Hrvatska kuna

Hrvatska kuna je službena valuta Republike Hrvatske od 30. svibnja 1994. U uporabi je zamijenila dotadašnji hrvatski dinar.

Povijest

Naziv kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran je zbog značajne uloge kunina krzna u hrvatskoj monetarnoj i fiskalnoj povijesti. Povijest naziva novčane jedinice Republike Hrvatske počinje s krznom kune kao sredstvom naturalnog plaćanja, zatim kuna postaje obračunska novčana jedinica i, napokon, novac u modernom smislu. Kunino krzno služilo je kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina ili marturina u srednjovjekovnoj Slavoniji, Primorju i Dalmaciji; lik kune nalazio se od prve polovine 13. stoljeća pa gotovo do kraja 14. stoljeća na hrvatskom kovanom novcu zvanom banovac; kuna je bila potencijalni novac Banovine Hrvatske.

Prvi spomen naturalnog plaćanja u kuninim kožicama nalazimo prilikom plaćanja poreza (danka) u iznosu od 40 kuninih kožica (Osor na Cresu) odnosno 50 kuninih kožica (Beli, isto na Cresu). Danak je ubrao Venecijanski dužd Ottone Orseolo 1018. godine u Osoru. [1]

Nezavisna Država Hrvatska

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Kuna (NDH)

Od 1941. do 1945. kuna je postala valuta Nezavisne Države Hrvatske. Privremeno su u optjecaju bile i novčanice talijanske lire i njemačke Reichskreditkassenschein novčanice do 31. prosinca 1941. odnosno 23. kolovoza 1941., a nakon toga kuna je bila jedinim i isključivim zakonitim sredstvom plaćanja. Kratica za kunu bila je Kn.

Suvremena hrvatska valuta

Na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. godine, uvedena je kuna kao novčana jedinica Republike Hrvatske, s podjelom na 100 lipa, zamjenom za hrvatski dinar u odnosu 1:1000. Kratica za kunu je kn u platnom prometu u Hrvatskoj, a za lipu je lp. Prema normi ISO 4217, oznaka za kunu u međunarodnom prometu je HRK, a brojčana oznaka je 191.

Kovanice je dizajnirao hrvatski umjetnik Kuzma Kovačić, a novčanice Miroslav Šutej i dr. Vilko Žiljak.[2]

Novčanice

Novčanice se izdaju u denominacijama od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 kn. Tijekom izdavanja bilo je manjih promjena u izgledu pojedinih novčanica.

Novčanice od 5 kuna su i dalje zakonsko sredstvo plaćanja, ali se više ne puštaju u optjecaj.

Izgled Iznos Veličina Boja Opis Nevažeća izdanja Važeća izdanja
5k-2izdanje-lice 5k-2izdanje-nalicje 5 kuna 122 x 61 mm
zelena
lice: portreti Frana Krste Frankopana i Petra Zrinskog.
naličje: tvrđava Staroga grada u Varaždinu, tlocrt Staroga grada.
31. listopada 1993.[3]
7. ožujka 2001.[4]
10k-3izdanje-lice 10k-obljetnica-nalicje 10 kuna 126 x 63 mm
siva
lice: portret Jurja Dobrile.
naličje: Arena u Puli, tlocrt gradića Motovuna u Istri.
31. listopada 1993.
15. siječnja 1995.
7. ožujka 2001.
30. svibnja 2004.
9. srpnja 2012.
20k-2izdanje-lice 20k-stara-nalicje 20 kuna 130 x 65 mm
crvena
lice: portret Josipa Jelačića
naličje: dvorac grofa Eltza u Vukovaru, motiv Vučedolske golubice
31. listopada 1993.
7. ožujka 2001.
9. srpnja 2012.
30. svibnja 2014.
50k-2izdanje-lice 50k-2izdanje-nalicje 50 kuna 134 x 67
plava
lice: portret Ivana Gundulića
naličje: starogradska jezgra Dubrovnika, pročelje Kneževa dvora
31. listopada 1993.
7. ožujka 2002.
100k-2izdanje-lice 100k-stara-nalicje 100 kuna 138 x 69 mm
crvenkastosmeđa
lice: portret Ivana Mažuranića, fragment Bašćanske ploče
naličje: katedrala sv. Vida u Rijeci, tlocrt katedrale sv. Vida
31. listopada 1993.
7. ožujka 2002.
9. srpnja 2012.
200k-2izdanje-lice 200k-stara-nalicje 200 kuna 142 x 71 mm
smeđa
lice: portret Stjepana Radića
naličje: zgrada glavnog zapovjedništva u Osijeku, tlocrt stare tvrđe u Osijeku.
31. listopada 1993.
7. ožujka 2002.
9. srpnja 2012.
500k-stara-lice 500k-stara-nalicje 500 kuna 146 x 73 mm
maslinastozelena
lice: portret Marka Marulića
naličje: Dioklecijanova palača u Splitu, lik hrvatskog vladara iz XI. stoljeća.
31. listopada 1993.
1000k-stara-lice 1000k-stara-nalicje 1000 kuna 150 x 75 mm
plavkastosiva
lice: portret Ante Starčevića
naličje: spomenik prvom hrvatskom kralju Tomislavu, pročelje katedrale u Zagrebu.
31. listopada 1993.

Prigodne novčanice

Prigodno se izdaju novčanice s različitim motivima. Izdane su sljedeće prigodne novčanice:

  • 10 kuna
  • U povodu obilježavanja 10. obljetnice uvođenja kune kao novčane jedinice Republike Hrvatske, 1994.2004., izdana je u količini od 5.000.000 komada i u ukupnoj svoti od 50.000.000,00 kuna. Na licu, na lijevom polju novčanice, na dijelu gdje je ugrađen vodeni znak s likom Jurja Dobrile, otisnut je okomito, u trideset i četiri retka, u neprekinutom nizu tekst "DESETA OBLJETNICA HRVATSKOGA NOVCA KUNE I LIPE 2004.". Tekst je otisnut mikropismom i tvori pravokutnu podlogu unutar koje je zadebljanjem pojedinih slova i brojki dobiven vidljiv efekt broja "10.". Preko pravokutne podloge u tri je retka bojom koja se prelijeva otisnuta riječ "OBLJETNICA". Na podlozi prevladava narančasta boja. Na naličju u gornjem dijelu višetonskog papira, uz vodoravni rub novčanice, tiskan je u dva retka tekst "ZAGREB, 30. SVIBNJA 2004.", "GUVERNER". Ispod teksta tiskan je faksimil potpisa guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog.
  • 20 kuna
  • U povodu obilježavanja 20. obljetnice uvođenja kune kao novčane jedinice Republike Hrvatske, 1994.2014., izdana je u količini od 5.000.000 komada i u ukupnoj svoti od 100.000.000,00 kuna. Na licu, na lijevom polju novčanice, na dijelu gdje je ugrađen vodeni znak s likom Josipa Jelačića, otisnut je okomito, u trideset i četiri retka, u neprekinutom nizu tekst "DVADESETA OBLJETNICA HRVATSKOGA NOVCA KUNE I LIPE 2014.". Tekst je otisnut mikropismom i tvori pravokutnu podlogu unutar koje je zadebljanjem pojedinih slova i brojki dobijen vidljiv obris broja "20.". Preko pravokutne podloge u tri je retka bojom koja se prelijeva otisnuta riječ "OBLJETNICA". Na podlozi prevladava ljubičasto-crvenkasta boja. Na naličju u gornjem dijelu višetonskog papira, uz vodoravni rub novčanice, tiskan je u dva retka tekst "ZAGREB, 30. SVIBNJA 2014.", "GUVERNER". Ispod teksta tiskan je faksimil potpisa guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića.

