Island

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

Republika Island
Lýðveldið Ísland
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
nema
Himna
Lofsöngur
Položaj Islanda
Glavni grad Reykjavík
Službeni jezik islandski (de facto)
Državni vrh
 - Predsjednik Guðni Th. Jóhannesson
 - Predsjednik Vlade Katrín Jakobsdóttir
Neovisnost 1. prosinca 1918.
Površina 106. po veličini
 - ukupno 103.125 km2
Stanovništvo 175. po veličini
 - ukupno (2017.) 348.580[1]
 - gustoća 3,09/km2
BDP (PKM) procjena 2010.
 - ukupno 11.860 milijardi $ (142.)
 - po stanovniku 38.400 $ (26.)
Valuta islandska kruna (100 eyrira)
Pozivni broj +354
Vremenska zona UTC
(nema ljetnog računanja vremena)
Internetski nastavak .is

Povijest

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Islanda

Island je bio jedan od najvećih otoka na svijetu koje čovjek nije naselio, dok u kasnom devetom i desetom stoljeću nisu došli norveški i keltski (škotski i irski) imigranti. Island ima najstariji parlament na svijetu, Althing, osnovan 930. godine. Neki pisani izvori navode da su irski redovnici živjeli na Islandu prije dolaska norveških naseljenika, ali nisu nađeni arheološki dokazi koji bi potkrijepili ovu tvrdnju.

Island je bio neovisan 300 godina, a zatim su njime vladali Norveška i Danska. Formalno je bio norveška kolonija, do 1814. godine, kada se zajednička država Norveške i Danske razdvojila sporazumom iz Kiela, a Island je postao ovisan teritorij Danske. Od danske vlade je dobio ograničenu autonomnu vlast, 1874. godine, a protektoratsku neovisnost i suverenitet u unutrašnjim pitanjima 1918. Vanjski odnosi i obrana su ostali pod danskom upravom do Drugog svjetskog rata, kada je Njemačka vojno okupirala Dansku, 1940. Island su, nakon toga, okupirali saveznici. Danski kralj je de jure ostao suveren do 1944. godine, kada je današnja republika osnovana u nedostatku danske vlasti.

Nova republika je 1950. potpisala sporazum sa SAD, kojim je Americi predana nadležnost nad obranom Islanda. I danas SAD po ovom sporazumu imaju vojnu bazu u Keflavíku, a Island nema svoje oružane snage. Gospodarstvo Islanda je u poslijeratnim desetljećima ostalo ovisno o ribolovu, i ova zemlja je imala više sukoba sa svojim susjedima oko ovog resursa. Od ovih sukoba su najpoznatiji Bakalarski ratovi s Britanijom. U zadnje vrijeme je došlo do diverzifikacije ekonomije, uslijed velikih investicija u tešku industriju (kao što su topionice aluminija) i privatizacije u financijskom sektoru.

Politika

Parlament, Althing, je osnovan 1845. godine, kao savjetodavno tijelo danskom kralju. Ovo se smatra ponovnim uspostavljanjem skupštine osnovane 930. godine, a suspendirane 1799. Trenutačno ima 63 člana, koje stanovništvo bira svake četiri godine. Predsjednik Islanda je uglavnom ceremonijalno zvanje, a on služi kao diplomat, figura i šef države. Predsjednik vlade (premijer) se, zajedno sa svojim kabinetom, brine za izvršni dio vlasti. Kabinet postavlja predsjednik poslije općih izbora, ali ovaj proces se obično vodi između vođa političkih stranaka, koji odlučuju međusobno kroz razgovore o sastavu kabineta. Samo kada čelnici stranaka nisu u stanju u razumnom roku dogovoriti se o sastavu kabineta, predsjednik koristi ovo ovlaštenje i sam postavlja kabinet. Ovo se nije dogodilo od kad je osnovana republika (1944.), ali 1942. je regent države (Sveinn Björnsson, koji je tu poziciju dobio u Althingu 1941.) uspostavio neparlamentarnu vladu. Regent je u praksi imao poziciju predsjednika, i Sveinn Björnsson je postao prvi predsjednik 1944. Islandske vlade su skoro uvijek bile koalicije dviju ili više stranaka, jer jedna stranka obično ne osvoji većinu mjesta u parlamentu. Domet političke moći predsjednikovog kabineta je predmet rasprave među islandskim pravnicima; nekoliko odredbi ustava izgledaju da predsjedniku daju određena važna ovlaštenja, ali druge odredbe i tradicije govore suprotno.

