ISSN

ISSN (International Standard Serial Number) je jedinstven kôd (broj) koji se sastoji od osam brojaka, razdvojenih crticom na dva dijela od po četiri brojke. Rabi se za označivanje tiskanih ili elektroničkih periodičnih (serijskih) publikacija. Sustav ISSN je bio prihvaćen za međunarodnu normu ISO 3297 1975. godine. Za tu normu odgovoran je ISO-ov pododbor TC 46/SC 9.

ISSN dobivaju sve serijske publikacije i integrirajuća građa ako su uređene u skladu s Uputama, izlaze pod stalnim naslovom i sadrže sve potrebne podatke za opis i identifikaciju.[1]

Glede mrežnih izvora, ISSN ne dobiva efemerna građa i interne publikacije; te osobne, reklamne i promotivne publikacije.[1]

Domaće tražilice

http://katalog.nsk.hr/ - Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Izvori

  1. 1,0 1,1 nsk.hr, pristupljeno 20. srpnja 2011.

Vezani pojmovi


P literature.svg Nedovršeni članak ISSN koji govori o književnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Azija

Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji. Također obiluje geografskim posebnostima i svjetskim rekordima: Kaspijsko jezero (najveće površinom jezero na svijetu), Mrtvo more (najdublja depresija), Himalaja (najviši planinski lanac s najvišim vrhom Mt. Everestom), Bajkalsko jezero (najdublje jezero) i Tibet (najviša visoravan).....

Ona graniči s Europom na zapadu (granice su planinski masivi Kavkaz i Ural na kopnu, te morski prolazi Bospor i Dardaneli na moru granica nadalje prolazi Kaspijskim jezerom i Kumsko-maničkom udolinom) i Afrikom na jugozapadu (Sueski kanal, Crveno more i prolaz Bab-el-Mandeb). Australija se nalazi južno, a Amerika istočno od Azije i nemaju kopnenu granicu s njom. Azija je površinom najveća kopnena masa na planetu Zemlji i njena je površina 44,568,500 km². Azija u geopolitičkom smislu ne uključuje Sinajski poluotok, koji se obično uključuje u Afriku.

Barča

Barča ili Barč (mađ. Barcs, nje. Draustadt) je pogranični grad u Mađarskoj. Nalazi se na jugu države na rijeci Dravi i prema podacima iz 2008. godine grad ima 12.168 stanovnika. Nalazi se na granici s Hrvatskom.

Crkva u svijetu

Crkva u svijetu (kratica: CuS) je hrvatski teološki časopis i znanstvena revija iz Splita.

Prvi broj je izašao 1966. godine. Izdavanje su pokrenuli nadbiskup splitsko-makarske nadbiskupije Frane Franić i suradnici. U početku je list izlazio dvomjesečno, a poslije je prešao na tromjesečno izlaženje.

Stalne rubrike u Crkvi u svijetu su rasprave, prinosi, pogledi, prikazi i osvrti. Tematski se ovaj list bavi vjerskom problematikom, crkvenim događajima, odnosom Crkve i svijeta i sl.

Od 1999. mu je izdavač Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu.

ISSN mu je 0352-4000.

Don Bosco danas

"Don Bosco danas" je službeno glasilo redovnika salezijanaca u Hrvatskoj. Izlazi kao tromjesečnik, četiri puta godišnje.

Sjedište ovog glasila je na adresi Srebrnjak 101, Zagreb.

Trenutni urednik ovog lista (stanje u kolovozu 2007.) je Anto Stojić.

ISSN je 1330-1713.

Internetska izdanja su od 2001. godine.

Glas Slavonije

Glas Slavonije je dnevni list koji izlazi u gradu Osijeku svakim danom osim nedjeljom i blagdanima. U istočnoj Slavoniji, gospodarski slabije razvijenome području, ovo je dnevnik s najvećom nakladom.

