Južna Amerika

Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje. Južna Amerika je okružena Tihim oceanom (zapad), Atlanskim oceanom (istok) i Sjevernom Amerikom (sjever). Južna Amerika je povezana sa Sjevernom Panamskim kanalom. Površina joj iznosi 17.938.000 km², a ima 385.742.554 stanovnika, s prosječnom gustoćom stanovništva 21,4 stanovnika po km².

Amerika je dobila ime 1507. g. kada su je kartografi Martin Waldseemüller i Matthias Ringmann nazvali prema Amerigu Vespucciju, prvom europljaninu koji je pretpostavio da novo otkrivene zemlje nisu Indija nego potpuno novi svijet.

LocationSouthAmerica
Južna Amerika
South America satellite plane

Povijest

Peru Machu Picchu Sunrise
Machu Picchu zaboravljeni grad Inka.
Bariloche- Argentina2

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Južne Amerike
Vidi i: Istraživanje Amerike te Kolonizacija Južne Amerike

Smatra se da su Sjevernu, pa zatim i Južnu Ameriku naselili prvi ljudi iz područja današnje Rusije prelaskom Beringovog tjesnaca, koji je u prapovijesti bio kopneni most, iako se neka istraživanja ne uklapaju u tu teoriju. Prvi dokazi o poljoprivredi u Južnoj Americi potiču iz vremena 6500 g.pr.Kr., prva poznata naselja nalaze se na jugozapadnoj obali Ekvadora (Valdivia), dok se prva poznata civilizacija razvila u Peruu (Norte Chico). Tijekom godina u vremenu prije dolaska Europljana na području Južne Amerike razvile su brojne civilizacije, od kojih je najpoznatija civilizacija Inka. Godine 1492. Kristofor Kolumbo otkrio je Ameriku i tako je Južna Amerika zajedno sa Sjevernom postala kontinent Novog svijeta, te je počelo vrijeme kolonizacije. U ranom 19. stoljeću u Južnoj Americi počinju ratovi za nezavisnost pojedinih kolonija, dok neke kolonije postaju samostalne tek u drugoj polovici 20. stoljeća. U današnje vrijeme je jedino je Francuska Gvajan dio Francuske.

Zemljopis

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljopis Južne Amerike

Juzna Amerika hr
Južna Amerika

Kroz 7 država Južne Amerike prolazi planinski lanac Ande s najvišim vrhom Aconcagua od 6 960 m. To su Venezuela, Kolumbija, Ekvador, Peru, Bolivija, Argentina i Čile. Dvije države koje nemaju izlaz na more su Bolivija i Paragvaj. Najmanja država kontinenta je Surinam od 163.270 km2, a najveća Brazil od 8.511.970 km2. Oplakuju ga obale Atlantskog i Tihog mora. Ognjena zemlja, na jugu Južne Amerike, najbliže je kopno Antarktici. Južna Amerika prostire se u žarkom pojasu (središnja Južna Amerika, više sjeverna) i južnom umjerenom pojasu (središnja i južna Južna Amerika).

U Južnoj Americi nalaze se najviši vodopad na svijetu Anđeoski vodopad u Venezueli; najveća rijeka (po volumenu vode) Amazona; najduži planinski lanac Ande (s najvišim vrhom Aconcagua 6.962 m); najsuše mjesto na planeti pustinja Atacama; najveća prašuma Amazonska prašuma; najviši glavni grad La Paz, Bolivija; najviše komercijalno plovno jezero na svijetu Titicaca; i ne brojeći istraživačke stanice na Antarktici, najjužnije stalno naseljeno mjesto Puerto Toro, Čile.

Popis država Južne Amerike (abecednim redom):

Popis zavisnih teritorija:

Tablica država i teritorija (po gustoći stanovništva)

U ovaj popis nisu uključeni otoci i sve površine koje nisu trajno naseljene. Za razliku od podataka o površini pojedinih zamalja, ovdje su u ukupnu površinu uključene i rijeke, jezera, rezervari, pa će brojke biti nešto veće.