Predsjednik se bira svake četiri godine (2012.), kabinet se bira svake četiri godine (2013.), a i izbori za gradska vijeća se održavaju svake četiri godine.

Administrativna podjela

Reynisfjara, Suðurland, Islandia, 2014-08-17, DD 164
Krajolik na Islandu.
Dyrhólaey, Suðurland, Islandia, 2014-08-17, DD 140
Poluotok Dyrhólaey
Seljalandsfoss, Suðurland, Islandia, 2014-08-16, DD 201-203 HDR
Prizor iz Seljalandsfossa.

Općine

U Islandu ima 95 općina koje upravljaju uglavnom lokalnim pitanjima, kao što su škole i prijevoz.

Okruzi

Postoje 23 okruga koji su uglavnom povijesna podjela. Trenutno je Island podijeljen u 26 magistrata koji upravljaju lokalnom policijom (osim u Reykjavíku, gdje postoji poseban ured komesara policije) i izvršavaju administrativne funkcije kao što su proglašavanje bankrota i vjenčavanje ljudi izvan crkava.

Regije

Postoji 8 regija, koje uglavnom služe za statističke svrhe. Oblasna sudska jurisdikcija također koristi ovu podjelu (doduše njena starija verzija).

Birački okruzi

Do 2003. godine, birački okruzi za parlamentarne izbore su bili isti kao i regije, ali su amandmani ustavu to promijenili u trenutačnih 6 biračkih okruga. Ova izmjena je načinjena kako bi se izbalansirala "težina" različitih oblasti zemlje, jer su glasovi u manje naseljenim zonama vrijedili više nego glasovi u Rejkjaviku, na primjer. Debalans između oblasti je smanjena novim sustavom, ali i dalje postoji.

Zemljopis

CIA Factbook map of Iceland
Karta Islanda

Island se nalazi u sjevernom Atlantskom oceanu, malo južnije od arktičkog kruga, koji prolazi kroz mali otok Grímsey uz sjevernu obalu Islanda, ali ne kroz sam Island.

Otok je geološki vrlo aktivan. Ima više aktivnih vulkana, od kojih je najznačajniji Hekla. 2010. dogodila se značajna Erupcija vulkana Eyjafjallajökull koja je privremeno prekinula zračni promet diljem Europe zbog vulkanske prašine. Oko 10% otoka je pod ledom. Island je bogat gejzirima (gejzir je islandska riječ) i rasprostranjena pristupačnost geotermalne energije znači da stanovnici većine gradova imaju toplu vodu, i grijanje po vrlo niskim cijenama. Električna energija je načelno veoma jeftina, uslijed mnoštva rijeka i vodopada, koji se koriste za proizvodnju struje.

Sam otok ima mnogo fjordova duž obale, gdje se nalazi i većina gradova, jer je unutrašnjost Islanda, hladna i negostoljubiva pustinja. Najznačajniji gradovi su Reykjavík, Keflavík gdje se nalazi nacionalna zračna luka, i Akureyri. Na otoku Grímsey, unutar Arktičkog kruga se nalazi najsjevernije naseljeno mjesto Islanda.

Za razliku od susjednog Grenlanda, Island se smatra dijelom Europe, a ne Amerike. Island je 18. otok po veličini na svijetu.

Geografija Islanda u brojkama

Najveći otoci (u km²):

  • Hrísey 8,0
  • Hjörsey (Faxaflói) 5,5
  • Flatey 2,8
  • Málmey 2,4
  • Papey 2


Najviše planine (u m):

  • Hvannadalsjökull 2109
  • Bárðarbunga 2000
  • Kverkfjöll 1920
  • Snæfell 1833
  • Hofsjökull 1765
  • Eiríksjökull 1675


Najduže rijeke (u km):

  • Jökulsá á Fjöllum 206
  • Hvítá]]/Ölfusá 185
  • Skjálfandafljót 178
  • Jökulsá á Dal 150
  • Lagarfljót 140


Najviši vodopadi (u m):

  • Glymur 190
  • Háifoss 122
  • Hengifoss 110
  • Seljalandsfoss 65
  • Skógafoss 62
  • Dettifoss 44
  • Gullfoss 32


Najveća jezera (u km²):

