Irska

Irska je otočna europska država, graniči s Velikom Britanijom. Prema ustavnom uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podjeljena je na 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske Unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.

Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Irska (razdvojba).
Irska
Éire
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
nema
Himna
Amhrán na bhFiann
Položaj Irske
Glavni grad Dublin
Službeni jezik irski i engleski
Državni vrh
 - Predsjednik Michael D. Higgins
 - Predsjednik Vlade Leo Varadkar
Neovisnost od Ujedinjenog Kraljevstva 6. prosinca 1922.
Površina 117. po veličini
 - ukupno 70.273 km2
 - % vode 2 %
Stanovništvo 120. po veličini
 - ukupno (2011.) 4.588.252[1]
 - gustoća 65,3/km2
BDP (PKM) procjena 2005.
 - ukupno 167.75 milijardi $ (49.)
 - po stanovniku 43,600 $ (4.)
Valuta euro 1) (100 centa)
Pozivni broj +353
Vremenska zona UTC
UTC +1 ljeti
Internetski nastavak .ie
1) Do 1999. irska funta

Zemljopis

Položaj

Irska zauzima otprilike pet šestina irskoga otoka, a udaljena je osamdesetak kilometara od obale Velike Britanije od koje je odvojena Sjevernim kanalom te Kanalom Sv. Jurja. Od Velike Britanije otok je odvojen prije 11.000 godina, topljenjem leda i snijega na prijelazu iz pleistocena u holocen, te potapljanjem obala zbog uzdizanja mora. Duljina granice Irske sa Sjevernom Irskom iznosi 360 km, dok je duljina morske obale 1.448 km. Sa zapadne strane okružena je s Atlantskim oceanom, a s istoka plitkim Keltskim i Irskim morem. Cijeli otok se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu.

Reljef

Ireland.NASA
Satelitska slika Irske

Najveći dio Irske, čak oko tri četvertine je ravničarski. Prostrana, blago valovita nizina s nizom niskih uzvisina i s brojnim tresetištima zauzima središnje dijelove otoka. Prosječna visina ravničarskog dijela iznosi 150 m. Središnja je ravnica građena od slojeva karbonske starosti te je prekrivena karbonatima – vapnencima kredne starosti. Zbog toga su u Irskoj česte krške pojave.

Jugoistočno visočje, koje se u Wicklowu izdiže do 926 m, i visočje na sjeverozapadu, koje je visoko do 819 m i na kojem su se sačuvali tragovi vulkanske djelatnosti, nastalo je kaledonskim nabiranjem i pretežno je građeno od prekambrijskih metamorfnih stijena, a jugozapadno visočje, s najvišim vrhom Irske, Carrauntoohilom (1.041 m) u regiji Kerry hercinskim nabiranjem. Ostali viši vrhovi su Mt. Brandon (953 m), i Lugnaquillia (926 m).

U doba pleistocena, cijeli je otok bio prekriven ledom koji je oblikovao obalu i ostavio za sobom plodno tlo, a kasnije su zbog povlačenja leda gorja znatno snižena.

Irska ima razvedenu obalu. Njezin zapadni dio uz Atlantski ocean razvedeniji je od istočnog i jugoistočnog. Tu se nalaze svi veliki zaljevi : Donegal, Clew, Galway, Dingle i drugi. Ljevkasti zaljevi – rijasi, jugozapadne i južne obale nastali su potapanjem donjih dijelova obale. Najpoznatije je razvedeno gorje na jugozapadu – Macgillicudys Reeks. Pred zapadnom obalom leže i mnogobrojni otočići od kojih su najveći Achill, Clare, Inishobin, Bear i Inishturk, te otočje Aran. Irska se još naziva zeleni otok zbog isticanje svoje tradicionalne zelene boje. Snažno se još i ističu glazba, keltsko podrijetlo i čuvene gostionice.

Vode

Irska ima razgranatu riječnu mrežu. Najduža i najvažnija rijeka je Shanon, koja je duga oko 370 km i ulijeva se u Atlantski ocean, gdje stvara širok estuarij od 110 km. Ostale važne rijeke su Blackwater, Lee, Nore, Barrow i Suir koje također utječu u Atlantski ocean te Boyne i Liffey koje utječu u Irsko more. Rijeke imaju spor tok, jednakomjeran protok i teku većinom širokim, plitkim dolinama.