Zemlja Gustoća Površina Stanovništvo
  (/km²) (km²) (procjena 2017.)
Ekvador 53 283.560 16.710.517
Kolumbija 38 1,138.910 48.856.705
Venezuela 28 912.050 31.307.698
Peru 23 1,285.220 32.503.989
Brazil 22 8,511.965 209.100.571
Čile 21 756.950 17.130.091
Urugvaj 20 176.220 3.479.485
Paragvaj 16 406.750 6.310.088
Argentina 14 2,766.890 44.745.693
Bolivija 8,3 1,098.580 11.109.395
Gvajana 3,3 214.970 710.232
Surinam 2,7 163.270 437.761
Francuska Gvajana (Fr.) 2,0 91.000 184.067
Falklandi (V.B.) 0,25 12.173 3.100

Vanjske poveznice

Arawak

Arawak ili Aruak, je ime koje su Španjolci dali raznim grupama Indijanaca na Velikim Antilima i sjeveru Južne Amerike. Ime kasnije pokriva veliku grupu plemena koja žive sve do u Gran Chaco i na zapad gotovo do područja Anda. Arawaki koje je Kolumbo sreo u području Velikih Antila, bili su miroljubivi ratari i ribari koji se nisu mogli oduprijeti strašnim ratnicima i ljudožderima Karibima (Carib). Arawaki su bili vješti pomorci koji su izvrsno poznavali područje na kojemu su živjeli. Vijesti o dolasku Kolumba u području Antila uvijek su dolazile prije njega na otoke koje je stizao. Odjeća ovih Indijanaca bila je oskudna, hodali su goli ili nosili pamučne pregačice, pamuk su uzgajali. Kuće ovih Indijanaca poznate su kao 'bohio' (pl. Bohios). Antilski Taino-Arawaki živjeli su u velikim selima koja su znala imati do 3.000 duša. Njihova poljoprivreda počivala je na tehnici 'posijeci-i-spali'. Krčili bi šumu i zatim je palili, čineći je na taj način plodnijom za svoja polja kasave i kukuruza. Indijanci su ovdje uzgajali i duhan koji se umatao u listove duhana ili kukuruza, pušili su ga kao velike cigare. Kolumbo ga je naravno donesao sa sobom u Europu i cigara je uskoro osvojila svijet.

Glavne grupe Arawaka u Antilskoj Americi bile su: Taíno (Haiti, Dominikanska Republika, Portoriko), Sub-Taino (Kuba), Igneri (Trinidad i Tobago), Ciguayo (Dominikanska Republika), Lucayo (Bahami), Ciboney, Cabre (Mali Antili, Kolumbija)

U sjevernom području južnoameričkog konpna Arawaki su također sjedilački farmeri, lovci i ribari. Oni žive po malenim selima sastavljenim od jedne do dvije velike kolektivne kuće. Njihove poglavice imaju malo utjecaja a svako selo neovisno je od svih ostalih. Kanu ('dugout canoe') glavno je prevozno sredstvo. Ljudožderstvo nalazimo tek u dva-tri primjera u Gvajani, ono je mnogo karakterističnije za njihove susjede Karibe.

Današnji Indijanci Arawak (Aruac, Aruak) ili Locono, koji se služe jezikom arawak nalazimo u Venezueli, Gvajani, Surinamu,Francuskoj Gijani i sjeveru Brazila (Amazonas i Pará). Jedna njihova grupa, poznata pod veoma sličnim imenom Aruaqui ili Arauakí prodrla je skroz u Amazonas.

Na Andama postoji također grupa plemena koja se tradicionalno smatraju Arawakima, to su: Uru s jezera Titicaca, pleme Chipaya iz Bolivije i nestali Indijanci Chango iz Čilea.

CONMEBOL

Confederación Sudamericana de Fútbol (CONMEBOL) je najviše izvršno tijelo u Južnoj Americi zaduženo za nogomet.

Copa Libertadores

Copa Libertadores je najjače klupsko nogometno natjecanje u Južnoj Americi. Igraju ga prvaci i najbolji klubovi iz zemalja članica Južnoameričke nogometne federacije (CONMEBOL) i Meksika. Aktualan prvak za sezonu 2018. je argentinski nogometni klub River Plate.