  • Þingvallavatn 84
  • Lögurinn (Lagarfljót) 53
  • Hvítárvatn (Hvítárlón) 30


Najveći ledenjaci (u km²):

  • Langjökull 953
  • Hofsjökull 925
  • Mýrdalsjökull 596
  • Drangajökull 160

Nacionalni parkovi

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Nacionalni parkovi Islanda

U Islandu postoje tri nacionalna parka (stanje iz 2008. godine):

Vojska

Republika Island nema regularne oružane snage. Funkcije obrane vrši NATO baza u Keflavíku, koju uglavnom popunjavaju pripadnici američke vojske. Island ima Obalnu stražu (Landhelgisgæslan) i specijalnu jedinicu (Sérsveitin), koja je poznata pod imenom Víkingasveitin (Vikinški odred). Specijalni odred je bio pod zapovjednikom šefa rejkjaviške policije, ali je 2004. donesen novi zakon po kome se ovaj odred stavlja direktno pod zapovjedništvo ministra pravosuđa i crkve. Po ovom novom zakonu, ministar pravosuđa i crkve mora postaviti nacionalnog šefa policije, koji kontrolira i upravlja islandskom policijom, uključujući i Vikinški odred.

Stanovništvo

Izolirani položaj Islanda je rezultirao ograničenom imigracijom i ograničenim genetskim uplivom u ljudsku populaciju tokom stoljeća. Genetska sličnost koja je time prouzrokovana se danas koristi za genetska ispitivanja.

Jezik koji se govori je islandski, a spada u skupinu sjevernogermanskih jezika.

Kao religija prevladava kršćanstvo, točnije protestantizam (91,8%). Od svih protestantskih usmjerenja najzastupljeniji su Luterani (85,6%).

Jezici

Islandski [isl], 230.000 (1980 WA). Drugi jezik sporazumijevanja je islandski znakovni jezik [icl] za gluhi dio populacija.

Etničke grupe

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Etničke grupe Islanda

Religija

Islanđani uživaju vjerske slobode koje su ugrađene u ustav; ipak, crkva i država nisu odvojeni. Tako je ustavom propisano kako na Islandu postoji državna crkva koja se zove Crkva Islanda, dok je ona luteransko tijelo.

Statistički podaci govore o religioznoj pripadnosti građana Islanda 2004. godine:

  • 80,7% su pripadnici Crkve Islanda;
  • 6,2% su pripadnici neregistriranih religijskih organizacija, ili su pak bez neke posebne religijske afirmacije;
  • 4,9% su pripadnici Slobodnih luteranskih crkava Rejkjavika i Hafnarfjörðura;
  • 2,8% ne pripadaju nijednoj vjerskoj skupini;
  • 2,5% su pripadnici Rimokatoličke Crkve, koja na Islandu ima dijecezu koja se zove Dijeceza Reykjavík;
  • 1,2% su pripadnici Asatru religije (skupina posvećena restoraciji staroskandinavskih poganskih religija, prisutnih prije pokrštavanja Skandinavije) koja je zadnjih godina zabilježila veliki rast u broju članova.

Preostalih 1,6% su uglavnom podjeljeni između većeg broja kršćanskih denominacija i sekti, uz manje skupine muslimana , budista i ostalih religija.

Promet

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Promet Islanda

Island ima visoku razinu posjeda automobila: 1 automobil na 1.5 stanovnika. To je ujedno i glavni oblik prijevoza. Mnogo ih je napušteno u ruralnim područjima. Island ima ukupno 13,034 km cesta, od kojih je 4,617 km asfaltirano, a 8,338 km nije. Velik dio cesta je neasfaltiran jer su to uglavnom malo korištene seoske ceste. Ograničenja brzine su 50 km/h u gradovima, 80 km/h na šljunčanim seoskim cestama i 90 km/h na cestama s tvrdom podlogom. Island trenutno nema željeznice.

Panorama

Panoramski pogled na Dýrafjörður, Vestfirðir na Islandu
Panoramski pogled na Dýrafjörður, Vestfirðir na Islandu

Izvori

  1. Stanovništvo 2017., statice.is, pristupljeno 2. svibnja 2018. (engl.)

Vanjske poveznice

   
Portal:Europa
Portal:Europa

Ostali projekti

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Island
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Island
Gnome-globe.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Islanda
.gg

.gg je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Guernsey. Domenom upravlja Island Networks.