Kovanice

Kovanice se izdaju u sljedećim denominacijama: 1, 2, 5, 10, 20, 50 lipa. One na licu imaju oznaku denominacije superponiranu na lišće lipe, natpis "Republika Hrvatska", državni grb i dekoracija. Na naličju se nalaze crteži biljki i godina izdavanja.
1, 2 i 5 kuna; na licu imaju oznaku denominacije superponiranu na lik kune, natpis "Republika Hrvatska", državni grb i dekoraciju. Na naličju se nalaze crteži životinja i godina izdavanja.
25 kuna; na licu imaju oznaku denominacije, natpis "Republika Hrvatska", državni grb i dekoracije. Na naličju se nalazi prigodni motiv.

Kovanice od 1 i 2 lipe su i dalje zakonsko sredstvo plaćanja, ali od 2009. se ne puštaju u optjecaj i izdaju se samo u numizmatičkim kompletima.

Kovanice izdane neparnih godina imaju hrvatske nazive biljaka i životinja, a parnih znanstvene (latinske).

Izgled Iznos Promjer Masa Sastav slitine Naličje Godina
prvog izdavanja
1lipa lice 1lipa nalicje 1 lipa 17 mm 0,7 g slitina aluminija i magnezija
kukuruz
1993.
2lipe lice 2lipe nalicje 2 lipe 19 mm 0,92 g slitina aluminija i magnezija
vinova loza
1993.
5lipa lice 5lipa nalicje 5 lipa 18 mm 2,5 g čelična jezgra obložena slitinom bakra i cinka (mjed)
hrast lužnjak
1993.
10lipa lice 10lipa nalicje 10 lipa 20 mm 3,25 g čelična jezgra obložena slitinom bakra i cinka
duhan
1993.
20lipa lice 20lipa nalicje 20 lipa 18,5 mm 2,9 g čelična jezgra obložena slitinom željeza i nikla
maslina
1993.
50lipa lice 50lipa nalicje 50 lipa 20,5 mm 3,65 g čelična jezgra obložena slitinom željeza i nikla
velebitska degenija
1993.
1kuna lice 1kuna nalicje 1 kuna 22,5 mm 5 g slitina bakra, nikla i cinka
slavuj
1993.
2kune lice 2kune nalicje 2 kune 24,5 mm 6,2 g slitina bakra, nikla i cinka
tunj
1993.
5kuna lice 5kuna nalicje 5 kuna 26,5 mm 7,45 g slitina bakra, nikla i cinka
mrki medvjed
1993.
25kuna-lice razna naličja
prikazana su
niže u tablici
25 kuna 32 mm 12,75 g slitina bakra, nikla i aluminija
razno
1997.

Prigodne kovanice

Prigodno se izdaju i kovanice s različitim drugim motivima na naličju. Kovanice od 25 kn su isključivo prigodne i rijetko su u upotrebi.
Napomena: sve kovanice od 25 kuna imaju isto lice, ali posebno naličje kako je ispod opisano i prikazano. Izrađene su u obliku pravilnog dvanaesterokuta, promjera opisane kružnice 32 milimetra. Masa tih kovanica je 12,75 grama. Jezgra ima promjer od 18 milimetara i masu od 4,05 grama. Prsten ima unutarnji promjer od 18 milimetara i masu od 8,70 grama.[5]

Izdane su sljedeće prigodne kovanice:[6]

