četiri hrvatske konzervatorsko restauratorske udruge samo je Hrvatsko restauratorsko društvo član ECCO-a (od 16. travnja 2014.).

FIFA Konfederacijski kup

Konfederacijski kup je međunarodno nogometno natjecanje, koje svake četiri godine organizira FIFA, u kojemu se natječu nacionalne nogometne reprezentacije. Na turniru se natječu osam ekipa, pobjednici kontinentalnih natjecanja (CAF, CONMEBOL, UEFA, AFC, OFC, CONCACAF), te svjetski prvak i domaćin. Na prvom Konfederacijskom kupu, odigranom 1992. u Saudijskoj Arabiji pobijedila je Argentina, a aktualni prvak je Brazil, koji je naslov osvojio 2013. u Brazilu

FIFA Konfederacijski kup 2005.

FIFA Konfederacijski kup 2005. je sedmo izdanje Kupa konfederacija koje se igralo od 15. do 29. lipnja 2005. u Njemačkoj. Naslov je osvojio Brazil, tadašnji svjetski prvak sa Mundijala u Japanu i Južnoj Koreji 2002.. U finalu igranom na Waldstadionu u Frankfurtu, Carioce su pobijedile Argentinu sa visokih 4:1. Bila je riječ o svojevrsnom revanšu na finale Copa Américe gdje je Brazil ponovo briljirao.

FIFA Konfederacijski kup 2009.

FIFA Kup konfederacija 2009. bilo je osmo izdanje Kupa konfederacija. Igrao se od 14. do 28. lipnja 2009. u Južnoafričkoj Republici. Naslov je obranila reprezentacija Brazila.

Franci

Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.

Konfederacija Američkih Država

Konfederacija Američkih Država ili Konfederativne Američke Države (eng. Confederate States of America, akronimi: CSA ili C. S.; hrv. KDA ili KAD), bila je republika koju je 8. veljače 1861. godine osnovalo šest od sveukupno sedam južnjačkih robovlasničkih država koje su proglasile svoje odcjepljenje od Sjedinjenih Američkih Država. Konfederacija je kao svoje zemlje članice proglasila one države koje su službeno proglasile svoje odcjepljenje, dvije dodatne države upitnog stajališta te jedan novi teritorij. Separatisti su smatrali da je Ustav SAD-a bio isključivo ugovor kojeg je svaka država mogla ignorirati bez prethodnih konzultacija. S druge strane, SAD (Unija) je smatrao odcjepljenje u potpunosti ilegalnim. Američki građanski rat započeo je 1861. godine napadom na Fort Sumter, utvrdu Unije koja se nalazila na teritoriju Konfederacije. Do 1865. godine, nakon vrlo teških bitaka, u većini slučajeva vođenih na području Konfederacije, Konfederacija je poražena. Niti jedna strana država svijeta nikada službeno nije priznala samostalnost Konfederacije, iako su joj neke priznale status zaraćene strane.Ustavom Konfederacije kojeg je potpisalo sedam država članica (Južna Karolina, Mississippi, Florida, Alabama, Georgia, Louisiana i Teksas) označeno je ustrojstvo "trajne savezne vlade" u gradu Montgomery (država Alabama) godine 1861. Nakon što je tadašnji predsjednik SAD-a Abraham Lincoln pozvao vojne snage iz Virginije, Arkansasa, Tennesseeja i Sjeverne Karoline kako bi se ponovno zauzela utvrda Sumter i ostala savezna područja koja su u međuvremenu bila pod okupacijom, te četiri države također su proglasile svoje odcjepljenje od SAD-a (Unije). Države Missouri i Kentucky također su bile dijelom Konfederacije zbog partizanskih frakcija koje su u to vrijeme imale snažan utjecaj u navedenim državama. Na strani Konfederacije našlo se i "Pet civiliziranih plemena" (indijanska plemena koja su sačinjavali Cherokee, Chickasaw, Choctaw, Creek i Seminole) te novostečeni Konfederativni teritorij Arizone. Pokušaji odcjepljenja države Maryland zaustavljeni su zbog tamošnjeg izvanrednog stanja dok država Delaware, premda podijeljena u mišljenju oko odcjepljenja, isto nije niti pokušala. Vlada Unije u zapadnom području države Virginia osnovala je novu državu i nazvala je Zapadnom Virginijom koja je u Uniju primljena 20. lipnja 1863. godine. Sjedište vlade Konfederacije nalazilo se u gradu Richmond (država Virginia), a imalo je nestabilan odnos s ostalim državama članicama prvenstveno zbog problema koji su se javljali oko kontrole ljudskih resursa premda je Jug mobilizirao gotovo cjelokupnu mušku bjelačku populaciju za potrebe rata.Tijekom građanskog rata zbog uspješnih vojnih operacija Unije, kontrola Konfederacije nad svojim teritorijima naglo je opadala kao i njezina populacija stanovništva (sa 73% na 34%). Također joj je slabila i kontrola nad unutarnjih vodenim tokovima na Jugu, a kompletna južnjačka obala nalazila se u pomorskoj blokadi. Sve to stvorilo je nesavladivi problem u ljudstvu, zalihama i financijama. Javna potpora tadašnjem predsjedniku Konfederacije Jeffersonu Davisu i njegovoj administraciji s vremenom je jenjavala uz učestalo dezerterstvo, gospodarski tešku situaciju i optužbe o aristokratskoj vladavini. Nakon četiri godine ratovanja grad Richmond pao je u travnju 1865. godine i ubrzo nakon toga glavni general Konfederacije Robert E. Lee predao se generalu Ulyssesu S. Grantu uslijed čega je Konfederacija službeno propala. Sam Predsjednik Davis uhićen je 10. svibnja 1865. godine u gradu Irwinvilleu (država Georgia). Četiri godine kasnije, američki vrhovni sud donio je odluku kojom je odcjepljenje proglašeno nezakonitim te proglasio da Konfederacija nikada zakonito nije postojala.Američki Kongres započeo je desetljeće dug proces oporavka (danas poznat po nazivom Rekonstrukcija) kojeg mnogi znanstvenici smatraju produžetkom građanskog rata. Proces rekonstrukcije trajao je tijekom kompletnog Lincolnovog mandata, ali i kroz mandate kasnijih predsjednika Andrewa Johnsona i Granta. Tijekom tog razdoblja doneseni su 13. amandman o oslobađanju robova, 14. amandman kojim se američkim građanima daje dvojno državljanstvo te 15. amandman koji građanima svih država omogućava pravo glasanja. Zbog vojnih akcija rat je Jug ostavio gospodarski devastiranim, uništene infrastrukture i s iscrpljenim resursima. Gotovo cjelokupno područje nekadašnje Konfederacije ostalo je daleko ispod razine nacionalnih razvoja ostatka zemlje sve do poslije Drugog svjetskog rata.