Fox Broadcasting Company

Fox Broadcasting Company, često zvan Fox ili FOX, američka je televizijska mreža u vlasništvu Fox Entertainment Grupe, dio tvrtke News Corporation. Od njenog početka emitiranja 9. listopada 1986. godine, Fox je "narastao" od male televizijske postaje do najrangiranije TV mreže od 2004. do 2009. U sezoni 2007.–08., Fox je postala najpopularnija TV mreža u SAD-u, pobjedivši CBS. U sezoni 2008.-09. je zasjela na drugo mjesto u SAD-u, i CBS.Fox Broadcasting Company ima svoje podružnice u raznim zemljama: Argentina, Australija, Brazil, Bugarska, Njemačka, Japan, Italija, Srbija, Južna Koreja, Španjolska, Portugal, Indija, Meksiko, Južna Amerika, i Turska. Tvrtka je dobila ime po svojoj sestrinskoj tvrtci 20th Century Fox, i (neizravno) po producentu Williamu Foxu, koji je osnovao Fox Film. Najpoznatija emisija Foxa je Američki Idol, talent show koji je započeo 2002. godine. Značajnija FOX-ova podružnica je i Fox Life.

Gvajanski štit

Gvajanski štit (ili Gvajansko visočje) obuhvaća sjeveroistočni dio Južne Amerike između Venezuele i Brazila. Gvajanski štit je prekambrijska geološka formacija stara 2 milijarde godina, vjerojatno najstarija na planetu. Ovdje se nalaze impresivne i zagonetne planine nalik stolu koje se nazivaju tepuis. Gvajanska pobrđa čine izvor nekih od najspektaktularnijih vodopada na svijetu poput slapova Angel, Kaieteur i Kuquenan.

Na Gvajanskom se štitu nalaze Gvajana (bivša Britanska Gvajana), Surinam (prijašnja Nizozemska Gvajana) i Francuska Gvajana - francuski prekomorski departmani i prekomorske regije, te dijelom Kolumbija, Venezuela i Brazil. Pobrđa su uglavnom smještena u jugoistočnoj Venezueli, a dijelom su zaštićena kao Nacionalni park Canaima (VE), Rezervat prirode središnjeg Surinama (CSNR) i Nacionalni park Kaieteur (GY). Najviši tepui je Mount Roraima na 2,180 m visine.

U geološkim terminima Gvajanski štit je granitna formacija prekrivena slojevima pješčenjaka, kvarcita, škriljavaca, konglomerata i šljunka.

Štit je prekriven najvećim prostranstvom netaknutih tropskih kišnih šuma na svijetu. Gvajanska kišna šuma slične je naravi kao amazonska kišna šuma, a poznata zaštićena područja uključuju već spomenute nacionalne parkove Canaima i Kaieteur, te šumu Iwokrama u središnjoj i Nacionalni park Kanuku u južnoj Gvajani.

Naziv Gvajana često se koristi kao kolektivni naziv za samostalnu državu Gvajanu, Surinam i Francusku Gijanu (Guyane française).

Karipska Južna Amerika

Južni konus

Južni konus (Cono Sur ili Cone Sul), geografska regija sastavljena od najjužnijih područja Južne Amerike. On tipično uključuje Argentinu, Čile, Urugvaj, Paragvaj i najjužniji dio Brazila (Rio Grande do Sul, Santa Catarina, Paraná i São Paulo). Rijetko se uključuje Bolivija, iako ona geografski tvori dio regije. Argentina, Čile i Urugvaj uvijek se ubrajaju kao zemlje Južnog konusa.

Kontinent

Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju". Svi kontinenti zajedno čine samo 29% površine Zemlje.

Margaj

Margaj (lat. Leopardus wiedii) je mala mačka iz reda zvijeri.

Areal vrste obuhvaća veći broj država u Južnoj i Srednjoj Americi. Vrsta je prisutna u: Argentini, Belizeu, Boliviji, Brazilu, Venezueli, Gvajani, Gvatemali, Kolumbiji, Meksiku, Nikaragvi, Kostarici, Ekvadoru, Panami, Paragvaju, Peruu, Salvadoru, Surinamu, Urugvaju, Francuskoj Gvajani i Hondurasu. Staništa vrste su šume i riječni ekosustavi. Prisutna je na području rijeke Amazone u Južnoj Americi.

Ima dužinu tijela od 50-72 cm, rep je dugačak 35-49 cm, a teži 3-9 kg.

Margaj je privlačna izgleda, bliski rođak ocelota, ali je manji. Dlaka je kratka, glatka i smeđa, bijela na dnu tijela, prsima i vratu. Tamne mrlje slične su kao i kod ocelota i protežu se duž leđa i sa strane. Rep je prugast.