  • 25 kuna:
  • U povodu obilježavanja stjecanja punopravnog članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji 1. srpnja 2013. Unutar jezgre kovanog novca prikaz je pčelinjih saća koje simboliziraju Europsku uniju. Arhitekturu pčelinjih saća tvori dvadeset sedam ćelija unutar kojih su zvjezdice, simboli zemalja članica Europske unije. Postojeća arhitektura pčelinjih saća dograđena je novom, dvadeset osmom ćelijom, unutar koje je podloga u obliku kvadratića na koji je položena zvjezdica, što na taj način simbolizira završni čin pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji kao nove, dvadeset osme članice. Kružno, uz vanjski rub, ispisan je tekst „REPUBLIKA HRVATSKA ČLANICA EUROPSKE UNIJE”. U donjem središnjem dijelu, uz rub, ispisan je datum „1. VII. 2013.”.[8]
  • U povodu obilježavanja čina potpisivanja Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji 9. prosinca 2011. Unutar jezgre kovanog novca prikaz je pčelinjih saća koje simboliziraju Europsku uniju. Arhitekturu pčelinjih saća tvori dvadeset i sedam ćelija unutar kojih su zvjezdice, simboli zemalja članica Europske unije. U donjem polukrugu, uz konstrukciju pčelinjih saća, prikaz je kvadrata, simbola Republike Hrvatske, koji je na putu da postojeću konstrukciju pčelinjih saća dogradi dvadeset i osmom ćelijom, u koju će stupiti kao zvjezdica, nova punopravna članica Europske unije. Kružno, unutar prstena, ispisan je tekst „UGOVOR O PRISTUPANJU REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI”. U donjem središnjem dijelu prstena ispisan je nadnevak „9. XII. 2011.”.[9]
  • U povodu održavanja Godišnje skupštine Europske banke za obnovu i razvoj u Zagrebu 14. i 15. svibnja 2010. Unutar jezgre kovanog novca prikaz je službenog amblema skupa na kojemu je prikaz panorame grada Zagreba, s natpisom u dva retka „ZAGREB” i „2010”. Kružno, unutar prstena, u dva retka ispisan je tekst „GODIŠNJA SKUPŠTINA EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ” i „EBRD Annual Meeting and Business Forum”. U donjem središnjem dijelu prstena prikaz je amblema Europske banke za obnovu i razvoj.[10]
  • U povodu postajanja Republike Hrvatske kandidatom za članstvo u Europskoj uniji 18. lipnja 2004. Unutar jezgre kovanog novca smješten je prikaz dvaju kvadrata koji simboliziraju Republiku Hrvatsku i postavljeni su jedan iznad drugog s povezanim vrhovima, a njihove rubove u dinamičnoj kretnji tvore tri linije simbolizirajući pleter, povijesnu hrvatsku ornamentiku. Linije u desnom vrhu donjega većega kvadrata nisu spojene i simboliziraju otvorenost Republike Hrvatske prema Europskoj uniji, tvoreći ujedno prijelaz u prsten kovanog novca, unutar kojeg je postavljeno dvanaest zvjezdica, simbola Europske unije, protkanih trima linijama - hrvatskim pleterom, što iskazuje nakanu Republike Hrvatske da postane sastavni dio Europske unije. U sredini, uz donji rub, istaknut je datum "18. VI. 2004.", omeđen s lijeve strane kvadratićem, a s desne zvjezdicom. U nastavku datuma, s lijeve na desnu stranu ispisan je tekst "REPUBLIKA HRVATSKA KANDIDAT ZA ČLANSTVO U EUROPSKOJ UNIJI", koji zatvara krug na kovanom novcu.[11]
  • U povodu 10. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 15. siječnja 1992.15. siječnja 2002. U središnjem dijelu jezgre kovanog novca prikaz je reljefa Republike Hrvatske, preko kojeg su istaknute vodoravne i okomite blago zaobljene linije koje simboliziraju paralele i meridijane planeta Zemlje, tvoreći prikaz pojave Republike Hrvatske kao samostalne države na svjetskom globusu. Centralno, uz donji rub, istaknuti su datumi "15. 1. 1992. - 15. 1. 2002.". U nastavku istaknutih datuma, zatvarajući krug na kovanom novcu, s lijeve na desnu stranu, ispisan je tekst "10 OBLJETNICA MEĐUNARODNOG PRIZNANJA RH".[12]
  • U povodu 2000. godine. Unutar jezgre prikazan je fetus kao univerzalni simbol ljudskog života, koji je središnjica tisućljeća koje završava i novog tisućljeća, a to je simbolizirano prikazom niza zraka na jezgri i prstenu. U donjem srednjem dijelu prstena istaknuta je godina "2000."[13]
  • U povodu uvođenja eura u Eurozoni. U središnjem je dijelu prikaz slova “E”, početnog slova naziva nove novčane jedinice – eura. Preko slova raspršen je roj dvanaest različito stiliziranih zvjezdica, koje simboliziraju članice Europske monetarne unije. Između donjeg ruba slova i donjeg ruba dvanaesterokuta istaknuta je godina “1999.”[14]
  • U povodu EXPO-LISABONA 1998. U središnjem je dijelu prikaz modela starohrvatskog broda falkuše iz 11. i 12. stoljeća. Unutar prstena, u njegovu donjem polukružnom dijelu, nalazi se niz vodoravnih linija, koje simboliziraju morsku površinu. U gornjem dijelu prstena ispisan je tekst “EXPO-LISABON 1998.”[15]
  • U povodu primanja Republike Hrvatske u UN. Na jezgri i prstenu nalazi se prikaz znaka Organizacije ujedinjenih naroda, s tim da je unutar jezgre smješten plošni prikaz planeta Zemlje, s posebno istaknutim reljefnim prikazom Republike Hrvatske. Prikaz u jezgri uokviren je stiliziranim maslinovim grančicama, položenima unutar prstena kovanog novca. Iznad znaka, u dva retka, ispisan je tekst "REPUBLIKA HRVATSKA U O.U.N." te nadnevak primanja Republike Hrvatske u Organizaciju ujedinjenih naroda "22.V.1992.". Ispod znaka, u srednjem dijelu prstena kovanog novca, uz donji rub ispisana je brojčana oznaka godine kovanja "1997.".[16]
  • U povodu prvog kongresa hrvatskih esperantista. U središnjem dijelu jezgre nalazi se prikaz simbola Kongresa, elipsaste kružnice unutar koje je smješteno, u dva okomita stupca, osam izduženih romboida usmjerenih vrhovima jedan prema drugome. U lijevom je stupcu pet romboida, od kojih su prvi, treći i peti ispunjeni okomitim linijama. U desnom su stupcu tri romboida ispunjena okomitim linijama. Svih osam romboida, koji simboliziraju crvena i bijela polja povijesnoga hrvatskoga grba, povezano je tako da tvori veliko slovo "E" (tj. esperanto). U srednji dio donje kružne površine prstena položen je istovjetni romboid, s lijeve strane kojega počinje tekst ispisan kružno unutar prstena "UNUA KONGRESO DE KROATAJ ESPERANTISTOJ". Tekst završava s desne strane romboida. U drugom, unutarnjem kružnom retku plohe prstena ispisan je tekst "PRVI KONGRES HRVATSKIH ESPERANTISTA", koji razdvaja brojčana oznaka godine kovanja "1997.", položena u srednji dio, iznad izduženog romboida.[17]
  • U povodu završetka procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Na plohi kovanog novca prikazana je zemljopisna karta hrvatskog Podunavlja s oznakama hrvatskih gradova i rijeka te ucrtanim granicama Republike Hrvatske i susjednih država. Podlogu zemljopisne karte čini površina kvadratnog oblika, koja je unutar granica Republike Hrvatske protkana kvadratićima, simbolom države Hrvatske. Uz lijevu stranicu kvadratne podloge počinje, a nastavlja se uz donju stranicu, natpis "HRVATSKO PODUNAVLJE". Uz desnu stranicu kvadratne podloge označena je godina kovanja "1997."[18]
  • 5 kuna:
  • U povodu 500. obljetnice tiskanja senjskoga glagoljskog Misala. Izdano je 1.000.000 komada ukupne vrijednosti 5.000.000,00 kuna. Na licu kovanice u središnjem dijelu nalazi se kvadrat omeđen krugom. U kvadrat upisana je brojka 5. Uz lijevi i desni rub kvadrata ispisan je naziv novčane jedinice - KUNA. Natpis uz lijevi rub ispisan je latinicom a uz desni rub natpis je ispisan glagoljicom. U gornjem polukrugu iznad kvadrata, postavljen je u središte grb Republike Hrvatske koji svojom krunom ulazi u pojas kojeg tvori vanjski rub i kružnica koja omeđuje kvadrat. Donjim dijelom grb Republike Hrvatske djelomično ulazi u središnji kvadrat. Ispod kvadrata u središnjem dijelu, postavljen je grb grada Senja, koji gornjim dijelom ulazi u središnji kvadrat a donjim dijelom pokriva rub kružnice koja omeđuje središnji kvadrat. Između vanjskog ruba i ruba kružnice koja omeđuje kvadrat, u gornjem pojasu, ispisan je latinicom natpis REPUBLIKA HRVATSKA. Istovjetan natpis ispisan je glagoljicom u pojasu kojeg tvori rub donjeg polukruga i rub kružnice koja omeđuje kvadrat. Na naličju pretvara u knjigu - Misal, s oznakom križa. Ispod Misala, na lijevoj strani, ispisana je glagoljicom godina 1494., a na desnoj strani ispisana je ista godina arapskim brojevima. Trup glagoljičnog slova S pretvoren je u obris grada Nehaja s tri kule. Unutar obrisa, u dva retka, ispisan je natpis SENJ latinicom, a potom i glagoljicom. Desno od glagoljičnog natpisa označena je godina kovanja '94. Glagoljično slovo S završava pri dnu kružnice stiliziranim motivom valova, simbolizirajući more i senjsku buru. U pojasu, kojeg tvori vanjski rub i rub kružnice koja omeđuje kvadrat kružno je ispisan natpis "500. OBLJETNICA TISKANJA SENJSKOG GLAGOLJSKOG MISALA". Pojedina slova iz teksta zadiru u vanjski rub.[19]
  • 2 kune, 20 i 1 lipa:
  • U povodu obilježavanja 50. obljetnice postojanja Agencije za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima ("FAO") 1945. -1995., čija je misija iskorjenjivanje gladi u svijetu. Izdano je 500.000 komada od 2 kune, 1,000.000 komada od 20 lipa i 1,000.000 komada od 1 lipe ukupne vrijednosti 1.210.000,00 kuna. Izgled lica prigodnog kovanog novca u svemu je istovjetan izgledu lica standardnog kovanog novca koji je u optjecaju. Naličje navedenog prigodnog kovanog novca sljedećeg je izgleda:[20]
  • na naličju kovanice od 2 kune u središnjem dijelu prikazana je riba tunj, velika riba koštunjača iz porodice tunjeva. Iznad i ispod prikaza tunja niz je sitnih ornamenata koji simboliziraju morsku vodu. Iznad prikaza ribe, polukružno, ispisan je natpis "FAO", skraćenica od engleskog naziva Agencije (Food and Agriculture Organization), dok su ispod prikaza ribe, u dva retka, ispisane godine "1945." "1995." Uz rub donjeg polukruga ispisan je na latinskom tekst "FIAT PANIS", (kruha gladnima) što je moto agencije u njezinom djelovanju.[20]
  • Naličje kovanog novca od 1 lipe izgleda ovako: u središnjem dijelu prikazan je stilizirani vrh kukuruzne stabljike, iz koje se otvaraju dva klipa, s dozrelim krupnim zrnjem. Iznad prikaza stabljike kukuruza, polukružno, ispisan je natpis "FAO". Na desnoj strani središnjeg dijela, u dva retka, ispisane su godine "1945." "1995.". Uz rub donjeg polukruga ispisan je na latinskom tekst "FIAT PANIS".[20]
  • Naličje kovanog novca od 20 lipa izgleda ovako: u središnjem dijelu prikazana je stilizirana maslinova grana s plodovima. Iznad prikaza maslinove grane, polukružno, ispisan je natpis "FAO". Na desnoj strani središnjeg dijela, u dva retka, ispisane su godine "1945." i "1995.". Uz rub donjeg polukruga ispisan je na latinskom tekst "FIAT PANIS".[20]
  • 1 kuna, 5 i 2 lipe:
  • U povodu olimpijskih igara 1996. Izdana je količina od 1.000.000 komada od 1 kune, 900.000 komada od 5 lipa i 1.000.000 komada od 2 lipe ukupne vrijednosti 1.065.000,00 kuna. Izgled lica prigodnog kovanog novca u svemu je istovjetan izgledu lica standardnog kovanog novca koji je u optjecaju. Naličje navedenog prigodnog kovanog novca sljedećeg je izgleda: u središnjem djelu prikaz je znaka Hrvatskog olimpijskog odbora s pet olimpijskih krugova ispod kojih je u tri retka postavljeno šest reljefnih, mat, kvadrata i tri ravna, sjajna, kvadrata. Iznad znaka Hrvatskog olimpijskog odbora položena je posuda iz koje plamti stilizirani olimpijski plamen, a ispod znaka, prateći stepenasti rub kvadrata ispisan je tekst "ATLANTA". Kružno, uz rub, ispisan je tekst "OLIMPIJSKE IGRE". U središnjem djelu donjeg polukruga, uz rub, ispisana je godina "1996.".[21]
  • 50 lipa
  • U povodu europskog prvenstva u nogometu 1996. Izdano je ukupno 900.000 komada ukupne vrijednosti 450.000,00 kuna. Izgled lica prigodnog kovanog novca u svemu je istovjetan izgledu lica standardnog kovanog novca koji je u optjecaju. Naličje prigodnog optjecajnog kovanog novca od 50 lipa izgleda ovako: u središnjem dijelu prikaz je znaka Hrvatskog nogometnog saveza, sa središnjom plohom unutar koje je okomito ispisana kratica naziva Hrvatskog nogometnog saveza "HNS", te bočnim plohama, unutar kojih su stilizirana dva okomita retka sa šest reljefnih, mat, kvadrata i pet ravnih, sjajnih, kvadrata. Na završetak triju ploha, uz donji rub, položena je nogometna lopta. Iznad znaka Hrvatskog nogometnog saveza ispisan je polukružno, u dva retka, tekst "ENGLESKA" i brojke "1996.". Kružno, uz rub, ispisan je tekst "EUROPSKO NOGOMETNO PRVENSTVO".[22]
  • 10 lipa
  • U povodu obilježavanja 50. obljetnice Organizacije ujedinjenih naroda. U optjecaj je puštena količina od 900.000 kovanica ukupne vrijednosti 90.000,00 kuna. Izgled lica prigodnog kovanog novca u svemu je istovjetan izgledu lica standardnog kovanog novca koji je u optjecaju. Naličje prigodnog optjecajnog kovanog novca od 10 lipa izgleda ovako: u središnjem dijelu znak je Organizacije ujedinjenih naroda, plošni prikaz planete Zemlje uokviren stiliziranim grančicama masline. Ispod znaka, uz donji rub, ispisane su brojke "1945.-1995.". Kružno, uz rub, ispisan je tekst "ORGANIZACIJA UJEDINJENIH NARODA".[23]
Izgled
(naličje)
Iznos Promjer Masa Sastav slitine Povod Godina
izdavanja
1 lipa 17 mm 0,7 g slitina aluminija i magnezija 50 g. UN-ove organizacije FAO
1995.
2 lipe 19 mm 0,92 g slitina aluminija i magnezija XXVI. Olimpijske igre - Atlanta 1996.
1995.
5 lipa 18 mm 2,5 g čelična jezgra obložena slitinom bakra i cinka XXVI. Olimpijske igre - Atlanta 1996.
1995.
10 lipa 20 mm 3,25 g čelična jezgra obložena slitinom bakra i cinka 50 g. organizacije Ujedinjenih naroda
1995.
20 lipa 18,5 mm 2,9 g čelična jezgra obložena slitinom željeza i nikla 50 g. UN-ove organizacije FAO
1995.
50 lipa 20,5 mm 3,65 g čelična jezgra obložena slitinom željeza i nikla Europsko prvenstvo u nogometu 1996.
1996.
1 kuna 22,5 mm 5 g slitina bakra, nikla i cinka XXVI. Olimpijske igre - Atlanta 1996.
1995.
2 kune 24,5 mm 6,2 g slitina bakra, nikla i cinka 50 g. UN-ove organizacije FAO
1995.
5 kuna 26,5 mm 7,45 g slitina bakra, nikla i cinka 500. obljetnica tiskanja senjskoga glagoljskog misala
1995.
25-mir podunavlje 25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla Hrvatsko Podunavlje
1997.
25-esperanto 25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla prvi kongres hrvatskih esperantista
1997.
25-oun 25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla 5 g. primanja Republike Hrvatske u UN
1997.
25-expo 25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla Expo Lisabon 1998.
1998.
25-uvodjenje eura 25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla uvođenje eura u Eurozoni
1999.
25-fetus 2000 25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla godina 2000. - novo tisućljeće
2000.
25-10g RH 25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla 10 g. međunarodnog priznanja Republike Hrvatske
2002.
25-rh-za-eu 25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla kandidatura za članstvo u Europskoj uniji
2004.
25-skupstina-ebor 25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla godišnja skupština Europske banke za obnovu i razvoj
2010.
25-ugovor-rh-eu 25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji
2012.
25-rh-eu-2013 25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla Republika Hrvatska članica Europske unije
2013.