Njemačka Demokratska Republika

Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (NJDR), (njemački; Deutsche Demokratische Republik (DDR)) bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.

DR Njemačka proglašena je u sovjetskom dijelu Berlina 7. listopada 1949. Puni suverenitet dobila je 1945., ali sovjetske su trupe stupile na njezin teritorij poslije dogovora u Potsdamu, kao odgovor američkoj nazočnosti u Zapadnoj Njemačkoj tijekom Hladnog rata. DR Njemačka bila je članica Varšavskog ugovora. Poslije izbora, ujedinila se sa Saveznom Republikom Njemačkom 1990. godine. Kao takva je postala i dio Europske Unije.

Njemački Savez

Njemački Savez (1815.-1866.) imao je mirniji politički život od Svetog rimskog carstva, iako je svoje postojanje okončao ratom. Nastanak ovog saveza povezuje se uz Bečki kongres na kome su donesene odluke o neuspostavljanju starog carstva na tlu Njemačke, već da svaki od političkih činitelja dobije punu samostalnost. Broj je država i državica iz vojnih ili političkih razloga spao na oko trideset. U savez ulazi Austrija a iz njega je izdvojena osamostaljena Belgija. Savez je uspostavljen kao veza i spoj njemačkih teritorija.

Nadležnosti su saveza bile male. Politički su se činitelji obvezali na zajedničku obranu i održavali su izvjestan broj zajedničkih tvrđava. Bilo je predviđeno i da se u slučaju rata formiraju određene zajedničke vojne postrojbe. To se dogodilo samo jednom, tijekom rata s Danskom oko Schleswig-Holsteina.

Zajedničko tijelo bila je Dieta, koja se sastajala u Frankfurtu pod nominalnim predsjedništvom austrijskog cara koji je još nosio carsku titulu, izvedenu iz statusa u staroj Njemačkoj. Zakoni koje je Dieta donosila bili su uglavnom vezani uz obranu. Miješanje u unutrašnje poslove država-članica niti je bilo ostvarivo, niti se pokušavalo. Ovaj je savez donekle održavala i carinska unija (Zollverein) koja je nastala 1834. godine na inicijativu Pruske.