Plijen margaja uglavnom su: štakori, miševi, vjeverice, oposumi, male ptice i beskičmenjaci. Povremeno se hrane plodovima.

Margaj provodi većinu svog života na stablima, gdje lovi, obično u sumrak. Živi skrovito, lako se skriva, često koristi mimikriju. Vrlo je spretan u penjaju zahvaljujući iznimno fleksibilnim stražnjim nogama. Tijekom silaska s drveća pomaže mu dugi rep. Zbog privlačna izgleda, ljudi su pokušali pripitomiti margaja s malo uspjeha, jer ne voli biti zatvoren u kući.

Trudnoća traje 76 - 85 dana, okoti jednog mladog, rijetko dva.

Mestici

Mestici (špa. "mestizo") potomci su američkih starosjedilaca (Indijanaca) i bijelaca (najčešće Portugalaca i Španjolaca). Riječ "mestik" potječe od latinske riječi "mixticius", što znači "miješan".

Žive uglavnom u Latinskoj Americi, ima ih oko 125 milijuna i govore španjolski i portugalski jezik. Uglavnom su rimokatoličke vjeroispovijesti i manjim dijelom protestanti.

U španjolskom jeziku ovaj naziv odnosi se na sve grupe nastale miješanjem različitih rasa, s naglaskom na grupu nastalu između Indijanaca i bijelaca.

U Paragvaju 95% stanovništa su mestici, u Salvadoru i Hondurasu 90%, a u Meksiku, Nikaragvi, Panami, Ekvadoru, Gvatemali, Kolumbiji, Čileu oko 60%.

Mitologija

Mitologija (ili hr. pričoslovlje) je znanost koja proučava priče fantastičnog sadržaja u kojima su junaci bogovi, polubogovi, heroji i slično. Te priče bilježi mit, legenda, tradicija, usmena predaja i drugo.

Pored toga, mitologijom se naziva i skup mitova neke religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.

Otočje

Otočje (riječ arhipelag nepotrebna je tuđica) je skupina otoka jednake geološke građe i postanka. Obično se nalaze na otvorenom moru, dok je manje uobičajeno da se nalaze u susjedstvu velike kopnene mase. Često su vulkanskog postanka, oblikujući se duž oceanskih hrbata ili vrućih točaka, ali postoje mnogi drugi procesi upleteni u njihovu izgradnju, uključujući eroziju i depoziciju.

Grčka riječ "arhipelag" prvobitno je označavala skupinu otoka koji se nalaze u istočnom dijelu Sredozemnog mora između Grčke, Male Azije i otoka Krete. Taj dio, tj. Egejsko more (grčki αρχιπέλαγος, talijanski Arcipelago), doslovce znači "glavno more", od grčkog arkhi (glavni) i pelagos (more) (mletački duždevi od Arhipelaga vladali su s Naksosa, 1210. - 1566., vidi Vojvodstvo Naksos, koje je također nosilo naslov Otočko Vojvodstvo).

Panameričke igre

Panameričke igre ili Pan Američke (također, kolokvijalno znane kao Pan Am Igre) je sportska manifestacija na američkim kontinentima, koja predstavlja kombinaciju ljetnih i zimskih sportova. Panameričke igre druga su najveća sportska manifestacija nakon Ljetnih Olimpijskih igara. Održavaju se svake četiri godine, godinu prije Olimpijskih igara. Prve Igre održane su 1951. godine, no ideja je već postojala 1926. kada je za vrijeme Srednjoameričkih i Karipskih igara osnovana Američka sportska organizacija. Prve Igre su se trebale održati u Buenos Airesu 1943., no odgođene su zbog Drugog svjetskog rata. Krajem 1980-ih došlo se na ideju organiziranja i Zimskih igara, no ova ideja još uvijek nije do kraja zaživjela i samo je jednom provedeno natjecanje u alpskom skijanju, 1990. godine.

Peru

Peru (španjolski Perú) je država u zapadnom dijelu Južne Amerike koja graniči s Ekvadorom i Kolumbijom na sjeveru, Brazilom na istoku, Bolivijom na istoku i jugu, Čileom na jugu, i s Tihim oceanom na zapadu. U Srednjem vijeku Peru je bio središte čuvenog Carstva Inka.

Popis rijeka

Popis rijeka prema ukupnoj dužini: ime - dužina - država.

