Južna Morava

Južna Morava je rijeka u Srbiji i Makedoniji koja predstavlja kraću od dvije rijeke koje čine Moravu. Južna Morava je dugačka 295 km i izvire u Makedoniji spajanjem sa Zapadnom Moravom koje kod Stalaća čine Veliku Moravu.

Južna Morava
South Morava, Vladičin Han, Serbia (4)
Južna Morava kod Vladičina Hana
Duljina 295 km
Prosječni istjek 121 m3/s
Površina porječja 15.469 km2
Izvor Skopska Crna Gora
Ušće Stalać
Pritoci lijeve: Jablanica, Veternica , Pusta reka i Toplica
Desne: Vrla, Vlasina, Nišava i Sokobanjska Moravica.
Države Srbija, Makedonija, Kosovo
Gradovi Gnjilane, Vranje, Aleksinac
Slijev crnomorski
Ulijeva se u Moravu (spajanje sa Zapadnom Moravom)

Opis

Južna Morava nastaje na Skopskoj Crnoj Gori, u današnjoj Republici Makedoniji, sjeverno od Skoplja. Tokovi Ključevske i Slatinske rijeke stvaraju rijeku Golemu, koja je, kada prođe makedonsko-srpsku granicu, poznata kao Binačka Morava. Nakon 49 km Binačka Morava se sastaje sa Preševskom Moravicom kod Bujanovca i preostalih 246 km teče kao Južna Morava.

Južna Morava ima 157 pritoka. Najvažniji lijevi pritoci su: Jablanica, Veternica, Pusta rijeka i Toplica. Desne pritoci su Vrla, Vlasina, Nišava i Sokobanjska Moravica.

Gradovi na Južnoj Moravi

Ostala naselja

Vanjske poveznice

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Južna Morava
Morava

Morava može značiti:

Morava (Srbija), također i Velika Morava, rijeka u Srbiji

Južna Morava, rijeka u Srbiji

Zapadna Morava, rijeka u Srbiji

Morava (Češka), rijeka u Češkoj Republici

Morava (Srbija)

Morava, poznata još i kao Velika Morava je rijeka u Srbiji.

Morava je duga 185 km i nastaje spajanjem Zapadne i Južne Morave. Kod Smedereva se ulijeva u Dunav. Ime rijeke Morave izvodi se od rimskog imena "Margus". Južna Morava tako se zove "Angrus", a Zapadna Morava "Brongus".

Morava je osim toga karakteristično geografsko ime za područja, koja nastanjuju Slaveni (vidi Moravsku).

Nedovršeni članak Morava (Srbija) koji govori o rijeci treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Popis rijeka

Popis rijeka prema ukupnoj dužini: ime - dužina - država.

Nil-Kagera-Ruvuvu-Ruvusu-Luvironza (6.695 km) (Ruanda, Tanzanija, Uganda, Sudan, Egipt),

Amazona-Ucayali-Tambo-Ene-Apurímac ((Ucayali 1.960 km), 6.570 km) (Južna Amerika),

Jangce, Chang Chiang (Chang Jiang), Modra rijeka (6.380 km) (Kina),

Mississippi-Missouri-Jefferson-Beaverhead-Read Rock ((Mississippi 3.779km, Missouri 4376 km), 6.270 km) (SAD),

Jenisej-Angara-Selenga-Ider ((Jenisej 4.090 km, Angara 1.853 km, Selenga 1.480 km, Ider 360 km), 5.940 km) (Rusija, Mongolija),

