Hebrejski jezik

Hebrejski jezik (עברית); ISO 639-3: heb) spada u semitski jezik afro-azijsku skupinu jezika kojim govori 5.300.000 ljudi[1], uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta.

Korijen mu dolazi od klasičnog hebrejskog jezika, koji je korišten pri pisanju Starog zavjeta prije više od 3300 godina. Židovi su za njega koristili izraz לשון הקודש Lašon ha-kodeš ("Sveti jezik"), jer su njime pisane knjige koje se smatraju svetima.

Većina znanstvenika se slaže da je nakon prvog uništenja Jeruzalema koje je zapovjedio babilonski kralj Nabukodonozor II. godine 607. pr. Kr. klasični hebrejski počeo nestajati u korist mišnajskog hebrejskog i lokalnih inačica aramejskog jezika.

Nakon što se židovsko stanovništvo Judeje pod rimskom okupacijom počelo smanjivati, smatra se da je hebrejski u potpunosti iščeznuo iz svakodnevnog govora oko 200. godine. No, ostao je u upotrebi kao pisani jezikom kroz vjekove. Njime su se pisali ne samo vjerski, nego i svjetovni tekstovi kao što su pisma, poslovni ugovori, znanstveni i filozofski spisi, poezija itd.

Hebrejski je ponovno ušao u svakodnevni govor krajem 19. i početkom 20. stoljeća kao moderni hebrejski jezik, a definirao ga je bjeloruski Židov Eliezer Ben Jehuda. To je bila posljedica nastojanja Židova da se profiliraju kao moderna nacija, što nije bilo lako postići uz cijeli niz jezika - arapski, judezmo (ladino), jidiš, ruski i drugi jezici kojima su se koristile različite židovske zajednice u svijetu.

Moderni hebrejski je godine 1921. postao službenim jezikom u britanskom mandatu Palestine, a nakon toga i službeni jezik Države Izrael. Hebrejsko ime za jezik je עברית, ili Ivrit (IPA: /ivʲrit/).

Hebrejski jezik
Speech balloon.svg

עִבְרִית
Države
govorenja:
Izrael
Regije
govorenja:
Uglavnom Izrael
Broj govornika: materinski jezik: 5-10 milijuna
Rang: nije među prvih 100
Razredba: afroazijski

 semitski
  zapadnosemitski
   centralnosemitski
    sjeverozapadno semitski
     kanaanski
    hebrejski

Jezični kôd
ISO 639-1: he
ISO 639-2: heb
ISO 639-3: HBR
Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima |Dodatak: Popis jezika

Vidi još

Izvori

  1. Ethnologue (16th)

Vanjske poveznice

Adalbert Rebić

Adalbert Rebić (Klenovec Humski, 23. siječnja 1937. - Zagreb, 20. veljače 2014.) bio je svećenik, sveučilišni profesor, prevoditelj.

Akademija za hebrejski jezik

Akademija za hebrejski jezik הָאָקָדֶמְיָה לַלָּשׁוֹן הָעִבְרִית) osnovana je 1953. odlukom izraelske vlade kao kao "vrhovna institucija za učenje hebrejskog jezika" u Jeruzalemu.

Akademija objavljuje brošuru pod naslovom אקדם, u kojem izvješćuje o novim jezičnim tvorevinama, stručnim izrazima i povijesnim zbivanjima.

Babilonska kula

Babilonski toranj je prema Bibliji toranj kojeg su gradili Noini potomci da bi došli do neba. Razljućeni Jahve srušio je toranj i graditeljima pomiješao jezike kojima su govorili.

Bajka o ribaru i ribici

Bajka o ribaru i ribici je priča koju je 1833. godine napisao ruski književnik Aleksandar Sergejevič Puškin.

Smatra se da se siže bajke temelji na pomeranskoj bajci O ribaru i njegovoj ženi (njem. Vom Fischer und seiner Frau) iz zbornika braće Grimm, s kojoj se dosta podudara, a također ima zajedničkog s ruskom narodnom bajkom Pohlepna starica (u kojoj se umjesto zlatne ribice pojavljuje čarobno drvo).

