Katolički list

Katolički list je bio hrvatski katolički tjednik. U impresumu se definirao kao crkveno-pastoralni časopis. ISSN je bio 1331-7636.

List je izlazio od 4. siječnja 1877. godine sve do 3. svibnja 1945. godine. Izlazio je u Zagrebu. Izdavač je bila Zagrebačka nadbiskupija.

Tekstovi u Katoličkom listu bili su na hrvatskom jeziku, ali i na stranim jezicima: francuskom, latinskom, njemačkom i talijanskom jeziku.

Poznati list Bogoslovska smotra u početku je izlazio kao prilog Katoličkog lista, od 1910. do 1911. a poslije se je osamostalio. Izašao je za mandata Josipa Pazmana kao urednika. Također je u Katoličkom listu kao prilog izlazila Katolička akcija, vjesnik hrvatskoga Katoličkog narodnog Saveza nadbiskupije zagrebačke.

Katolički list
Kategorija crkveno-pastoralni časopis
Izlazi tjedno
Prvi broj 4. siječnja 1877.
Raniji nazivi Zagrebački katolički list

Urednici

Katolički su list uređivali: Josip Rieger, Andrija Jagatić, Aleksandar Šmit, Ante Bauer, Josip Volović, Stjepan Korenić, Vladimir Rožman, Josip Pazman, Svetozar Ritig, Fran Barac, Stjepan Bakšić, Janko Obreški i Nikola Kolarek.

Izvori

  • impresum
Augustinski heremiti

Augustinci ili Augustinski heremiti (lat. Ordo Fratrum Sancti Augustini: O.S.A.; ranije poznati kao Ordo eremitarum sancti Augustini: O.E.S.A.), prosjački katolički crkveni red, koji je nastao u ožujku 1244. godine, ujedinjenjem više pustinjačkih grupa.

Benediktinci

Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu. Iznjedrila ga je najranija monaška tradicija prvih stoljeća Crkve, a utemeljio ga je sv. Benedikt oko 529. godine u Montecassinu, pod geslom "Ora et labora" (Moli i radi). Sveci, blaženici i sluge božje iz njihovih redova: sv. Benedikt, sv. Skolastika, Sveti Ivan Trogirski.

Benediktinci nisu pridonijeli samo vjeri, nego i ekonomiji i obrazovanju. Otvorili su puno učilišta. Ponekad se razdoblje od 6.-16. stoljeća zove i "benediktinska stoljeća"

.

Cro sacro (etiketa)

Cro sacro je glazbena izdavačka kuća koju su pokrenuli Hrvatski katolički radio u suradnji s Croatia Recordsom radi objavljivanja i predstavljanja kvalitetnih izdanja hrvatske duhovne glazbe.

Družba Božje Riječi

Družba Božje Riječi (lat. Societas Verbi Divini ili SVD) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Verbiti.

Fakultet filozofije i religijskih znanosti

Fakultet filozofije i religijskih znanosti sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu.

Franjevci

Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv. Franje Asiškog (1182. – 1226.).

Glas Koncila

Glas Koncila je katolički tjednik iz Zagreba.

S izlaženjem je počeo 4. listopada 1962. temeljem odluke zagrebačkog nadbiskupa Franje Šepera.

Prvotno je bio biltenom koji je izvješćivao o događanju Drugoga vatikanskog koncila, i bio je imena "Glas s Koncila".

Do kraja 1984. je izlazio kao dvotjednik, a od 1. siječnja 1985. postaje tjednik.

Sve do 1990. Glas Koncila su bile jedine novine u Hrvatskoj na koje Komunistička partija nije imala izravan utjecaj; često je dolazio u sukob s tadašnjim vlastima. List je u to vrijeme bio više puta plijenjen, a glavni i odgovorni urednik osuđivan.

Glas Koncila izdaje svoj mjesečni časopis, magazin Priliku. Prvi broj magazina Glasa Koncila, Prilika, objavljen je 27. siječnja 2008.

Glas Koncila dodjeljuje na Danima hrvatskog filma nagradu Zlatnu uljanicu za promicanje etičkih vrijednosti na filmu.Dana 1. listopada 2013., 50 godina nakon što je u distribuciju pušten prvi broj Glasa Koncila, svečanim euharistijskim slavljem u zagrebačkoj katedrali započela je Nacionalna proslava zlatnoga jubileja ovih katoličkih novina.Glavni urednik mu je Ivan Miklenić.

Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava

Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava osniva se u mjesecu studenome 1906. godine. Osnovala ju je skupina katoličkih aktivista koja se okupljala u listu Hrvatstvo, neizravno povezanim s Hrvatskim katoličkim pokretom. Stranka je bila sljednica Hrvatske radničke zajednice, a usvojila je pravaški program iz 1894. i izrijekom se stavila na branik kršćanskih načela i socijalnih prava radništva. Pojavu stranke pozdravili su listovi: Mahnićeva Hrvatska straža, sarajevska Vrhbosna, zagrebački Katolički list.

Program stranke sadržavao je tri temelja: 1. politički - stranka se zauzimala za jedinstvo svih hrvatskih zemalja u okviru Habsburške Monarhije, na temelju hrvatskoga državnog prava; 2. društveno-gospodarski - stranka je smjerala na obrtnike, radnike i poljodjelce; 3. bogoštovno-prosvjetni - stranka je u program uvrstila obranu načela i učenja Katoličke crkve. Ukratko, stranka se je zalagala za dvije temeljne odrednice: hrvatski nacionalizam i katolički društveni nauk.

U početku nije imala velik politički uspjeh, iako Čista stranka prava "utapa" u nju 1910. godine. Veliki pristaša te fuzije bio je Josip Pazman. Krajem 1911. sa Starčevićevom strankom prava ujedinjuje se u Stranku prava i s pravašima iz svih hrvatskih pokrajina čini Svepravašku organizaciju, ali već 1913. dolazi do ponovnog odvajanja i stranka djeluje pod starim imenom, sve do 1918., ovaj put bez tzv. frankovaca.

Juraj Posilović

Juraj Posilović (Ivanić Grad, 24. travnja 1834. - Zagreb, 26. travnja 1914.), zagrebački nadbiskup

Završio je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1854. godine. Doktorirao je teologiju u Beču. Nesebično se zalagao za promicanje opće kulture i znanosti u hrvatskomu narodu. Bio je urednik Katoličkog lista i jedan od pokretača Hrvatskog književnog društva Sv. Jeronima te profesor bogoslovije i prvi dekan Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Godine 1876. imenovan je biskupom senjsko-modruškim ili krbavskim, a 1894. ustoličen je za zagrebačkog nadbiskupa. Pomoćni biskup bio je Blaž Švinderman, njegov vjerni pomoćnik i suradnik. Pod njegovim pokroviteljstvom restaurirana je zagrebačka prvostolnica, izgrađeni samostan i crkva isusovaca u Zagrebu te održan Prvi hrvatski katolički sastanak 1900. Među osobite zasluge biskupa Posilovića pripadaju i njegova neumorna nastojanja da se očuva glagoljica u hrvatskome narodu.

Jednim je od darovatelja katedrala Srca Isusova u Sarajevu (slike Crkvenih Otaca).

Uređivao je Zagrebački katolički list.

Katoličanstvo u Hrvatskoj

Katoličanstvo je najraširenija vjeroispovijed u Republici Hrvatskoj.

Prema popisu stanovništva u Republici Hrvatskoj 2011. godine, 86,28% stanovništva izjašnjava se rimokatolicima, dok ih je 2001. bilo nešto više (87,97%). Većina hrvatskih katolika su rimokatolici, a postoji mala zajednica grkokatolika.

Katolička crkva

Katolička crkva (lat. Ecclesia Catholica) najveća je kršćanska vjerska zajednica. Osnovna značajka Katoličke crkve je priznavanje rimskog biskupa (pape) kao vrhovnog autoriteta u vođenju Crkve. Prema katoličkom učenju Crkva koju je Krist ustanovio na ovom svijetu u punini postoji samo u Katoličkoj crkvi.

Katolička crkva sastoji se od 24 autonomne (sui iuris) crkve. Najveća od njih je ona u kojoj je i sam papa, Latinska crkva ili Crkva zapadnog obreda. Preostale 23 su istočne katoličke crkve, tj. crkve s istoka koje su nakon velikog raskola priznale papu i održavaju istočne obrede. Razlika je u obredu, liturgijskom jeziku, crkvenoj disciplini i običajima, dok je ostalo zajedničko, poput vjere, sakramenata i prihvaćanja zajedništva s papom.

