Kolinda Grabar-Kitarović

Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, aktualna predsjednica Republike Hrvatske, te bivša ministrica vanjskih poslova i europskih integracija od 2005. do početka 2008. godine.

Od 2008. do 2011. bila je na dužnosti veleposlanice Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama.[1] Od srpnja 2011. je pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju.[2] U drugom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj 11. siječnja 2015. izabrana je za predsjednicu Republike Hrvatske.[3] Na Trgu sv. Marka u Zagrebu svečano je 15. veljače prisegnula za prvu hrvatsku predsjednicu,[4] a 18. veljače u večernjim satima preuzela predsjedničku dužnost od svoga prethodnika Ive Josipovića.[5]

Kolinda Grabar-Kitarović
Kolinda Grabar-Kitarović

4. predsjednica Republike Hrvatske
trenutačno
u službi od
19. veljače 2015.
Prethodnik Ivo Josipović
Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija
trajanje službe
17. veljače 2005. – 12. siječnja 2008.
Premijer Ivo Sanader
Prethodnik  Miomir Žužul (kao ministar vanjskih poslova),
Neven Mimica (kao ministar europskih integracija)
Nasljednik Gordan Jandroković
Ministrica europskih integracija
trajanje službe
23. prosinca 2003. – 17. veljače 2005.
Premijer Ivo Sanader
Prethodnik  Neven Mimica
Rođenje 29. travnja 1968.
Politička stranka HDZ
(do 2015.)
Zanimanje diplomatkinja

Životopis

Obitelj i djetinjstvo

I po očevoj i po majčinoj strani Kolinda Grabar je s Grobinšćine. Ljubomir i Marija, djed i baka po očevoj strani, potječu iz Martinova Sela pokraj Rječine. Oni su, kao i Kolindin otac Branko, bili apolitični. Međutim, djed po majčinoj strani, Viktor Matejčić iz Jelenja, bio je član Hrvatske seljačke stranke. Nakon "Krvave nedjelje" 12. srpnja 1942., u kojoj su talijanski vojnici u Podhumu na Grobničkom polju strijeljali 108 muškaraca, a djecu i žene odveli su u logore, priključio se antifašističkom pokretu. U borbama s Nijemcima za Rijeku, u proljeće 1945., tijekom osvajanja vojarne sv. Katarina teško je ranjen. Umro je kao šezdesetogodišnjak od posljedica ranjavanja. Njegovu ženu, Ivanku Matejčić, rodom iz starog grada Grobnika, spasio je svećenik od strijeljanja pa je završila u logoru u Trstu. Kitarović je za svoj životopis u Večernjem listu istaknula kako su majčini roditelji, iako sudionici antifašističkog pokreta, bili protivnici komunizma i praktični vjernici, te da su je odgajali kao domoljubi i poznavatelji hrvatske povijesti.[6]

Kao mala često sam odlazila na slap, koji me uvijek uspavljivao. Tamo je i jedna vodenica, mlin staroga Gašpara koji sad vodi njegov sin. Kako su moji roditelji puno radili, tata je bio mesar, a mama je, uz vođenje kućanstva, pomagala tati, odrastala sam kao divlje dijete: igrali smo se po poljima, kopali zemunice, verali se po stablima, a znala sam napraviti i praćku te sam razbijala susjedima prozore. Odrastala sam s dečkima, čak sam dobro igrala nogomet. Bila su to predivna vremena, bar što se tiče sigurnosti za nas djecu. U školu sam najprije išla u Jelenju, četiri razreda, a poslije u Dražice. U Jelenje smo išli pješice svaki dan, oko tri kilometra do škole i natrag, ali smo skretali u šume, trčali. U Dražice smo u školu putovali autobusima, ali smo se popodne često vraćali pješice kući
— Kolinda Grabar-Kitarović, životopis Večernjeg lista[6]

Rođena je u Rijeci 1968. kao prvo dijete obitelji Branka i Dubravke Grabar. Ime je dobila prema pjesmi Zdenke Vučković Colinda iz 1967. godine, koju je njezin otac Branko često pjevao.[7] U vrijeme rođenja, Kolindini roditelji živjeli su u selu Lubarska pokraj Martinova Sela na Rječini, gdje je Kolinda provela najranije djetinjstvo, nakon čega se obitelj zbog očeva posla seli u Grobnik. Otac Branko bio je mesar, a majka Dubravka mu je pomagala i vodila kućanstvo. Kako su puno radili, Kolinda im je odmalena pomagala te je, kao jedina djevojčica u selu, igrala nogomet u mjesnom klubu. Kolindin primjer slijedio je i njezin mlađi brat Branko, koji je pomagao ocu u mesnici sve do njezina zatvaranja.[8]

Niže razrede osnovne škole pohađala je u Jelenju, a više razrede u Dražicama. Kako je otac bio lovac, odmalena je s njim išla u lov. Voljela je ići u šumu i promatrati životinje. Otac ju je učio pratiti trag divljih životinja, a kad je odrasla, i pucati iz lovačke puške. S druge strane, majka Dubravka je jako držala do obrazovanja, budući da je sama pohađala samo osnovnu školu. Kolinda je kao osnovnoškolka voljela čitati, te je u školskoj knjižnici pročitala sve knjige. Zahvaljujući čitanju usvojila je hrvatski književni standardni jezik, kojim je tada rijetko tko govorio na Grobinšćini.[6] U djetinjstvu je maštala postati stjuardesa ili prevoditeljica. Najdraži ljubimac bio joj je janje.[8]

Srednja škola

LAHS Science
Zgrada za prirodoslovne predmete Srednje škole Los Alamos, u kojoj je Grabar-Kitarović pohađala četvrti razred srednje škole.

Osnovnu školu završla je s odličnim prosjekom te je, kako je i sama rekla, htjela "ići u najbolju i najtežu srednju školu". Ta škola bio je Centar za kadrove i obrazovanje u kulturi, danas Prva riječka hrvatska gimnazija. U riječkoj gimnaziji suočila se s predrasudama. Budući da je došla iz Grobnika, kao i sva ostala djeca iz goranskih sela bila je diskriminrana, posebno zbog čakavštine, iako je ona govorila književnim jezikom. U svom životopisu za Večernji list opisala je jedan slučaj diskriminacije na vlastitoj koži:

U trećem razredu gimnazije saznala je za mogućnost školske razmjene sa SAD-om. Stoga se počela pripremati kako bi, u slučaju razmjene, četvrti razred srednje škole završila tamo - izvadila si je vizu, kupila zrakoplovnu kartu i riješila ostale formalnosti.[8] Kao sedamnaestogodišnjakinja otputovala je u gradić Los Alamos, gdje je u mjesnoj srednjoj školi završila četvrti razred.[9] Godinu dana bila smještena kod obitelji visokoobrazovanih Amerikanaca, kemičarke i nuklearnog fizičara koji su imali kćer njezine dobi. Unatoč vlastitim strahovima, učenici su je brzo prihvatili. Kasnije je izjavila kako joj se američki obrazovni sustav više svidio, jer su ju učitelji poticali na kreativnost i izražavanje vlastitog mišljenja, za razliku od riječke gimnazije u kojoj se inzistiralo na usvajanju podataka.[6]

Čim je krenula u školu, pohađala je satove daktilografije, kako bi izbjegla zatipke koje je znala činiti u esejima. Pohađala je i nastavu američke povijesti, kako bi na diplomi imala otisnut “zlatni pečatić“ koji je otvarao mogućnost studija u Americi. Satove europske povijesti uzela je jer ju je, dolazeći iz komunističke zemlje, željela uvidjeti "iz američkog kuta". Također, morala je uzeti satove tjelesnog odgoja, jer u Hrvatskoj nije imala dovoljno sati iz tog predmeta. Od izbornih predmeta Kolinda je uzela i mehaniku, koja se učila tako da su učenici s nastavnikom rastavljali i sastavljali, popravljali motore u starim automobilima.[6]

Povratak u Hrvatsku

Nakon mature u SAD-u, vraća se u rodnu Hrvatsku, točnije Zagreb, gdje upisuje engleski i španjolski jezik na Filozofskom fakultetu. Diplomirala je 1993. godine.[10] Godine 2000. stekla je titulu magistra znanosti po završetku dvogodišnjeg poslijediplomskog studija iz međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (teza o američko-sovjetskim odnosima u doba Reaganove administracije i završetku hladnoga rata).