Najburniji trenutak ovog obrambeno-gospodarskog saveza bila je revolucija 1848. godine kada su delegati u Frankfurtu, u nacionalnom zanosu, planirali preobražaj saveza u novo, liberalno-građansko njemačko carstvo. Taj pokret, tijekom koga i nastala današnja njemačka zastava, ugušio je pruski kralj koji je imao drugačije planove za ujedinjenje Njemačke.

Upravo ostvarivanje tih planova dovest će do kraja saveza. Boreći se za prevlast u njemačkome svijetu, Pruska i Austrija će 1866. godine zaratiti, što će označiti i kraj saveza. Poslije pruske pobjede, nastat će Sjevernonjemački savez, pod pruskom dominacijom, koji će poslužiti kao neposredni uvod za konačno ujedinjenje Njemačke pet godina kasnije.

Pokazalo se da cilj ovoga saveza nije ni bio postizanje nekog čvršćeg jedinstva usuglašavanjem interesa. Željelo se produljiti neku tradiciju zajedničke njemačke države, a da se pritom ne mijenja činjenično stanje koje je karakterizirala nezavisnost ustava. Razlozi su bili povijesni i gospodarski jer je nesmetana trgovina između zemalja-članica bila od velikog značenja, napose za građansku klasu u usponu.

OFC

Oceania Football Confederation ili kraće OFC je najviše izvršno tijelo u Oceaniji zaduženo za nogomet.

OFC je najmanja nogometna konfederacija, te su njeni članovi otočne države u kojima nogomet nije najpopularniji sport. Godine 2006. najveća i najuspješnija država OFC-a Australija je prešla u Azijsku nogometnu konfederaciju.

Pennacook (konfederacija)

Pennacook (Merrimac), plemenski savez ili konfederacija Algonquianskih plemena u ranoj američkoh povijesti naseljenih u južnom i središnjem dijelu New Hampshirea, sjeveroistočnom Massachusettsu, južnom dijelu Maine i istočnom Vermontu.

Pleme

Pleme je srodna skupina ljudi koja dijeli zajedničku povijest, jezik i teritorij, u nekim slučajevima povezana u šire labave saveze, konfederacije, njima obično jezično srodnim.

Samo pleme dijeli se na klanove kroz koje su uspostavljeni zakoni o braku, kroz egzogamne polovice i postojanja određenog sistema srodstva.

Konfederacija nastaje ujedinjavanjem, obično slabijih plemena, u veću zajednicu zbog obrane ili teritorijalne ekspanzije. Najbolji su nam primjeri za to konfederacije Irokeza i Asteka, što je obradio i L. H. Morgan.

Ekspanzije plemena mogu dovesti i do cijepanja plemena na lokalne grupe, koje se kasnije osamostale, odrode, ili akulturiraju među nekim drugim zajednicama.

Savez plemena dovodi do stvaranja središnje vlasti (vijeće poglavica), središnje politike koja brine o cjelokupnoj zajednici: uspostava mira, objava rata, obrana teritorija ili ekspanzija.

Suvremeni europski narodi kao i neka domorodačka 'plemena' pokazuju kako plemenski savezi stvaraju i uspostavljaju ono što zovemo država. Postoji:

1) obrana granica prema drugim skupinama izvana;

2) Jedan ili više srodnih dijalekata;

3) Plemenski zakon koji prisiljava pojedinca da se vlada prema njemu, inače će biti sankcioniran određenim kaznama, pa i samom progonu iz zajednice.

Suvremeni narodi nastali su ujedinjavanjem lokalnih plemena pod jednu vrhovnu vlast, od kojih bi obično najjača skupina nametnula ostalima svoje ime. To se dogodilo na primjer sa Poljacima, gdje je plemensko ime nametnuto cijeloj zajednici i državi.

Popis hrvatskih veleposlanika u Švicarskoj

Republika Hrvatska i Švicarska Konfederacija održavaju diplomatske odnose od 30. siječnja 1992. Sjedište veleposlanstva je u Bernu.

Tuarezi

Tuarezi (طوارق), Kolektivno ime za grupu nomadskih berberskih plemena i konfederacija nastanjenih u saharskom području sjeverne Afrike po državama Niger, Nigerija, Burkina Faso, Senegal, Mali, Alžir i Libija.

Virginia

Virginia je država na atlantskoj obali SAD-a. Zauzima 110.785 km² i ima 7.712.091 stanovnika (2007.). Glavni grad je Richmond.