Na sjevernom dijelu ima i većih jezera, najveće je Lough Neagh s površinom od 392 km2 . Druga važnija jezera su Allen, Ree i Derg na rijeci Shannon. Također su brojna mnoga jezerca, močvare i bare.

Tla

Najplodnija su smeđa tla na ledenjačkim nanosima središnje nizine. U vlažnijim predjelima su gleji i tresetišta,a u brdima i ponegdje na vapnencima stjenovita tla. Najveći dio Irske, oko 70 % otpada na livade i pašnjake,smještenih na uzvišenijim dijelovima, koji su čaki i zimi zeleni.

Klima

Klima Irske je oceanska, s mnogo vlage, velikom naoblakom i malo sunčanih dana, osobito u zapadnim dijelovima, koji su pod neposrednim utjecajem stalnih i snažnih zapadnih vjetrova. Zbog toga taj dio zemlje ima veću količinu godišnjih padalina (oko 1500 mm) od istočnog (750 mm). Najviše padalina ima jugozapadni planinski dio – oko 2500 mm. Zbog stalne vlage, i zato jer nema suša livade su stalno zelene, pa je po tome Irska i dobila ime zeleni otok.

Prosječna temperatura u siječnju iznosi 5-6 °C, a u kolovozu 14-16 °C. Najviša temperatura ikad izmjerena je 33,3°C u mjestu Kilkenny 1887. godine, a najniža -19,1ºC u mjestu Markree, 1881. godine. U svibnju i lipnju ima najviše sunčanih dana, najviše na jugoistoku, gdje godišnja insolacija iznosi 1700 sati. Najsnažniji vjetrovi pušu uz zapadnu obalu, s prosječnom brzinom od 26 km/h.

Biljni pokrov i životinjski svijet

Budući da je Irska bila potpuna prekrivena ledom za vrijeme zadnjeg ledenog doba, sve biljke i životinje su došle migracijom iz drugih dijelova Europe, najviše s Britanije. Nekad brojne šume hrasta, joha, breza i jasena, zbog krčenja šuma, danas zauzimaju samo oko 5 % površine. Od životinjskih vrsta najviše ima lasica, tvorova, divljih mačaka, rovki, krtica, jelena, zmija i žaba. Također ima i par vrsta ptica i kukaca, dok su najviše ima zečeva i smeđih štakora. Od mnogobrojnih domaćih životinja najvažniji su konji, psi i stoka. Specifične vrste Irske su Connemarski poni, Irski vučjak i Kerrievski plavi terijer.

Povijest

KellsFol032vChristEnthroned
Srednjovjekovna Knjiga Kellsa

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Irske

Kelti su došli do Irske oko 300. pr. Kr. Kontrolirali su zemlju oko 1000 godina i ostavili kulturu i jezik koji je preživio do danas, posebno u Galwayu, Corku, Kerryu i Waterfordu. Rimljani, koji su osvojili Britaniju, nikad nisu stigli do Irske. Irska je primila kršćanstvo između trećeg i petog stoljeća, kao jedna od malobrojnih zemalja koja ga je primila kao vjeru na miroljubiv način. Sveti Patrik je apostol Irske, biskup te zaštitnik ove države. Irci masovno slave Dan svetog Patrika koji se obilježava 17. ožujka.

Stanovništvo

Demografija

Stanovništvo Republike Irske se značajno povećalo posljednjih godina. Najviše utjecaja na taj porast ima imigracija. Naglim ekonomskim razvojem Republika Irska postala je atraktivna zemlja za život, te privukla mnoge strance, ali i Irce koji su se posljednjih nekoliko desetljeća iselili zbog ekonomske krize te velike nezaposlenosti. Nadalje, broj rođenih je i više nego dvostruki od broja umrlih, što je prilično neobično za zapadnoeuropsku zemlju. Otprilike 10% stanovnika Republike Irske su stranci.

Središnji statistički ured (Central Statistics Office) objavio je podatke temeljene na popisu stanovništva iz 2006. godine: ukupni broj stanovnika na Dan popisa stanovništva (23. travnja 2006.) iznosio je 4,234,925. Porast za 317.722 stanovnika ili 8,1% od 2002. godine. Od 2002. do 2006. godine u Republici Irskoj rođeno je 245.000 stanovnika, a umrlih je bilo 114.000. U te 4 godine u Republiku Irsku imigriralo je 186.000 stanovnika.