Mjesto bajke je smješteno na žalu sinjega mora, a tema je borba između dobra i zla.

Biblija

Biblija (grč. τὰ βιβλία, knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere; nastali su u vremenu između 1513. pr. Kr. Mojsijevo petoknjižje i 98. Otk i 2 Pt. Naziva se i "Sveto pismo", "Pismo" ili "Pisma".

Biblija se danas smatra najprodavanijom knjigom svih vremena.

Eilat

Eilat (hebrejski אֵילַת,, znan i kao Elat) je najjužniji grad Izraela, u sklopu Južnog distrikta. Smješten između Egipatskog sela Taba i Jordanskog grada Akaba, Eilat se nalazi na sjeveru Akapskog zaljeva te ima izlaz na Crveno more. Naziv je dobio po Biblijskom Elatu, koji se nalazi u modernom gradu Akaba. Ima oko 55.000 stanovnika prema procjeni za 2006.

Eliezer Ben-Yehuda

Eliezer Ben-Yehuda rođen kao Eliezer Yitzhak Perelman (hebrejski: אֱלִיעֶזֶר בֶּן - יְהוּדָה) (Luzki, 7. siječnja 1858. - Jeruzalem, 16. prosinca 1922.) - židovski jezikoslovac. Smatra se utemeljiteljem modernoga hebrejskoga jezika.

Rođen je na prostoru današnje Bjelorusije (u njegovo vrijeme Litve). Naučio je hebrejski jezik na židovskome vjeronauku. Studirao je na pariškoj Sorboni. Godine 1881., emigrirao je u Palestinu, koja je tada još bila pod vlašću Otomanskoga Carstva.

Želio je obnoviti hebrejski jezik, umjesto kojega se u Palestini govorio jidiš. Tražio je izvorne govornike hebrejskoga jezika. Sa ženom Devorom, učio je svoga sina moderni hebrejski jezik, te je on bio prvi govornik, kojemu je moderni hebrejski bio materinski jezik. Prva žena umrla je od tuberkuloze pa se kasnije oženio njenom sestrom Hemdom, što je bila ženina želja.

Suočio se sa izazovom, da za mnoge moderne pojmove ne postoje hebrejske riječi, npr. za struju i zrakoplove. Ben-Yehuda je stoga smišljao nove riječi neologizme i napisao rječnik hebrejskog jezika.

Dana 29. studenog 1922., Velika Britanija je uspostavila protektorat na Palestinom, a zahvaljujući naporima Ben-Yehude i njegovih suradnika, za službeni jezik izabran je hebrejski jezik i tako je zaživio i u službenoj upotrebi.

Nekoliko tjedana kasnije preminuo je Eliezer Ben-Yehuda u dobi od 64 godine od posljedica tuberkuloze.

Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima

Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima je Europski ugovor usvojen 1992. godine pod pokroviteljstvom Vijeća Europe u svrhu zaštite i promidżbe tradicionalnih regionalnih i manjinskih jezika u Europi.

Usvajanju povelje predhodio je kongres predstavnika lokalnih vlasti iz raznih Europskih zemalja. Uključivanje regionalnih i lokalnih vlasti bilo neophodno za uspješno provođenje povelje.

Tekst povelje sastavljen je od strane članova skupštine Vijeća Europe na osnovu preporuka sa predhodnog kongresa. Povelja se odnosi isključivo na jezike koji se tradicionalno rabe u zemljama potpisnicama (što isključuje jezike novih doseljeničkih zajednica) koji se u dovoljnoj mjeri razlikuju od službenog jezika (čime se isključuju dijalekti) te koji se govore na definiranom teritoriju te države ili je koristi jezična manjina unutar države u cjelini (čime se uključuju jidiš i romski jezik koji se koriste na širokom zemljopisnom području).

Golijat

Golijat (hebrejski jezik: גָּלְיָת; standardni: Golyat; tibetski: Golyāṯ ; arapski: جالوت ; Jalut

(muslimanski pojam): جليات; Julyat (kršćanski pojam) - također poznat i kao Golijat Gata (jedan od pet filistejskih gradova), bio je filistejski ratnik, poznat po bitci s mladim Davidom (budućim kraljem Izraela), opisanim u kršćanskoj Bibliji u Starom zavjetu u Prvoj knjizi o Samuelu, 17 poglavlje (1 Sam 17).