Nil-Kagera-Ruvuvu-Ruvusu-Luvironza (6.695 km) (Ruanda, Tanzanija, Uganda, Sudan, Egipt),

Amazona-Ucayali-Tambo-Ene-Apurímac ((Ucayali 1.960 km), 6.570 km) (Južna Amerika),

Jangce, Chang Chiang (Chang Jiang), Modra rijeka (6.380 km) (Kina),

Mississippi-Missouri-Jefferson-Beaverhead-Read Rock ((Mississippi 3.779km, Missouri 4376 km), 6.270 km) (SAD),

Jenisej-Angara-Selenga-Ider ((Jenisej 4.090 km, Angara 1.853 km, Selenga 1.480 km, Ider 360 km), 5.940 km) (Rusija, Mongolija),

Amur-Argun-Kerulen ((Amur 4.416 km, Argun 1.520 km), 5.780 km)) (Azija),

Ob-Irtiš ((Ob 3.680 km, Irtiš 4440 km) 5.570 km) (Rusija),

Huang He, Huangho, Žuta rijeka (5.464 km) (Kina),

Río de la Plata-Paraná-Grande ((Paraná 3.998 km), 4.880 km) (Južna Amerika),

Kongo, Kongo (4.670 km) (Afrika),

Mekong (4.500 km) (Azija),

Lena (4.270 km), (Rusija),

Mackenzie-Slave-Peace-Finlay ((Peace 1923 km), 4.250 km) (Kanada),

Niger (4.160 km) (Afrika),

Murray-Darling ((Murray 1.930 km, Darling 2.740 km), 3.750 km) (Australija),

Volga (3.690 km) (Rusija),

Madeira, Rio Madeira, (3.370 km) (Južna Amerika),

Purus (3.218 km) (Južna Amerika),

Salven, Saluen, Salwen (3.200 km) (Azija),

Colorado (3.200 km) (Sjeverna Amerika),

Ind (3.190 km) (Azija),

Yukon, Jukon (3.185 km) (SAD, Aljaska),

Saint Lawrence (3.100 km) (Sjeverna Amerika),

Sir Darja (3.078 km) (Azija),

Brahmaputra, Amo (2.900 km) (Azija),

São Francisco (2.900 km) (Južna Amerika),

Rio Grande (2.870 km) (Južna Amerika),

Dunav (2.860 km) (Njemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Bugarska, Rumunjska),

Dnjepar (2.850 km) (Europa),

Eufrat, Firat, Al Furat (2.815 km) (Turska, Sirija, Irak, Iran),

Paraná-Tocantins ((Paraná 3.998 km, Tocantins 2.850 km), 2750 km) (Južna Amerika),

Tarim-Kotan (2.750 km) (Kina),

Ganges, Ganga (2.700 km) (Azija),

Zambezi (2.660 km) (Afrika),

Donja Tunguska (2.640 km) (Rusija),

Araguaia (2.620 km) (Brazil),

Amu Darja (2.620 km) (Azija),

Kolima (2.600 km) (Rusija),

Paragvaj (2.600 km) (Južna Amerika),

Kolmija (2.596 km) (Azija),

Nelson-Saskatchewan (2.570 km) (Kanada),

Ural (2.534 km) (Rusija),

Orinoco, (2.500 km) (Južna Amerika),

Pilcomayo (2.490 km) (Južna Amerika),

Shabeelle (2.490 km) (Afrika),

Viljuj (2.430 km) (Rusija),

Olenjok (2.415 km) (Rusija),

Ubangi, Oubangui, Ubangui (2.350 km) (Zair/Kongo/Srednjoafrička republika),

Arkansas (2.333 km) (Sjeverna Amerika),

Oranje, Orange (2.250 km) (Južnoafrička republika),

Columbia (2.250 km) (Sjeverna Amerika),

Aldan (2.240 km) (Rusija),

Iravadi (2.150 km) (Mianmar),

Ksikjang, Xi Jiang, Biserna rijeka (2.129 km) (Azija)