Ukupan broj stranaca koji trajno borave u Republici Irskoj iznosio je 419.733 ili oko 10% (plus 1.318 ljudi "bez nacionalnosti" i 44.279 ljudi čija nacionalnost nije utvrđena). Najveća skupina stranaca potječe iz Ujedinjenog Kraljevstva (112.548), Poljske (63.267), Litve (24.628), Nigerije (16.300), Latvije (13.319), Sjedinjenih Američkih Država (12.475), Kine (11.161), i Njemačke (10.289). 95,9% stanovnika su bili bijelci, 1,1% crnci, 1,3% Azijati, a za 1,7% stanovnika nije poznata pripadnost rasi.

Prosječni porast stanovnika po godini iznosio je 2%, što je najveća stopa zabilježena do sada. Između 1996. i 2002. godine porast je iznosio 1,3%, a između 1971. i 1979. 1,5%. Stanovništvo iz 2006. godine je zadnji puta bilo veće davne 1861. godine kada je iznosio 4,4 milijuna. Najmanje stanovnika Republika Irska imala je 1961. godine kada je taj broj bio samo 2,8 milijuna. Sve provincije u državi su zabilježile porast (Leinster 8,9%, Munster 6,5%; dugogodišnji pad stanovnika regije Connacht-Ulster je također zaustavljen.

Odnos broja muškaraca naspram žena je također bitno izmijenjen između 1976. i 2006. godine. Leinster je jedina provicnija gdje ima više žena no muškaraca. Muškarci dominiraju u ruralnim županijama poput Cavana, Leitrima i Roscommona, dok je više žena u gradovima i urbanim područjima.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Irska dijaspora

Narodnosni sastav

Irish dancers in team costume, Davis Academy, USA
Tradicionalni irski step

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Irci

Vjerski sastav

Vista-xmag.pngPodrobniji članci o temama: Katolička Crkva u Irskoj i Irska Crkva

Jezici

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Irski jezik

Politički ustroj

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Politika Irske

Gospodarstvo

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Gospodarstvo Irske

Irska ekonomija prije 1980. godine bila je "tradicionalno" ustrojena i ne naročito uspješna. Tada je Irska znatno zaostajala za Ujedinjenim Kraljevstvom i ostalom Zapadnom Europom. U tadašnjoj irskoj ekonomiji poljodjelstvo je imalo važniju ulogu. Od 1980. godine dolazi do velikih promjena.

Planiranom industrijalizacijom u zadnjim su desetljećima tradicionalne industrijske grane (prehrambena, tekstilna, staklarska i industrija obuće) osuvremenjene i preusmjerene na izvoz, no njihovo je značenje opalo zbog novih radno i tehnološki zahtjevnih grana koje ne traže mnogo sirovina. Te su tvornice uglavnom u vlasništvu američkih, britanskih, njemačkih i japanskih tvrtki. Primjerice, u Dublin je premješten velik dio pogona elektroničke tvrtke Nokia iz Helsinkia,a američka informatička tvrtka Microsoft Billa Gatesa odredila je Dublin za europsko središte za distribuciju softwarea i hardwarea na području cijele Europe. Velik je dio industrije smješten na širem području Dublina i Corka, a mnoge su tvornice nastale i u manjim gradovima u unutrašnjosti.

Danas je Irska drugi svjetski najveći izvoznik računalnih programa. Gotovo trećina svih osobnih računala prodanih u Europi proizvedena je u Irskoj, i to većinom u američkim podružnicama.

Uspoređujući razinu razvijenosti Irske i Ujedinjenog Kraljevstva, možemo zaključiti da je Irska, kao tradicionalno nerazvijena, uspjela u 20-ak godina dostignuti Ujedinjeno Kraljevstvo. Primjerice, Irska je 1977. godine imala 65 % narodnog bruto dohotka po stanovniku Ujedinjenog Kraljevstva, a 2000. godine taj broj je iznosio čak 93 %. Jedan drugi pokazatelj navodi da je kupovna moć Iraca više nego Šveđana, Nijemaca, Francuza, Britanaca ili Talijana.

Promet

Aer.lingus.a320-200.ei-den.arp
Zrakoplov avio-kompanije Aer Lingus

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Promet Irske

Irska ima 92 500 km cesta, 94% su asfaltirane, duljina autocesta iznosi 32 km. Cestovnim prometom obavlja se 90% robnog i 96% putničkog prometa. Zbog toga je Irska u nacionalnom programu odredila znatna sredstva za gradnju i modernizaciju cesta. Autobusnim linijama povezani su svi veći gradovi, kao i neki manji.