Nakon što je bila članicom Trilateralne komisije koju je osnovao David Rockefeller i u koju su učlanjeni brojni vrlo utjecajni ljudi iz svijeta politike i biznisa, po stupanju na dužnost Predsjednice Republike Hrvatske ona je odstupila iz mjesta u toj komisiji - kako je i uobičajeno za članove koji stupaju na javne dužnosti.[11][12]

Aktivno govori engleski, španjolski i portugalski, a pasivno njemački, talijanski i francuski.[13]

Politička karijera

Svoju profesionalnu karijeru započela je u Ministarstvu znanosti i tehnologije, da bi se 1993. godine zaposlila u Ministarstvu vanjskih poslova, gdje je najprije radila kao savjetnica u Uredu zamjenika ministra, a potom kao načelnica odjela za Sjevernu Ameriku. Godine 1997. odlazi u Veleposlanstvo RH u Kanadi, prvo kao diplomatski savjetnik, a zatim kao ministar savjetnik. Na parlamentarnim izborima 2003. godine izabrana je za zastupnicu u Hrvatskom saboru. Dne 23. prosinca 2003. godine imenovana je ministricom europskih integracija. Dne 18. siječnja 2005. godine postaje voditeljica Državnog izaslanstva za pregovore o pristupanju Europskoj uniji (pregovarački tim). Spajanjem Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva europskih integracija imenovana je ministricom vanjskih poslova i europskih integracija. Na dužnosti ministrice ostala je do 12. siječnja 2008. godine. Za vrijeme njezinog mandata Republika Hrvatska započela je pregovore za članstvo u EU.

Predsjednički izbori 2014./2015.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hrvatski predsjednički izbori 2014.

Kolinda Grabar Kitarović Lisinski 2014 3
Kolinda Grabar-Kitarović tijekom predsjedničke kampanje 2014. godine
Kolinda Grabar Kitarović Lisinski 2014 2
Kolinda Grabar-Kitarović u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu
FAH-H2153086
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović polaže svečanu prisegu 15. veljače 2015. godine

Kolinda Grabar-Kitarović službeno je 12. lipnja 2014. postala kandidatkinja HDZ-a za predsjednicu Hrvatske na predsjedničkim izborima. Odluka je donijeta u Vukovaru nakon održane sjednice Predsjedništva HDZ-a i na njihov prijedlog što je Nacionalno vijeće jednoglasno usvojilo.[14] Svoj izborni program naziva "Za bolju Hrvatsku" Grabar-Kitarović je predstavila 11. studenoga 2014. godine.[15]

Predsjedničku kandidatkinju Kolindu Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima 2014./2015. podržali su Hrvatska demokratska zajednica - HDZ, Hrvatska seljačka stranka - HSS, Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević - HSP AS, Blok umirovljenici zajedno - BUZ, Hrvatska demokršćanska stranka - HDS, Zagorska demokratska stranka - ZDS, Hrvatska socijalno-liberalna stranka - HSLS, Hrast - Pokret za uspješnu Hrvatsku.[16]

Inauguracija

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske#2015. - Kolinda Grabar-Kitarović

FAH-H2153127
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prima lentu predsjednika Republike Hrvatske tijekom inauguracije

Ceremonija svečanog polaganja prisege i inauguracija novoizabrane predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović održala se u nedjelju, 15. veljače 2015. Iako joj je predsjednički mandat započeo 19. veljače, do pomicanja vremena održavanja ceremonije došlo je, između ostalog, jer je američki predsjednik Barack Obama najavio za 18. veljače održavanje globalnog summita o borbi protiv nasilnog ekstremizma u Washingtonu, na kojem se očekuje velik broj stranih šefova država i vlada.[17]

Mandat

Prvih 100 dana

Kolinda Grabar Kitarović razgovarala s Bidenom H20151125000402
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović tijekom razgovora s američkim potpredsjednikom Joe Bidenom u Uredu Predsjednice na Pantovčaku uoči sastanka na vrhu pod nazivom Predsjednički proces Brdo – Brijuni 2015. 25. studenoga 2015.

Nakon polaganja svečane prisege i inauguracije,[18] Kolinda je razmišljala o premještanju ureda predsjednice u vilu Pongratz[19] u Visoku ulicu u Zagrebu,[20] gdje je bio ured na početku mandata Franje Tuđmana.[21] Iako se smatralo da će rezidencija u Visokoj donijeti uštedu proračunu,[22][23] ispostavilo se da zbog prometa i slijepe ulice vila ne odgovara razini sigurnosti niti realizaciji protokolarnih aktivnosti predsjednika države.[24] Na kraju je ipak odlučeno da će ured predsjednice RH ostati na Pantovčaku.[25] 19. veljače 2015. Kolinda je posjetila hrvatske branitelje[26] na prosvjedu u Svakoj 66, te se nakon primanja buketa cvijeća i darova uz radost i skandiranje branitelja obratila i riječima:[27]

Nakon zajedničkog druženja, Kolinda je zapalila svijeću kod spomenika Nevenki Topalušić,[29] koja je preminula tijekom prvih dana prosvjeda.[30] Nevenka je inače bila aktivna sudionica Domovinskog rata, članica 2. gadrsijke brigade "Gromovi", koja je nakon rata ostala stopostotni invalid.[31] Smatra se da je preminula zbog pada iz invalidskih kolica[32], nakon čega je počela otežano disati, što je dovelo do smrti samo sat vremena poslije.[33]

Dana 23. veljače predsjednica je u svom uredu primila predsjednika Parlamenta Gruzije Davida Usupashvilija, a tijekom posjeta potvrđeno je obostrano prijateljstvo i ekonomska suradnja dviju zemalja.[34] Predsjednica Republike Hrvatske založila se i za jačanje političkih kontakata i susreta te ponovila predanost Hrvatske suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti Gruzije. S druge strane predsjednik Parlamenta Gruzije Usupashvili zahvalio je predsjednici Grabar-Kitarović na njezinoj podršci Gruziji i svemu što je učinila dok je bila na funkciji pomoćnice glavnog tajnika NATO-a. Osim političkih, Kolinda se založila za gospodarsku suradnju na prostorima energetike, turizma i prehrambene industrije.[34][35] 26. veljače 2015. Kolinda je u svoj ured primila predstavnike Udruge „Blokirani", koji su naglasili kako je ovo prvi put da imaju priliku o svojim problemima govoriti pred institucijom političkog sustava.[36] Predstavnici udruge su se zahvalili na ispunjenju svog predizbornog obećanja kroz detaljno izrađen i upućen Zahtjev za ocjenom ustavnosti Ovršnog zakona. Nakon posjeta predsjednica je formirala stručni tim, koji se satojao od nekoliko savjetnika, predstavnika Udruge Blokirani i još nekih zainteresiranih udruga građana koji se bave ovom problematikom, kako bi pronašli rješenje za rješavnje problema "dužničkog ropstva".[37] Istoga dana predsjednica je primila dr. Ljubu Jurčića, dr. Damira Novotnyja[38] dr. Gustu Santinija[39] te Zdeslava Šantića[40] s kojima je razgovarala o gospodarskom stanju Hrvatske, izazovima i mogućim rješenjima izlaska iz krize te rasta domaćeg gospodarstva.[41][42]Sljedeći dan, uputila je prijedlog Zoranu Milanoviću da se zakonom uvede moratorij na ovrhe nad jedinom nekretninom ovršenika.[43][44][45]

