Hrbat

Hrbat ili greben, geomorfološki pojam koji označava oblik strminskog reljefa, i to gornju izbočinu i izduženi vršni dio brda, gore ili planine, odnosno gorskog ili planinskog lanca, strm ili skoro okomit kao klif, ali koji, za razliku od klifa, u pravilu nije nastao djelovanjem abrazije i nije toliko podložan eroziji.

Isti se pojam upotrebljava za izduženu podvodnu stijenu (greben), poglavito u oceanskom podmorju, koja ima takva obilježja, ali i u priobalju, bilo da je ispod površine mora (ili slatkovodne površine), bilo da strši iz vode, pa nalikuje duguljastoj hridi.

Podrijetlo pojma vezano je uz riječi hrptenjača i hrptenica, odnosno izduženi središnji leđni dio tijela čovjeka ili životinje, pa se tako upotrebljava i u nekim drugim znanstvenim područjima i ljudskim djelatnostima (biologija, kulinarstvo, industrija i dr.).

Vidi još

Vanjske poveznice

10. kolovoza

10. kolovoza (10.8.) 222. je dan godine po gregorijanskom kalendaru (223. u prijestupnoj godini).

Do kraja godine ima još 143 dana.

Afrička ploča

Afrička ploča je litosferna ploča koja obuhvaća afrički kontinent, a proteže se zapadno do Srednjeatlantskog hrpta.

Zapadna strana ploče je divergentna granica sa Sjevernoameričkom pločom na sjeveru i Južnoameričkom pločom na jugu, poznata kao Srednjeatlantski hrbat. Na sjeveroistoku graniči s Arapskom pločom, na jugoistoku s Indoaustralskom pločom, na sjeveru s Euroazijskom pločom, a na jugu s Antarktičkom pločom. Sve ove granice su divergentne ili šireće, osim sjeverne granice s Euroazijskom pločom.

Nedovršeni članak Afrička ploča koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Brestovac (Bosanski Petrovac, BiH)

Brestovac je naselje u općini Bosanski Petrovac, FBiH, BiH.

Daljska planina

Daljska planina (Dalj-planina), hrbat je u Osječko-baranjskoj županiji, 230 km istočno od Zagreba.

Dilophosaurus

Dilophosaurus je bio dinosaur teropod iz perioda rane jure. Naziv mu znači "gušter sa dva hrbata", što se odnosi na dva hrbata na glavi (Grč. di za "dva", lophos "hrbat" i sauros "gušter"). Prvi primjerak je opisan 1954. godine, ali je rod dobio svoj naziv nakon više od jednog desetljeća. Dilophosaurus je jedan od prvih jurskih teropoda i jedan od najslabije izučavanih.Dilophosaurus se pojavio u filmu Jurski park iz 1993. godine.

Divergentna granica

Divergentna granica se javlja na mjestu gdje se dvije litosferne ploče odmiču jedna od druge. Predstavljene su u oceanskoj litosferi sustavom oceanskih hrptova, kao što su Srednjeatlantski hrbat i Istočnopacifičko uzvišenje, a u kontinentalnoj litosferi dolinama brazdanja kao što je poznata Istočnoafrička brazda. Divergentne granice mogu stvoriti masivne zone rasjedanja, koje se odlikuju prisustvom normalnih i transkurentnih rasjeda, uslijed ekstenzijskog tektonskog režima. Općenito, širenje nije jednoliko pa se masivni transformni rasjedi pojavljuju tamo gdje se razlikuju brzine širenja susjednih blokova stijena. To su pukotinske zone i glavni su izvor podmorskih potresa. Karte morskog dna pokazuju vrlo čudan obrazac blokovitih struktura koje su odjeljene linearnim elementima okomitim na os hrpta. Ovaj proces postaje jasniji ako promatramo morsko dno između pukotinskih zona kao pokretnu traku koja odnosi hrbat od središta širenja na svakoj strani jaruge. Krijesta starijih hrptova, usporedna trenutnom središtu širenja, bit će starija i dublja zbog temperaturnog sužavanja i tonjenja.

