Indija

Republika Indija, koja je smještena u Južnoj Aziji i pokriva veći dio Indijskog potkontinenta, je druga najmnogoljudnija država na svijetu, s više od milijardu stanovnika, koji govore više od sto različitih jezika. Indija graniči s Bangladešom, Mianmarom, Kinom, Butanom, Nepalom i Pakistanom, a na jugu je oplakuje Indijski ocean, gdje ima susjede Šri Lanku i Maldive. Najveća gradska područja su Mumbai na jugozapadu i Calcutta na rijeci Ganges.

Republika Indija
भारत गणराज्य
Bhārat Ganarājya
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Satyamēva Jayatē
(Sanskrt, "samo istina pobjeđuje")
Himna
Jana Gana Mana
Položaj Indije
Glavni grad New Delhi
Službeni jezik hindi, engleski i 21 nacionalni jezik
Državni vrh
 - Predsjednik Ram Nath Kovind
 - Predsjednik Vlade Narendra Modi
Neovisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva
15. kolovoza 1947.
Površina 7. po veličini
 - ukupno 3.287.590 km2
 - % vode 9,5 %
Stanovništvo 2. po veličini
 - ukupno (2018) 1.354.051.854 [1]
 - gustoća 455/km2
Valuta indijska rupija (100 paisea)
Pozivni broj +91
Vremenska zona UTC +5.30
Internetski nastavak .in

Podrijetlo imena

Ime Indija potječe od Sindhu, lokalnog imena za rijeku Ind. U prastarim spisima Vedama (starim 5 000 godina) spominje se prvo ime za Indiju - Bharata Varsa. Kasnije su razne političke stranke predlagale za Indiju različita imena, među kojima su bili Hindustan, Hindu Rashtra i Bharath. Ime Bharat potječe od dva hinduska kralja po imenu Bharata. »Bha« na sanskrtu znači znanje ili svjetlost, a »rat« je glagol »raditi«, pa je »bharat« onaj koji traži znanje. Indija je bila poznata i kao Hindustan (zemlja Hindusa), ali to se ime izbjegavalo nakon neovisnosti 1947., jer je indijski narod odlučio da će Indija biti sekularna država. Indija je zemlja suprotnosti i najveća federalna država na svijetu podjeljena na 25 federalnih jedinica.

Zemljopis

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljopis Indije

Povijest

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Indije

Indska se civilizacija razvila iz starijih neolitskih kultura, kao i pod utjecajem sumerske civilizacije, s kojom je trgovala. Prva kultura Indije razvila se u dolini rijeke Ind sredinom 3. tisućljeća pr. Kr. Kulture Inda su gradile gradove od opeke. Ti su gradovi imali kanalizacijski sustav i široke ulice. Narod koji je ondje živio nazivao se Dravidi, a bio je tamne puti, te se bavio sa poljodjelstvom i obrtom. Trgovali su s narodima Mezopotamije. Poznavali su pismo koje do danas nije odgonetnuto. Najveći gradovi bili su Harapa i Mohenjo Daro. U Indiju su se oko 1400. pr. Kr. doselili indoeuropski Arijci i uništili indske gradove. Među Indom i Gangesom osnovali su više država. Glavni povijesni izvor za to doba su Vede, zbirka četiri knjige, i zato Indiju od 1400. do 550. pr. Kr. zovemo "vedska Indija". Najpoznatije indijske epske pjesme su Mahabharata i Ramajana, a govore o ratovima u kojima sudjeluju ljudi, demoni i bogovi. U upotrebi je bilo pismo i jezik Sanskrt. Kad su nastale države, narod je iz polunomadstva prešao na poljoprivredu, a društvo se raslojilo na četiri kaste.

Kultura

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Indijska umjetnost
Indijska kulturna povijest, proteže se na više od 4500 godina. Tijekom Vedskog razdoblja (1700.g.- 500.godine nove ere) postavljeni su temelji Indijske kulture, filozofije, teologije, mitologije i književnosti. Položena su brojna uvjerenja i prakse koje postoje još danas, kao što su karma i yoga. Indija je poznata po svojim brojnim religijskim različitostima. Tu se nalaze Hinduizam, kao glavna religija te ga slijede Budizam, Islam i Kršćanstvo.