Irska ima 41 zračnu luku, od kojih su tri najveće u Dublinu, Shannonu i Corku. Najviše zračnih veza ima s Velikom Britanijom, kontinentalnom Europom i s prekoatlantskim zemljama.

Irska trgovačka flota sastoji se od 26 brodova, ukupne nosivosti 110 741 BRT. Kao i kod zračnog prometa, najviše pomorskih veza ima s Velikom Britanijom. Također ima i važne pomorske veze s Francuskom, od kojih su najvažnije Rosslare – Le Havre, te CorkLe Havre. Najveće luke su u Dublinu, Shannonu i Corku.

Kultura

Irish-stew
Irski lonac, tradicionalno irsko jelo

Vista-xmag.pngPodrobniji članci o temama: Irska književnost i Irska poezija

Obrazovanje

Godine 1592. u Dublinu je osnovan Trinity College, najstarije irsko sveučilište, koje, uz mnoštvo drugih publikacija, čuva i važne bogato oslikane srednjovjekovne rukopise, poput Knjige Kellsa iz ranog 9. stoljeća i Knjige iz Leinstera, iz sredine 12. stoljeća. Irsko katoličko sveučilište (Catholic University of Ireland) osnovano je 1850. godine.[2]

Kulturne ustanove

U Dublinu se nalaze Irska nacionalna galerija (National Gallery of Ireland), osnovana 1864. godine [3] i Irski nacionalni muzej (National museum of Ireland), osnovan 1877. godine, kao i Nacionalna knjižnica Irske (National Library of Ireland).[4] Godine 1904. osnovano je i nacionalno Kazalište Abbey.

Književnici

Irsko-hrvatski odnosi

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hrvatsko-irski odnosi

Izvori

Bilješke i literatura
  1. Census of Population 2011: Preliminary Results (PDF), preuzeto 29. kolovoza 2010.
  2. Dublin, Encyclopædia Britannica Online, www.britannica.com, pristupljeno 22. veljače 2016.
  3. Lisa Gerard-Sharp i Tim Perry, Irska: vodič koji će vam pokazati ono o čemu drugi samo govore, prevela Snježana Ercegovac, Profil international, Zagreb, 2008. ISBN 9789531206815
  4. Polly Phillimore i Andrew Sanger, Dublin i Irska, preveo Vjekoslav Čulo, Znanje, Zagreb, 2004., ISBN 9531953759

Vanjske poveznice

   
Portal:Europa
Portal:Europa
Ostali projekti
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Irska
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Irska
Gnome-globe.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Irske
Mrežna mjesta
.ie

.ie je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Irsku. Domenom upravlja IE Domain Registry.

Britanski otoci

Britanski otoci (engl. British Isles, irski Oileáin na Breataine), skupina otoka uz sjeverozapadnu obalu Europe koji obuhvaćaju Veliku Britaniju (Engleska, Škotska i Wales), Irsku (Sjeverna Irska i Republika Irska), otok Man i nekoliko tisuća manjih susjednih otoka. U literaturi vlade Republike Irske ponekad se smatra da Republika Irska nije dio Britanskih otoka (ali se češće smatra da je Republika Irska njihov dio).

Britanski otoci su geografski i ekološki termin, koji se općenito odnosi na čitavo otočje od otočja Shetlanda na sjeveru do otočja Scillyja na jugu, te od otoka Blasket na zapadu do East Anglije na istoku. Britanski otoci okupljaju više od 6000 otoka ukupne kopnene površine 315.134 km².

Oko prefiksa Brit stvorilo se područje nesuglasica. Iako u svojoj originalnoj uporabi prefiks implicira vezu s čitavim otočjem otoka uz sjeverozapadnu obalu Europe (uključujući Irsku), u novije se vrijeme Republika Irska ne uključuje u političku uporabu prefiksa Brit. 'Brit' u geografskom smislu odražava 'tradicionalnu' uporabu za otočje u cjelini (tj. uključujući Republiku Irsku). Termin Britanski otoci može uvrijediti one koji ga interpretiraju politički zbog impliciranja neprekidnog suvereniteta Ujedinjenog Kraljevstva nad Republikom Irskom ili činjenice da je Republika Irska u nekom smislu politički povezana s Ujedinjenim Kraljevstvom. Stoga se u političkoj uporabi prefiks Brit koristi samo za Ujedinjeno Kraljevstvo.