Gothic metal

Gothic metal je podvrsta heavy metala. Izražava potištenost i mračnu romantiku, spojenu sa snagom i agresivnošću heavy metala. Nastao je devedesetih u sjevernoj Europi. Gothic metal je mračniji i znatno teži od srodnog gothic rocka. Gothic metal ili samo gothic, stilski obuhvaća veće krajnosti. Osobit je po vokalnom suprotstavljanju dijaboličnog basa, režećeg „pjevanja“, karakterističnog za death metal, i nježnog ženskog soprana. Začetnici su Paradise Lost i My Dying Bride. Tematski obuhvaća smrt, oplakivanje, nesretnu ljubav i fantastične teme.

Hard rock

Hard rock je podvrsta rocka. Nastao je sredinom šezdesetih nešto ranije nego stilski srodnik heavy metal. Kao naziv za ovaj glazbeni stil koristio se i sinonim heavy rock, koji se i danas koristi u svrhu pobližeg označavanja glazbenog pravca određenog sastava.

U svojoj osnovi ovaj stil je ostao dosljedan i nepodložan mijenama. Moćni riffovi, mačizam, gitarska sola i čvrsta ritam sekcija temeljne su značajke hard rocka.

Hrvatska riječ (Subotica)

Hrvatska riječ su subotičke tjedne novine na hrvatskome jeziku. U povijesti su izlazile i kao dnevne novine.

Jugoslaveni

Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području bivše Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom. Pojam Jugoslavena je primjer pokušaja formiranja državnog tipa nacije i pripadnosti gdje se nacionalni identitet pripaja državi, a ne etničkom podrijetlu - kako je s uspjehom provedeno u relativno brojnim useljeničkim zemljama poput Australije, SAD ili Argentine.

Nakon raspada Jugoslavije većina se Jugoslavena opet deklarirala prema etničkoj pripadnosti. Broj Jugoslavena u Hrvatskoj je malen: u popisu stanovništva iz 2001. godine zabilježeno ih je 176, a prema popisu stanovništva iz 2011., broj Jugoslavena je 331.

Katalog glavnih galaksija

Katalog glavnih galaksija (eng. Principal Galaxies Catalogue, kratica PGC) je astronomski katalog. Poznat je i pod kraticom LEDA.

Objavljen je 1989. godine. Sastavili su ga astronomi iz Lyona i Meudona (Georges Paturel (promatračnica Lyon), Lucie Bottinelli, Lucienne Gouguenheim i Pascal Fouqué (promatračnica iz Pariza). Prikazuje nebeski ekvatorski koordinatni sustav epoha B1950 i J2000 te unakrižno identificira 73.197 galaksija. 40.932 koordinata (56%) je standardne devijacije manje nego 10″. Ukupno prikazuje 131.601 ime iz 38 najčešćih izvora. Dani su dostupni prosječni podatci za svaki objekt:

49.102 morfološke klasifikacije,

52.954 prividna velike i male osi,

67.116 prividne magnitude,

20.046 radijalne brzine i

24.361 pozicijski kut.2003. je godine katalog proširen na 983.261 galaksija svjetlijih od 18. magnitude i vodi se u bazi podataka HYPERLEDA.

Katolički list

Katolički list je bio hrvatski katolički tjednik. U impresumu se definirao kao crkveno-pastoralni časopis. ISSN je bio 1331-7636.

List je izlazio od 4. siječnja 1877. godine sve do 3. svibnja 1945. godine. Izlazio je u Zagrebu. Izdavač je bila Zagrebačka nadbiskupija.

Tekstovi u Katoličkom listu bili su na hrvatskom jeziku, ali i na stranim jezicima: francuskom, latinskom, njemačkom i talijanskom jeziku.

Poznati list Bogoslovska smotra u početku je izlazio kao prilog Katoličkog lista, od 1910. do 1911. a poslije se je osamostalio. Izašao je za mandata Josipa Pazmana kao urednika. Također je u Katoličkom listu kao prilog izlazila Katolička akcija, vjesnik hrvatskoga Katoličkog narodnog Saveza nadbiskupije zagrebačke.