.is

.is je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Island. Domenom upravlja ISNIC.

.je

.je je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Jersey. Domenom upravlja Island Networks.

.nf

.nf je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Otok Norfolk. Domenom upravlja Norfolk Island Internet Registry.

Atol Johnston

Atol Johnston je atol u Tihom oceanu, 1.150 km jugozapadno od Havaja. Grupa otoka s površinom od 2,8 km² politički pripada SAD-u. Glavni otok Johnstonov otok je imao 317 stanovnika do 2004. godine. Na otoku ima puno guane. Američko vojno zrakoplovstvo preuzelo je vodstvo tih otoka.

Grupa otoka se sastoji od koraljnog grebena. Glavni otoci su Johnston Island (Johnstonov otok) i Sand Island (pjesčani otok) koje su Oružane snage SAD-a prilagodile svojim potrebama. Uz to postoje još dva umjetna otoka koji su Akau (na sjeveru) i Hikina (na istoku).

SAD koristi te otoke za testiranje atomskog oružja. Nakon eksplozije jedne rakete iz projekta Starfish Prime 20. lipnja 1962. godine zagađen je plutonijem iz nuklearnog otpada iz rakete koja je u svemiru trebala izvesti nuklearnu eksploziju. Od 1972. do 2000. bilo je redovnih testiranja atomskog oružja. Nakon toga su se otoci koristili kao skladište nuklearnog otpada. Također se uništavalo kemijsko i biološko oružje kao što su Sarin i Agent Orange. Tijekom 2000. godine su počeli sređivati i čistiti te otoke.

Jedini stanovnici su pripadnici američke vojske kao i njihovi civilni suradnici koji održavaju to vojno postrojenje.

SAD je otoke proglasio zaštićenom zonom prirode jer se na njima množe ptice i kornjače. Do 2004. godine je planirano da se američka vojska povuće s otoka.

Godine 2005. atol je General Services Administration ponudio na prodaju. [1]

Britanski Djevičanski otoci

Britanski Djevičanski otoci (engl.: the British Virgin Islands) su grupa otoka u Malim Antilima, u Karipskom moru, istočno od Portorika. Oni su Britanski prekomorski posjed Ujedinjenog Kraljevstva. Više od 60 otoka i grebena su nastanjeni. Zajedno sa Američkim Djevičanskim otocima čine otočje Djevičanski otoci.

Grb Islanda

Grb Islanda prikazuje četiri islandska zaštitnika koji stoje na magmatskom kamenu, sa zastavom ispred njih.

Bik je zaštitnik jugozapada države, grifin / orao sjeverozapada, zmaj sjeveroistoka, a kameni div jugoistoka. Ovi zaštitnici su uživali ogromno poštovanje, toliko da je u vrijeme Vikinga postojao zakon po kojemu brodovi na prilazima Islandu ne smiju na pramcu nositi zastrašujuće znakove poput zmajevih glava, kako se zaštitnici ne bi bespotrebno uznemiravali.

Island Records

Island Records je diskografska kuća koju je utemeljio Chris Blackwell na Jamajci. Sjedište joj se dugo godina nalazilo u Ujedinjenom Kraljevstvu. Danas joj je vlasnik Universal Music Group.

Ova kuća danas djeluje kao dio skupine The Island Def Jam Music u SAD-u, gdje je danas velikim dijelom usmjerena prema rock-glazbi i kao samostalna etiketa u Uj. Kraljevstvu gdje je poznata i kao Island Records Group i Universal Island). Od 2007. godine postoji i mjesna artists and repertoire etiketa u Australiji pod imenom Island Records Australia koju vodi Universal Music Australia.

Južna Georgija i otočje Južni Sandwich

Južna Georgija i otočje Južni Sandwich (izv. South Georgia and the South Sandwich Islands) je Britansko prekomorsko područje u južnom Atlantiku, oko 1.390 kilometara jugoistočno od Falklanda i oko 2.150 kilometara istočno od Ognjene Zemlje. Administrativni centar je King Edward Point, na zeljevu Cumberland East Bay na Južnoj Georgiji, u kojem se 22. ožujka 2002. godine otvorila nova istraživačka postaja sa izgrađenim laboratorijem i sadržajem za odmor, u kojem je već registrirano oko 20 brodova iz raznih država, među kojima, uz Falkland, i iz Španjolske, Južnoafričke Republike, Čilea i Urugvaja.