Prvoga dana ožujka Kolinda se sastala sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom[46] na neformalnom radnom ručku u Otočcu ob Krki.[47] Prilikom susreta razgovaralo se o nizu zajedničkih tema u okviru hrvatsko – slovenskog prijateljstva te zajedničke suradnje unutar Europske unije i NATO-a.[48] Dodatni naglasak stavljen je na inicijative i suradnju na prostoru Jugoistočne Europe.[49][50]

Svoj prvi službeni posjet dogovorila je u Bosnu i Hercegovinu, gdje je u utorak 3. ožujka 2015. doputovala u Sarajevo u službeni posjet Bosni i Hercegovini, prvi njezin takav put u inozemstvo otkako je na dužnosti.[51] Posjet je započela sastankom s trojnim Predsjedništvom u Sarajevu, predsjedateljem Mladenom Ivanićem i članovima Draganom Čovićem i Bakirom Izetbegovićem[52], dok je popodne razgovarala s članovima kolegija obaju domova parlamenta BiH i s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom.[53][54] Prilikom konferencije za novinare tijekom posjeta izjavila je[55]:

Nakon posjeta mnogi analitičari su se složili kako je posjet BIH bila dobra i promišljana odluka predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.[57][58] Vlatko Crvtila i Nino Raspudić zaključili su kako je pohvalno što je predsjednica za svoj prvi inozemni posjet odabrala Bosnu i Hercegovinu jer je time pokazala koliko je ta zemlja važna hrvatskoj vanjskoj politici i njoj osobno.[59] 4. ožujka Kolinda je, kao vrhovnih zapovjednica Hrvatske vojske, svečano ispratila 2. kontigent hrvatske vojske za Afganistan[60], u kojem se nalazio 81 hrvatski vojnik, zajedno s kolegama vojnicima iz Crne Gore, Albanije, BIH i Makedonije pod zapovjedništvom brigadira Stanka Paradžikovića.[61] U sklopu tematske rasprave, koja se održala 6. veljače u prostorijama organizacije UN-a[62], hrvatska predsjednica susrela se s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom[63] te s predsjednikom Opće skupštine UN-a Samom Kutesom.[64] Sastanci su održani uoči Tematske rasprave na visokoj razini o jačanju jednakosti spolova te osnaživanju položaja žena i djevojčica za transformacijsku razvojnu agendu za razdoblje poslije 2015. godine. Navedena Tematska rasprava održala se prigodom obilježavanja Međunarodnog dana žena te 20. obljetnice od usvajanja Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje.[65] Grabar-Kitarović je na otvaranju Tematske rasprave, u svom govoru istaknula značajni napredak koji je postignut u promicanju jednakosti spolova te dodala kako usprkos svim postignućima to ostaje izazov.[66] Dva dana nakon završetka Tematske rasprave Kolinda je obišla muzej moderne umjetnosti MoMA i posjetila Hrvatsku župu Sv.Ćirila i Metoda i Sv.Rafaela[67] gdje je nakon svete mise provela vrijeme u razgovoru i druženju s župljanima.[68] Tijekom posjeta SAD-u Kolinda se susrela s nekadašnjim predsjednikom SAD-a Billom Clintonom[69], dok je fotografija na kojoj se rukuju Clinton i Grabar-Kitarović izazvala pomutnju na Facebooku, te su mnogi sliku komenitrali:"Hvala bogu da ima naših političara koji pričaju engleski. Pipl mast trast as".[70]

Nakon povratka iz SAD-a predsjednica je u svom uredu primila šefove diplomatskih misija i međunarodnih organizacija akreditiranih u Republici Hrvatskoj, sa željom da Hrvatska izgradi i učvrsti stara prijateljstva diljem svijeta, te da je pomoć diplomata vrlo velika u ostvarivanju toga važnog cilja. Predsjednica je istaknula i na jačanju unutareuropskih diplomatskih odnosa na relacijama Jadran-Baltik i država Sredozemlja i pomoći pri stvaraju jače i kvalitetnije unutareuropske diplomatske mreže.[71] Susret Predsjednice s guvernerom Borisom Vujčićem 11. ožujka iskorišten je za razgovor o stanju i stabilnosti financijskog sustava države, kao i utjecaju mjera monetarne politike na gospodarstvo. Razmotreni su stavovi o kreditima u švicarskim francima, te eventualnim mogućnostima državne intervencije.[72] Istoga dana primila Kolinda je u svoj ured primila prvog potpredsjednika vlade i ministra vanjskih poslova Srbije Ivicu Dačića, a tijekom susreta je potvrđena obostrana spremnost na nastavak rješavanja otvorenih pitanja, posebice pitanja nestalih, položaja manjina i razgraničenja, u duhu dobrosusjedstva, jačanja suradnje i poticanja boljitka građana obje države te perspektive zajedničke europske budućnosti.[73] Osim Dačića i Vujčića, Grabar Kitarović je primila i azerbajdžanskog ministra obrane generala zbora Zakira Hasanova, a tijekom razgovora sugovornici su se složili da su odnosi Hrvatske i Azerbajdžana primjer dobrih odnosa te uspješne gospodarske suradnje, ali i na području obrane kroz programe školovanja, izobrazbe i obuke te da je od obostranog interesa daljnja nadgradnja te suradnje.[74] U razgovoru je istaknuto i da su stabilnost i mir u području Zakavkazja u interesu ne samo država koje se nalaze na tom prostoru, nego Europe i Euroazije u cjelini te da sve prijepore treba rješavati na miran način i dijalogom.[75] Predsjednica je i posjetila Mantinjadu, tradicionalnu folklornu manifestaciju gdje se glazbom, zborskim i klapskim pjevanjem, zvukom istarskih sopela i čakavskim stihovima predstavlja bogatstvo glazbene i jezične čakavske baštine.[76] Za svoj drugi službeni diplomatski posjet Kolinda je najavila jednodnevni posjet Njemačkoj u utorak 17. ožujka[77][78], a osim hrvatskih posjet je bio i glavna tema njemačkih medija. Nakon što je ujutro vlakom doputovala u Berlin, Kolinda se sastala njemačkim predsjednikom Joachimom Gauckom i kancelarkom Angelom Merkel. S predsjednikom Gauckom razgovarala je o gospodarskoj, trgovačkoj, kulturnoj i turističkoj suradnji, a s kancelarkom Merkel o mogućnostima jačanja hrvatsko-njemačke suradnje, posebice na području gospodarstva i znanosti.[79]

Naše dvije zemlje su vrlo povezane. Povezuje nas i više od dvije stotine tisuća građana Njemačke hrvatskog porijekla. Oni značajno pridonose njemačkom gospodarstvu. Mnogi od njih su ovdje pronašli domovinu. Povezuju nas i brojni njemački građani koji kao turisti posjećuju Hrvatsku. Hrvatska je spoj i veza EU s drugim zemljama Balkana i lider drugim zemljama u Jugoistočnoj Europi.
— Njemački predsjednik Joachim Gauck o Hrvatskoj prilikom posjeta Kolinde Grabar-Kitarović Njemačkoj.[80]

Poslije susreta s Gauckom, s kojim je razgovarala i na radnom ručku, Grabar-Kitarović sastala s kancelarkom Angelom Merkel[81]. U skladu s protokolom, budući je njezin domaćin bio njezin njemački kolega Gauck, nakon susreta s Merkel nisu bile predviđene izjave za novinare. Kancelarkin ured međutim unaprijed je priopćio da su teme razgovora dviju političarki bilateralni odnosi i teme vezane za Europsku uniju, kao i pitanja zbivanja u Jugoistočnoj Europi.[82] Kolinda je već dan prije u razgovor za DW objasnila kako je najveći problem Hrvatske u odnosu s njemačkom slučaj "Lex Perković", koji je rezultiran loše vođenom politikom premijera Zorana milanovića i ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić, radi ćega je odgođen ulazak Hrvatske u Schengensku zonu.[83]

Izbjeglička kriza i izbori

Vista-xmag.pngPodrobniji članci o temama: Europska migracijska kriza 2015. i Hrvatski parlamentarni izbori 2015.