Kup Hrvatske u nogometu za juniore

Kup Hrvatske u nogometu za juniore u organizaciji Hrvatskog nogometnog saveza se igra od 1963. godine.

Juniorski kup se ranije nazivao omladinski kup, zbog tadašnjeg naziva uzrasne skupine.

Kup Hrvatske u nogometu za kadete

Kup Hrvatske u nogometu za kadete u organizaciji Hrvatskog nogometnog saveza se igra od 1988. godine. Ovisno o godini i sustavu natjecanja, igra se na cijelom području Hrvatske na ispadanje, ili kao završni turnir pobjednika regionalnih kupova.

Lesoto

Lesoto je država-enklava u južnoj Africi u potpunosti okružena teritorijem Južnoafričke Republike. Članica je Commonwealtha.

Od 1868. do 1966. područje Lesota, tada zvanog Basutoland, bilo je britanski protektorat izdvojen od okolnog teritorija Južnoafričke Republike. Poslije stjecanja neovisnosti ponovno je uspostavljena tradicionalna monarhija. Nakon duge jednostranačke, a zatim i vojne vladavine prvi slobodni izbori održani su 1993. U devedestima se gospodarska situacija u zemlji pogoršala, pa su prosvjedi nakon izbora 1998. prerasli u široke nemire praćene pljačkom i uništavanjem poslovne četvrti glavnog grada, koji su zaustavljeni tek intervencijom snaga JAR i Bocvane. Od tada se stanje u zemlji smirilo, a gospodarski oporavak ubrzan je nakon stjecanja trgovinskih pogodnosti SAD-a namijenjenih siromašnim afričkim zemljama.

Lesotsko gospodarstvo uvelike je ovisno o susjednoj Južnoafričkoj Republici, gdje je zaposlen velik dio muškaraca. Značaj industrije u gospodarstvu raste, a poljoprivredna proizvodnja pada. BDP za 2010. procijenjen je na 1700 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Prevalencija infekcije virusom HIV je među najvišima u svijetu; virusom je zaraženo oko 29% stanovništva.

U Lesotu ima 5,2 km³ obnovljivih izvora vodâ (1987.). Lesoto je država s najvišom najnižom točkom na svijetu, više od 80 % državnoga područja je 1800 metara iznad morske razine.Budući da Lesoto ne napadaju ce-ce muhe, stoka se u zemlji nakon kolonizacije brzo razmnožila. Ranih 1950-ih bilo je više od 1 000 000 ovaca, 690 000 koza, 400 000 goveda i 100 000 konja.Većinu stanovništva čine kršćani (oko 97%).

Perzijski zaljev

Perzijski zaljev (perz. خلیج فارس; Halīdž-e Fārs) je morska površina u Jugozapadnoj Aziji smještena između Iranske visoravni, Mezopotamije i Arapskog poluotoka. Najsjeverniji je ogranak Indijskog oceana i s otvorenim morem povezan je Hormuškim tjesnacom na krajnjem jugoistoku. U strogom hidrografskom smislu Perzijski zaljev nadovezuje se na Omanski zaljev, a usprkos uvriježenim nazivima obje se vodene površine na temelju veličine stručno klasificiraju kao mora. Perzijski zaljev ima površinu od 239.000 km² i oplakuje obale osam suverenih država: Irana , Iraka, Kuvajta, Saudijske Arabije, Bahreina, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana.

U zaljev se na krajnjem sjeverozapadu ulijeva rijeka Šat al-Arab koja nastaje spajanjem Eufrata i Tigrisa, a ostali pritoci uglavnom su sezonskog tipa što zajedno s prevladavajućom vrućom pustinjskom klimom rezultira prosječnim salinitetom od čak 39,5 ‰, ekstremom karakterističnim još samo za Crveno more. Bazen Perzijskog zaljeva i Mezopotamija zajednički su se oblikovali od kasne krede do pleistocena prvenstveno zbog sudaranja euroazijske i arapske ploče, a južni se dio ove geološke cjeline pod morem našao prije 7 – 14,5 tisuća godina zbog transgresije. Prosječna dubina od 36 m odnosno maksimalna od 102 m čine Perzijski zaljev jednim od najplićih mora svijeta. Jedan od produkta geološke povijesti jest i masovna akumulacija ugljikovodika zbog čega Perzijski zaljev s okolicom predstavlja najbogatiju svjetsku regiju naftom i prirodnim plinom.

