Jod (slovo)

Jod (יוד) je 10. slovo hebrejskog pisma i ima brojčanu vrijednosti od 10.

Hebrew letter yod
Jod

Povijest

Hebrejsko slovo Jod ima istu povijesnu pozadinu kao i fenički jod, iz ojeg je nastalo arapski Ja, grčki Jota i latinska slova I i J. U grčkom pismo je iz suglasnika nastao samoglasnik. U modernom, hebrejskom pismu (Irvit) Jod je suglasnik i označava samoglasnik za zvuk I. Slijedi jedan Jod drugi onda ta dva slova stoje za zvuk AI ili EY. Fenička verzija Jod-a je stilizirana slika ruke (hebr.: jad).

Primjeri

  • ירושלים jerushalajim: Jeruzalem
  • ישראל jisra'el: Izrael
  • ישוע jeshúa': Isus
  • סידור: Siddur
  • בייבי Beba

Šifra znaka

  Unikod HTML izgled
ovisi o pregledniku
poveznice
(engl.)
k. točka naziv kod entitet
slovo י U+05d9 HEBREW LETTER YOD י nema י detaljni podaci
test preglednika

U standardu ISO 8859-8 simbol ima kod 0xe9.

Jod

Jod je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol I, atomski (redni) broj mu je 53, a atomska masa mu iznosi 126,90447(3) .

Jod je kemijski element koji se prvenstveno koristi u prehrani. Koristi se i za proizvodnju octene kiseline i polimera. Kako jod ima visoku atomsku masu, malo je otrovan i lako se veže s organskim tvarima, pa često se koristi u magnetnoj rezonanciji.

Poput drugih halogenih elemenata, jod se uglavnom pojavljuje kao dvoatomna molekula I2. U prirodi je jod rijedak element i po raširenosti je 47. To je najteži kemijski element koji se pojavljuje u biološkim organizmima (samo se volfram, kao teži element, može naći kod nekih bakterija). Njegova rijetkost u tlu, vodi do nedostatka joda u mnogim živim organizmima, pa i kod ljudi, tako da nedostatak joda ugrožava oko 2 milijarde ljudi u svijetu i glavni je uzrok pojave mentalne retardacije. Jod je potreban za normalan rad štitne žlijezde. Radioaktivni izotopi joda se također mogu taložiti u štitnoj žlijezdi, pa se izotop jod-131 smatra jednim od najkancerogenijih elemenata koji nastaje u radioaktivnom otpadu, nakon nuklearne fisije, pogotovo zato jer snažno emitira beta-čestice.

Hebrejsko pismo

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.