Dana 15. lipnja u službeni posjet je primila i rumunjskog predsjednika Klausa Wernera Iohannisa.[84] Tijekom posjeta istaknuli su važnost bolje energetske i prometne povezanosti Zagreba i Bukurešta, posebice na području Dunava i dunavskog koridora koji Hrvatska još uvijek nije dovoljno iskoristila kao međunarodni prometni pravac. Predsjednica je istaknula želju i namjeru za osnaživanjem trilaterale između Hrvatske, Mađarske i Rumunjske kao i uspravnice Jadran-Baltik. Kao projekte od zajedničkog interesa Predsjednica je navela LNG terminal na Krku, kao i projekte obnove hidroelektrana i prometne infrastrukture te suradnju u području IT-a i modernih tehnologija. Oboje predsjednika istaknulo je važnost borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te daljnjeg usklađivanja s europskim pravosuđem, posebice u kontekstu ispunjavanja kriterija za Schengen. Kao jedan od izazova koje Hrvatska i Rumunjska dijele navedena je i reforma obrazovnog sustava koji ne prati potrebe tržišta.[85] 14. srpnja sudjelovala je u ribolovu s ribarima u Kornatskom akvatoriju, kako bi se upoznala s problemima i poteškoćama s kojima se hrvatski ribari svakodnevno suočavaju, od kojih je najviše istaknula sporu administraciju i probleme s resornim ministarstvom u vezi reguliranja prava ribara i njihova statusa.[86] Na svojoj Facebook stranici napisala je kako je bila zadvoljna viuz rečenicu:"Ovo je bogatstvo hrvatskog mora!"[87] 29. rujna, na poziv predsjednika SAD-a Baracka Obame, sudjelovala je na prijemu za šefove država i vlada.[88] Za vrijeme posjeta, premijer Zoran Milanović optužio ju je da je u New York "otišla u šoping", iako je Služba za odnose s javnošću Ureda predsjednika Vlade objavila da su Milanović i Grabar-Kitarović telefonski razgovarali o datumu izbora na njezinu inicijativu.[89] Nakon što je u srpnju 2015. Mađarska podignula ogradu od bodljikave žice i zatvorila granicu sa Srbijom, u svega tjedan dana u Hrvatsku je ušlo više od 21.000 migranata[90], a do 22. rujna se ta brojka povećala na 39.000 migranata, do kojih je 32.000 napustilo zemlju i ušlo u Sloveniju.[91] Zbog toga je imenovala Andriju Hebranga savjetnikom za pitanje izbjegličke krize, a tom prilikom je naglasila kako je potrebno postaviti hrvatsku vojsku na granice.[92] 1. listopada susrela se s mađarskim premijerom Orbanom, kako bi razmotrili i donijeli odredbu o rješenju pitanja izbjegličke krize. Nakon susreta u izjavi za novinare je i istaknula:

U svom obraćanju naciji, 5. listopada objavila je da će Izbori za Hrvatski parlament 2015. održati 8. studenog, a pritom je biračima poručila:[94]

Toga dana sudbina naše Hrvatske bit će u vašim rukama. To je dan kad političari vama polažu račune i kad demokracija dobiva puni smisao. Stoga vas pozivam da pozorno pratite što sudionici izbora nude, kakvi su im programi i kako će se oni odraziti na vaš svakodnevni život u sljedeće četiri godine.

Unatoč nastojanjima da se broj izbjeglica smanji, do 20. listopada u Hrvatsku je ušlo 204.126 migranata.[95] Stoga je, 11. listopada, u društvu Andrije Hebranga i Mate Granića posjetila Bapsku i prihvatni centar u Opatovcu[96], gdje je i razgovarala s ministrom unutarnjih poslova Rankom Ostojićem.[97] Tijekom posjeta zahvalila je volonterima i ponovila da je važno surađivati sa Srbijom, Mađarskom i BiH:

Kolinda Grabar-Kitarović 09.11.2015. Hina H20151109000072
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović na Pantovčaku dala je izjavu novinarima o parlamentarnim izborima, nakon konferencije za novinare Državnog izbornog povjerenstva

Dana 24. studenog od predsjednika Državnoga izbornog povjerenstva Branka Hrvatina primila je službene konačne rezultate izbora za Osmi saziv Hrvatskog sabora čime su ispunjeni uvjeti za konzultacije o mandataru Vlade.[99] Prvi krug konzultacija na Pantovčaku održan je četvrtak, 26. studenoga.[100] Budući da niti jedna koalicija nije skupila dovoljno potpisa, za drugi krug pregovora bio je određen 7. prosinca.[101][102] Grabar-Kitarović je 27. studenog posjetila Sisak, gdje je obišla tvornicu "Siscia" te se potom družila sa stipendistima Biskupijske zaklade „Fra Bonifacije Ivan Pavletić“.[103] U Zagrebu, 28. studenog, prilikom ostvaranja taekwondo natjecanja Jasterb kup 2015. uručen joj je crni pojas 9. dan.[104] 2. prosinca posjetila je i Osijek, i proslavila Dan grada s Osječanima i Osječankama. Susrela se s intendantom, vodstvom i glumcima HNK Osijek te autorima najboljih hrvatskih drama Ivanom Šojat Kuči te Marijanom Gubinom.[105] Uoči drugog kruga konzultacija za Osmi saziv Sabora obećale je Hrvatima da u njihovo ime štitim Ustav, demokratske vrijednosti i stabilnost ustavno-pravnog poretka i državnih institucija. Na tome ću ustrajati i nikome neću dopustiti da iz bilo kakvog partikularnog interesa ugrozi stabilnost države i demokratski poredak.[106] Tijekom 9. i 10. prosinca boravila je u Slovačkoj na službenom posjetu, gdje se osim s domaćinom susrela s predsjednikom Parlamenta Pellegrinijem te predsjednikom Vlade Ficom. Zajedno s predsjednikom Kiskom te podpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih i europskih poslova Lajčákom otvorila je Slovačko-hrvatski gospodarski forum u Bratislavi, gdje je veliku pozornost pridodala Inicijativi tri mora.[107] Susrela se i predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Slovačkoj, koja u Slovačkoj živi 400 godina[108], i s njima i zapjevala klapsku pjesmu.[109] Zadnjeg dana posjeta, predsjednica je na Sveučilištu "Matej Bel" u Banskoj Bistrici primila počasni doktorat kao priznanje njezinom radu i postignućima, a posebno srednjoeuropskoj inicijativi spajanja Jadrana, Baltika i Crnog Mora.[110] Posjetila je i grad Trnavu gdje je obišla grobove Antuna Vrančića i sv. Marka Križevčanina.[111]

Secretary Kerry Shakes Hands With Croatian President Grabar-Kitarović (29777566021)
Predsjednica RH i John Kerry u New Yorku 2016.