Teritorij je okružen hladnim vodama Antarktika a veliki dijelovi otoka prekriveni su vječnim ledom, a u kasnoj zimi okruženi ledenim santama. Na Južnoj Georgiji svojom impozantnošću ističe se Mount Paget (2960 m) u planinama Allardyce Range, a sa padina se prema fjordovima polako spuštaju brojni ledenjaci. Sastoji se od otoka Južna Georgija, otočja Južni Sandwich te nekoliko manjih otoka i grebena: Shag Rocks, Black Rock, Clerke Rocks i Bird Island.

Ukupna površina ovog područja je 3903 km², od čega 3760 km² otpada na Južnu Georgiju.

Ovo područje od kasnih 1700-ih do sredine 1900-ih služi kao baza lovcima na tuljane i kitolovcima. Manju turističku pozornost od 1990-ih privlače tuljani, pingvini i drugi divlji svijet.

Long Island

Long Island je otok u saveznoj državi New York te najveći otok u cjelovitom SAD-u (bez Havaja i Aljaske). Otok se sastoji od okruga Queens i Brooklyn na zapadu i taj se dio otoka naziva Long Island City jer spada pod teritorij grada New Yorka, te okruga Nassau i Suffolk na istoku.

Na sjeveru je istoimeni estuarij, a na jugu je Atlantski ocean. Prema procjeni iz 2006., otok je imao 7.559.372 stanovnika, čime je 17. svjetski otok po brojnosti.

Nedovršeni članak Long Island koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Niels Ryberg Finsen

Niels Ryberg Finsen (Torshavn, Ferojski otoci, 15. prosinca 1860. - Kopenhagen, 24. rujna 1904.), islandsko/dansko/ferojski liječnik i znanstvenik, prvi (1903.) danski dobitnik Nobelove nagrade.

Dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu kao priznanje za doprinos u liječenju bolesti, posebno tuberkuloze kože posebnog oblika (lupus vulgaris), pomoću svjetlosnih zraka, čime je otvorio novi put u medicini.

Otok Baker

Otok Baker (engl. Baker Island) je nenastanjen otok u Tihom oceanu koji pripada američkim otočjima. Ima površinu od ca. 1,5 km² i nalazi se na koordinatama 0°13′0" sjeverne zemljopisne širine 176°31′0" zapadne zemljopisne dužine.

Otok Norfolk

Otok Norfolk (eng. Norfolk Island, službeno Territory of Norfolk Island) je mali nastanjeni otok u Tihom oceanu između Australije, Novog Zelanda i Nove Kaledonija, te zajedno sa dva susjedna otoka tvori australski savezni teritorij.

Popis hrvatskih veleposlanika na Islandu

Republika Hrvatska i Island održavaju diplomatske odnose od 30. lipnja 1992. Sjedište veleposlanstva je u Kopenhagenu.

Rhode Island

Rhode Island [ˌɹoʊdˈaɪlənd] je površinski najmanja država SADa. Puno ime Rhode Islanda je State of Rhode Island and Providence Plantations. Naziv Rhode Island dolazi od nizozemskog 't Roode Eylandt (=crveni otok), kako je pronađeno na mapi nizozemskog istraživača Adriaen Blocka (1567–1627) (zbog crvene boje zemlje). Nadimak joj je "The Ocean State" (Oceanska država).

Svjetsko prvenstvo u rukometu - Island 1995.

Svjetsko prvenstvo u rukometu 1995. održano je 1995. godine na Islandu.

Vremenska zona

Jedan vremenski pojas (zona) pokriva područja Zemlje koja su izabrala isto lokalno vrijeme.

Zastava Islanda

Zastava Islanda prihvaćena je 17. lipnja 1944. godine kada je Island postao samostalna republika. Prije se upotrebljavala kao zastava Islanda dok je bio u sastavu Danske. Kao i dosta drugih zastava Skandinavije, zastava Danske je poslužila kao osova za ovu zastavu. Zastava je tamnoplave boje s bijelim križem, i s tanjim crvenim križem u bijelom križu. Okomiti dio križa je pri lijevoj strani zastave. Boje su obratne od onih na norveškoj zastavi, zemlje s kojom Island ima jake povijesne veze.

Države u Europi
Nordijsko vijeće
Zapadnoeuropska unija
Zastava ZEU
EFTA
EFTA logo
NATO
Zastava NATO-a

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.