Igor Mandić

Igor Mandić (Šibenik, 20. studenog 1939.), književni kritičar, esejist, kolumnist, polemičar. Objavljuje književne kritike, socio-kulturološke feljtone, eseje i polemike. Dugogodišnji suradnik mnogih radijskih i televizijskih postaja. Dobitnik nagrade Hrvatskog novinarskog društva za životno djelo 2005.

Igor Mandić
Igor Mandić Interliber 2008

Igor Mandić na Interliberu 2008.
Rođenje 20. studenog 1939.
Šibenik, Hrvatska
Zanimanje književni kritičar, esejist, kolumnist, polemičar
Nacionalnost Hrvat
Period pisanja 1970. – danas
Književne vrste esej, polemika, autobiografija, književna kritika, roman
Supruga(e) Slavica Mandić

Životopis

Završio studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1963. godine. Od 1966. bio zaposlen u Vjesniku, kao kritičar u dnevnim novinama, kao kolumnist Vjesnika u srijedu, te interni recenzent, urednik i autor tekstova u pojedinim Vjesnikovim izdanjima. Od 1993. do 1995. pisao je kulturološke komentare za Slobodnu Dalmaciju, a 1997. prešao u slobodne umjetnike, te je objavljivao u raznim listovima, između ostalih i u Novom Plamenu. Bio je glavni urednik novina Vjesnik (2000.). Živi i radi u Zagrebu.

Politička stajališta

Mandić je u emisiji Nedjeljom u dva rekao da je Domovinski rat bio "građanski rat" te da se nije radilo o agresiji nego o regresiji jer je bilo normalno očekivati pobunu Srba na stanje u Hrvatskoj.[1] U toj istoj emisiji je izjavio da se zalaže za ponovno političko udruženje Srba i Hrvata.[2] Protivi se neovisnosti Kosova jer je po njemu Kosmet srpska zemlja. Također je izjavio kako se protivi neovisnosti Crne Gore. Smatra da su Srbi i Hrvati "dva plemena istoga naroda" i da je za ponovno stvaranje federalne zajednice.[3]

Dio Mandićeve izjave s komemoracije u Jadovnom 26. lipnja 2011. (prema pisanju srpskih Novosti): "Ustaški koljački mentalitet još stoluje u hrvatskom narodu i to mogu vikati s nebodera na zagrebačkom Trgu Republike." ... "Dok god postoje zloćudni povici na stadionima, grafiti... a iza toga mržnja i iracionalno bjesnilo potpomognuti politikom, neće biti sreće. Što je najgore, iza svega se krije i interes cijele fašističke Europe."[4]

Djela

  • Uz dlaku, kritike (Zagreb, 1970.)
  • Mysterium televisionis, eseji (Split, 1972.)
  • Gola masa, feljtoni (Zagreb, 1973.)
  • Nježno srce, polemike (Zagreb, 1975.)
  • Mitologija svakidašnjeg života, feljtoni (Rijeka, 1976.)
  • Od Bacha do Cagea, eseji, kritike (Zagreb, 1977.)
  • 101 kratka kritika (Zagreb, 1977.)
  • U sjeni ocvale glazbe, polemike (Zagreb, 1977.)
  • Policajci duha, polemike (Zagreb, 1979.)
  • Šok sadašnjosti, eseji (Zagreb, 1979.)
  • Arsen, monografija (Zagreb, 1983.)
  • Književnost i medijska kultura, eseji (Zagreb, 1984.)
  • Što, zapravo, hoće te žene?, feljtoni (Zagreb, 1984., Varaždin i Pula, 1985.)
  • Principi krimića, eseji (Beograd, 1985.)
  • Jedna antologija hrvatske poratne poezije, antologija (Prokuplje, Zagreb, 1987.)
  • Zbogom dragi Krleža, polemike (Beograd, 1988.)
  • Bračna kuhinja, feljtoni /sa Slavicom Mandić/ (Zagreb, 1989.)
  • Ekstaze i mamurluci, eseji (Zagreb, 1989.)
  • Romani krize, kritike (Beograd, 1996.)
  • Književno (st)ratište, kritike (Zagreb, 1998.)
  • Za našu stvar, kritike, polemike (Zagreb, 1999.; II. prošireno izdanje, Beograd, 2001.)
  • Prijapov problem, eseji (1999.)
  • Između dv(ij)e vatre, kolumne (Beograd, 2000.)
  • Bijela vrana, kolumne-polemike (Zagreb, 2002.)
  • Sloboda lajanja i Zauzeto, Hrvat (Zagreb, 2012.)
  • Hitna služba; izbor kolumni iz "Vjesnika" 1999. - 2005. (Zagreb, 2005.)
  • Sebi pod kožu. Nehotična autobiografija (Zagreb, 2006.)
  • Bračna kuhinja /sa Slavicom Mandić/ (Zagreb, 2006.)
  • Notes - VUS 1968-1972 (Zagreb, 2007.)
  • U zadnji čas. Autobiografski reality show (Zagreb, 2009.)