Umjetnost i arhitektura

Veliki dio Indijske arhitekture, uključujući i čuveni Taj Mahal, te ostala djela Mughalske arhitekture, izvrstan su primjer spajanja drevne kulture sa uvezenim stilom.

Stanovništvo

Većina Indijaca(80.5%) su hinduisti. Muslimana je 13.4%, kršćana 2.3%, sikhista 1.9%, 0.8% budista i oko 1% ostalih. Nijedan od jezika nije većinski, ali se najviše koristi hindu(41%).

Upravna podjela

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Države i teritoriji Indije

Indija je upravno podijeljena na 28 saveznih država, 6 saveznih teritorija, dok glavni grad New Delhi ima poseban status.

Savezne države:

  1. Andhra Pradesh
  2. Arunachal Pradesh
  3. Assam
  4. Bihar
  5. Chhattisgarh
  6. Goa
  7. Gujarat
  8. Haryana
  9. Himachal Pradesh
  10. Jammu and Kashmir
  11. Jharkhand
  12. Karnataka
  13. Kerala
  14. Madhya Pradesh
  1. Maharashtra
  2. Manipur
  3. Meghalaya
  4. Mizoram
  5. Nagaland
  6. Orissa
  7. Punjab
  8. Rajasthan
  9. Sikkim
  10. Tamil Nadu
  11. Tripura
  12. Uttaranchal
  13. Uttar Pradesh
  14. Zapadni Bengal

Savezni teritoriji:

  1. Andamani i Nikobari
  2. Chandigarh
  3. Dadra i Nagar Haveli
  4. Daman i Diu
  5. Lakshadweep
  6. Pondicherry

Teritorij glavnog grada:

  1. Delhi

Gospodarstvo

21. svibnja 2013. Kina je s Indijom sklopila prigodom sastanka dvaju premijera osam manje važnih sporazuma, na sastanku vrlo velike simbolične važnosti, a pretpostavlja se i kao začetkom velikog gospodarskog zamaha u svijetu.[2]

Indija je dijelom nove svjetske gospodarske brzorastuće velesile zvane engleskom kraticom BRICS koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička republika.

Izvori

  1. Populacija Indije 2018. (engleski). worldometers.info pristupljeno 12. sječnja 2019.
  2. Nikola Šajn: Neka Europa stagnira. Mi rastemo i trgovinu dižemo na 100 milijarda dolara’. Kina i Indija odložili oružje i sklopili azijski pakt, Jutarnji list, 21. svibnja 2013.

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Indija
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Indija
Wiktionary-logo.svgPogledajte rječničku natuknicu Indija u Wječniku, slobodnom rječniku.
.in

.in je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Indiju. Domenom upravlja INRegistry.

Azijski kup u hokeju na travi

Azijski kup u hokeju na travi (eng. Hockey Asia Cup) je međunarodno natjecanje azijskih reprezentacija u športu hokeju na travi.

Krovna organizacija ovog natjecanja je Asian Hockey Federation (ASHF).

Prvi put se održalo 1982. u muškoj konkurenciji, 1983. u ženskoj konkurenciji kao neslužbeno natjecanje.

Prvo službeno žensko natjecanje je bilo 1985..

Har Gobind Khorana

Har Gobind Khorana (9. siječnja, 1922. - Concord, Massachusetts, 9. studenog, 2011.) američki je molekularni biolog rođen u Indiji koji je 1968.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (koju je podijelio sa Robert W. Holley i Marshall W. Nirenberg) za svoj rad na tumačenju genetskog koda i njegove uloge u sintezi proteina.

Hokej na travi na Igrama Commonwealtha

Hokej na travi je postao redovnim športom na Igrama Commonwealtha otkad je uveden na 1998. na Igre u Kuala Lumpuru.

Hokej na travi na OI 1936.

Olimpijske igre 1936. su se održale u Njemačkoj, u Berlinu.

Hokej na travi na OI 1948.

Olimpijske igre 1948. su se održale u Ujedinjenom Kraljevstvu, u Londonu.

Hokej na travi na OI 1952.

Olimpijske igre 1952. su se održale u Finskoj, u Helsinkiju.

Hokej na travi na Olimpijskim igrama

Hokej na travi na Olimpijskim igrama se prvi puta u službanom programu pojavio na Igrama u u Londonu 1908. godine, te je s prekidima ostao u programu do danas. Za žene su natjecanja uvedena na Igrama u Moskvi 1980. godine.

