Grenland

Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske. Najveći je otok na svijetu.

Arktički otok se nalazi u Sjevernoj Americi i geografski i etnički; ali politički i povijesno Grenland je bliži Europi. Atlanski ocean se nalazi južno od Grenlanda, Arktički ocean na sjeveru, Baffinov zaljev i Kanada na zapadu. Grenland je najveći otok i najveći teritorij koji nije nezavisan. Također, na otoku se nalazi najveći nacionalni park na svijetu. Oko 81% površine je prekrivena ledom. Skoro svi stanovnici žive u fjordovima na jugozapadu otoka, koje ima blažu klimu.


Većina Grenlanđana su mješavina skandinavskog naroda i Kalalita (Inuit), i govore grenlandski jezik kao materinski jezik. Grenlandski jezik govori oko 50.000 ljudi, koji se nalazi u grupi eskimsko-aleutskih jezika. Manjina danskih migranata bez inuitskog podrijetla govori danski kao prvi jezik. Oba jezika su službena.

Grenland je bio pod Norveškom upravom - makar uz vrlo skromnu prisutnost - od 11. stoljeća pa do 1814., kada je vlast nad otokom mirno predana Danskoj, čiji su kraljevi stoljećima prije toga vladali Norveškom (u personalnoj uniji). Nakon Danskog preuzimanja, poduzeta je ozbiljnija kolonizacija europskog stanovništva. Grenland je 1953. postao sastavni dijelom Danske. Lokalnu autonomiju su dobili u danskom parlamentu (Folketing) 1. svibnja 1979. 2008. godine Grenlanđani su izglasovali prijenos više nadležnosti na lokalnu vladu, što je stupilo na snagu 21. lipnja 2009. Danska središnja vlada nadležna je samo za vanjsku politiku, sigurnost te financijsku politiku.

Grenlandski glasači su referendumom 1985. godine napustili Europsku ekonomsku zajednicu (današnju Europsku Uniju).

Grenland
Kalaallit Nunaat
Grønland
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Nunarput utoqqarsuanngoravit
Kingdom of Denmark (orthographic projection)
Glavni grad Nuuk (staro dansko ime: Godthåb)
[1]) 64°10′N, 51°43′W
Službeni jezik grenlandski (danski priznat)
Državni vrh
 - Vrsta parlamentarna demokracija unutar ustavne monarhije
 - Predsjednik Vlade Kim Kielsen
 - Kraljica Margareta II.
Autonomna provincija Kraljevine Danske 1979.
Površina 13. po veličini
 - ukupno 2,166.086 km2
 - % vode 81,1 %
Stanovništvo 207.. po veličini
 - ukupno (2018.) 55.877[1]
 - gustoća 0,028/km2
Valuta Danska kruna (DKK)
Pozivni broj +299
Vremenska zona UTC od 0 do -4
Internetski nastavak .gl

Povijest

Antičko doba

Grenland su još oko 2500. godine prije Krista naselili Eskimi, a njihov utjecaj se danas vidi u tradicionalnoj hrani.

Prvi eskimi koji su naselili južni i zapadni Grenland su bili pleme Saqqaq (danas postoji i njihovo naselje s ovim imenom), a poslije toga pleme koje je bilo prijelazni oblik između starih eskima i modernih eskima, Thule. Oni su također osnovali svoj grad s istim nazivom, ali je grad preimenovan u Qaanaaq. Vjerojatno su ova plemena naselila Grenland iz današnje sjeverne Kanade.

Vikinzi

U 10. stoljeću su sjevernu Europu naseljevali Vikinzi, koji su se hrabro upuštali u istraživanja nepoznatih krajeva. Norveški Viking Erik Crveni iz mlade kolonije koju su vikinzi bili uspostavili na Islandu je 982. godine poduzeo putovanje na kojem je otkrio Grenland (na kojemu je već postojalo inuitsko stanovništvo).

Njegov otac Thorvald Åsvaldsson je bio osuđen na progonstvo i emigrira na Island zajedno sa svojim sinom Erikom. U vikinškoj koloniji na Islandu se Erik oženio Tjodhild i s njom dobiva sina Leifa Ericssona (koji će kasnije otkriti Sjevernu Ameriku). Poslije očeve smrti i Erik biva osuđen na proganstvo zbog pokušaja ubojstva. Preduzima trogodišnje putovanje 982. godine zapadno od Islanda i tijekom putovanja otkriva kopno koje naziva Grenland.