Vanjske poveznice

Izvori

  1. Igor Mandić na RTS: "Tuđman i postustaše krive su za rat", 1. prosinca 2008.
  2. http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/71886/Default.aspx
  3. Slobodna Dalmacija 27.9.2009: "Igor Mandić: Hrvati i Srbi bi se trebali ponovo ujediniti!", 1. prosinca 2008.
  4. novossti.com, Ne slavimo smrt nego život svih ljudi, 3. srpnja 2011., pristupljeno 10. srpnja 2011.
Aleksandar Stanković

Aleksandar Stanković (Subotica, 8. travnja 1970.) je hrvatski radijski i televizijski voditelj.

Godine 1995. Stanković je diplomirao pravo na Sveučilištu u Zagrebu. Godine 1998. na Hrvatskom radiju vodio je emisiju Poligraf. Od 2000. godine na HRT-u uređuje i vodi emisiju Nedjeljom u dva.

Više puta bio je prozivan za neprofesionalizam i politizaciju u svojoj emisiji Nedjeljom u dva i u ime Hrvatskog helsinškog odbora, a njegove tvrdnje da je "Domovinski rat bio građanski rat" opovrgnuo je i sam HRT budući da su kršile Ustav Republike Hrvatske i Deklaraciju o Domovinskom ratu. Poznat je i po prozivanju političkih neistomišljenika u svojim emisijama poput Franje Tuđmana, Željke Markić ili kolumnista Nine Raspudića.

Arsen Dedić

Arsen Dedić (Šibenik, 28. srpnja 1938. – Zagreb, 17. kolovoza 2015.), bio je hrvatski skladatelj, književnik, prevoditelj, pjesnik i kantautor. Autor je i izvođač više desetaka šansona te pobjednik mnogih glazbenih festivala. Napisao je, skladao i izveo brojne dojmljive ljubavne i misaone pjesme te je svojim izvornim stilom stekao mnogobrojne poklonike. Slovi za jednog od utemeljitelja šansone u Hrvatskoj. Uz glazbu, objavio je više zbirki lirike. Prevodio je i obrađivao poznate šansonijere i autore, među njima Gina Paolija, Sergia Endriga, s kojima je često surađivao, i Jacquesa Brela, koji je svojim likom i djelom snažno utjecao na njegovu karijeru. Osnovno određenje mu je glazba, ali spajajući je s poetskim prirodno je stigao do vlastitoga kantautorskoga govora, koji ga je najviše i obilježio. Javlja se kao skladatelj, interpret, pjesnik, producent, dirigent i svirač. Uglazbio je stihove Krleže, Cesarića, Ujevića, Goloba i mnogih drugih. Njegove su pjesme prevodili i obrađivali mnogi izvođači, a sâm je pisao za mnoge poznate hrvatske estradne umjetnike, primjerice Gabi Novak, klape i Ibricu Jusića. Veliki dio njegova opusa čini primijenjena glazba za televiziju, film i kazalište. Bio je član Hrvatskoga društva skladatelja i Hrvatskoga društva pisaca. Poznat je i pod pridjevcima pjesmar, akademski težak i pjesnik opće prakse. Ocijenjen je "najkompletnijim i najvažnijim kantautorom u povijesti hrvatske popularne glazbe čiju pjesničku profinjenost na (...) glazbenoj sceni nije dosegao nitko."

Bijela knjiga Stipe Šuvara

"Bijela knjiga Stipe Šuvara" kolokvijalni je naziv za dokument je koji je načinio Centar za informiranje i propagandu Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske pod vodstvom Stipe Šuvara i zaključen je 21. ožujka 1984. godine.

Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb

Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb akronim CKDO, pa CKD, bio je specijalizirana ustanova Saveza socijalističke omladine Hrvatske u Zagrebu koja se bavila izdavaštvom, kazalištem, filmom, novinarstvom, politikom, filozofijom, književnošću, poezijom, glazbom, plesom, zabavom, likovnom umjetnošću - zapravo svime što je tada interesiralo mlade. CKD je djelovao od 1970-ih do 1990-ih. Danas je poznat kao izdavačka kuća AGM.

Hladno pivo

Hladno pivo ili skraćeno HP je hrvatski rock sastav koji se na sceni pojavio krajem osamdesetih u zagrebačkom predgrađu Gajnice, da bi već devedesetih postao najpopularniji hrvatski punk rock sastav.Hladno pivo zbog kritičnog stava prema vladajućem ustroju društva, u svom stvaralaštvu često ismijava lokalne društvene običaje i uvriježene norme ljudskog ponašanja. U glazbenom smislu obilježava ih jednostavan punk rock stil koji je kasnije donekle ublažen prijemčljivijim rock zvukom.

Ilija Jakovljević (hrvatski književnik)

Ilija Jakovljević (Mostar 21. listopada 1898. - Zagreb 28. listopada 1948.) (zatvor Glavnjača u Beogradu??) bio je hrvatski književnik, odvjetnik i novinar iz BiH. Pisao je pjesme, romane, pripovijetke, podlistke i književne kritike.

Jozo Laušić

Jozo Laušić (Kreševo, župa Radobilja, 16. siječnja 1936. − Zagreb, 29. travnja 2002.), hrvatski književnik, romanopisac, esejist, putopisac, dramski pisac, lektor, znanstveni suradnik i novinar. Stariji je brat hrvatskog povjesničara Ante Laušića.

Klasična gimnazija u Splitu (1817.)

Klasična gimnazija u Splitu bila je općeobrazovna srednja škola, osnovana 1817. godine, čija je posljednja generacija maturirala 1978. godine. Njezinu tradiciju sada obdržava I. gimnazija u Splitu.

Mani Gotovac

Mani Gotovac (rođ. Julija Birimiša, Split, 12. studenoga 1939. – Zagreb, 12. studenoga 2019.), bila je hrvatska kritičarka, dramaturginja, teatrologinja i spisateljica. Prva izbornica Sterijina pozorja i prva intendantica u povijesti hrvatskoga kazališta.

Marija Peakić-Mikuljan

Marija Peakić Mikuljan (Drenovci, Županja, 7. svibnja 1943.), hrvatska je kulturna djelatnica, lektorica, urednica i književica. Po struci je diplomirana profesorica književnosti i filozofije. Piše pjesme, prozu (novele, pripovjetke, filmske scenarije, kratke priče), eseje i drame (televizijske drame, radijska drama) te djela za djecu.

Na Pacifiku god. 2255.

Na Pacifiku god. 2255.: metagenetički roman u četiri knjige prvi je znanstvenofantastični roman u hrvatskoj književnosti. Napisao ga je poznati hrvatski povjesničar i albanolog Milan Šufflay 1924. godine. Objavljivan je izvorno u nastavcima u zagrebačkom Obzoru pod pseudonimom Eamon O'Leigh; riječ je bila o Šufflayevu vlastitu prijevodu s njemačkoga jezika, na kojem je roman izvorno napisan, s ciljem objavljivanja na njemačkom tržištu. Tiskarskom greškom, zadnji nastavci su ispremiješani i čak pomiješani s drugim novinskim tekstovima. Roman je prvi put u knjizi objavljen tek 1998. godine, kada ga je - rekonstruirajući zadnja poglavlja uz pomoć njemačkog rukopisa - za tisak kritički priredio publicist Nikica Mihaljević.

Nagrada Janko Polić Kamov

Nagrada Janko Polić Kamov, nagrada je koja se od 2014. godine dodjeljuje "za najbolje književno djelo (roman, zbirka kratkih priča, poezija, drama), čije prvo izdanje mora biti objavljeno na hrvatskome jeziku i izdano kod izdavača registriranog u Republici Hrvatskoj". Nagrada je nazvana u čast hrvatskoga književnika, Janka Polića Kamova. Nagrada promiče i inovativnost, bilo u stilsko-jezičnom ili u tematskom smislu.Nagradu je utemeljilo i dodjeljuje ju Hrvatsko društvo pisaca a prvu nagradu 2014. godine dobio je Luka Bekavac za roman Viljevo.