Indije

Indije ili Istočne Indije (ili Istočna Indija), naziv za zemlje južne i jugoistočne Azije koje obuhvaćaju cijelu nekadašnju Britansku Indiju (današnja Indijska Unija, Pakistan, Bangladeš, Mianmar, Šri Lanka i Maldivi) i Nizozemsku Istočnu Indiju (današnji Tajland, Malezija i Indonezija).

Istočne Indije također uključuju iranski Beludžistan, Indokinu, Filipinske otoke, Brunej, Singapur i Istočni Timor, ali u njih ne spada Irian Jaya (Zapadna Papua), koja čini dio Melanezije.

Stanovnici Istočnih Indija često se nazivaju istočni Indijci za razliku od stanovnika Kariba ili "Zapadnih Indija", tj. od domorodačkih naroda Amerike koji se često nazivaju "Indijanci" ili "američki Indijci". Narodi Istočnih Indija obuhvaćaju široko mnoštvo kulturne raznolikosti, a sami se stanovnici ne smatraju da pripadaju jedinstvenoj etničkoj grupi. Najzastupljenije velike svjetske religije su hinduizam, budizam i islam, dok su kršćanstvo, sikhizam i razna tradicionalna vjerovanja i prakse istaknuti u manjim područjima. Glavni jezici u ovom području proizlaze iz širokog mnoštva jezičnih porodica a termin indijski se odnosi samo na grupu indoeuropskih jezika južne Azije.

Prostrane Istočne Indije podijeljene su na dva dijela koja se (iz europske perspektive) nazivaju Ovostrana i Onostrana Indija. Prva je bivša Britanska Indija, a druga je moderna Jugoistočna Azija ili blok ASEAN.

Često se Istočne Indije nazivaju prema svojim kolonizatorima, pa stoga Britansku Istočnu Indiju čine Indija i Malezija, Nizozemsku Istočnu Indiju čini Indonezija, a Španjolsku Istočnu Indiju čine Filipini.

Indoarijski jezici

Indoarijski jezici, jedna od dvije glavne podskupine indoiranskih jezika raširenih po Indijskom potkontinentu. Obuhvaća (219), po novijim podacima 221 jezik koji se govore u Indiji, Pakistanu, Nepalu i Bangladešu. Zajedno sa iranskim jezicima čine skupinu indoiranskih jezika, članicu indoeuropske jezične porodice.

A. Centralna zona (76), Indija, Pakistan:

a. Bhilski jezici (19) Indija: bareli (3 jezika: pauri, rathwi, palya), bauria jezik, bhilali jezik, bhili, chodri, dhodia, dubli, dungra bhil, gamit, garasia (2 jezika: adiwasi, rajput), mawchi, nahali, noiri, pardhi, rathawi, wagdi.

b. Dom (1) Iran: domari.

c. Gudžaratski jezici (9) Pakistan Indija: aer, gudžaratski, jandavra, koli (3 jezika: kachi, parkari, wadiyara), saurashtra, vaghri, vasavi.

d. Khandesi (3) Indija: ahirani, dhanki, khandesi.

e. Pandžabski jezici (1): istočnopandžapski.

f. Radžastanski jezici (18): bagri, dhatki, dhundari, goaria, godwari, gujari, gurgula, harauti, lambadi, loarki, gade lohar, malvi, marwari (2 jezika, indija i pakistan), merwari, mewari, nimadi, shekhawati.

g. Romski (7): (7 romskih jezika: balkanski, baltički, fíntika rómma, karpatski, sinte ili sinti, velški, vlaški).

h. Zapadni hindi (12) Indija, Pakistan:

h1. Bundeli (1) Indija: bundeli,

h2. Hindustani (4):

a. Sansi (2): kabutra, sansi.

b. hindi.

c. urdu.

h3. Neklasificirani (7): bhaya, braj bhasha, chamari, ghera, gowli, haryanvi, kanauji.

i. neklasificirani (5) Nepal, Tadžikistan Indija: mewati, parya, sonha, tharu (2 jezika: dangaura, kathoriya).

j. Powari (Indija): powari.B. istočna-centralna zona (5): awadhi, bagheli, chhattisgarhi, dhanwar, fidžijski hindustanski.C. Istočna zona (42):

a. Bengali-Assamski (16) Indija, Bangladeš: asamski, bengalski, bishnupriya, chakma, chittagonian, hajong, halbi, kayort, kharia thar, kurmukar, mal paharia, mirgan, nahari, rajbanshi, sylheti, tangchangya.