Henning Mankell

Henning Mankell (Stockholm, 3. veljače 1948. - Göteborg, 5. studenog 2015.), je bio švedski književnik i kazališni redatelj. Poznat je po svojim krimi romanima sa glavnim junakom kommesarom Kurtom Wallanderom, kao i po knjigama za djecu, te svom političkom angažmanu, posebno u Africi. Prodao je preko 40 milijuna knjiga diljem svijeta.

Kanaanski jezici

Kanaanski jezici (kanaanitski) podskupina južnih centralnosemitskih jezika koja obuhvaća hebrejski jezik (ivrit) [heb] i izumrle jezike starohebrejski [hbo], samarijanski hebrejski [smp], amonitski (qgg; privatni), edomitski [xdm], moabski [obm], fenički [phn], punski [xpu] i ugaritski [uga].

Hebrejskim danas govori preko 5.000.000 Židova, najvećim dijelom na području Izraela ali i po drugim državama.

Leonhard Euler

Leonhard Euler (Basel, 15. travnja 1707. - Petrograd, 18. rujna 1783.), švicarski matematičar, fizičar i astronom.

Svoju znanstvenu djelatnost razvio je u Berlinu i Petrogradu, gdje je držao katedru fizike i matematike. Njegova aktivnost nije stala ni kada je oslijepio, jer je tada diktirao svoje radove. Napisao je oko 900 radova. Razvio je teoriju redova, uveo tzv. Eulerove integrale, riješio mnoge diferencijalne jednadžbe, a u diferencijalnoj geometriji dao je prvu formulu zakrivljenosti ploha (Eulerov poučak). Posebno su važna dva njegova istraživanja u hidrodinamici, gdje je razvio teoriju turbina. Proučavao je širenje zvuka i svjetlosti. Eulerov odbor Švicarske akademije znanosti osnovan 1907., dobio je u zadatak objaviti cjelokupno Eulerovo djelo. U 100 narednih godina objavljena su 84 toma enciklopedijskog formata. Euler je najproduktivniji matematičar u povijesti. Nakon njegove smrti, Sanktpetersburška je akademija još punih 50 godina tiskala njegove neobjavljene radove.

Zbog svojega ogromnnog i širokog utjecaja na razvoj matematičke znanosti, matematičari su mu podarili titulu kralja matematičara.

Matija

Matija je hrvatski oblik imena Matajos, uzeto iz Novog zavjeta. U stvari, to ime potječe od hebrejskog imena Matatjuh ili Matitjah. Na hebrejskom, Matija znači "Božji dar".

Od imena Matija je nastalo hrvatsko prezime Matić.

Mnogi narodi u sklopu svojih nacionalnih osobnih imena imaju dvije ili više inačica imena Matija.

Popis hrvatsko-inojezičnih rječnika

Za ove jezike postoje rječnici s prijevodom na hrvatski:

Od slavenskih jezika postoje rječnici s prijevodom na hrvatski:

bugarski jezik

crkvenoslavenski jezik hrvatske redakcije

češki jezik

poljski jezik

ruski jezik

slovački jezik

slovenski jezik

srpski jezik

staroslavenski jezik

ukrajinski jezik (Antica Menac, u suautorstvu s A. P. Koval)

makedonski jezik, 1. dio (u rječničkom dodatku Zbornika narodnih umotvorina braće Miladinov - Bugarske narodne pjesme, sakupljene od braće Miladinov, radna naslova Makedonske narodne pjesme) (2000 riječi)Od germanskih jezika, postoje rječnici s prijevodom na hrvatski:

engleski jezik

nizozemski jezik

norveški jezik

njemački jezik

švedski jezik

nordijski jezici (skupno prikazani)

nizozemski jezikOd romanskih jezika, postoje rječnici s prijevodom na hrvatski:

francuski jezik

katalonski jezik (zasad samo razgovorni priručnik)