Nagrada Kiklop

Nagrada Kiklop, godišnja knjižna nagrada koja se od 2004. do 2014. dodjeljivala za postignuća u produkciji nakladnika iz Republike Hrvatske namijenjenoj knjižarskoj prodaji. Za nagradu su se natjecala izdanja objavljena u Hrvatskoj. Nagradu je utemeljio Sa(n)jam knjige u Istri 2004. godine. Nazvana je prema glasovitom romanu Kiklop Ranka Marinkovića, a sastojala se od skulpture i diplome. Dodjeljivana je u sklopu programa sajma knjige koji se tradicionalno održava u prosincu. Kategorije su se s vremenom mijenjale i njihov se broj povećavao. Godine 2012. se dodjeljivala u (oko) 13 kategorija. Nagrada Kiklop je zadnji put dodijeljena 2014. U kolovozu 2015. Sa(n)jam knjige je priopćio da zbog krize u nakladništvu Kiklopa više nije moguće dodijeliti bez narušavanja izvornog smisla nagrade.

Nagrada Matice hrvatske za književnu i umjetničku kritiku "Antun Gustav Matoš"

Nagrada Matice hrvatske za književnu i umjetničku kritiku "Antun Gustav Matoš", nagrada je za književnu i umjetničku kritiku. Do­­djeljuje se u spomen na hrvatskoga književnika Antuna Gustava Matoša.

Nagrada Otokar Keršovani

Nagrada "Otokar Keršovani" je nagrada za životno djelo u novinarstvu. Dodjeljuje je Hrvatsko novinarsko društvo (HND) od 1965.. Odluku o nagradi sada donosi ocjenjivački odbor dvotrećinskom većinom glasova nazočnih članova. Nagradu čini priznanje i novčani iznos.

Novi Plamen

Novi Plamen socijalistički je časopis za politička, društvena i kulturna pitanja koji okuplja ljevičare iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i ostalih zemalja iz bivše SFR Jugoslavije. Izdavač je Demokratska misao iz Zagreba. Časopis se prodaje na većim kioscima u Hrvatskoj, a glavni urednici su mu Filip Erceg, Mladen Jakopović (pseudonim Daniel Jakopovich), Ivica Mladenović i profesor Goran Marković.

Sa(n)jam knjige u Istri

Sa(n)jam knjige u Istri najveći je autorski sajam knjiga u Hrvatskoj, a ujedno i najveći festival autora u široj regiji. Osnovan je 1995. godine i od tada se u Puli održava u neprekinutom nizu. Novinari su ga proglasili “hrvatskim Leipzigom”, autori “sajmom s ljudskim licem”, a publika mu je dodijelila titulu “najoriginalnijeg kulturnog događaja u Hrvatskoj”. Okuplja oko 250 nakladnika. U programima festivala sudjeluje više od 200 autora, urednika, prevoditelja i književnih kritičara. Najveća je kulturna manifestacija zimske sezone u Puli i Istri.

Vjesnik

Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god. 1940. do 2012. Bila je također značajna izdavačka kuća, koja izdaje niz drugih izdanja, a u vrijeme socijalističke Jugoslavije imala je osobito velik značaj.

Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara

Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara osmišljeni su kao popratna manifestacija Đakovačkih vezova u proljeće 1998 S ciljem da se omogući stalno pregledno praćenje hrvatskog književnog stvaralaštva i proizvodnje, pjesničke, dramske i kritičke, da se njezin značenjski sustav svake godine kritički predoči i vrednuje, da se sustavno pridonosi ugledu i značenju hrvatske književnosti, književne kritike i kritičara koji ustrajno djeluju i posreduju između pisaca i čitatelja u periodici i medijima, da književne vrijednosti izađu na vidjelo, kao i da se potiče, prosuđuje i unaprijeđuje razvoj i smjerovi književne kritike u Republici Hrvatskoj, utemeljuje se godišnja književno kritička manifestacija Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara", stoji u Članku 1. Pravila Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara.Organizatori manifestacije od prvog izdanja do danas su Matica hrvatska Ogranak Đakovo i DHK Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski. Kao stalni pokrovitelji navedeni su Društvo hrvatskih književnika Zagreb, Gradsko poglavarstvo Grada Đakova, Matica hrvatska Zagreb i Smotra folklora Đakovački vezovi. U Organizacijskom odboru I. Susreta bili su Marinko Zirdum (MH Đakovo), Stanislav Marijanović (DHK Osijek), Ante Stamać (DHK Zagreb), Nikola Bićanić (MH Đakovo), Vlaho Bogišić (MH Zagreb), Josip Cvenić (MH Osijek), Anto Gardaš (DHK Osijek), Mirko Ćurić (Gradsko poglavarstvo), Mirko Kladarić (MH Đakovo), Željko Mandić (Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo), Hrvoje Miletić (MH Đakovo), Anđelko Novaković (DHK Zagreb), Božidar Petrač (DHK Zagreb), Stjepan Tomaš (DHK Osijek) i Miro Šola (MH Đakovo).

U radu Prvih susreta sudjelovali su mr. Vlaho Bogišić, Branimir Donat, Igor Mandić, dr. Stanislav Marijanović, dr. Hrvojka Salopek Mihanović, Hrvoje Miletić, dr. Goran Rem, mr. Božidar Petrač, akademik Ante Stamać, mr. Velimir Visković i dr. Dubravka Težak. Voditelj Susreta bio je dr. Stanislav Marijanović. Prvi đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara održani su 29. i 30 lipnja 1998. u upravnoj zgradi Đakovštine d.d., danas napuštenoj zgradi, poznatoj kao Mimoza.

Sudionici Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara

1998.

mr. Vlaho Bogišić, Branimir Donat, Igor Mandić, dr. Stanislav Marijanović, dr. Hrvojka Salopek Mihanović, Hrvoje Miletić, dr. Goran Rem, mr. Božidar Petrač, akademik Ante Stamać, mr. Velimir Visković i dr. Dubravka Težak, dr. Stanislav Marijanović.

1999.

Sead Begović, Tea Benčić, mr. Vlaho Bogišić, dr. Ivan Jurin Bošković, Mirko Ćurić, Branimir Donat, dr. Srećko Lipovčan, akademik Tonko Maroević, dr. Hrvojka Mihanović Salopek, Igor Mandić, dr. Stanislav Marijanović, mr. Božidar Petrač, dr. Helena Peričić, dr. Goran Rem, dr. Helena Sablić Tomić, akademik Ante Stamać, Miro Šola i mr. Velimir Visković.

2000.

Dubravka Brunčić, Branimir Donat, Mirko Ćurić, mr. Velimir Visković, dr. Stanislav Marijanović, akademik Tonko Maroević, Hrvoje Miletić, dr. Helena-Sablić-Tomić, dr. Goran Rem, Igor Gajin, dr. Helena Peričić, Miro Šola i dr. Kristina Peternai.

2001.

Dr. Ivan Jurin Bošković, Branimir Donat, Mirko Ćurić, dr. Stanislav Marijanović, akademik Tonko Maroević, dr. Helena-Sablić-Tomić, dr. Goran Rem, Igor Gajin, Igor Mandić, dr. Hrvojka Mihanović Salopek, dr. Helena Peričić, dr. Kristina Peternai, akademik Ante Stamać, Miro Šola i Zdravko Zima.

2002.

U radu 5. Susreta sudjelovali su: Ante Stamać, dr. Stanislav Marijanović, Mirko Ćurić, Jadranka Vuković, dr. Hrvojka Mihanović Salopek, dr. Helena Peričić , dr. Ivan Trojan, Delimir Rešicki, Lana Derkač , Vlasta Ramljak, Miro Šola.

2003.

dr. Ivan Jurin Bošković, Zlatko Crnković, Robert Francem, dr. Ana Lederer, dr. Stanislav Marijanović, dr. Julijana Matanović, dr. Helena Sablić Tomić i Milovan Tatarin, Miro Šola, Mirko Ćurić , Nives, Tomašević, Josip Cvenić, Đorđe Bosanac i Vlasta Ramljak.

2004.