Privatni život

Rođena je 1968. godine u Rijeci, u obitelji oca Branka Grabara i majke Dubravke Grabar. Djetinjstvo je provela izvan Rijeke. Od 1996. godine u braku je sa sveučilišnim profesorom Jakovom Kitarovićem, koji je rodom i podrijetlom iz Šibenika, te je majka dvoje djece, Katarine i Luke Kitarovića.

Priznanja

Nevladina udruga Klepsidra iz Sarajeva dodijelila joj je 2015. nagradu Isa-beg Ishaković, kao priznanje za djelovanje i nastojanja za gradnju dobrih odnosa s BiH. [112][113]

Unutarnje poveznice

Izvori

  1. Embassy of Croatia in Washington: Biography of the Ambassador
  2. NATO: Biografija Kolinda Grabar-Kitarovic
  3. Večernji.hr – Kolinda Grabar Kitarović prva hrvatska predsjednica!, pristupljeno 11. siječnja 2015.
  4. Slobodna Dalmacija.hr – »Kolinda Grabar-Kitarović sa suzom na licu prisegnula za predsjednicu: pljesak za branitelje i Tuđmana, zvižduci za Josipovića i Mesića«, pristupljeno 15. veljače 2015.
  5. Večernji.hr – Primopredaja vlasti: »Grabar-Kitarović: Josipoviću želim svako dobro u političkoj karijeri«, pristupljeno 18. veljače 2015.
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 Večernji.hr, Večernjakove biografije: Kolinda Grabar-Kitarović (pristupljeno 7. travnja 2017.)
  7. Youtube, Riječanka Kolinda Grabar Kitarović u prilici da postane prva hrvatska predsjednica, 4. siječnja 2015. (pristupljeno 5. travnja 2017.)
  8. 8,0 8,1 8,2 Dnevno.hr, A. Pranjić: Tko je nova hrvatska predsjednica? Pročitajte biografiju Kolinde Grabar Kitarović!, 12. siječnja 2015. (pristupljeno 7. travnja 2017.)
  9. Santafenewmexican.com (engl.), Staci Matlock: Prva hrvatska predsjednica maturirala u Srednjoj školi Los Alamos, 12. siječnja 2015. (pristupljeno 7. travnja 2017.)
  10. FFZG, Tražilica FFZG-a: Alumni Filzofskog fakulteta (pristupljeno 5. travnja 2017.)
  11. "Hanžeković: Kako sam postao član kontroverzne 'Trilaterale'", tportal 21.6.2014.
  12. "Emil Tedeschi takes Grabar Kitarovic's seat on Trilateral Commission", "presscut", 20.10.2015
  13. Večernji.hr, Edi Jurković: Ministrica koja je govorila šest jezika previše, 2. travnja 2011. (pristupljeno 5. travnja 2017.)
  14. Večernji list, autor: Branimir Bradarić, objava: 12.6.2014 | 13:24 (pristupljeno 12. siječnja 2015.)
  15. [http://www.rtl.hr/video/vijesti/58047/kolinda-predstavila-svoj-izborni-program/ RTL televizija, 11. studenoga 2014., (pristupljeno 12. siječnja 2015.)
  16. Zagreb, 17.12.2014., 14:01, Autor: Dnevnik.hr (pristupljeno 12. siječnja 2015.)
  17. Inauguracija Kolinde Grabar-Kitarović u nedjelju 15. veljače, http://www.vecernji.hr, 26.1.2015.
  18. Zagreb pod pojačanim mjerama osiguranja - AVAZ NA INAUGURACIJI Ne krijući suze Grabar- Kitarović položila svečanu zakletvu, Dnevni avaz, 15. veljače 2015.
  19. Korana Sutlić, REZIDENCIJA KOJU ŽELI KOLINDA Najljepši je zagrebački dvorac bio okupljalište hrvatske aristokracije, Jutarnji list, 15. siječnja 2015.
  20. Dražen Ciglenečki, Vlada smatra da preseljenje nije prezahtjevno: Ured predsjednika ipak ide u Visoku ulicu?, Novi list, 26. siječnja 2015.
  21. Vanja Nezirović, FOTO: VILA U VISOKOJ Kako izgleda rezidencija u koju Kolinda želi vratiti Ured predsjednika, Jutarnji list, 13. siječnja 2015.
  22. Helena Tkalčević, Kolinda želi u Visoku ulicu, a stanari: Samo nam još to treba, 24 sata, 13. siječnja 2015.
  23. Kolinda se premišlja oko Visoke: 'Vlada je trebala pričekati s odlukom', Vijesti.hr, 29. siječnja 2015.
  24. Mihael Hnatyšyn, Kolindi bolji Pantovčak: Vila u Visokoj ne zadovoljava uvjete, 24 sata, 21. siječnja 2015.
  25. Kolinda će se ipak useltit u ured na Pantovčaku, Index.hr, 3. veljače 2015.
  26. Kolinda Grabar Kitarović u posjetu šatoru u Savskoj 66, Jutarnji list, 19. veljače
  27. Predsjednica posjetila branitelje: 'Obećala sam vam da ću biti s vama!', Vijesti.hr, 19. veljače 2015.
  28. Predsjednica Kolinda braniteljima: 'Obećala sam da ću biti među vama', Večernji list, 19. veljače 2015.
  29. Kitarović u Savskoj: Branitelji joj pjevali Zovi, samo zovi, N1 televizija, 19. veljače 2015.
  30. Renata Rašović, Hrvatska braniteljica Nevenka Topalušić preminula tijekom prosvjeda, Večernji list, 22. listopada 2014.
  31. Tragedija na prosvjedu: Ispred Ministarstva preminula braniteljica, Dnevnik.hr, 22. listopada 2014.
  32. Ratna veteranka, majka četvero djece, preminula za vrijeme braniteljskog prosvjeda, Index.hr, 22. listopada 2014.
  33. Hrvatska braniteljica Nevenka Topalušić, majka 4 djece, preminula tijekom prosvjeda ispred Ministarstva branitelja, Narod.hr, 22. listopada 2014.
  34. 34,0 34,1 Predsjednik gruzijskog Parlamenta na prijemu kod predsjednice RH, ezadar.hr, 23. veljače 2015.
  35. Gruzija kao žrtva "Ruskog imperijalizma" cijeni potporu Hrvatske, Index.hr, 23. veljače 2015.
  36. Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović primila je predstavnike Udruge „Blokirani“, HR News, 25. veljače 2015.
  37. Predsjednica će formirati stručni tim za pomoć prezaduženim i blokiranim građanima, Narod.hr, 25. veljače 2015.
  38. JURČIĆ, NOVOTNY, SANTINI I ŠANTIĆ NA PANTOVČAKU, najnovijevijesti.net, 26. veljače 2015.
  39. KOLINDA S UGLEDNIM EKONOMISTIMA:"Tražimo nacionalni sporazum o gospodarskim pitanjima!", Jutarnji list, 26. veljače 2015.
  40. Predsjednica primila ekonomske analitičare: Nema razloga da hrvatsko gospodarstvo ne bude najbrže rastuće u ovom dijelu Europe!, Dnevno.hr, 26. veljače 2015.
  41. Bojan Arežina, 'Ne postoji razlog da Hrvatska ne bude najbrže rastuće gospodarstvo u ovom dijelu Europe', Večernji list, 26. veljače 2015.
  42. Grabar-Kitarović primila domaće ekonomske analitičare, ezadar.hr, 26. veljače 2015.
  43. KOLINDINO PISMO MILANOVIĆU 'Zaustavite ovrhe nad jedinom nekretninom', Jutarnji list, 27. veljače 2015.
  44. Kolinda Milanoviću: Spriječite ovrhe, zaštitite najugroženije, 24 sata, 27. veljače 2015.
  45. Novo pismo predsjednice premijeru: Ljudi ne smiju ostati bez jedinog doma, Direktno.hr, 27. veljače 2015.
  46. Pahor i Grabar Kitarović se neformalno sastali u Otočcu na Krki, Novi list, 2 ožujka 2015.
  47. Kolinda Grabar Kitarović susrela se s Borutom Pahorom na neformalnom ručku, Večernji list, 1. ožujka 2015.
  48. Neformalni ručak: Susreli se Grabar Kitarović i Borut Pahor, 24 sata, 1. ožujka 2015.
  49. TAJNA IZNENADNOG DVOSATNOG SASTANKA Pahor je za Kolindu imao važnu poruku iz Srbije, Jutarnji list, objavljeno 2. ožujka 2013.
  50. Slovenski mediji: Neformalni susret Pahor-Kitarović trajao dva sata, Slobodna Dalmacija, 2. ožujka 2015.
  51. FOTO: PREDSJEDNICA KOLINDA U POSJETU SARAJEVU 'Nećemo uvoditi vize za građane BiH', Jutarnji list, 3. ožujka 2015.