Kasnije Erik Crveni ponovno plovi na Grenland 985. godine i tamo osniva koloniju. Prema legendi Erik Crveni nagovara stanovnike Islanda da pođu s njim lagavši im da je otkrio zemlju koja nije kao Island, puna leda i kamenja, nego da je otkrio zelenu zemlju (norveški Grønland, engleski Greenland) kako bi ga slijedili. Kasnije su i druge grupe doseljavale s Islanda. Računa se da je Erik Crveni bio zaražen nekom bolešću jedne takve grupe koja je došla 1002. godine. Umire godinu dana poslije.

Norveška vlast

Poslije njega, Grenland je stoljećima naseljavan raznim vikinškim plemenima poput Brattahlið. Tada su se Vikinzi i Inuiti (eskimi) pomješali.

Oko 1500. godine, za vrijeme velikih geografskih otkrića, istraživači portugalskog kralja također otkrivaju Grenland i on se uklapa u sve europske mape. I drugi narodi također istražuju Grenland (Nijemci, Englezi...)

S vremenom su zbog nepovoljnih životnih uvjeta i bolesti mnogi Norvežani poumirali, a otok kontroliraju Inuiti (eskimi). Poslije toga, Danci (koji su bili u zajedničkoj državi s Norvežanima) ponovno koloniziraju Grenland. Hans Egede je bio dansko-norveški istraživač i svećenik koji je pokrštavao stanovništvo Grenlanda. Također je 1721. osnovao današnji grenlandski glavni grad po imenu Godthåb (danski/norveški za dobru nadu (engl. Good Hope)), ali je grad kasnije preimenovan na grenlandski jezik Nuuk.

Danska vlast

Nakon što se 1814. raspala dansko-norveška unija, bivši norveški posjedi Grenland (neki dijelovi), Island i Farski otoci odlaze pod dansku upravu. 1919. cijeli Grenland odlazi pod dansku upravu.

1931. nezadovoljni Norvežani zauzimaju sjeveroistočni nenaseljeni dio Grenlanda pod svoju vlast i nazivaju ga Zemlja Erika Crvenog. 1933. su na sudu Lige naroda se Danci i Norvežani sporazumili da taj teritorij neće pripasti nikome. (Danas je taj dio Grenlanda najveći nacionalni park na svijetu pod nazivom "Sjeveroistočni Grenland").

Budući da su 1940. u Drugom svjetskom ratu Nijemci okupirali Dansku, SAD 1941. zauzimaju Grenland kako bi ga zaštitile od mogućih njemačkih invazija. Vraćen je Danskoj 1945.

1953. Grenland više nije danska kolonija nego je službeni dio Kraljevine Danske.

Suvremeno doba (neovisnost)

Grenland je donio svoj ustav 1979. godine.

Grenlandski glasači su referendumom 1985. godine napustili Europsku ekonomsku zajednicu (današnju Europsku Uniju).

Stanovništvo Grenlanda je 21. lipnja 2009. izglasao na referedumu da se želi odvojiti od Danske i od toga dana su postali autonoman narod. Neki svjetski stručnjaci smatraju da će se Grenland odvojiti od Danske i postati neovisna država.

Greenland big

slika 1. Karta otoka

Grenland-krajolik

slika 2. Grenland zimi 2006.

Greenland-2

slika 3 Grenland, slika krajolika, pogled iz aviona, zima 2006.

Nuukair

slika 4. Nuuk iz zraka

Izvori

  1. "Grønlands Statistik". stat.gl.

Vanjske poveznice

.gl

.gl je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Grenland. Domenom upravlja TELE Greenland A/S.

Arktički ocean

Arktički ocean, dubine do 5.449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more. To je s 12,26 milijuna km² najmanji ocean na Zemlji, a velikim dijelom je pokriven ledom.

Arktički ocean se nalazi na krajnjem sjeveru sjeverne polutke i unutar njega se nalaze sva 4 pola sjeverne polutke. Okružen je, uvijek prema jugu, s Azijom, Europom i Sjevernom Amerikom. Okružen je s više kontinenata i iako je, znanstveno gledano, jedan od 5 oceana na Zemlji, smatra ga se i interkontinentalnim sredozemnim morem .

S Atlantikom je spojen oko 1.500 km širokim Sjevernim morem (Europskim) između Grenlanda i Sjeverne Europe odnosno Skandinavije, kao i zamršenim morskim putovima kroz vrlo razuđen otočni svijet sjeverne Kanade do širokih Davisovog prolaze zapadno od Grenlanda. S Tihim oceanom povezan je jedva 85 km širokim Beringovim prolazom.

Države koje ga okružuju

Na Arktik izlaze najsjeverniji dijelovi država ili njihovi dijelovi : Aljaska (SAD), Kanada, Grenland (Danska), Island, Norveška i Rusija.