b. biharski (12) Indija, Bangladeš, Nepal: angika, bhojpuri, karipski hindustanski, kudmali, magahi, maithili, majhi, musasa, panchpargania, sadri, oraon sadri, surajpuri .

c. Oriya (8) Indija: bhatri, bhunjia, bodo parja, kupia, oriya, desiya, adivasi oriya, reli.

d. Neklasificirani (6) Nepal, Indija: bote-majhi, buksa, degaru, chitwania tharu, kochila tharu, rana tharu.D. Sjeverna zona (21) Indija, nepal, Pakistan:

a. Srednjopaharski jezici (1) Indija: kumauni.

b. Istočnopaharski jezici (2) Nepal: jumli, nepalski, palpa.

c. Garhwali (1), Indija: garhwali.

d. Zapadnopaharski jezici (17): bhadrawahi, bhattiyali, bilaspuri, chambeali, churahi, dogri, gaddi, hinduri, jaunsari, kangri, harijan boli (harijan kinnauri), mandeali, kullu paharski, mahasu paharski, pahari-potwari, pangwali, sirmauri.E. Sjeverozapadna zona (39):

a. Dardski jezici (27) Pakistan, Afganistan:

a1. Čitralski jezici/Chitral (2) Pakistan: kalasha, khowar.

a2. Kašmirski jezici/Kashmiri (1) Indija: kašmirski.

a3. Kohistanski jezici/Kohistani (9) Pakistan, Afganistan: chilisso, gowro, kalami, kalkoti, kohistanski, tirahi, torwali, wotapuri-katarqalai.

a4. Kunarski jezici/kunar (8): dameli, gawar-bati, grangali, pashayi (sjeveroistočni, sjeverozapadni, jugoistočni, jugozapadni), shumashti.

a5. Shina (7): brokskat, domaaki, phalura, savi, kohistanski shina, shina, ushojo.

b. Lahndski jezici/Lahnda (7) Pakistan, Indija, Afganistan, Ukrajina: hindko (sjeverni i južni), jakati, khetrani, panjabi (2 jezika: mirpur pandžapski i zapadni), seraiki.

c. Sindhski jezici (5) Pakistan, Indija: jadgali, kachchi, lasi, sindhi, sindhi bhil.F. Nuristanski jezici/Nuristani (6) Afganistan: ashkun, kamviri, kati, prasuni, tregami, waigali.G. Sanskrit, Indija: sanskrit.H. Sinhaleško-maldivski jezici (3) Šri Lanka, Maldivi: maldivski, sinhala, veddah.I. Južna zona (12) Indija:

j1. Konkanski jezici/konkani (7) Indija: goanski konkani, katkari, konkani, kukna, phudagi, samvedi, varli.

j2. marathi, Indija.

j3. Neklasificirani (4): bhalay, deccan, gowlan, varhadi-nagpuri.J. neklasificirani (13), Indija, Nepal, Pakistan, Bangladeš: chinali, darai, dhanwar, garas (lahul lohar), kanjari, kumhali, memoni, mina, od, pali jezik, tippera, usui, vaagri booli.

Indoeuropski jezici

Indoeuropska jezična porodica (privatni kod: ieur) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije. Ima oko 450 jezika (SIL), a na Linguistovom popisu je 586 jezika uključujući 124 izumrla i 7 skoro izumrlih i dijalekata kojima govori oko 3 milijarde ljudi. Na SIL-ovom popisu je (439) jezika, po ranijim klasifikacijama (443), odnosno (449). Jezici s više od 100 milijuna govornika su (abecednim redom): bengalski, engleski, francuski, hindski, njemački, perzijski, portugalski, ruski i španjolski.

Južna Amerika

Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje. Južna Amerika je okružena Tihim oceanom (zapad), Atlanskim oceanom (istok) i Sjevernom Amerikom (sjever). Južna Amerika je povezana sa Sjevernom Panamskim kanalom. Površina joj iznosi 17.938.000 km², a ima 385.742.554 stanovnika, s prosječnom gustoćom stanovništva 21,4 stanovnika po km².