Euro

Euro (simbol: €) je ime jedinstvene europske valute koja je u uporabi od 1. siječnja 1999., a od siječnja 2015. njezina uporaba proširena je na 19 država tzv. Eurozone:

Austrija

Belgija

Cipar

Estonija

Finska

Francuska

Grčka

Irska

Italija

Latvija

Litva

Luksemburg

Nizozemska

Njemačka

Malta

Portugal

Slovačka

Slovenija

ŠpanjolskaOd zemalja koje nisu članice Eurozone ni Europske unije, kovanice eura izdaju još i Andora, Monako, San Marino i Vatikan.

Osim u ovim državama, euro se kao službeno sredstvo plaćanja koristi još i Crnoj Gori, na Kosovu, kao i u francuskim prekomorskim posjedima.

Hokej na travi na Olimpijskim igrama

Hokej na travi na Olimpijskim igrama se prvi puta u službanom programu pojavio na Igrama u u Londonu 1908. godine, te je s prekidima ostao u programu do danas. Za žene su natjecanja uvedena na Igrama u Moskvi 1980. godine.

Irska nogometna reprezentacija

Nogometna reprezentacija Republike Irske predstavlja Irsku u nogometu. Domaće utakmice igra na Aviva Stadiumu u Dublinu. Najveći uspjeh im je plasman u četvrtinu finala na Svjetskom prvenstvu 1990.

Irska odbojkaška reprezentacija

Irska odbojkaška reprezentacija predstavlja državu Irsku u međunarodnoj odbojci.

Irska šahovska reprezentacija

Irska šahovska reprezentacija predstavlja državu Irsku u međunarodnim natjecanjima u športu šahu. Nalazi se pod vodstvom Irskog šahovskog saveza, upravljačkog šahovskog tijela u državi.

Irska ženska košarkaška reprezentacija

Irska ženska košarkaška reprezentacija predstavlja državu Irsku u međunarodnoj ženskoj košarci.

Irska ženska odbojkaška reprezentacija

Irska ženska odbojkaška reprezentacija predstavlja državu Irsku u međunarodnoj ženskoj odbojci.

Irski jezik

Irski ili irski gaelski jezik (ISO 639-3: gle; Gaeilge / Gaedhilge) je jedan od dva službena jezika u Republici Irskoj. Pripada keltskoj grani indoeuropskih jezika i najstariji je u toj grupi. 260.000 u Irskoj (1983 popis). Ukupno u svim zemljama: 391.470.

Karakteristično za njega je da ima 2 padeža - nominativ i genitiv, dok se dativ pojavljuje samo u jednini ženskog roda.

Iako je ovaj jezik, sa brojnim dijalektima, nekada govorila cjelokupna irska populacija, danas ga u svakodnevnom govoru upotrebljava svega 30-tak tisuća Iraca, koji mahom žive u zapadnim dijelovima zemlje (t.zv. Gaeltacht).

Od 1922. g. bio je obvezan jezik u državnim školama. No polakom gašenju irskog jezika je išlo na ruku i odluka političkog vrha zemlje da, kao službeni jezik komunikacije u Europskoj uniji, Irska koristi engleski jezik. Od 1. siječnja 2007., irski je jedan od službenih jezika Europske unije.

Papua Nova Gvineja

Papua Nova Gvineja ili Papuanska Nova Gvineja (službeno Papua Nova Gvineja) ↓n1 je država u Oceaniji. Zauzima istočnu polovicu otoka Nova Gvineja, te otoke Bismarckovog Arhipelaga (Nova Britanija i Nova Irska) i sjevernih Solomona (Bougainville) s mnoštvom manjih otočića. Graniči na zapadu s indonezijskom pokrajinom Irian Jaya. Papua Nova Gvineja je članica Commonwealtha i britanska kraljica formalni je šef države.

Pjesma Eurovizije

Pjesma Eurovizije (eng. Eurovision Song Contest, skraćeno Eurosong; fr. Concours Eurovision de la Chanson), prvi put održana 1956., godišnji je festival zabavne glazbe natjecateljskog karaktera s velikim brojem država obuhvaćenim televizijskim prijenosom, u kojem sudjeluju izvođači iz zemalja čiji su nacionalne televizijske kuće aktivni članovi Europske radiodifuzne unije.