Zlatko Crnković, dr. Julijana Matanović, Anja Šovagović Despot, Milovan Tatarin, Zoran Maljković, dr. Dubravka Zima, dr. Suzana Coha, Ana Kažija, Dubravka Bogutovac i Alida Bremer, dr. Stanislav Marijanović, Mirko Ćurić, dr. Helena Sablić Tomić, i Miro Šola.

2005.

Stjepan Čuić, dr. Zvonko Maković, mr. Vlaho Bogišić, Branko Čegec, dr. Julijana Matanović, dr. Goran Rem, dr. Krešimir Bagić, Delimir Rešicki, Damir Miloš, Miroslav Mićanović, Robert Francem, Vlasta Markasović

2006.

Dr. Ivan Trojan, Renato Baretić, Igor Gajin, Dario Grgić, Kruno Lokotar, Gordan Nuhanović, dr. Helena Sablić Tomić, Žarko Milenić, dr. Goran Rem, dr. Sanja Jukić, Lacko Vidulić, Emir Imamović Pirke, Mirko Ćurić, Josip Cvenić, i Franjo Džakula

2007.

Stjepan Čuić, mr. Božidar Petrač, dr. Ivan Jurin Bošković, Branimir Donat, dr. Srećko Lipovčan, dr. Helena Sablić Tomić, dr. Goran Rem, Zlatko Krilić, Đuro Vidmarović, dr. Ivan Trojan, Mirko Ćurić, dr. Tatjana Ileš, dr. Boris Domagoj Biletić i Marinko Zirdum

2008.

dr. Boris Domagoj Biletić, Adam Rajzl, dr. Goran Rem, dr. Helena Sablić Tomić, dr. Vinko Brešić, Mirko Ćurić, Mirta Bijuković, dr. Tatjana Ileš, Josip Cvenić, Davor Šalat, Sanja Jukić, Vladimir Rem, dr. Marica Petrović, Dragoljub Vasić, Vesna Vujić, Žarko Milenić, Zoltan Agaston, dr. Zoltan Medve, Adam Rajzl.

2009.

Marinko Zirdum, Mirko Ćurić, Vladimir Rem, Josip Cvenić, Božica Zoko, dr. Goran Rem, dr. Sanja Jukić, dr. Zoltan Medve, Zoltan Virag, Peter Müller, dr. Kristina Peternai, dr. Helena Sablić Tomić, dr.Stjepan Blažetin, Tomislav Žigmanov, Katarina Aščić, mr. Božidar Petrač, dr. Vlasta Markasović, akademik Dubravko Jelčić, dr. Vinko Brešić, dr. Hrvojka Salopek Mihanović, dr. Boris Domagoj Biletić, dr. Ivan Trojan i Robert Francem.

2010.

Dr. Stjepan Blažetin i dr. Ernest Barić, Tomislav Žigmanov , Vladimir Rem , dr. Goran Rem, dr. Helena Sablić Tomić, dr. Ivan Trojan, dr. Tanja Ileš, Jelena Vodopija, Josip Cvenić , dr. Ružica Pšihistal i dr. Vlasta Markasović , Zvonimir Stjepanović , Branimir Šutalo, dr. Vinko Brešić , dr. Perina Meić , Mirko Ćurić, Robert Francem, Franjo Džakula, Vlado Filić, Katarina Aščić, Božica Zoko .

2011.

Robert Francem, Tomislav Žigmanov, Ljerka Car Matutinović, dr.Hrvojka Mihanović Salopek, dr. Ivan Trojan, dr. Helena Sablić Tomić, Darija Žilić, dr. Stanislav Marijanović, Darko Pero Pernjak, Dario Grgić, akademik Josip Užarević , dr. Vlasta Markasović, Dunja Vanić, Mirko Ćurić, dr. Ružica Pšihistal, dr. Goran Rem, Livija Reškovac.

2012.

Bože Čović, dr. Krešimir Bagić, Marina Mađarević, Tea Sesar, Biljana-Valentina Šklebek, Josipa Zečević, dr. Tanja Ileš, dr. Helena Sablić Tomić, dr. Martina Petranović, dr. Lucija Ljubić. Tomislav Žigmanov, dr. Ivan Trojan, Robert Francem, Mirko Ćurić, Ljerka Car Matutinović, Darija Žilić, dr. Goran Rem.

2013.