Amerika je dobila ime 1507. g. kada su je kartografi Martin Waldseemüller i Matthias Ringmann nazvali prema Amerigu Vespucciju, prvom europljaninu koji je pretpostavio da novo otkrivene zemlje nisu Indija nego potpuno novi svijet.

Južna Azija

Južna Azija je naziv za područje koje se nalazi između jugoistočne, jugozapadne i srednje Azije. Često se smatra sinonimom za Indijski potkontinent, a obuhvaća sljedeće suverene države:

Afganistan

Bangladeš

Butan

Indija

Maldivi

Nepal

Pakistan

Šri LankaSve navedene zemlje su članice Južnoazijskog udruženja za regionalnu suradnju (SAARC).

U geografskom smislu Indijski bi potkontinent dodatno uključivao dio spornog teritorija kojeg trenutno kontroliraju Kina i Mianmar. Južna Azija pokriva površinu od oko 4,480,000 km² ili 10 posto azijskog kontinenta, a ondje živi oko 40 posto stanovništva Azije. Iako se ne nalazi na potkontinentu, Afganistan se ponekad djelomično ili u cijelosti smatra južnoazijskom zemljom, jer je dijelio mnoge povijesne tokove zajedno s ostatkom regije.

Indijski potkontinent može se geopolitički podijeliti na sljedeće regije:

Himalajske države/Himalaje

Poluotočna Indija/visoravan Dekan

Države Indijskog oceana (također uključuju indijske otoke Andamane, Nikobare i Lakshadweep)

Karibi

Karibi (staro, povijesno ime je Zapadnoindijski otoci, a koristi se i ime Antili) su otočje koje obuhvaća Velike Antile (Kuba, Jamajka, Portoriko i Hispaniola) i Male Antile koji se opet dijele na Otoke zavjetrine i Otoke privjetrine.U širem smislu tu se pribrajaju još i Bahami kao i Turks i Caicos otoci iako se, zemljopisno gledano, zapravo nalaze u Atlantiku.

Ime Zapadnoindijski otoci, ili Zapadna Indija izvedeno je iz činjenice, da su rani pomorci i istraživači (Kristofor Kolumbo) krenuli morem na zapad, smatrajući da na taj način mogu stići do Indije, Kine ili Japana. Uopće nisu pretpostavljali, da bi mogli stići do novog, do tada potpuno nepoznatog kontinenta. Kad su stigli do ovih otoka, smatrali su da su došli na zapadni prilaz Indiji.

Pored toga, to je i objašnjenje za još jedno često korišteno ime za ove otoke, Antili. Ovaj naziv vodi porijeklo od latinskog ante ilium, što znači otoci ispred..., u ovom slučaju, otoci ispred Srednje Amerike.

Danas se ime Zapadna Indija više uopće ne koristi kao naziv za otoke u Karipskom moru, a u zemljopisnom smislu, ima još samo povijesno značenje.

Danas se to ime još koristi u kriketu. Tako se naziva reprezentacija koja okuplja igrače Barbadosa, Gvajane, Jamajke, Privjetrinskih i Zavjetrinskih otoka te Trinidada i Tobaga. Također postoji još i Sveučilište Zapadne Indije koje kao regionalnu autonomnu instituciju podupiru 16 karipskih država.

Sanskrt

Sanskrt (ISO 639-3: san; sanskrt: संस्कृत, saṃskṛtá), od sám "zajedno" i kṛtá "napravljeno", doslovno: "sastavljeno", saṃskṛtā vā́c: "sastavljeni jezik") je jezik najstarije indijske književnosti, Veda, i ima značajnu ulogu prije svega u hinduizmu. To je klasični jezik Brahmana, a prvi put je sistematiziran još u 4. stoljeću pr. Kr. Njegov se nastanak datira još u vrijeme oko 1.200-te pr. Kr., jer se u to vrijeme uobičajeni vedski jezik razlikuje od klasičnog sanskrta. Hindi koristi riječi iz sanskrta, ali ne i njegovu gramatiku. Danas se sanskrt (već unatrag više stoljeća) piše samo devanagari-pismom.

Sanskrtom još govori 2.950 ljudi (2001) kao prvim i preko 194.000 kao drugim jezikom. Kao i latinski jezik, to je sveti jezik Hindusa jer su svi sveti tekstovi Hinduizma, od Veda i Upanišada pa do Bhagavad-Gita napisana na sanskrtu.