latinski jezik

portugalski jezik

rumunjski jezik

španjolski jezik

talijanski jezik

istrorumunjski jezikOd keltskih jezika, postoji jedan rječnik s prijevodom na hrvatski. Rječnik je iz 1777. godine, a na njemu su keltski jezici prikazani skupno (Om Spor af en Obereensstemmelse mellem det Illyriske og Celtiske Sprog, i de Nordiske og obrige Mundarter, som komme af dem begge) Od iranskih jezika, postoje rječnici s prijevodom na hrvatski:

perzijski jezik (zasad samo razgovorni priručnik) Od ostalih indoeuropskih jezika, postoje rječnici s prijevodom na hrvatski:

albanski jezik

grčki jezik

romski jezikOd ugro-finskih jezika, postoje rječnici s prijevodom na hrvatski:

finski jezik (Rada Borić)

mađarski jezikOd turkijskih jezika, postoje rječnici s prijevodom na hrvatski:

turski jezikOd semitskih jezika, postoje rječnici s prijevodom na hrvatski:

hebrejski jezikOstali jezici:

svahiliOd umjetnih jezika, postoje rječnici s prijevodom na hrvatski:

esperantoU popis su ušli hrvatski i "hrvatski ili srpski" rječnici.

U gornji popis nisu uračunati "srpskohrvatski" ili "srpski ili hrvatski" rječnici.

Povijest Izraela i Palestine

U pojmu Izrael (egip. ysrys; ugarit. yśril; heb. ישראל [yisra'el]; grč. ἰσραήλ; lat. israel) sadržan je niz raznih značenja: nadimak jednog od praotaca Židova, imenom Jakova; izraelski narod; naziv sjevernog kraljevstva, od Salomona do pada pod asirsku vlast; naziv zemlje koji se poklapa s nazivom "Palestina"; ime moderne Države Izrael.

Naziv Palestina (egip. p-r-s-t; asir. palaštu; heb. פלשת [pelešet]; arap. فلسطين; [filastīn] ili [falastīn]; grč. παλαιστίνη; lat. palaestina) Grci upotrebljavaju u geografskom pojmu Sirija-Palestina, a što je grecizirani naziv za zemlju Filistejaca. Palestina je uglavnom zemljopisni pojam, uz dva povijesna razdoblja kada postaje i politički pojam: za vrijeme rimskog cara Hadrijana, koji provinciji Judeji mijenja ime u provincija Sirija-Palestina i za vrijeme britanskog mandata, kada se Mandat lige naroda naziva Palestina.

Ovaj članak bavi se poviješću zemlje na koju se odnosi naziv Izrael (Palestina) od pretpovijesti do osnutka Države Izrael. O povijesti moderne Države Izrael detaljnije podatke može se naći u člancima pod nazivom Izrael, Uspostava i povijest Države Izrael, Bliskoistočni sukob.

O pretpovijesti Izraela i Palestine, od paleolitika do brončanog doba vidi članak Pretpovijest Izraela i Palestine.

Samarijanski aramejski jezik

Samarijanski aramejski jezik (ISO 639-3: sam) pripada među zapadnoaramejske jezike, šire centralnosemitske skupine kojim se služe Samarijanci kao liturgijskim jezikom. Kao govorni jezik izumro je između 10. i 12. stoljeća.

Riječ je o jednom od dijalekata aramejskoga jezika, te je vrlo sličan aramejskome kojim su pisani Targumi, to jest židovski prijevodi Staroga zavjeta na aramejski, koji uključuju ponekad i opsežnija tumačenja izvornoga hebrejskoga teskta. Na ovaj je jezik prevedena i Tora, to jest Petoknjižje, kao i biblijski komentari i liturgijske knjige.

Današnji Samarijanci (Shamerim; njih oko 700) govore arapski (u Nablusu u Palestinskoj Narodnoj Samoupravi) ili hebrejski jezik (u izraelskom gradu Holonu kod Tel Aviva).

Pripadnici iste etničke skupine rabe se i samarijanskim (nazivan i samarijanski hebrejski) kao prvim i samarijanskim aramejskim kao drugim liturgijskim jezikom

Vijeća za normiranje jezika

Vijeća za normiranje jezika, ustanova koja se odnosi na službene, obično državne institute koji se bave pitanjima jezika jedne ili više država (i/ili regija).