Vidi još

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Novac u Hrvatskoj

Vanjske poveznice

Izvori

  1. https://hr.wikisource.org/wiki/Codex_diplomaticus_Regni_Croatiae,_Dalmatiae_et_Slavoniae
  2. Ante Milinović: Ljepota i smisao simbolike hrvatskoga novca, HIC, Dom i svijet br.354/1. listopada 2001.
  3. Hrvatska narodna banka o povlačenju iz optjecaja novčanica od 5 i 20 kuna s datumom izdanja 31. listopada 1993. i novčanica od 10 kuna s datumom izdanja 15. siječnja 1995.
  4. Hrvatska narodna banka Novčanice i kovanice.
    Druga verzija novčanica od 5 kuna izdanje 7. ožujka 2001. puštena je u optjecaj 9. srpnja 2001.
  5. HNB: Prigodni optjecajni kovani novac Republike Hrvatske od 25 kuna, pristupljeno 20. travnja 2014.
  6. HNB - prigodni optjecajni novac RH
  7. H:Od danas u optjecaju nova kovanica od 25 kuna; Pogledajte kako izgleda Slobodna Dalmacija. 4. studenoga 2019. Pristupljeno 7. studenoga 2019.
  8. narodne-novine.nn.hr - br.57 (2013)
  9. narodne-novine.nn.hr - br.113 (2012)
  10. narodne-novine.nn.hr - br.48 (2010)
  11. narodne-novine.nn.hr - br.88 (2005) pristupljeno 24.7.2009.
  12. narodne-novine.nn.hr - br.119 (2001) pristupljeno 24.7.2009.
  13. narodne-novine.nn.hr - br. 112 (2000) pristupljeno 24.7.2009.
  14. narodne-novine.nn.hr - br.145 (1999) pristupljeno 24.7.2009.
  15. narodne-novine.nn.hr - br. 80 (1998) pristupljeno 24.7.2009.
  16. narodne-novine.nn.hr - br.103 (1997) pristupljeno 24.7.2009.
  17. narone-novine.nn.hr - br.58 (1997) pristupljeno 24.7.2009.
  18. narodne-novine.nn.hr - br.49 (1997) pristupljeno 24.7.2009.
  19. narodne-novine.nn.hr - br.47 (1995) pristupljeno 8. lipnja 2014.
  20. 20,0 20,1 20,2 20,3 narodne-novine.nn.hr - br.47 (1995) pristupljeno 8. lipnja 2014.
  21. narodne-novine.nn.hr - br.44 (1996) pristupljeno 8. lipnja 2014.
  22. narodne-novine.nn.hr - br.44 (1996) pristupljeno 8. lipnja 2014.
  23. narodne-novine.nn.hr - br.44 (1996) pristupljeno 8. lipnja 2014.
Yahoo! Finance: AUD CAD CHF EUR GBP HKD JPY USD
XE.com: AUD CAD CHF EUR GBP HKD JPY USD
26. prosinca u Domovinskom ratu

Domovinski rat po nadnevcima: 26. prosinca u Domovinskom ratu.

1990.

- Na Svečanoj sjednici Skupštine Republike Slovenije proglašeni i službeni rezultati plebiscita, kojim je slovenski narod odlučio da Slovenija od sad postaje samostalnom i nezavisnom državom.

1991.

- U Zagrebu održano prvo božićno slavlje Hrvatske vojske. Ministar obrane Gojko Šušak apelirao na slogu Hrvata.

- Zračna opasnost označena u 11 hrvatskih gradova.- Otkriven četnički masakr u zaselku Marinovići iz sela Bruška kod Benkovca. Ubijeno je deset osoba u dobi od 20 do 70 godina.

- U Joševici kod Gline četnici ubili 21 Hrvata.

- Zauzeta četnička uporišta u okolici Šibenika: Čista Mala, Dragišići i Gradina.

1992.

- Predsjednik dr. Franjo Tuđman primio u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu ministra vanjskih poslova BiH Harisa Silajdžića sa suradnicima, radi dogovora o predstojećim sastancima u Ženevi i problemima izbjeglica.

- Na području pod kontrolom UNPROFOR-a u Istočnom sektoru ubijeno više od 600 Hrvata, a više tisuća protjerano. Molimo vas da utječete da bi se Vanceov plan pomaknuo s mrtve točke, zatražio pri susretu u Osijeku predsjednik Izvršnog vijeća toga grada Branimir Glavaš od ruskog ambasadora Leonida Kerestedijanca.

1993.- Podatak o 10.000 prognanih Srba iz Vinkovaca, koji samozvane vlasti iz UNPA područja šalju Boutrosu Ghaliju i Vijeću sigurnosti, čista je laž, odgovaraju vinkovački čelnici, jer prema popisu iz 1994. godine, u Vinkovcima je od 35.347 stanovnika bilo 28.650 Hrvata a Srba svega 3.763, manje od 12 posto.

1994.

- U prepunoj zagrebačkoj katedrali ponoćnu misu na Božić predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić, a na misi bili predsjednik dr. Franjo Tuđman, ministri, saborski zastupnici i članovi diplomatskog kora.- U akciji HVO-a uoči Božića spriječen srpski proboj obrane na livanjsko-grahovskom bojištu i tom prigodom oslobođena 43 banjalučka Hrvata i Muslimana koje su Srbi ispred sebe držali kao robove i 'živi štit'.

- Carter samo produbljuje sukobe, napisala istaknuta kolumnistica Georgie Anne Geyer u "Washington Postu", sažimajući gledišta koja prevladavaju u američkom glavnom gradu.