Primjeri riječi koje se koriste u hrvatskom a naslanjaju se na sanskrt: arijci, ašram, čakra, guru, džungla, ingver, naranča, mošus, svastika, tantra, joga...

Sanskrt je najstariji poznati indoarijski jezik i jedan od najstarijih indoeuropskih jezika. Iz njega su nastali jezici kao hindski i urdski (tzv. hindustanska grupa), bengalski, pandžabski, kašmirski, nepalski i, po nekim tezama, romski. Vedski sanskrt je arhaični oblik sanskrta kojim su napisane četiri svete Vede. Vedski sanskrt se od klasičnog sanskrta razlikuje od prilike kao Homerov grčki od klasičnog grčkog jezika.

Jedan od prvih europskih autora koji je napisao sanskrtsku gramatiku je austrijski Hrvat Filip Vezdin, pripadnik reda bosonogih karmelićana.

Sanskrt je jedan od službenih jezika u Indiji.

Usporedba sanskrta sa drugim jezicima

Primjeri najčešćih sanskrtskih riječi

avatar अवतार (avatāra) -onaj koji dolje silazi [अव (ava) -dolje + तॄ (tr) -prijeći]

Buda बुद्ध (buddha) -probuđeni

čakra चक्रं (čakram) -kotač

Himalaja हिमालय (himalaya) [हिम (hima) -snijeg + आलय (ālaya) -prebivalište]

Singapur सिंह (simha) -lav + पुर (pura) -grad, utvrdaBrojevi u sanskrtu

éka

dva

tri

catúr

páñcan

ṣáṣ

saptán

aṣṭá

návan

dáśan

Sinotibetski jezici

Sinotibetski jezici ili kinesko-tibetski jezici (privatni kod: sitb), velika jezična porodica iz Kine i susjednih azijskih zemalja. Obuhvaća (403) jezika; po najnovijim podacima 449.

A) Kineski (14) Kina, Kirgizija: kineski (14 jezika: min dong, jinyu, mandarinski, pu-xian, huizhou, min zhong, dungan, gan, hakka, xiang, min bei, min nan, wu, yue.B) Tibetsko-burmanski (389)

b1. Bai (3) Kina: bai (3 jezika: centralni, sjeverni, južni).

b2. Himalajski jezici (145)

Mahakiranti (51)

a. Kham-Magar-Chepang-Sunwari (13) Nepal: Chepang (4): bujhyal, chepang, kusunda, wayu; Kham (4): kham (2 jezika: gamale, sheshi), parbate (2 jezika: istočni i zapadni); Magar (3): magar (2 jezika, istočni i zapadni), raji; Sunwari (2): bahing, sunwar.

b. Kiranti (37) Nepal, Indija: Istočni (27): athpariya, bantawa, belhariya, camling, chhintange, chhulung, chukwa, dungmali, kulung, lambichhong, limbu, lorung (2 jezika: sjeverni i južni), lumba-yakkha, meohang (2 jezika: istočni i zapadni), moinba, nachering, phangduwali, pongyong, puma, saam, sampang, waling, yakha, yamphe, yamphu; Zapadni (9): dumi, jerung, khaling, koi, lingkhim, raute, thulung, tilung, wambule; tomyang.

c. Newari (1) Nepal: newar.

Tibeto-Kanauri (93):

a. Lepcha (1) Indija: lepcha.

b. Tibetski (71) Butan, Nepal, Kina, Indija, Pakistan: Bodo (1): tshangla; Dhimal (2): dhimal, toto; Tamang (15): chantyal, ghale (3 jezika: južni, sjeverni, kutang), gurung (2 jezika: istočni i zapadni), manangba, nar phu, seke, tamang (5 jezika: istočni, zapadni, istočni gorkha, sjeverozapadni, jugozapadni), thakali; Tibetski (53): adap, atuence, balti, brokkat, brokpake, bumthangkha, chalikha, changthang, chocangacakha, choni, dakpakha, dolpo, dzongkha, gongduk, groma, helambu sherpa, humla, jad, jirel, kagate, khengkha, kurtokha, kyerung, ladakhi, lakha, layakha, lhokpu, lhomi, lowa, lunanakha, mugom, naaba, nubri, nupbikha, nyenkha, olekha, panang, purik, sherdukpen, sherpa, sikimski/sikkimese, spiti bhoti, stod bhoti, takpa, thudam, tibetski (3 jezika: centralni, amdo i khams ili khampa), tichurong, tseku, tsum, walungge, zangskari.