Vlado Filić, dr. Krešimir Bagić, Josip Cvenić, Mirko Ćurić, Franjo Džakula, Tomislav Žigmanov, Adam Rajzl, dr. Vlasta Markasović, dr. Goran Rem, Zvonimir Stjepanović, Ljerka Car Matutinović, Darija Žilić, Giacomo Scotti, Anastazija Komljenović, dr. Zoltan Medve, Branko Čegec, Tomislav Žigmanov, Robert Francem, Vlatka Stojanović, Sonja Smojver, Sanja Heraković, Žaklina Viljevac, Mia Jurić, Tijana Gvozdenović, Marija Radman, Maja Kelava, Santina Kresinger, Tomislava Kesegić, Vanesa Šimić, Natalija Mujan, Ana Brekalo, Ivana Mirošničenko, Izabela Bagarić, Doroteja Eškutić, Maja Markač, Antonia Rašić, Kristina Krušelj, Ivana Buljubašić, Ranka Kojčinović, Mateja Horvat, Nikolina Rebrina.

2014.

Tomislav Žigmanov,dr. Stanislav Marijanović, Ljerka Car Matutinović, Zorka Jekić, mr. Božidar Petrač, Franjo Džakula, Josip Cvenić, Tomislav Žigmanov, Josip Palada, Mirko Ćurić, Zlatko Mesić, dr. Vinko Brešić, Josip Palada, dr. Sanja Jukić, Tomislav Žigmanov, dr. Ivan Trojan, dr. Stjepan Blažetin, dr. Goran Rem, Ivana Buljubašić.

2015.

Dr. Goran Rem, Katarina Petanjak i Katarina Jurilj, Tomislav Žigmanov, Mirko Ćurić, Marijana Josipović, Barbara Majdenić, Bruno Dronjić, Jelena Branković, Katarina Dominković, Mateja Lončar, Anita Pavlović, Ivana Buljubašić, Katarina Jurilj i Katarina Petanjak, Sunčana Matić, Livija Reškovac, Darija Žilić, Ljerka Car Matutinović, Anastazija Komljenović, Tvrtko Klarić, Ebtehaj Navaey, Josip Palada, Fabijan Lovrić, Miroslav Slavko Mađer, dr. Hrvojka Mihanović Salopek.

2016.

Vlado Filić, dr. Božidar Petrač, Luka Šeput, Josip Brkić, Ivan Pažanin, Fabijan Lovrić, dr. Danka Radić, Josip Palada, Igor Žic, Darko Pero Pernjak, Livija Reškovac i Franjo Nagulov, Goran Rem, Ružica Pšihistal, Vera Erl, Sanja Jukić, Ivan Trojan i Anita Tufekčić.

Uz susrete dodjeljuju se i priznanja: Povelja uspješnosti Julija Benašića i Nagradu Julije Benešića:

Nagrada Julija Benešića

1998.

Ivan Jurin Bošković

1999.

Tonko Maroević

2000.

Branimir Donat

2001.

Zdravko Zima

2002.

Mirko Tomasović

2003.

Krešimir Bagić

Julijana Matanović

2004.

Milovan Tatarin

2005.

Helena Sablić Tomić

Stanislav Marijanović

2006.

Srećko Lipovčan

2007.

Božidar Petrač

2008.

Boris Domagoj Biletić

2009.

Vinko Brešić

2010.

Goran Rem

2011.

Darija Žilić za knjigu

2012.

Branko Čegec

2013.

Ljerka Car Matutinović

2014.

Mario Kolar

2015.

Davor Šalat

2016.

Ivica matićević

Povelja uspješnosti Julija Benešića

1999.

Delimir Rešicki

2000.

Igor Gajin

2001.

Vladimir Rem

2002.

Mirko Ćurić

2003.

Sanja Jukić

2004.

Miroslav Slavko Mađer

2005.

Dario Grgić

2006.

Gordan Nuhanović

2007.

Vlasta Marakasović

2008.

Božica Zoko

2009.

Ivan Trojan

2010.

Dunja Vanić i Zvonimir Stjepanović

2011.

Kristina Andrić Peternai

2012.

Darko Jerković

2013.

Hikos Mashup, studijski lirski kolektiv

2014.

Davor Ivankovac

2015.

Franjo Nagulov

2016.

Ivana Buljubašić

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.