1995.

- Blagdan Božić svečano proslavljen u cijeloj Hrvatskoj.

- Vlada BiH utvrdila da je za obnovu u sljedeće tri, četiri godine potrebno 51 milijarda dolara.

- U Posušju obavljena svečana primopredaja dužnosti s dosadašnjeg načelnika Glavnog stožera HVO-a general bojnika Tihomira Blaškića na general bojnika Živka Budimira.

- Armija BiH i snage bosanskih Srba razmijenile 245 ratnih zarobljenika.

- Predsjednik SAD Bill Clinton uputio božićnu poruku naciji, u kojoj se posebno obratio predstavnicima američkih oružanih snaga, medu ostalim, rekavši im: "Vaša misija mira i dobre volje u Bosni podsjeća nas na to što ovo doba godine znači za ljude širom svijeta".

1996.- Moneta RH - hrvatska kuna, stigla u hrvatsko Podunavlje: u svojoj "skupštini" lokalni Srbi prihvatili da će se ubuduće dio javnih službi financirati kunama.

BioGnost

BioGnost d.o.o. hrvatska je farmaceutska tvrtka sa sjedištem u Zagrebu. Tvrtku su 1990. godine osnovali mr. sc. Ivan Marchiotti, dr. med. i Mirjana Marchiotti-Ulip, mr. farm.

Današnji je lider u proizvodnji imunohematoloških, imunokromatografskih i histoloških in vitro dijagnostičkih proizvoda na području jugoistočne Europe.

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslovenska narodna armija, u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore.

Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila u kolovozu 1990. i uslijed koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti.

Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi oni podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovati će od toga vremena pa do kraja paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob.

U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije BiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom.

Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996.-1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja.

Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO_4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu.

U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu.

U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1113 ostalo trajnim invalidima.Prema podatcima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Prema drugim podatcima, uništeno je 180.000 domova, 25% hrvatskog gospodarstva te prouzročeno 27 milijarda USD materijalne štete.Broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica.

Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled zbivanja u ratu preko zemljovida.

Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija, te hrvatski državni vrh na njih nije bio spreman sudjelovati.

Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište.

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenoga 1993. godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta). Europska Unija je jedina organizacija ove vrste na svijetu, i zbog toga ju je ponekad teško definirati. To je organizacija koja stalno mijenja i nadograđuje politike u kojima djeluje. Trenutno se može definirati kao federacija u monetarnim odnosima, poljoprivredi, trgovini i zaštiti okoliša; konfederacija u društvenoj i gospodarskoj politici, zaštiti potrošača, unutarnjoj politici; i kao međunarodna organizacija u vanjskoj politici.

Europska unija danas ima 28 država članica. Prostire se na 4.381.324 km2, a ima oko 508 milijuna stanovnika.

Prva država koja će vjerojatno izaći iz Europske unije je Ujedinjeno Kraljevstvo čija vlada je 29. ožujka 2017., nakon referenduma održanog u lipnju 2016., podnijela zahtjev za razdruživanje Ujedinjenog Kraljevstva od Europske unije.

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga.

Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine.

Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država.

U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%).

Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Hrvatska Republika Herceg-Bosna

Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je hrvatska upravna jedinica u sklopu Republike Bosne i Hercegovine, koja je 28. kolovoza 1993. izrasla iz Hrvatske zajednice Herceg-Bosne utemeljene 18. studenog 1991., kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjelina Hrvata u Bosni i Hercegovini. Utemeljilo ju je hrvatsko političko vodstvo reagirajući na srpsku agresiju u Hrvatskoj i BiH, da bi se u kolovozu 1993., slijedeći Owen - Stoltenbergov plan mirovni plan, preoblikovala u Republiku.Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je, uz Hrvatsku i Republiku BiH, supotpisnica Washingtonskog sporazuma 18. ožujka 1994., kojim je dogovoreno stvaranje Federacije BiH kao zajednice hrvatskog i bošnjačkog naroda, s ciljem kasnijeg federaliziranja cijele države. Činjenično je nastavila postojati i nakon donošenja Ustava Federacije BiH 30. ožujka 1994. do samoukinuća 14. kolovoza 1996., kada su sve ovlasti Vlade Herceg-Bosne prenesene na Vladu Federacije BiH. Iznosila je ukupno 10.950 km2 (21,4 % BiH)

Jugoslavenski dinar

Jugoslavenski dinar (DIN, din., d.) bila je valuta u Kraljevini Jugoslaviji, socijalističkoj Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji. Srbija ga je zamijenila srpskim dinarom, a Crna Gora eurom. Domaća oznaka valute je bila DIN, din. ili d., a jedan dinar se dijelio na 100 para.

Kukuruz

Kukuruz (lat. Zea mays), jednogodišnja biljka iz porodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike.

Igrao je važnu ulogu u povijesti, pogotovo kod naroda Srednje Amerike. U Europu je donesen 1493. a po nekim izvorima 1535. U Hrvatsku pod Habsburzima i Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću je stigao u 16. stoljeću.Korijen mu je žiličast, a stablo visoko i člankovito s odvojenim muškim i ženskim cvjetovima. Plod mu je klip sa zrnjem koje je uglavnom žuto ili bijelo. Također je uzgojen veliki broj raznih vrsta hibrida.

Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja

Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja uobičajeni je naziv za proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a ustanovilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, odnosno UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998., kada je hrvatsko Podunavlje (odnosno istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem), konačno vraćeno u sastav Republike Hrvatske.

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (NDH) je bila marionetska država za vrijeme Drugog svjetskog rata u okviru osovinskoga poretka. Osnovana je 10. travnja 1941., uslijed Travanjskog rata i raspada Kraljevine Jugoslavije. NDH je vodstvo ustaškoga pokreta proglasilo 10. travnja 1941. nakon sloma Kraljevine Jugoslavije; bila je dio osovinskoga poretka nacističke Njemačke i fašističke Italije.Najveći dio vojnih operacija koje su se u II. svjetskom ratu vodile na području kojega je zauzimala bivša Kraljevina Jugoslavija odvijao se baš na području NDH: vodstvo Komunističke partije Jugoslavije je već 1941. godine odlučilo prebaciti sve vojne efektive NOVJ iz Srbije - koju su u suradnji s relativno malobrojnim snagama njemačkih okupatora uspješno nadzirale vlasti marionetske Nedićeve Srbije, te u ruralnom području, četnici Draže Mihailovića - na područje NDH. Ubrzo su postrojbe NOVJ slijedili sa njima sukobljeni četnici iz Srbije i Crne Gore, nastojeći pridonijeti da se na području NDH formiraju veća područja pod kontrolom lokalnih četnika. Posljedica višegodišnjeg ratovanja na području NDH je smrt oko jedne desetine stanovništva, velikim dijelom u ratnih zločinima protiv ratnih zarobljenika i civila, koje su činile sve strane koje su sudjelovale u sukobima.