Amur-Argun-Kerulen ((Amur 4.416 km, Argun 1.520 km), 5.780 km)) (Azija),

Ob-Irtiš ((Ob 3.680 km, Irtiš 4440 km) 5.570 km) (Rusija),

Huang He, Huangho, Žuta rijeka (5.464 km) (Kina),

Río de la Plata-Paraná-Grande ((Paraná 3.998 km), 4.880 km) (Južna Amerika),

Kongo, Kongo (4.670 km) (Afrika),

Mekong (4.500 km) (Azija),

Lena (4.270 km), (Rusija),

Mackenzie-Slave-Peace-Finlay ((Peace 1923 km), 4.250 km) (Kanada),

Niger (4.160 km) (Afrika),

Murray-Darling ((Murray 1.930 km, Darling 2.740 km), 3.750 km) (Australija),

Volga (3.690 km) (Rusija),

Madeira, Rio Madeira, (3.370 km) (Južna Amerika),

Purus (3.218 km) (Južna Amerika),

Salven, Saluen, Salwen (3.200 km) (Azija),

Colorado (3.200 km) (Sjeverna Amerika),

Ind (3.190 km) (Azija),

Yukon, Jukon (3.185 km) (SAD, Aljaska),

Saint Lawrence (3.100 km) (Sjeverna Amerika),

Sir Darja (3.078 km) (Azija),

Brahmaputra, Amo (2.900 km) (Azija),

São Francisco (2.900 km) (Južna Amerika),

Rio Grande (2.870 km) (Južna Amerika),

Dunav (2.860 km) (Njemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Bugarska, Rumunjska),

Dnjepar (2.850 km) (Europa),

Eufrat, Firat, Al Furat (2.815 km) (Turska, Sirija, Irak, Iran),

Paraná-Tocantins ((Paraná 3.998 km, Tocantins 2.850 km), 2750 km) (Južna Amerika),

Tarim-Kotan (2.750 km) (Kina),

Ganges, Ganga (2.700 km) (Azija),

Zambezi (2.660 km) (Afrika),

Donja Tunguska (2.640 km) (Rusija),

Araguaia (2.620 km) (Brazil),

Amu Darja (2.620 km) (Azija),

Kolima (2.600 km) (Rusija),

Paragvaj (2.600 km) (Južna Amerika),

Kolmija (2.596 km) (Azija),

Nelson-Saskatchewan (2.570 km) (Kanada),

Ural (2.534 km) (Rusija),

Orinoco, (2.500 km) (Južna Amerika),

Pilcomayo (2.490 km) (Južna Amerika),

Shabeelle (2.490 km) (Afrika),

Viljuj (2.430 km) (Rusija),

Olenjok (2.415 km) (Rusija),

Ubangi, Oubangui, Ubangui (2.350 km) (Zair/Kongo/Srednjoafrička republika),

Arkansas (2.333 km) (Sjeverna Amerika),

Oranje, Orange (2.250 km) (Južnoafrička republika),

Columbia (2.250 km) (Sjeverna Amerika),

Aldan (2.240 km) (Rusija),

Iravadi (2.150 km) (Mianmar),

Ksikjang, Xi Jiang, Biserna rijeka (2.129 km) (Azija)