  52. Kolinda Grabar Kitarović sutra u posjeti BiH, prvi.tv, 2. ožujka 2015.
  53. Kolinda u prvom službenom posjetu, iz BiH stižu različite poruke, Direktno.hr, 3. ožujka 2015.
  54. KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ U POSJETI BIH, poskok.info, 3. ožujka 2015.
  55. Predsjednica u Sarajevu: Dajem punu potporu BiH uz poštivanje njezina suvereniteta, Novi list, 3. ožujka 2015.
  56. Kolinda u Sarajevu: Osobno ću se zalagati za europski i euroatlantski put BiH, Index.hr, 3. ožujka 2015.
  57. Analitičari: Odlazak u BiH dobra odluka predsjednice Grabar-Kitarović, Jabuka.tv, 4. ožujka 2015.
  58. Analitičari: Odlazak u BiH dobra odluka predsjednice Grabar-Kitarović, Slobodna Dalmacija, 4. veljače 2015.
  59. Analitičari: Odlazak u BiH dobra odluka predsjednice Grabar-Kitarović, Dnevnik.hr, 4. veljače 2015.
  60. DavorIvanković, Grabar-Kitarović: Nadam se da i u ovom kontingentu kuhaju dobar čobanac, 4. veljače 2015.
  61. Andro Bernardić, Kolinda ispratila 2. kontigent hrvatske vojske u Afganistan, 24 sata, 4. veljače 2015.
  62. Kolinda u UN-u: Morala sam prisegnuti u muškom rodu, 24 sata, 6. veljače 2015.
  63. Predsjednica Republike susrela se s glavnim tajnikom UN-a, Mir.hr, 9. veljače 2015.
  64. Kolinda Grabar Kitarović susrela se s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom te s predsjednikom Opće skupštine UN-a Samom Kutesom, HRnews, 9. veljače 2015.
  65. Kolinda se susrela s Hillary i rekla: 'Ženama treba dati moć', 24 sata, 9. ožujka 2015.
  66. Grabar Kitarović u UN-u govorila o jednakosti spolova, Večernji list, 6. ožujka 2015.
  67. A. Pranjić, Predsjednica pohodila svetu misu u New Yorku: Dolazak u crkvu bio je od posebnog značaja, Dnevno.hr, 9. ožujka 2015.
  68. Grabar-Kitarović se družila s iseljenicima u New Yorku, Vijesti.hr, 8. ožujka 2015.
  69. Kolindin susret s Clintonom stvorio pomutnju na Facebooku, Index.hr, 10. ožujka 2015.
  70. Kolinda i Clinton izazvali pomutnju: 'Hvala bogu da imamo političare koji pričaju engleski. Pipl mast trast as', Jutarnji list, 10. ožujka 2015.
  71. Predsjednica Grabar-Kitarović primila šefove diplomatskih misija i međunarodnih organizacija akreditiranih u Republici Hrvatskoj, eho.com, 12. veljače 2015.
  72. Predsjednica i guverner pričali o kreditima u "švicarcima", N1 televizija, 11. ožujka 2015.
  73. T. Pšenko, Predsjednica radi punom parom: Pogledajte koga je sve danas primila Grabar Kitarović, Dnevno.hr, 11. ožujka 2015.
  74. Kolinda Grabar-Kitarović primila je ministra obrane Republike Azerbajdžan Zakira Hasanova, HRnews, 11. ožujka 2015.
  75. Grabar-Kitarović prmila ministra obrane Azerbajdžana Hasanova, Index.hr, 11. ožujka 2015.
  76. Mantinjada u Zagrebu, pgz.hr, 16. ožujka 2015.
  77. Grabar-Kitarović za dva tjedna u službenom posjetu Njemačkoj, Poslovni.hr, 5. ožujka 2015.
  78. Vesna Gubo, Kolinda u posjetu Njemačkoj: Sastat će se s Angelom Merkel, 24 sata, 17. ožujka 2o15.
  79. Tema: Joachim Gauck: Hrvatska je uzor drugim zemljama zapadnog Balkana, Večernji list, 17. ožujka 2015.
  80. Grabar-Kitarović sastala se s Merkel i Gauckom: Hrvatska zna tko su joj prijatelji, Večernji list, 17. ožujka 2015.
  81. Njemački predsjednik srdačno primio Kolindu...presrdačno?, 24 sata News, 17. ožujka 2015.
  82. 'Ovo je početak novog partnerstva između Hrvatske i Njemačke!', Vijesti.hr, 17. ožujka 2015.
  83. Zašto mediji ignoriraju susret Kolinde Grabar-Kitarović i Angele Merkel?, Dnevno.hr, 17. ožujka 2015.
  84. Kolinda primila rumunjskog predsjednika!, Index.hr, 15. lipnja 2015.
  85. Predsjednik Rumunjske u službenom posjetu Hrvatskoj, stranice Ureda predsjednika RH, 15. lipnja 2015.
  86. (boš.) Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović lovila ribu, Klix.ba, 14. srpnja 2015.
  87. Kolinda Grabar-Kitarović - naše more, Facebook, 14. srpnja 2015.
  88. Predsjednica na prijemu kod Baracka Obame, Net.hr, 29. rujna 2015.
  89. Fanovi oduševljeni: Predsjednica se slikala s Obamom, N1, 29. rujna 2015.
  90. (engl.) Hungary begins work on their border fence to keep out migrants!, The Guardian, 13. srpnja 2015.
  91. HINA, STIGLE NOVE BROJKE Dosad u RH ušlo 36.000 izbjeglica: 'Bapska nas je iznenadila, ali sad je bolje, dolaze u grupama od 70-ak ljudi', Jutarnji list, 22. rujna 2015.
  92. Kolindin povjerenik Hebrang:Vojska je trebala na granici tijelima zapriječiti ulazak izbjeglica!, Index.hr, 19. rujna 2015.
  93. Milanoviću se ovo neće dopasti: Predsjednica s Orbanom o granicama i rješenju izbjegličke krize, Max portal, 1. listopada 2015., pristupljeno 16. listopada 2015.
  94. Davor Ivanković,Predsjednica Grabar-Kitarović: Parlamentarni izbori održat će se 8. studenoga, Večernji list, 5. listopada 2015.
  95. Obavijesti o prihvatu i smještaju migranata u RH, MUP RH, objavljeno 20. listopada 2015., pristupljeno 20. listopada 2015.
  96. Andrijana Gregur, Predsjednica obišla izbjeglice u Opatovcu, HRT, 11. listopada 2015.
  97. Predsjednica iznenadila izbjeglice u Bapskoj i u kampu u Opatovcu, Tportal.hr, 11. listopada 2015.
  98. Predsjednica Grabar-Kitarović posjetila Opatovac: Da sam bilo koji ministar, ne bih kritizirala predsjednicu, Večernji list, 11. listopada 015.
  99. Predsjednici uručeni rezultati izbora, konzultacije u četvrtak, 24. studenog 2015., Slobodna Dalmacija
  100. Održan prvi krug konzultacija na Pantovčaku, ovo je 7 najvažnijih trenutaka, Telegram, 26. studenog 2015.
  101. ZAVRŠENE KONZULTACIJE KOD PREDSJEDNICE Drugi krug pregovora 7. prosinca!, dulist.hr, 26. studenog 2015.
  102. Pregovori Mosta sa koalicijama SDP-a i HDZ-a, 24 sata, 7. prosinca 2015.
  103. Posjet Sisku, Facebook, 27. studenog 2015.
  104. Predsjednica jača i od Chuck Norrisa?, DNevnik.hr, 28. studenog 2015.
  105. Kolinda Grabar - Kitarović u Slavoniji, Radio Osijek, 2- prosinca 2015.
  106. Konzultacije - 7. prosinca 2015., Facebook, 7. prosinca 2015.
  107. Kolinda u Slovačkoj:Inicijativa Jadran-Baltik-Crno more može pokrenuti i gospodarski rast, Index.hr, 9. prosinca 2015.
  108. Kolinda u Slovačkoj zapjevala s hrvatskom klapom, Prv1.tv, 10. prosinca 2015.
  109. POSLUŠAJTE KAKO PJEVA PREDSJEDNICA: U Slovačkoj zapjevala s hrvatskom klapom, Net.hr, 10. prosinca 2015.
  110. Prije pravog, Kolinda primila počasni doktorat u Slovačkoj, 24 sata, 11. prosinca 2015.
  111. Posjeta Slovačkoj: Predsjednica RH danas u Trnavi i Banskoj Bistrici, Direktno.hr, 11. prosinca 2015.
  112. HRT Hina: Međunarodna nagrada Kolindi Grabar Kitarović, 10. rujna 2015. (pristupljeno 16. studenoga 2015.)
  113. Vecernji.ba Agencije: Kolinda Grabar-Kitarović se sastala s Čovićem i Izetbegovićem, 10. rujna 2015. (pristupljeno 16. studenoga 2015.)