NDH se može promatrati kao teritorijalni kondominij njenih okupatora Njemačke i Italije: okupacijske snage nisu niti u jednom trenutku prestale kontrolirati teritorij NDH, makar je ova imala i vlastite vojne i policijske snage. Jozo Tomasevich zauzima stajalište da je NDH bila njemačko - talijanski protektorat.Uz značajne teritorijalne gubitke u korist Italije (5.380 četvornih kilometara ozemlja s oko 380.000 stanovnika, također najveći dio teritorijalnog mora) i Mađarske, Ante Pavelić je kao poglavnik uspostavio diktatorski represivni fašistički režim sa zabranom svih stranaka osim Ustaškog pokreta. Zatvoren je i vođa Hrvatske seljačke stranke Vladko Maček, a ni Sabor nije djelovao. Do kapitulacije Italije je NDH bila monarhija s kraljem Tomislavom II. iz talijanske kraljevske kuće, koji međutim u kontekstu teškog nezadovoljstva Hrvata prema Italiji nije Hrvatsku nikad ni posjetio, niti ima neku znatnu ulogu u državnim poslovima.

Država nastala uz pristanak okupatora (i ponižavajuće uvjete za Hrvate), i to grubih totalitarističkih režima koji su tada vladali Njemačkom i Italijom, nije bila međunarodno priznata izvan okvira ratom uvjetovane njemačke i talijanske utjecajne sfere. Iako je uspostava same hrvatske države, nakon sloma Kraljevine Jugoslavije, u hrvatskoj javnosti bila pozdravljena, već prvi koraci vlasti doveli su do širokog razočaranja takvom NDH kojoj je Italija oduzela dragocjena primorska područja, a Mađarska Međimurje i Baranju.

Rimski ugovori - kojima je Italija sebi prisvojila veliki dio hrvatske obale i dio Gorskog Kotara, te najveći dio teritorijalnog mora, pri čemu NDH uopće nije smjela imati ratnu mornaricu; istodobno pretvarajući NDH u monarhiju s talijanskim kraljem i zapravo talijanski protektorat (status kakav su tada imale i Kraljevina Crna Gora i Kraljevina Albanija) - stvorili su teško nezadovoljstvo među narodom, pa i među onima koji su bili skloni pristupati ustaškom pokretu. Nakon što je Italija konstatirala hrvatsko nezadovoljstvo Rimskim ugovorima, prve dvije godine prošle su u očitom talijanskom sabotiranju tek stvorene države, kako bi si Italija trajno priskrbila vlast nad pojasom duž Jadrana širokim više desetaka kilometara (Druga zona, koja se protezala do nadomak Karlovca i Bihaća, a obuhvaćala i grad Mostar) i tako pretvorila Jadran u svoje unutrašnje more. Neuspjela nastojanja ustaša da ishode kod Nijemaca (koji su prvih godinu dana zaokupljeni invazijom na SSSR i drže na području NDH samo manje vojne snage potrebne za osiguranje strateških željezničkih pravaca) potporu za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa i njihova nesklonost da posve surađuju u pretvaranju Hrvatske u talijanski protektorat vrlo su ozlovoljila Talijane. Oni već pred kraj 1941. godine zabranjuju ulazak vojnih snaga NDH u područje između Jadrana i linije Karlovac - Mostar i nastoje čvrsto okupirati to područje u suradnji s četnicima- koji na znatnom dijelu tog područja uspostavljaju efektivnu vlast kao potpunu negaciju vlasti NDH; ostaju na tom području civilna administracija i redarstvene vlasti NDH, ali pod čvrstim nadzorom Italije kao okupacijske sile. Na području talijanske okupacije s vremenom nastaju i velika područja pod kontrolom i partizana (NOVJ, snage pod kontrolom Komunističke partije Jugoslavije) kojima talijanske snage nakon Pada Italije 1943. predaju znatnu količinu naoružanja, te koji će uz podršku zapadnih saveznika uspijevati držati pod kontrolom sve veće područje i uvelike sabotirati gospodarsku aktivnost na preostalom području NDH.

Preostale dvije godine (nakon kapitulacije Italije) proteći će pod čvrstom kontrolom Njemačke, koja je preuzela čak i policijske poslove u NDH i koja je nesmiljeno eksploatirala njeno gospodarstvo radi potpore svojem ratnom naporu.Već potkraj 1942. vojska NDH je bila stavljena pod njemačko vojno zapovjedništvo. Nijemci nisu ozbiljno shvaćali neovisnost NDH, nego su se na njene strukture oslanjali kao na pomoć svojoj okupaciji: na području NDH novačili su Nijemci lokalno stanovništvo za svoje vojne postrojbe, te su od tako unovačenog osoblja formirali čak 5 divizija vojske (tzv. legionarske postrojbe) - pod zapovjedništvom njemačkih časnika i dočasnika, uz njemački kao zapovjedni jezik i u cijelosti pravno podvrgnute Njemačkoj. Te su divizije bile angažirane u okupiranju teritorija i protupartizanskim djelovanjima. Uz djelatnost njemačkih obavještajnih službi i vojne žandarmerije koja je bila prisutna još od početka okupacije, od 1943. godine osnovana je od lokalnog stanovništva (i uz sudjelovanje više tisuća njemačkih policajaca iz Reicha) tzv. Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj pod izravnom kontrolom policijskih vlasti Njemačkog Reicha (32.000 pripadnika, 1944. god.). Troškovi tih vojnih i redarstvenih postrojbi, te drugi troškovi okupiranja naplaćivali su se iz proračuna NDH. Također su Wehrmacht i SS novačili na području NDH osoblje za vojne postrojbe kopnene vojske, mornarice i zrakoplovstva koje su bile angažirane na Istočnom bojištu.

Obzirom da su etnički najhrvatskiji dijelovi Hrvatske ostali pod vlašću Italije i Mađarske, u državi su skoro trećinu stanovništva predstavljali Srbi - populacija koja je u desetljećima monarhofašističke Kraljevine Jugoslavije u vrlo napetim odnosima s Hrvatima, zbog velikosrpsko-hegemonističke naravi vladajućeg režima. Ustaški režim je tek nakon nekog vremena odustao od ekstremno agresivnog odnosa prema srpskoj manjini, koju je ispočetka tretirao kao podanike (tj. isključio je Srbe iz kategorije državljana), kojima nije bilo dopušteno raditi u državnoj službi i koji čak nisu smjeli služiti vojsku. U prve dvije godine NDH protjerano je iz NDH u Srbiju 175.000 etničkih Srba, a bilježi se i mnogo ubojstava, pljački i paleži koje su osobito provodili tzv. divlji ustaše, naoružani pobornici ustaškog poretka. Nezadovoljstvo Srba, kojima se s vremenom pridružuje sve veći dio Hrvata - antifašista, doveo je do partizanskih ustanaka i stvaranja teritorija pod njihovom kontrolom; također i do četničkih ustanaka i stvaranja teritorija pod kontrolom četnika.