Kama (2.032 km) (Rusija, europski dio),

Rio Negro (2.000 km) (Južna Amerika),

Don (1.970 km) (Rusija, europski dio),

Kasai, Kwa (1.950 km) (Zair),

Tigris (1.950 km) (Azija),

Indigirka (1.904 km) (Azija),

Vitim (1.820 km) (Rusija),

Oljokma (1.810 km) (Rusija),

Išim (1.809 km) (Rusija, Kazahstan),

Pečora (1.809 km) (Europa),

Okavango (1.800 km) (Afrika),

Churchill (1.730 km) (Sjeverna Amerika),

Magdalena (1.730 km) (Južna Amerika),

Senegal (1.730 km) (Afrika),

Volta (1.730 km) (Afrika),

Beni (1.700 km) (Bolivija),

Tobol (1.670 km) (Rusija),

Marañón (1.609 km) (Južna Amerika),

Urugvaj, Urugvay (1.609 km) (Argentina),

Limpopo (1.600 km) (Mozambik, Južnoafrička republika/Zimbabve/Bocvana),

Ohio (1.586 km) (SAD),

Kolorado (1.560 km) (Sjeverna Amerika),

Podkamena Tunguska (1.550 km) (Rusija),

Kura (1.515 km) (Rusija),

Hatanga (1.510 km) (Rusija),

Džuba, Džuba (1.500 km) (Etiopija, Somalija),

Belaja (1.480 km) (Rusija, europski dio),

Oka (1.480 km) (Rusija),

Liao (1.450 km) (Azija),

Godavari (1.445 km) (Indija),

Dnjestar (1.410 km) (Europa),

Šari, Chari (1.400 km) (Afrika),

Fraser (1.370 km) (Sjeverna Amerika),

Vjatka (1.367 km) (Rusija, europski dio),

Rajna (1.320 km) (Europa),

Sjeverna Dvina (izvorno 744 km, sa najduljom pritokom 1.310 km) (Europa),

Kistna (1.290 km) (Azija),

Brazos (1.290 km) (Sjeverna Amerika),

Narmada, Narbada (1.290 km) (Indija),

Parnaíba (1.290 km) (Južna Amerika),

Om (1.259 km) (Rusija),

Crvena rijeka, Song Koi (1.210 km) (Azija),

Šilka (1.210 km) (Rusija),

Zeja (1.210 km) (Rusija),

Sjeverni Donjec (1.183 km) (Europa),

Anadyr (1.170 km) (Rusija),

Jana (1.170 km) (Rusija),

Elba (1.165 km) (Europa),

Laba (1.159 km) (Europa),

Kizilirmak (1.151 km) (Azija),

Desna (1.130 km) (Europa),

Vičegda (1.130 km) (Rusija),

Atbara (1.120 km) (Sudan)

Otawa (1.120 km) (Kanada),

Cuango, Kwango (1.100 km) (Angola, Zair),

Gambija (1.094 km) (Afrika),

Hwai (1.086 km) (Azija),

Yellowstone (1.080 km) (Sjeverna Amerika),

Tisa (1.070 km) (Europa),

Visla (1.067 km) (Europa),

Tennessee (1.049 km) (Sjeverna Amerika),

Athabasca (1.040 km) (Kanada)

Zapadna Dvina, Daugava, (1.020 km) (Europa),

Loira (1.020 km) (Europa),

Loara, Loire (1.012 km) (Francuska),

Tajo, Tejo (1.008 km) (Portugal, Španjolska),

Onon (953 km) (Mongolija),

Liard (950 km) (Kanada),

Sava (945 km) (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija),

Duero, Douro (925 km) (Španjolska, Portugal),

Meuse, Maas (925 km) (Francuska, Belgija, Nizozemska),

Odra (909 km) (Poljska),

Kuban (907 km) (Rusija),

Napo (900 km) (Južna Amerika),

Južni Bug (856 km) (Ukrajina, Poljska),

Sena, Seine (776 km) (Francuska),

Drava (769 km) (Italija, Austrija, Slovenija, Hrvatska),

Ravi (700 km) (Indija),

Atrato (665 km) (Kolumbija)

Pad, Po (652 km) (Italija)

Emba (647 km) (Kazahstan),

Siret, Siretul, Seret (624 km) (Rumunjska),

Berezina (613 km) (Bjelorusija)

Orontes, Nahr el Asi (571 km) (Sirija),

Olifants, Elefantes (560 km) (Južnoafrička republika, Mozambik),

Mozela, Moselle, Mosel (545 km) (Francuska, Njemačka),

Kemijoki (494 km) (Finska),

Dordogne (490 km) (Francuska),

Mura (465 km) (Europa),

Šelda, Schelde, Escaut (439 km) (Belgija),

Saala, Saale (427 km) (Njemačka),

Vardar, Aixios (Axios) (420 km) (Makedonija, Grčka),

Onega (416 km) (Rusija, europski dio),

Adiža, Adige, Etsch (415 km) (Italija)

Tiber, Tevere (406 km) (Italija)