Perzijski zaljev ima dugu i turbulentnu povijest − na njegovim su obalama rođene neke od prvih ljudskih civilizacija, kroz stari i srednji vijek bio je važnom karikom u pomorskom lancu između Orijenta i Zapada, tijekom novog vijeka postao je poprištem sukoba Iranaca, Osmanlija i europskih kolonijalnih sila poput Portugala i Britanije, a suvremena povijest također mu je začinjena brojnim sukobima zbog geostrateške kontrole nad zalihama i izvozom fosilnih goriva. Perzijski zaljev imenovan je prema drevnoj regiji Perziji i pod takvim je nazivom diljem svijeta poznat duže od 2500 godina. Koncem 20. stoljeća neke članice Arapske lige zbog političkih razloga počele su lokalno koristiti nazive Arapski zaljev ili Zaljev što nije naišlo na veći odjek kod međunarodnih i hidrografskih institucija.

Obale Perzijskog zaljeva danas naseljava desetak milijuna ljudi, a najveći gradovi su Dubai, Doha, Abu Zabi i Damam. Do 1970-ih godina gospodarstva obalnih naselja bila su orijentirana na ribarstvo i vađenje bisera, no zahvaljujući otkrićima ležišta nafte preobrazili su se u važne međunarodne luke odnosno odredišta za elitni turizam. Golemi građevinski projekti usmjereni k novim gospodarskim granama ozbiljno ugrožavaju biljni i životinjski svijet koji se sastoji od oko 700 vrsta riba, ugroženih sisavaca poput dugonga, te široko rasprostranjenih šuma mangrova.

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more je more Atlantskog oceana površine oko 2.5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km). Nalazi se između Europe na sjeveru, Azije na istoku i Afrike na jugu, osim s matičnim oceanom povezano je s Indijskim oceanom preko Sueskog kanala i Crvenog mora, a s Mramornim morem preko Dardanela. Zemlje koje okružuju Sredozemno more zovemo zemljama Sredozemlja, a cijelo područje mora i obalnih zemalja Sredozemlje. More je toplo. Ljetna temperatura rijetko doseže 30 celzijevih stupnjeva, a zimska jako rijetko pada ispod 15.

Vesna Škare-Ožbolt

Vesna Škare-Ožbolt (Osijek, 20. lipnja 1961.), hrvatska političarka i pravnica.

Vjesnik

Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god. 1940. do 2012. Bila je također značajna izdavačka kuća, koja izdaje niz drugih izdanja, a u vrijeme socijalističke Jugoslavije imala je osobito velik značaj.

Wikipedija na hrvatskome jeziku

Wikipedija na hrvatskome jeziku, inačica wikipedije na hrvatskome jeziku, započeta je 16. veljače 2003. godine. Prvo se uređivanje Glavne stranice dogodilo 16. veljače 2003. godine u 21 sat, 52 minute i 44 sekunde. Prvi članak koji je započet na hrvatskojezičnomu izdanju je članak Hrvatski jezik koji je snimljen dana 25. travnja 2003. godine točno u 22,47,41 (SEV), a sadržavao je sljedeću rečenicu:

Wikipedija na hrvatskome jeziku trenutačno ima 211.746 članaka.

Dana 8. listopada 2005. godine, na Dan neovisnosti u Hrvatskoj prešla je 10.000 članaka. Danas na Hrvatskoj Wikipediji djeluje 565 aktivnih suradnika, a postoji 227.306 registriranih suradnika.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.