Vanjske poveznice

Darko Horvat

Darko Horvat(Donja Dubrava, 28. rujna 1970.) je hrvatski ministar gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta.

Nedovršeni članak Darko Horvat koji govori o političaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Gabrijela Žalac

Gabrijela Žalac(Vinkovci, 4. veljače, 1979) bivša je hrvatska ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Goran Marić

Goran Marić(Grude, 5. rujna, 1959.) bivši je hrvatski ministar državne imovine. Poznat i kao nogometni sudac.

Hrvatski parlamentarni izbori 2016.

Izbori za Deveti saziv Hrvatskog sabora održani su 11. rujna 2016. godine. Birači su birali svih 151 zastupnika Hrvatskog sabora: 140 iz deset izbornih jedinica na teritoriju Republike Hrvatske, 3 predstavnika dijaspore i 8 predstavnika nacionalnih manjina.

Nakon što je 16. lipnja 2016. Hrvatski sabor sa 125 glasova za izglasao nepovjerenje (opoziv) Tihomiru Oreškoviću, koji je dužnost predsjednika Vlade obnašao 146 dana, najkraće do tada u hrvatskoj modernoj povijesti, pobjednička Domoljubna koalicija na čelu s HDZ-om nije uspjela u zakonskom roku od 30 dana, pridobiti (formirati) parlamentarnu većinu, zbog čega je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko dao ostavku na mjesto predsjednika stranke. Prema planu, predsjednikom vlade trebao je posati tadašnji ministar financija Zdravko Marić.Po isteku zakonskog roka za formiranje nove Vlade, 16. srpnja 2016. je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović objavila raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora, s danom održavanja u nedjelju 11. rujna 2016. u RH, a u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inozemstvu u subotu, 10. i u nedjelju, 11. rujna.

Hrvatski predsjednički izbori 2014.

Izbori za predsjednika Republike Hrvatske šesti su po redu predsjednički izbori u Republici Hrvatskoj. Održani su 28. prosinca 2014. godine. Na ovim izborima natjecao se najmanji broj kandidata od 1997. godine, njih četvero: tadašnji predsjednik Ivo Josipović, kojega je podržavala vladajuća koalicija lijevog centra, zatim bivša ministica vanjskih poslova i dužnosnica NATO-a Kolinda Grabar-Kitarović, koju je podržao HDZ, aktivist Živog zida Ivan Vilibor Sinčić, ujedno i najmlađi predsjednički kandidat u povijesti u dobi od 24 godine, te Milan Kujundžić. S obzirom da niti jedan kandidat u prvom krugu nije dobio potreban broj glasova (50%), drugi krug održao se, poštujući zakonske rokove, 11. siječnja 2015. godine. U drugom krugu Predsjednika Josipovića porazila je Kolinda Grabar-Kitarović razlikom od 32.509 glasova, odnosno njih 1.989 ako se ne uzimaju u obzir glasovi iz dijaspore. Na ovim izborima Kolinda Grabar-Kitarović postala je prva žena na predsjedničoj dužnosti u nezavisnoj Hrvatskoj, te je svojom pobjedom postala prvi desno orijentiran predsjednik od smrti Franje Tuđmana 1999. i prvi predsjednik kojeg je nominirao HDZ u proteklih 15 godina. Ivo Josipović prvi je predsjednik od neovisnosti koji nije osvojio drugi petogodišnji mandat, dok je njegova suparnica dobila 1.114.945 glasova, što je najmanji broj glasova ikada koji je osvojio neki hrvatski predsjednik. Razlika od 1,48 % u drugom krugu izbora, najmanja je na bilo kojim izborima do sada za ovu dužnost.

Tadašnjem predsjedniku Republike Ivi Josipoviću petogodišnji mandat istekao je 18. veljače 2015., dok je mandat novoizabranoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović započeo 19. veljače 2015. godine. Za četvrtu predsjednicu Republike prisegnula je pred Predsjednicom Ustavnog suda Republike Hrvatske Jasnom Omejec, što je ujedno i prvi put da je žena kao državni poglavar u Hrvatskoj prisegu čitala za ženom na čelu najvišeg suda za ustavna pitanja. Njenoj inauguraciji na Trgu svetog Marka u Zagrebu prisustovalo je 88 stranih izaslanstava, od čega 8 predsjednika država i vlada.

Vlada Republike Hrvatske 20. studenoga 2014. raspisala je izbore za Predsjednika Republike Hrvatske. Odluka je stupila na snagu 24. studenoga 2014., kada je započeo teći 12-dnevni rok za prikupljanje prijedloga kandidata za predsjednika Republike. Za pravovaljanost kandidature, ista mora biti podržana potpisima najmanje 10.000 birača.

Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske

Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske uobičajen je naziv za ceremoniju polaganja svečane prisege predsjednika Republike Hrvatske izabranog na predsjedničkim izborima prije preuzimanja dužnosti. Sukladno Ustavu Republike Hrvatske, predsjednik Republike prije preuzimanja dužnosti pred predsjednikom Ustavnog suda Republike Hrvatske polaže svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu. Ceremonije se tradicionalno od 1992. godine održavaju na Trgu svetog Marka u Zagrebu. Do danas ih je održano šest - 1992., 1997., 2000., 2005., 2010. i 2015. godine.