Kama (2.032 km) (Rusija, europski dio),

Rio Negro (2.000 km) (Južna Amerika),

Don (1.970 km) (Rusija, europski dio),

Kasai, Kwa (1.950 km) (Zair),

Tigris (1.950 km) (Azija),

Indigirka (1.904 km) (Azija),

Vitim (1.820 km) (Rusija),

Oljokma (1.810 km) (Rusija),

Išim (1.809 km) (Rusija, Kazahstan),

Pečora (1.809 km) (Europa),

Okavango (1.800 km) (Afrika),

Churchill (1.730 km) (Sjeverna Amerika),

Magdalena (1.730 km) (Južna Amerika),

Senegal (1.730 km) (Afrika),

Volta (1.730 km) (Afrika),

Beni (1.700 km) (Bolivija),

Tobol (1.670 km) (Rusija),

Marañón (1.609 km) (Južna Amerika),

Urugvaj, Urugvay (1.609 km) (Argentina),

Limpopo (1.600 km) (Mozambik, Južnoafrička republika/Zimbabve/Bocvana),

Ohio (1.586 km) (SAD),

Kolorado (1.560 km) (Sjeverna Amerika),

Podkamena Tunguska (1.550 km) (Rusija),

Kura (1.515 km) (Rusija),

Hatanga (1.510 km) (Rusija),

Džuba, Džuba (1.500 km) (Etiopija, Somalija),

Belaja (1.480 km) (Rusija, europski dio),

Oka (1.480 km) (Rusija),

Liao (1.450 km) (Azija),

Godavari (1.445 km) (Indija),

Dnjestar (1.410 km) (Europa),

Šari, Chari (1.400 km) (Afrika),

Fraser (1.370 km) (Sjeverna Amerika),

Vjatka (1.367 km) (Rusija, europski dio),

Rajna (1.320 km) (Europa),

Sjeverna Dvina (izvorno 744 km, sa najduljom pritokom 1.310 km) (Europa),

Kistna (1.290 km) (Azija),

Brazos (1.290 km) (Sjeverna Amerika),

Narmada, Narbada (1.290 km) (Indija),

Parnaíba (1.290 km) (Južna Amerika),

Om (1.259 km) (Rusija),

Crvena rijeka, Song Koi (1.210 km) (Azija),

Šilka (1.210 km) (Rusija),

Zeja (1.210 km) (Rusija),

Sjeverni Donjec (1.183 km) (Europa),

Anadyr (1.170 km) (Rusija),

Jana (1.170 km) (Rusija),

Elba (1.165 km) (Europa),

Laba (1.159 km) (Europa),

Kizilirmak (1.151 km) (Azija),

Desna (1.130 km) (Europa),

Vičegda (1.130 km) (Rusija),

Atbara (1.120 km) (Sudan)

Otawa (1.120 km) (Kanada),

Cuango, Kwango (1.100 km) (Angola, Zair),

Gambija (1.094 km) (Afrika),

Hwai (1.086 km) (Azija),

Yellowstone (1.080 km) (Sjeverna Amerika),

Tisa (1.070 km) (Europa),

Visla (1.067 km) (Europa),

Tennessee (1.049 km) (Sjeverna Amerika),

Athabasca (1.040 km) (Kanada)

Zapadna Dvina, Daugava, (1.020 km) (Europa),

Loira (1.020 km) (Europa),

Loara, Loire (1.012 km) (Francuska),

Tajo, Tejo (1.008 km) (Portugal, Španjolska),

Onon (953 km) (Mongolija),

Liard (950 km) (Kanada),

Sava (945 km) (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija),

Duero, Douro (925 km) (Španjolska, Portugal),

Meuse, Maas (925 km) (Francuska, Belgija, Nizozemska),

Odra (909 km) (Poljska),

Kuban (907 km) (Rusija),

Napo (900 km) (Južna Amerika),

Južni Bug (856 km) (Ukrajina, Poljska),

Sena, Seine (776 km) (Francuska),

Drava (769 km) (Italija, Austrija, Slovenija, Hrvatska),

Ravi (700 km) (Indija),

Atrato (665 km) (Kolumbija)

Pad, Po (652 km) (Italija)

Emba (647 km) (Kazahstan),

Siret, Siretul, Seret (624 km) (Rumunjska),

Berezina (613 km) (Bjelorusija)