Prema bošnjačkim muslimanima je ustaški režim postupao mnogo taktičnije, te nije s tom populacijom imao znatnijih sigurnosnih problema.

Na području NDH ustaški pokret je provodio holokaust nad Židovima i Romima, dok su nad Srbima počinjeni brojni zločini te su postali građani drugog reda. Procjenjuje se da je ubijeno oko 30.000 Židova - što u Hrvatskoj, što u njemačkim sabirnim logorima, te otprilike jednaki broj Roma, dok je broj stradalih civila Srba - računa se - oko 217.000. Žestoko su progonjeni svi protivnici režima, pogotovo komunisti. Kao reakcija na politiku terora ustaškog režima i de facto okupaciju proklamiranih saveznika, Njemačke i Italije, na području NDH se ubrzo razvio Narodnooslobodilački pokret pod vodstvom KPJ. Ratne žrtve stanovništva NDH su bile izrazito visoke - sve zaraćene strane su činile ratne zločine, u kojima su ubijale i civile i ratne zarobljenike (te su četnici pobili izrazito mnogo civila - osobito mnogo bošnjaka muslimana, ustaše vrlo mnogo Srba, Židova i Roma, a partizani vrlo visoki broj pripadnika svih etničkih skupina za koje se znalo ili sumnjalo da "surađuju s okupatorom") - te znatno nadmašuju gubitke mnogo mnogoljudnijih zemalja poput Italije, Ujedinjenog Kraljevstva ili Francuske.Slomom fašističke Italije i njezinim prelaskom na stranu Saveznika tijekom 1943. javljaju se pokušaji da tako postupi i NDH. U njima isprva sudjeluje i Pavelić, no kada postaje jasno da se zapadni saveznici ne namjeravaju iskrcati na Jadranu, odustaje - te ostaje NDH saveznikom Trećeg Reicha do zadnjeg dana. Glavne sudionike tog pokušaja (urota Lorković-Vokić) zatvara; u travnju 1945. Pavelić daje urotnike i smaknuti.

Ustaška je vlada napustila Zagreb 6. svibnja 1945, neposredno prije ulaska partizanskih jedinica (8. svibnja). Većina preostale ustaške i domobranske vojske, s izbjeglim civilima, dospjela je do Austrije, te se 15. svibnja 1945. predala britanskim vojnim predstavnicima, koji su ih zatim prepustili jugoslavenskoj partizanskoj vojsci. To je rezultiralo Bleiburgom i Križnim putem, s vrlo velikim brojem žrtava među zarobljenim vojnicima i civilima.Jugoslavenski autori su u desetljećima nakon drugog svjetskog rata u pravilu tvrdili NDH uopće nije bila država, te su govorili o "tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj": iznosilo se da je posrijedi naprosto bilo ime pod kojim se odvijala njemačka i talijanska okupacija dijela Jugoslavije. Noviji autori, pak, nalaze da je NDH 1941. godine - u vrijeme u kojem je ideja odcjepljenja od Jugoslavije imala očitu podršku većine hrvatskog naroda - nastala na način koji je posve uobičajen za države koje nastaju odcjepljenjem (što se u praksi doista nerijetko događa uz pomoć stranih sila), te je ispravno reći da je posrijedi bila država, neovisno o tome smatra li se neka kasnija država njenom sljednicom.

Popis osnovnih hrvatskih tema

Sljedeći popis sastavljen je kao pregled i uvod u Hrvatsku.Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, zemljopisno smještena na prijelazu iz Srednje u Jugoistočnu Europu. Hrvatska graniči na sjeveru sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom, na jugu i istoku s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. S Italijom ima morsku granicu. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga.

Popis valuta po državama

Ovo je popis valuta po državama i nesamostalnim područjima.

Napomena: U prvom su stupcu nazivi država i drugih nesamostalnih područja (entiteta) prema njihovom uobičajnom nazivu u hrvatskom jeziku. U drugom su stupcu većinom nazivi valuta prema Uputi Hrvatske narodne banke. U trećem stupcu je uobičajna kratica/oznaka valute. U četvrtom stupcu su troslovne oznake valute prema ISO 4217. U petom stupcu su nazivi manjih dijelova valute (ako postoje), dok u šestom stupcu su naznačeni brojevi manjih dijelova valute (npr. 1 kn = 100 lp).

Siniša Grgić

Siniša Grgić (10. srpnja 1969.), hrvatski poduzetnik, leksikograf i publicist, doktor informacijskih znanosti, generalni konzul RH u Los Angelesu, veleposlanik RH u Kraljevini Švedskoj.

Službeno sredstvo plaćanja

Službeno sredstvo plaćanja, također i "zakonsko sredstvo plaćanja" su novčanice i kovanice monetarnog sustava za koji je državnim zakonom ili međunarodnim dogovorom određen naziv novca i osnovna jedinična vrijednost.

Osim kovanog novca, kojeg izdaje središnja državna banka, službeno sredstvo plaćanja su i različite vrste novčanica.

bankovne novčanice (engl. bank notes, njem. Banknoten) koje izdaje središnja državna banka. Primjer: hrvatska kuna koju izdaje Hrvatska narodna banka od 1994. do danas ili "Federal Reserve Note" američkog dolara od 1914. do danas.državne novčanice (engl. treasury notes, njem. Staatsnoten), koje izdaje državno ministarstvo financija (engl. Ministry of the Treasury). U novije vrijeme vrijede samo kao izvanredno, privremeno platežno sredstvo u prelaznim razdobljima. Primjer: hrvatski dinar kojeg je izdavalo Ministarstvo financija Republike Hrvatske ili "United States Note" američkog dolara od 1862. do 1971.gradski novac kojeg izdaje poglavarstvo grada, najčešće u slučaju nestašice sitnog gotovog novca, i kojji je službeno sredstvo plaćanja samo na području tog grada. Primjer: zagrebačke gradske novčanice kune koje je izdavalo gradsko poglavarstvo grada Zagreba godine 1942.okupacijski novac kojeg izdaju okupacijske vlasti kao službeno sredstvo plaćanja na teritoriju pod njihovom upravom, a koji pravno pripada drugoj državi. Primjer: novčanice "krajinskog dinara" tiskane u Beogradu, distribuirane iz Srbije za uporabu na području samoproglašene Republike Srpske Krajine od 1992. do 1994.

U službena sredstva plaćanja ne spadaju pomoćna sredstva plaćanja kao što su papirnati ili kovani novac iz nužde, bonovi i žetoni koje izdaju pojedine institucije ili tvrtke, kao ni ini predmeti (npr. poštanske marke ili cigarete) koji u posebnim prilikama preuzimaju funkciju novca.

Europske valute
Hrvatska
Coat of arms of Croatia

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.