Prva inauguracija održana je 12. kolovoza 1992. godine, kada je Franjo Tuđman kao prvi predsjednik Republike izabran na neposrednim izborima dao svečanu prisegu pred predsjednikom Ustavnog suda Jadrankom Crnićem i ustavnim sucima. Posljednja je održana 15. veljače 2015. nakon izbora Kolinde Grabar-Kitarović, nekoliko dana prije njezinog službenog stupanja na dužnost predsjednice Republike Hrvatske.

Ivan Kovačić

Ivan Kovačević(Split, 25. travnja 1974.) bivši je hrvatski ministar uprave.

Marko Pavić

Marko Pavić (1979.) trenutni je hrvatski ministar rada i mirovinskog sustava.

Oleg Butković

Oleg Butković (Rijeka, 4. svibnja 1979.) trenutni je hrvatski ministar mora prometa i infrastrukture.

Predsjednik Republike Hrvatske

Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske. Ovlasti i dužnosti su mu ograničeni Ustavom Republike Hrvatske. Mandat predsjedniku Republike traje pet godina i na tu dužnost može biti izabran najviše dva puta.

Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Repub­liku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Predsjednik Republike kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga RH odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

Predsjednička dužnost nespojiva je s bilo kojom javnom ili profesionalnom dužnosti. Predsjednik Republike također ne smije biti članom političke stranke, odnosno po stupanju na dužnost, podnosi ostavku na stranačke dužnosti te o tomu obavještava Hrvatski sabor.

Predsjednik Republike u skladu s Ustavnim ovlastima, dodjeljuje odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske.

Aktualna predsjednica Republike Hrvatske je Kolinda Grabar-Kitarović.

Predsjednički izbori u Hrvatskoj

Izbor za predsjednika Republike Hrvatske održavaju se, u pravilu, svakih pet godina, koliko traje jedan mandat predsjedniku Republike.

Dosad su se održali šest puta od stjecanja neovisnosti:

1992. godine, kada je Franjo Tuđman pobijedio na prvim predsjedničkim izborima od neovisnosti, pobijedivši u prvom krugu Dražena Budišu, Savku Dabčević-Kučar, Dobroslava Paragu, Silvija Degena, Marka Veselicu, Ivana Cesara i Antuna Vujića s 56,73% osvojenih glasova

1997. godine, kada je Franjo Tuđman pobijedio na drugim predsjedničkim izborima od neovisnosti, pobijedivši u prvom krugu Zdravka Tomca i Vladimira Gotovca sa 61,41% osvojenih glasova te tako osigurao sebi drugi mandat.

2000. godine kada je Stjepan Mesić pobijedio na predsjedničkim izborima, koji su se održali nakon smrti njegova prethodnika. U drugom krugu pobijedio je Dražena Budišu.

2005. godine, kada je Stjepan Mesić pobijedio u drugom krugu Jadranku Kosor te osigurao sebi drugi mandat za predsjednika Republike.

2009. godine, kada je na izborima za trećeg hrvatskog predsjednika Ivo Josipović pobijedio u drugom krugu Milana Bandića.

2014. godine, kada je Kolinda Grabar-Kitarović na izborima za hrvatskog predsjednika u drugom krugu pobijedila Ivu Josipovića i postala četvrta osoba koja obnaša dužnost predsjednika Republike Hrvatske, a ujedno i prva predsjednica.

Tomislav Tolušić

Tomislav Tolušić (Virovitica, 12. veljače 1979.) bivši je hrvatski ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Tonći Baranović

Tonći Baranović, najstariji živući prvotimac HNK Hajduk, rođen je u Splitu 4. prosinca 1929. godine kao Antun Baranović, a u svojoj igračkoj karijeri je bio nogometaš HNK Hajduk i RNK Split. Igrao je tijekom 50-ih godina 20. stoljeća. Bio je prvotimac RNK Split u prvoj prvoligaškoj sezoni 1957./58. U toj sezoni je teško ozlijedio koljeno, tako da više nije mogao igrati nogomet, a odigrao je 6 utakmica. Nakon igračke karijere još neko vrijeme radio je i kao trener u RNK Split. U profesionalnoj karijeri poznati je splitski profesor matematike, a 70-ih godina prošlog stoljeća bio je i ravnatelj IV. splitske gimnazije Marko Marulić nakon čega kao savjetnik odlazi do mirovine u Zavod za prosvjetno-pedagošku službu u Splitu, danas Agenciju za odgoj i obrazovanje - Podružnica Split.

Za svoj dugogodišnji aktivni sportski i profesionalni rad nagrađen je nizom priznanja, a od 9. siječnja 2013. godine nositelj je i Zlatnog prstena RNK Split - najvećeg klupskog priznanja.

Za zasluge i stradanje u borbi za nacionalna i socijalna prava hrvatskog naroda u Drugom svjetskom ratu, na njegov 89. rođendan 4. prosinca 2018. godine, povodom 74. obljetnice oslobođenja Dalmacije, predsjednica Republike Hrvatske gospođa Kolinda Grabar Kitarović odlikovala ga je Redom Stjepana Radića.Tonći Baranović otac je poznatog splitskog i hrvatskog filatelista i kolekcionara Pjera Baranovića, inače i tajnika Društva prijatelja NK "Split" te najstariji nećak (sin od najstarije sestre) pok Ivana Radovnikovića Težora, Hajdukovog legendarnog igrača iz 1930-ih godina.

Statistika u Hajduku

Trg svetog Marka

Trg svetog Marka (razgovorno Markov trg), središnji trg zagrebačkog Gornjeg grada, nekad poznat i kao Radićev trg. Osim crkve sv. Marka, na Trgu svetoga Marka sjedište je najviših državnih institucija: Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske i Ustavnog suda. Markov trg u prenesenom značenju može označavati hrvatsku politiku, odnosno politiku hrvatske vlade ili sabora.

Trg je obnovljen 2006. godine i popločen granitnim kockama.Od kolovoza 2005. Vlada RH zabranila je sva javna okupljanja na Trgu svetoga Marka, no zabranu okupljanja ukinuo je u srpnju 2012. novi saziv Sabora.Trg je kroz povijest samo jednom mijenjao ime. Nakon atentata u beogradskoj skupštini imenovan je u čast Stjepana Radića, a povijesno ime vraćeno mu je 1990. godine.Na trgu su od 1992. do 2015. na dužnost prisegnuli svi dosadašnji Predsjednici Republike: Franjo Tuđman (1992. i 1997.), Stjepan Mesić (2000. i 2005.), Ivo Josipović (2010.) i Kolinda Grabar-Kitarović (2015.)

Vlado Čulina

Vlado Čulina (12. veljače 1965.), brigadir HV i pobočnik Predsjednice Republike Hrvatske .

Od 1997. godine do danas pobočnik Predsjednika Republike Hrvatske. Na tu ga je dužnost 1997. godine imenovao predsjednik Franjo Tuđman. Istu je dužnost obnašao za vrijeme oba mandata predsjednika Mesića. U ožujku 2010. godine predsjednik Ivo Josipović ponovo ga je imenovao na istu dužnost, a isto je učinila i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović 2015. godine.

Vlaho Orepić

Vlaho Orepić (Čapljina, 16. studenog 1968.) bivši je hrvatski ministar unutarnjih poslova.

Zlatna pirueta 2015.

Zlatna pirueta 2015. bilo je 48. izdanje međunarodnog natjecanja u umjetničkom klizanju, koje se održalo od 3. do 5. prosinca 2015. u zagrebačkoj ledenoj dvorani Doma sportova. Natjecanje je 3. prosinca i svečano otvorila hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. 83 natjecatelja iz 26 država se natjecalo u 4 discipline: muškarci i žene pojedinačno, klizanje u paru i plesno klizanje.

Sastav 9. Vlade Republike Hrvatske
Predsjednici Republike Hrvatske
Flag of the President of Croatia.svg

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.