c. zapadnohimalajski (20) Indija, Nepal: Almora (4): byangsi, chaudangsi, darmiya, rangkas; Istočni (2): baraamu, thangmi; Janggali (1): rawat; Kanauri (12): gahri, jangshung, kaike, kanashi, kinnauri (3 jezika: chitkuli, bhoti, kinnauri), pattani, shumcho, sunam, tinani, tukpa; rongpo.

d. neklasificirani (1) Butan: dzalakha

Neklasificirani (1): baima.

b3. Jingpho-Konyak-Bodo jezici (25):

Jingpho-Luish (4):

a. Jingpho (3) Burma, Indija: jingpho, singpho, taman.

b. Luish (1) Burma: kado.

Konyak-Bodo-Garo jezici (21):

a. Bodo-Garo (13) Indija, Bangladeš: Bodo (7): bodo, deori, dimasa, kachari, kok borok, riang, tiwa; Garo (2): garo, megam; Koch (4): a'tong, koch, rabha, ruga.

b. Konyak (8) Indija, Burma: naga (8 jezika: chang, konyak, nocte, khiamniungan, wancho, phom, tase, tutsa.

b4. Karenski jezici (20)

Pa'o (1) Burma: pa'o karen.

Pwo (4) Burma, Tajland: karen (4 jezika: istočni, zapadni, sjeverni, phrae pwo).

Sgaw-Bghai (14):

a. Bghai (5) Burma: karen (4 jezika: bwe, geba, geko, lahta), kayan.

b. Brek (1) Burma: brek karen.

c. Kayah (5): karen (3 jezika: yinbaw, yintale, manumanaw), kayah (2 jezika: istočni i zapadni).

d. Sgaw (3) Burma: karen (2 jezika: paku, s'gaw), wewaw.

Neklasificirani (1) Burma: zayein karen.

b5. Kuki-Čin-Naga (74)

Kuki-Čin (49):

a. Centralni (10) Burma, Bangladeš, Indija: chin (6 jezika: bawm, haka, ngawn, zotung, senthang, tawr), darlong, hmar, mizo, pankhu.

b. Sjeverni (26) Indija, Burma: aimol, anal, biete, chin (5 jezika: siyin, tedim, falam, paite, thado), chiru, gangte, hrangkhol, kom, lamkang, naga (6 jezika: kharam, chothe, monsang, moyon, purum, tarao), purum, ralte, sakechep, simte, vaiphei, yos, zome.

Južni (13) Burma, Bangladeš, Indija: chin (9 jezika: mro, daai, khumi awa, khumi, mara, mün, bualkhaw, chinbon, asho), nga la, shendu, welaung, zyphe.

Naga (25; danas 30):

a. Angami-Pochuri (9): naga (9 jezika: angami, chokri, južni rengma, khezha, mao, pochuri, poumei, sjeverni rengma, sumi.

b. Ao (4): naga (4 jezika: ao, lotha, sangtam, yimchungru).

c. Tangkhul (3): naga (3 jezika: khoibu, maring, tangkhul.

d. Zeme (8) Indija: naga (8 jezika: rongmei, liangmai, koireng, inpui, thangal, maram, mzieme, zeme.

e. Neklasificirani (1; danas 6) Indija: leinong naga , long phuri naga, makuri naga, makyan naga, para naga, puimei naga,

b6. Lolo-burmanski jezici (73):

Burmanski jezici (14):

a. sjeverni (6) Burma, Kina: achang, hpon, lashi, maru, pela, zaiwa.

b. južni (7) Burma: arakanski, burmanski, chaungtha, intha, taungyo, tavojski/tavoyan, yangbye.

c. neklasificirani (1) Kina: xiandao.