Wappinger konfederacija

Wappinger, ime za grupu plemena, pleme i labavi plemenski savez američkih Indijanaca jezičnog roda Algonquian, čiji su dom bile šume New Yorka i Connecticuta uz istočnu obalu Hudson Rivera od Manhattan Islanda do Poughkeepsie i istočno do doline donjeg Connecticuta. -Wappinger Indijanci bili su konfederacija plemena Wappinger iz okruga Dutchess u New Yorku; Manhattan; Weckquaesgeeks (Wecquaesgeek); Sint-Sink; Kitchawong ili Kitchawank; Tankiteke; Nochpeem; Siwanoy; i Mattabesec ili Mattabesic.

Zapadna Njemačka

Zapadna Njemačka (njem. Westdeutschland) je najčešći naziv za Saveznu Republiku Njemačku (njem. Bundesrepublik Deutschland) od njezinog osnivanja 1949. pa do ponovnoga ujedinjenja 1990. godine kada je Istočna Njemačka postala dio Zapadne. Od 1990., pa do danas, Savezna Republika Njemačka je poznata pod običnijim i kraćim nazivom Njemačka.

Na početku Hladnog rata, nakon njemačkog poraza u Drugom svjetskom ratu, Njemačka je podijeljena na dvije države i dva posebna teritorija (Saar i Berlin). Savezna Republika je preuzela ekskluzivni mandat nad cijelom Njemačkom, te je sebe smatrala demokratski organiziranim carstvom, a podloga za to bio je izgovor da istočnonjemačka vlada nije demokratski izabrana, pa prema tome nije ni legitimna. Nakon glasovanja naroda i Saarska oblast se 1957. pridružila Zapadnoj Njemačkoj. Zapadni Berlin, koji pravno nije bio dio Zapadne Njemačke, imao je uske veze i suradnju s njom, a imao je i svog predstavnika u zapadnonjemačkom parlamentu. Odnos između dvaju njemačkih država poboljšao se tijekom perioda Ostpolitika (koju je uveo Willy Brandt). Tijekom tog perioda Zapadna i Istočna Njemačka su se međusobno priznale, no Zapadna Njemačka je Istočnu Njemačku priznala kao de facto vladu unutar jedinstvene Njemačke, dok je Istočna Njemačka Zapadnu priznala i de facto i de iure.

Nakon pada komunizma u Istočnoj i Srednjoj Europi (1989. - 1990.) i nakon rušenja Berlinskog zida, pojavila se velika želja za ponovnim ujedinjenjem Njemačke. Glasovanjem, građani Istočne Njemačke su odlučili da žele da se DDR ukine i pridruži Zapadnoj Njemačkoj. To se i dogodilo. Istočna Njemačka, kao i Berlin (koji je tada prestao biti poseban teritorij) pridružili su se Zapadnoj Njemačkoj 3. listopada 1990. godine. Ovim spajanjem, stvorena je jedinstvena država Njemačka, a dominantna država nakon reunifikacije bila je Zapadna Njemačka, kako kulturno tako i politički. S konstitucionalne perspektive, Njemačka se gleda kao nastavak, prije nego nasljednica, Zapadne Njemačke.

Temelji za njemačku ekonomsku moć (koju drži danas) postavljeni su tijekom 1950-ih događajem znanim kao Wirtschaftswunder (gospodarsko čudo), kada se Zapadna Njemačka jako brzo oporavila od destruktivnih posljedica Drugog svjetskog rata i uzdigla se do razine 3. svjetske ekonomske sile. Prvi kancelar Konrad Adenauer, koji je tu poziciju držao do 1963., za novi glavni grad je postavio svoj rodni grad Bonn (zbog toga je ova država nekad nazivana i Bonnska Republika), a zapečatio je i čvrst savez sa Zapadom. Adenauer nije Njemačkoj samo osigurao članstvo u NATO-u, nego je i bio jedan od osoba koje su postavile temelje za osnivanje Europske Unije. Njemačkoj je uspio osigurati i mjesto u savezu G8, što je bio još jedan primjer njemačke moći.

Pojam zapadna Njemačka na hrvatskom jeziku (osim imena ove države) može značiti i geografsku regiju unutar Njemačke.

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru.

Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Confoederatio Helvetica je latinska inačica službenog naziva države, čime se izbjegava izbor između jednog od četiri službena jezika. Akronim CH se, među ostalim, koristi kao internetski nastavak.

Usprkos imenu, Švicarska je faktički federacija, a ne konfederacija.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.