Orontes, Nahr el Asi (571 km) (Sirija),

Olifants, Elefantes (560 km) (Južnoafrička republika, Mozambik),

Mozela, Moselle, Mosel (545 km) (Francuska, Njemačka),

Kemijoki (494 km) (Finska),

Dordogne (490 km) (Francuska),

Mura (465 km) (Europa),

Šelda, Schelde, Escaut (439 km) (Belgija),

Saala, Saale (427 km) (Njemačka),

Vardar, Aixios (Axios) (420 km) (Makedonija, Grčka),

Onega (416 km) (Rusija, europski dio),

Adiža, Adige, Etsch (415 km) (Italija)

Tiber, Tevere (406 km) (Italija)

Vienne (372 km) (Francuska),

Neckar (367 km) (Njemačka),

Drina (346 km) (Srbija, BiH),

Arges (340 km) (Rumunjska)

Tamiš (340 km) (Srbija),

Ohre, Eger (316 km) (Njemačka, Češka),

Adda (313 km) (Italija)

Loir (311 km) (Francuska),

Južna Morava (304 km) (Europa),

Drim (300 km) (Albanija),

Oise (300 km) (Francuska),

Kupa (Kolpa) (296 km) (Slovenija, Hrvatska),

Coig (290 km) (Argentina),

Dyje (282 km) (Češka),

Leine (281 km) (Njemačka),

Hron (276 km) (Slovačka, Mađarska),

Ibar (276 km) (Srbija)

Bosna (271 km) (Bosna i Hercegovina)

Lech (263 km) (Austrija, Njemačka),

Aube (248 km) (Francuska)

Saar, Saar (246 km) (Njemačka),

Arno (241 km) (Italija)

Drweca (238 km) (Poljska),

Ialomita (225 km) (Rumunjska),

Piava, Piave (220 km) (Italija),

Nišava (218 km) (Srbija, Bugarska),

Una (212,5 km) (Hrvatska, Bosna i Hercegovina),

Crna rijeka, (201 km) (Makedonija),

Tay (193 km) (Škotska)

Clyde (160 km) (Škotska),

Avon (155 km) (Engleska)

Tara (144 km) (Crna gora),

Krka (120 km), Gurk (Austrija),

Krka (111 km) (Slovenija),

Tinto (98 km) (Španjolska),

Savinja (96 km) (Slovenija),

Piva (93 km) (Crna gora),

Zeta (89 km) (Crna gora),

Odra (83 km) (Hrvatska),

Krka (75 km) (Hrvatska),

Neva (74 km) (Rusija),

Mrežnica (63 km) (Hrvatska),

Gacka (61 km) (Hrvatska)

Velika Krka (~60 km), Nagy Kerka (Slovenija, Mađarska),

Niagara (56 km), SAD

Vipava (54 km) (Slovenija),

Dreta (25 km) (Slovenija),

Subregija

Subregija je koncepcijska jedinica koja proizlazi iz veće regije ili kontinenta i obično se temelji na položaju. Za definiranje subregije koriste se kardinalni smjerovi: sjever, jug, istok, zapad.

Vrebinovke

Vrebinovke (Likovci; lat. Thymelaeaceae nom. cons.), porodica biljaka dvosupnica nekada klasificirana u vastiti red vrebinolike (Thymelaeales) a danas u red sljezolike (Malvales). Sastoji se od 54 roda sa 938 priznatih vrsta od kojih su neke veoma otrovne. Njezini najvažniji predstavnici su vrebina (Thymelaea) i likovac (Daphne).

Porodica je raširna po svim nastanjenim kontinentima, cijela Europa veliki dio Azije (bez Sibira i Indijskog potkontinrtnta), Australiji, Oceaniji, tropskoj Africi, cijela Južna Amerika, Madagaskar, Srednja Amerika, Antili, sjeveroistok SAD-a, Kamčatka, Japan i Cejlon.

Preteržno se radi o drvenastom bilju sa pravilnim cvjetovima bez latica. Plod je mesnata bobica ili suhi nepucavac.

Zapotovke

Zapotovke (lat. Sapotaceae), poveća biljna porodica u redu Ericales raširena pretežno po tropskim predjelima, južna Azija, tropska Afrika, jugoistok Sjeverne Amerike, Srednja i Južna Amerika.

Porodici pripada preko 1200 vrsta, a mnoge daju jestive i korisne plodove, među kojima je i 'čudesno voće' (miracolina, Synsepalum dulcificum), arganovo ulje iz vrste Argania spinosa koje se tradicvionalno proizzvodi u Maroku, a se za njegu kose i kože.

Kontinenti
Regije svijeta

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.