Lolo (57):

a. sjeverni (27) Kina, Vijetnam: Lisu (2): lisu, lipo; Yi (24): laghuu, mantsi, yi (22 jezika: yi, centralni, dayao, miqie, južni lolopho, naluo, wumeng, wuding-luquan, wusa, sichuan, južni, awu, axi, azhe, sani, eshan-xinping, yuanjiang-mojiang, xishan lalu, istočni lalu, zapadni lalu, zapadni, guizhou, jugoistočni lolo; Samei: samei.

b. južni (19) Kina, Laos, Burma, Vijetnam, Tajland: Akha (11): akha, biyo, hani, honi, kaduo, lahu, lahu shi, mahei, phana', sansu, sila; Phunoi (5): bisu, côông, mpi, phunoi, pyen; jinuo (2 jezika: buyuan, youle), ugong.

c. neklasificirani (4) Burma, Kina: laopang, lopi, nusu, zaozou.

d. yi (7) (Kina): yi (7 jezika: ache, poluo. limi, mili, muji, pula, puwa).

b7. Naxi (1) Kina: naxi.

b8. Neklasificirani (1) Vijetnam: phula.

b9. Meitei (1) Indija: meitei.

b10. Mikir (2) Indija: amri, karbi.

b11. Mru (1) Bangladeš: mru.

b12. sjevernoasamski jezici /North Assam (13)

Deng (2) Kina: darang deng, german deng.

Tani (11) Indija: adi, adi-galo, apatani, bugun, digaro-mishmi, idu-mishmi, miju-mishmi, miri, na, nisi, sulung.

b13. Nung (5): drung, lama, norra, nung, rawang.

b14. Tangut-Qiang (15):

Qiang (11) Kina: ersu, guiqiong, muya, namuyi, pumi (sjeverni i južni), qiang (sjeverni i južni), queyu, shixing, zhaba.

rGyarong (4)Kina: guanyinqiao, horpa, jiarong, shangzhai.

b15. Tujia (2) Kina: tujia (sjeverni i južni).

b16. zapadni bodo (1) Nepal: dura.

b17. Neklasificirani (9) Burma, Indija: anu, ayi, hruso, khamba, lui, palu, pao, sajalong, zakhring.

Službeni jezik

Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.

Polovica zemalja svijeta ima službene jezike. Neke zemlje imaju samo jedan, npr. Albanija, Francuska (iako Francuska ima više domorodačkih jezika), Njemačka i Litva. Neke imaju više službenih jezika, npr. Bjelorusija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Kanada, Finska, Afganistan, Paragvaj, Bolivija, Indija, Švicarska i Južna Afrika.

U nekim zemljama, kao što su Irak, Italija i Španjolska, postoji službeni jezik za cijelu državu, ali drugi jezici dijele službeni status u nekim važnim regijama. Neke zemlje, kao što su Sjedinjene Američke Države, nemaju službeni jezik, ali pojedine savezne države imaju službene jezike. Napokon, neke zemlje uopće nemaju službeni jezik, npr. Australija, Eritreja, Luksemburg, Švedska i Tuvalu.

Na području Perua, svi jezici koji se tamo govore su službeni, a njihov broj iznosi 92Zbog kolonijalizma i neokolonijalizma, Filipini i neke afričke zemlje imaju službeni i školski jezik (francuski ili engleski) koji nije ni nacionalni ni najrašireniji jezik. S druge strane, zbog nacionalizma, Irska koristi irski jezik kao državni i prvi službeni jezik, iako ga govori malen dio stanovništva.

U nekim zemljama, pitanje koji se jezik treba koristiti u kojim kontekstima predstavlja velik politički problem.

Subrahmanyan Chandrasekhar

Subrahmanyan Chandrasekhar (tamilski: சுப்பிரமணியன் சந்திரசேகர் (Lahore, 19. listopada 1910. - Chicago, 21. kolovoza 1995.), bio je indijsko-američki astrofizičar. Subrahmanyan je patronim, a Chandrasekhar osobno ime.

Iz obitelji je tamilskih brahmana, a mjesto rođenja mu je u današnjem Pakistanu, ondašnjoj Britanskoj Indiji.

Zajedno s Williamom A. Fowlerom je 1983. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku za ključna otkrića koja su dovela do danas prihvaćene teorije o kasnim evolucijskim fazama masivnih zvijezda. Bio je nećak nobelovca Chandrasekhara Venkata Ramana, koji je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1930. godine.

Radio je na čikaškom sveučilištu od 1937. sve do smrti 1995. godine u dobi od 84 godine. 1953. je godine dobio američko državljanstvo.

Njemu u čast se zovu svemirski teleskop Chandra i broj Chandrasekharov broj.

Commonwealth
Države u Aziji

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.