Katolički list zagrebački

Katolički list zagrebački je bio hrvatski katolički tjednik. U impresumu se definirao kao crkveno-pastoralni časopis. ISSN je 1334-4331.

List je izlazio od 6. siječnja 1849. godine sve do 28. prosinca 1850. godine. Izlazio je u Zagrebu. Tiskao se u tiskarnici Ljudevita Gaja.

Tekstovi u Katoličkom listu zagrebačkom bili su na hrvatskom jeziku i na latinskom.

List je nastavio izlaziti kao Zagrebački katolički list.

Kršćanska sadašnjost

Kršćanska sadašnjost izdavačka je i nakladnička kuća iz Zagreba osnovana 1968. pod nazivom Kršćanska sadašnjost, Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije.

Osnovao ju je zagrebački nadbiskup, kardinal Franjo Šeper kao crkvenu ustanovu koja će omogućiti dublje i šire poznavanje misli Drugog vatikanskog sabora u Hrvatskoj. Na osnivanje Kršćanske sadašnjosti utjecao je i časopis Svesci, koji je počeo izlaziti 1966. godine, a uz koje se prvi put spominje termin Kršćanska sadašnjost. Među pokretačima i značajnim urednicima i autorima izdanja Kršćanske sadašnjosti bili su Tomislav Janko Šagi-Bunić, Josip Turčinović i Vjekoslav Bajsić.

Radio Marija

Radio Marija je misionarska radijska postaja. Misija postajâ koje djeluju pod tim imenom je širenje porukâ kojima se poziva vjernike "na učvršćenje vjere, a osobe udaljene od Boga na obraćenje."Neprofitna je organizacija i sukladno tom svom pristupu, u njenom programu nema reklamnih i promidžbenih sadržaja.

Riječke novine

Riječke novine bile su katolički politički dnevni list koji je izlazio u Rijeci.

Stjepan Tomičić

Stjepan Tomičić alias Alfons Dalma (Otočac, 26. svibnja 1919. – Beč, 28. srpnja 1999.), hrvatski novinar.

Već sa 17 godina je otišao u Zagreb i radio je kao slobodni novinar za katolički list "Hrvatska straža". Bio je i dopisnik iz Pariza za ovaj list. Godine 1939. mijenja prelazi u katolički list "Hrvatski Glas". Nakon upostave NDH i zabrane tog lista, Tomičić prelazi u novinsku agenciju "Croatia". Od 1941. do 1943. radio je za novine NDH. Godine 1945. probio se do Beča i kasnije u Salzburg, gdje mijenja ime u Alfons Dalma.

Godine 1945. počinje novu karijeru kod "Salzburger Nachrichten" gdje je do 1954 urednik. Od 1954 do 1967 je glavni urednik Minhenskog lista " Münchner Merkur". Dok ga 1967. ne pozove gosp. Bacher, glavni intendant austrijske državne televizije za glavnog urednika ORF-a (Radio i televizija).

Od 1974 do 1986 je bio je dopisnik iz Rima za ORF. Pored toga, 1982. je postao i profesor.

Vjeronauk

Vjeronauk (nastao od riječi vjera i nauk) je poučavanje u vjeri u pojedinim vjerskim zajednicama, te izborni predmet u školama u kojem djeca uče o svojoj vjeri.

Zagrebački katolički list

Zagrebački katolički list je bio hrvatski katolički tjednik. U impresumu se definirao kao crkveno-pastoralni časopis. ISSN je 1334-434X.

List je izlazio od 4. siječnja 1851. godine sve do 28. prosinca 1876. godine. Izlazio je u Zagrebu. Tiskao se kod Dragutina Albrechta.

Tekstovi u Zagrebačkom katoličkom listu bili su na hrvatskom jeziku i na latinskom, povremeno i na njemačkom. Tiskan je latinicom i staroslavenskom ćirilicom.

List je nastavio izlaziti kao Katolički list.

Zvonik (časopis)

Zvonik je katolički list, časopis kojeg su osnovali svećenici Hrvati Subotičke biskupije.

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.