Nedovršeni članak Divergentna granica koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Hrbat (reljef morskog dna)

Hrbat je geomorfološki oblik reljefa morskog dna. Spada u uzvisine na dnu otvorenog mora kao što su prag, ravnjak i podmorski vrh. To je duga i uska uzvisina strmih padina.

Indijski ocean

Indijski ocean je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje. Sa sjevera je okružena Azijom (Indijski potkontinent), sa zapada Arapskim polutokom i Afrikom, s istoka Malajskim poluotokom, Sunda otočjem i Australijom, a na jugu s Južnim oceanom. Od Atlantskog oceana ga, južno od Afrike, dijeli meridijan 20° E, a od Tihog oceana meridijan 147° E. Najsjevernija točka oceana je u Perzijskom zaljevu, na oko 30° sjeverne zemljopisne širine. Ocean je na svojim južnim rubovima, između najjužnijih točaka Afrike i Australije, širok skoro 10.000 km. Zajedno s Perzijskim zaljevom i Crvenim morem ima 73.556.000 km². Procijenjeni volumen oceana je oko 292.131.000 km³.

U oceanu se nalazi otočna država Madagaskar, inače četvrti po veličini otok na svijetu. Uz njega su tu i otočne države Mauricijus, Komori, Sejšeli, Maldivi i Šri Lanka, a ocean oplakuje i obale otočne države Indonezije. Manji otoci načičkani su uz rubove oceana.

Važnost oceana kao tranzitne rute između Azije i Afrike često je od oceana stvarala bojište. Zbog njegove veličine, ni jedna nacija nije ostvarila punu dominaciju nad oceanom sve do početka 18. stoljeća kada je Velika Britanija stavila pod svoju kontrolu većinu njegove obale.

Važni plovni putevi su Bab el Mandeb, Hormuški tjesnac, Malajski prolaz, Sueski kanal (južni ulaz) i tjesnac Lombok

Kurba Vela

Kurba Vela je nenaseljen otok u Kornatskom otočju.

Površina otoka je 1,74 km². Dužina obalnog pojasa je 11,684 km. Otok se nalazi jugozapadno od Smokvice Vele i Kornata. Uzduž jugozapadnog dijela otoka se rasprostire hrbat. Tu se nalazi i najviši vrh "Južna glava" (117 mnm) te "Visočan" (106 mnm). Na krajnjoj sjeverozapadnoj točki otoka, kod rta Kurba, je podzemna jama.

Meso

Meso koje služi za prehranu čovjeka čini sirovo ili prerađeno mišićno tkivo stoke, peradi, divljači, ribe, mekušaca, školjki, rakova, puževa i žaba. Ono je važan dio čovjekove prehrane radi velikog udjela bjelančevina, koje su nužne čovjeku.

Nos

Nos ili nosna šupljina, šupljina je koja služi kao dio dišnog, govornog i osjetilnog sustava. U njemu se nalaze sluznica i fine dlačice.

Kao dio dišnog sustava nos je primarni organ kroz koji ulazi zrak. U govoru, nos omogućuje rezonancu. Nos je također organ za miris, te se u nosnoj šupljini nalaze mirisne stanice. Čestice mirisa lijepe se i otapaju u sluzi koju proizvodi nos te tako šalju impulse u mozak a čovjek osjeća miris. Izraz nos također se koisti za označavanje početka ili kraja nečega, kao na primjer: "nos aviona". Nosna šupljina se proteže od nosnica (lat. nares) do hoana (lat. choanae). Nosna pregrada (lat. septum nasi) dijeli lijevu i desnu nosnu šupljinu te čini zajednički medijalni zid jedne i druge nosne šupljine. Septum se sastoji od koštanog (lat. pars ossea), hrskavičnog (lat. pars cartilaginea) i kožnog dijela (lat. pars mambranacea).

Okić (Plešivica)

Okić je strma stožasta hridina kojom na istoku završava hrbat Plešivice, visoka 495 metara. S njenoga vrha dopire pogled do Pokuplja i Zagreba.

Stijene s južne strane Okića odavna su alpinističko vježbalište. Zemljište Okića pripada planinarskoj organizaciji, koja ga je dobila presudom kotarskog suda u Samoboru 1933. godine. U podnožju Okića se nalazi planinarski dom Dr. Maks Plotnikov. Nadmorska visina doma je 411 mnv.