Vienne (372 km) (Francuska),

Neckar (367 km) (Njemačka),

Drina (346 km) (Srbija, BiH),

Arges (340 km) (Rumunjska)

Tamiš (340 km) (Srbija),

Ohre, Eger (316 km) (Njemačka, Češka),

Adda (313 km) (Italija)

Loir (311 km) (Francuska),

Južna Morava (304 km) (Europa),

Drim (300 km) (Albanija),

Oise (300 km) (Francuska),

Kupa (Kolpa) (296 km) (Slovenija, Hrvatska),

Coig (290 km) (Argentina),

Dyje (282 km) (Češka),

Leine (281 km) (Njemačka),

Hron (276 km) (Slovačka, Mađarska),

Ibar (276 km) (Srbija)

Bosna (271 km) (Bosna i Hercegovina)

Lech (263 km) (Austrija, Njemačka),

Aube (248 km) (Francuska)

Saar, Saar (246 km) (Njemačka),

Arno (241 km) (Italija)

Drweca (238 km) (Poljska),

Ialomita (225 km) (Rumunjska),

Piava, Piave (220 km) (Italija),

Nišava (218 km) (Srbija, Bugarska),

Una (212,5 km) (Hrvatska, Bosna i Hercegovina),

Crna rijeka, (201 km) (Makedonija),

Tay (193 km) (Škotska)

Clyde (160 km) (Škotska),

Avon (155 km) (Engleska)

Tara (144 km) (Crna gora),

Krka (120 km), Gurk (Austrija),

Krka (111 km) (Slovenija),

Tinto (98 km) (Španjolska),

Savinja (96 km) (Slovenija),

Piva (93 km) (Crna gora),

Zeta (89 km) (Crna gora),

Odra (83 km) (Hrvatska),

Krka (75 km) (Hrvatska),

Neva (74 km) (Rusija),

Mrežnica (63 km) (Hrvatska),

Gacka (61 km) (Hrvatska)

Velika Krka (~60 km), Nagy Kerka (Slovenija, Mađarska),

Niagara (56 km), SAD

Vipava (54 km) (Slovenija),

Dreta (25 km) (Slovenija),

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije.

Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija , s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije , koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini . Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom , zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije , Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi.

U Srbiji je službeni jezik srpski.

Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Vladičin Han (općina)

Općina Vladičin Han nalazi se na jugu Republike Srbije. Prostire se na južnom izlazu iz Grdeličke Klisure, na sjevernim obroncima Vranjske kotline. Sjedište općine Vladičin Han je istoimeni gradić sa 11.000 stanovnika. Upravno pripada Pčinjskom okrugu čije je sjedište grad Vranje.

Zemljopis Kosova

Kosovo je kopnena zemlja smještena u jugoistočnoj Europi, u središtu Balkanskog poluotoka. S površinom od 10.908 km² jedna od najmanjih zemalja u Europi po površini, ali i jedna od najgušće naseljeni s populacijom od 1.859.203 (2014. procjena) stanovnika, što iznosi 159 stanovnika na km².

Zemljopis Srbije

Srbija se nalazi na Balkanskom poluotoku odnosno jugoistočnoj Europi (oko 80% teritorija) te u Panonskoj nizini odnosno srednjoj Europi (oko 20% teritorija). Kopnenu granicu ima prema susjedima, koja iznosi: prema Hrvatskoj 241 km, Mađarskoj 151 km, Rumunjskoj 476 km, Bugarskoj 318 km, Makedoniji 62 km, Kosovu 352 km, Crnoj Gori 124 km, i Bosni i Hercegovini 302 km. To ukupno čini 2.026 km vanjskih granica.Krajnje točke:

sjever: 46°11'N (Hajdukovo)

jug: 42° 15' 34" N (Miratovac kraj Preševa)

istok: 23°01'E (Senokos kraj Dimitrovgrada)

zapad: 18°49'E (Bereg u Vojvodini)

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.