Šestodnevni rat

Šestodnevni rat (hebrejski: מלחמת ששת הימים, arapski: حرب الأيام الستة), naziv za oružani sukob između države Izrael s jedne strane i Egipta, Jordana, Sirije i Iraka s druge strane.

Inicirao ga je sam Izrael, a poznat je i kao Lipanjski rat, jer je vođen od 5. do 10. lipnja 1967. godine. Izrael je u ratu pobijedio te okupirao teritorij površine od preko 67.000 km2: Gazu (363 km2), Zapadnu obalu (5.878 km2), Golansku visoravan (1.181 km2) te poluotok Sinaj (oko 60.000 km2). Izraelska vojska Sinaj je napustila 1982., Gazu 2005., dok su Zapadna obala i Golanska visoravan još pod njenom jurisdikcijom.

Židovski jezici

Židovski jezici označavaju skupinu jezika koji su se razvili u raznim židovskim zajednicama diljem svijeta, a najviše u Europi, zapadnoj Aziji i Sjevernoj Africi. Najuobičajeniji način njihovog nastanka bilo je posuđivanje hebrejskih riječi fraza - rabljenih za izražavanje specifično židovskih izraza - u govore domicilnig stanovništva. Često su se pisali hebrejskim slovima, uključujući blokove koji se rabe u današnjem hebrejskom pismu.

Zbog međusobne izloiranosti mnogih židovskih zajednica, mnogi židovski jezici su zadržali rječnik i jezikoslovne strukture davno nakon što su one nestale u jezicima od koji su prvotvorno nastali. Najrašireniji od svih židovskih jezika razvijenih u dijaspori je jidiš, koji se među Židovima govorio više nego ijedan drugi jezik u povijesti; Ladino, jezik sefardskih Židova koji je u uporabi bio preko pet stoljeća; i judeo-arapska skupina jezika kojom se preko jednog tisućljeća govorilo u arapskim zemljama.

Hebrejski je liturgijski jezik judaizma (lëshon ha-kodesh, "sveti jezik"), jezik na kojem su napisani židovski sveti spisi (Tanakh), te svakodnevni govor Židova tijekom povijesti. Do 5. stoljeća pr. Kr. se hebrejskom kao svakodnevni govor u Judeji pridružio srodni aramejski jezik. Do 3. stoljeća pr. Kr. Židovi u dijaspori su počeli govoriti grčki.

Hebrejski jezik je kao svakodnevni govor obnovio Eliezer ben Yehuda nakon svog dolaska u Palestinu 1881. Suvremeni hebrejski je danas službeni jezik Države Izrael. Nije se rabiokao maternji jezik od tanajskh vremena od 200. godine. Preko šesnaest stoljeća hebrejski se rabio gotovo isključivo kao liturgijski jezik i kao jezik kojim su pisane uglavno judaističkie knjige, dok se svakodnevno hebrejski govorilo samo na Sabat.

Stoljećima su Židovi umjesto hebrejskog govorili dijalekte jezika krajeva u koje su se doselili, često razvijajući zasebne dijalekte ili stvarajući nove jezike. Jidiš je judeo-germanski jezik koga su razvili Aškenazi koji su migrirali u Središnja Europu|Središnju Europu]], a Ladino, također poznat kao Judezmo i Muestra Spanyol, judeo-španjolski jezik su razvili Sefardi koji su živjeli na Iberijskom poluotoku. Zbog mnogih čimbenika, uključujući Holokaust nad europskim Židovima, židovski egzodus iz arapskih zemalja i masovnu emigraciju židovskih zajednica iz drugih zemalja, drevni i zasebni jezici židovskih zajednica, uključujući judeo-gruzijski, judeo-arapski, judeo-berberski, krimčakski, Judeo-Malayalam i mnogi drugi su izašli iz uporabe.

Tri najraširenija jezika među današnjim Židovima su engleski, suvremeni hebrejski i ruski. Uz njih se rabe i neki romanski jezici kao francuski i španjolski-

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.