Godine 1843. na Okić se strmom južnom stranom bosa popela prva žena, Dragojla Jarnević. Staza njezinog uspona danas je označena kao Dragojlina staza. Ona je bila začetnica planinarstva i alpinizma u Hrvatskoj u doba hrvatskog narodnog preporoda pa se smatra prvom hrvatskom planinarkom i alpinisticom.

Na vrhu je Okić grad, ostaci stare gradine. Izvrsno prilagođeni terenu, daju naslutiti nekadašnji oblik i veličinu. Gradina se prvi put spominje 1183. godine, a služila je do 1616. godine. U svojoj prošlosti često je mijenjala vlasnike, a u područje pod njome u više su navrata prodrle osmanlijske čete.

Podmorski vrh

Podmorski vrh je geomorfološki oblik reljefa morskog dna. Spada u uzvisine na dnu otvorenog mora kao što su prag, hrbat i ravnjak. To su uzvisine male površine a koje se uzdižu iznad morskoga dna, u obliku planinskoga vrha ili vulkana.

Prag (reljef morskog dna)

Prag je geomorfološki oblik reljefa morskog dna. Spada u uzvisine na dnu otvorenog mora kao što su hrbat, ravnjak i podmorski vrh. To je duga i široka uzvisina blago nagnutim padina.

Ravnjak (reljef morskog dna)

Ravnjak je geomorfološki oblik reljefa morskog dna. Spada u uzvisine na dnu otvorenog mora kao što su prag, hrbat i podmorski vrh. To je uzvisina ravne gornje plohe i strmih padina.

Reljef

Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini. Zbog svoje složenosti razvila se znanost - geomorfologija - koja je usredotočena upravo samo na reljef. Reljef se na zemljovidima može označiti bojom, izohipsama, kotama.

Broj čimbenika poredanih od tektonike ploča do erozije i depozicije, mogu stvarati i utjecati na reljef. Biološki čimbenici mogu isto utjecati na reljef poput biljaka koje imaju ulogu u razvoju sustava dina i slanih močvara, te djelovanje koralja i algi na oblikovanje koraljnih grebena.

Sjevernoamerička ploča

Sjevernoamerička ploča je litosferna ploča koja obuhvaća većinu Sjeverne Amerike, a proteže se istočno do Srednjeatlantskog hrpta te zapadno do lanca Čerskij u istočnom Sibiru.

Na istočnoj strani nalazi se divergentna granica s Euroazijskom pločom na sjeveru te Afričkom pločom na jugu, formirajući sjeverni dio Srednjeatlantskog hrpta. Na južome dijelu graniči s Cocos pločom na zapadu te Karipskom pločom na istoku.

Zapadna strana je konvergentna granica s Juan de Fuca pločom na sjeveru te transformna granica s Pacifičkom pločom na jugu duž rasjeda San Andreas.

Na sjevernoj strani nastavlja se Srednjeatlantski hrbat, pod imenom Srednjearktički hrbat.

Nedovršeni članak Sjevernoamerička ploča koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Srednjeoceanski hrbat

Srednjeoceanski hrbat je podvodni planinski lanac, formiran procesom tektonike ploča. Izdizanje oceanskog dna događa se kada se konvekcijske struje u plaštu uzdižu pod oceansku koru i stvore magmu na mjestu gdje se nalazi divergentna granica među dvjema litosfernim pločama. Srednjeoceanski hrptovi su povezani i čine globalni sustav srednjeoceanskih hrptova, koji je dio svakog oceana, što ga čini najdužim planinskim lancem na svijetu. Neprekinuti planinski lanac je dug 65 000 km, a ukupna dužina je sustava 80 000 km.

Širenje morskog dna

Širenje morskog dna je hipoteza po kojoj novo morsko dno nastaje na krijesti srednjeoceanskog hrpta i onda vodoravno pomiče od krijeste hrpta prema subdukcijskoj zoni gdje opet tone u plašt. Hipotezu je 1962. postavio američki marinski geolog Harry Hess.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.