Ime festivala vezano je za televizijsku distributivnu mrežu Eurovizija (naziv pod kojim se danas najčešće podrazumijeva sama Pjesma Eurovizije) Europske radiodifuzne unije koja pokriva potencijalnih milijardu gledatelja. Danas se putem radija i televizije, osim u Europi, ovaj program prenosi i širom svijeta, te direktnim videotokom putem Interneta. Europska radiodifuzna unija je organizacija potpuno odvojena od Europske unije.

Od 2003. svake se godine po uzoru na Pjesmu Eurovizije također i održava Dječja pjesma Eurovizije, a njezin prvi pobjednik bio je Dino Jelusić.

Američka mreža NBC je u pregovorima sa ERU-om oko otkupljivanja prava za američku verziju natjecanja.

Pjesma Eurovizije 1993.

Eurovizija 1993. je 38. Eurovizija održana 15. svibanja 1993. u Millstreetu, Cork, Republika Irska. Voditeljica je bila Fionnuala Sweeney. Pobjednca je Niamh Kavanagh iz Irske s pjesmom "In Your Eyes". Irska je ovdje pobijedila po peti put. Svaka država je imala žiri koji je davao 1-8, 10 i 12 bodova najboljim pjesmama. Televizija domaćin je bila RTÉ. Eurovizija je održana u malom gradiću Millstreet s samo 1500 stanovnika u to doba.

Pjesma Eurovizije 1995.

Eurovizija 1995. je bila 40. Eurovizija. Održana je 13. svibnja 1995. u Point Theatreu u Dublinu, Irska. Voditeljica je bila Mary Kennedy. Ova Eurovizija je razbila lanac od 3 uzastopne pobjede koje je Irska dobila u 1992., 1993. i 1994. godini, te je zbog toga 3. put uzastopce Irska domaćin natjecanja. 40. natjecanje je otvoreno s 4 minute retrospektivnog prikaza slika iz povijesti Eurovizije. Pobijedila je Norveška s pjesmom "Nocturne". Violinistica koja je pratila pobjedničku pjesmu je bila Fionnuala Sherry iz Irske.

Sjeverna Irska

Sjeverna Irska je naziv za teritorij otoka Irske koji politički pripada Ujedinjenom Kraljevstvu.

Sjevernoirska nogometna reprezentacija

Sjevernoirska nogometna reprezentacija predstavlja državu Sjevernu Irsku u međunarodnom muškom nogometu.

Službeni jezik

Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.

Polovica zemalja svijeta ima službene jezike. Neke zemlje imaju samo jedan, npr. Albanija, Francuska (iako Francuska ima više domorodačkih jezika), Njemačka i Litva. Neke imaju više službenih jezika, npr. Bjelorusija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Kanada, Finska, Afganistan, Paragvaj, Bolivija, Indija, Švicarska i Južna Afrika.

U nekim zemljama, kao što su Irak, Italija i Španjolska, postoji službeni jezik za cijelu državu, ali drugi jezici dijele službeni status u nekim važnim regijama. Neke zemlje, kao što su Sjedinjene Američke Države, nemaju službeni jezik, ali pojedine savezne države imaju službene jezike. Napokon, neke zemlje uopće nemaju službeni jezik, npr. Australija, Eritreja, Luksemburg, Švedska i Tuvalu.

Na području Perua, svi jezici koji se tamo govore su službeni, a njihov broj iznosi 92Zbog kolonijalizma i neokolonijalizma, Filipini i neke afričke zemlje imaju službeni i školski jezik (francuski ili engleski) koji nije ni nacionalni ni najrašireniji jezik. S druge strane, zbog nacionalizma, Irska koristi irski jezik kao državni i prvi službeni jezik, iako ga govori malen dio stanovništva.

U nekim zemljama, pitanje koji se jezik treba koristiti u kojim kontekstima predstavlja velik politički problem.

Svjetski kup u hokeju na travi za žene 2002.

10. svjetski kup u športu hokeju na travi za žene se održao od 24. studenog do 8. prosinca 2002. u Australiji, u Perthu.

Krovna organizacija za ovo natjecanje je bila Međunarodna federacija za hokej na travi.

Države u Europi
Flag of Europe.svg Europska unija
Zastava Europske unije
Zapadnoeuropska unija
Zastava ZEU

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.