Otoci

Osim toga, uz njegov rub nalaze se i sljedeći veći otoci ili grupe otoka: Otok Banks, Otoci kraljice Elizabete, Otok Ellesmere, Grenland, Island, Svalbard, Kolgujev, Zemlja Franje Josipa, Novaja Zemlja, Severnaja Zemlja, Novosibirski otoci i Wrangelov otok.

Atlantski ocean

Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine. Ime oceana potječe iz grčke mitologije i znači "Atlasovo more".

Atlantski je ocean od sjevera prema jugu izduženi bazen u obliku slova S, kojega se u području ekvatorskih protustruja na približno 8° sjeverne širine može podijeliti na sjeverni i južni dio. Na zapadu ga omeđuju Sjeverna i Južna Amerika, na istoku Europa i Afrika, a preko Arktičkog oceana na sjeveru i Drakeovog prolaza na jugu povezan je s Tihim oceanom. Od godine 1914. postoji i poveznica s Pacifikom kroz Panamski kanal. Na istoku granica Atlantskog i Indijskog oceana teče po 20° istočne dužine. Granica s Arktičkim oceanom ide po izlomljenoj crti od Grenlanda do najjužnijih dijelova Svalbarda i natrag na jug do Norveške.

Atlantski ocean pokriva oko 20% površine Zemlje i drugi je po veličini nakon Tihog oceana. Zajedno sa susjednim morima obuhvaća površinu od oko 106.450.000 km²; a bez njih 82.362.000 km². Površina kopna s kojeg se rijeke slijevaju u Atlantski ocean je dvostruko veća od površine kopna koje napaja Tihi i Indijski ocean zajedno. Volumen Atlantskog oceana sa susjednim morima je 354.700.000 km³, a bez njih 323.600.000 km³.

Prosječna dubina Atlantika i susjednih mora je 3.332 m; a bez njih čak 3.926 m. Najdublja točka, 8.605 m, nalazi se u Portorikanskoj brazdi. Širina oceana kreće se od 2.848 km između Brazila i Liberije do oko 4.830 km između SAD-a i sjeverne Afrike.

Obala Atlantskog oceana je razvedena, s brojnim zaljevima i morima, uključujući Karipsko more, Meksički zaljev, Zaljev St. Lawrence, Sredozemno more, Crno more, Sjeverno more, Baltičko more, Norveško more i Weddellovo more. Među otocima Atlantskog oceana ističu se Svalbard, Grenland, Island, Velika Britanija, Irska, Veliki i Mali Antili, Fernando de Noronha, Azori, Madeira, Kanarski otoci, Zelenortski otoci, Bermuda, Karibi, Ascension, Sveta Helena, Tristan da Cunha, Falklandski otoci i Južna Georgia.

Dvornikovke

Dvornikovke (dvornjače, dvornici; lat. Polygonaceae), biljna porodica nekad klasificirana vlastitom redu Polygonales (dvornikolike), po novijoj podjeli pripada redu Caryophyllales. Vrste ove porodice raširene su po svim kontinentima uključujući Grenland, Australiju i Novi Zeland, ali je nema na Indijskom poluotoku, i pustinjskim područjima Sahare i Australije.Porodica dobiva ime po rodu dvornika, Polygonum, od grčkoga polys = mnogo, i gonos = potomci. U Hrvatskoj raste desetak vrsta među kojima planinski dvornik (Polygonum alpinum), vodeni dvornik (Polygonum amphibium), pješčani dvornik (Polygonum arenarium) i druge. Ostali značajni predstavnici su: Rumex (kiselica), Rheum (rabarbara), Reynoutria (rejnutrija), Atraphaxis (atrafaksis), Eriogonum, Fallopia (falopija), Muehlenbeckia (muhlenbekija), Antigonon, Coccoloba (kokoloba), Fagopyrum (heljda), Oxyria (ruđevica). Neki među ovim rodovima spadaju u penjačice.

Homalokladijum (Homalocladium) je isto što i Muehlenbeckia platyclada

GRO

GRO (od Grønland (dan.)), međunarodna registracijska oznaka za cestovna vozila, koju koristi Grenland. Oznaka se upotrebljava u cestovnom prometu i mora biti nalijepljena na cestovnom vozilu prilikom ulaska u druge države.

8. studenog 1968. godine u Beču je potvrđen "Međudržavni zakon o razvrstavanju prepoznatljivih oznaka", koji se naknadno dopunjavao nastankom novih država.

Nedovršeni članak GRO koji govori o prometu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Grb Grenlanda

Grb Grenlanda je plavi štit na kojem se nalazi srebrni (bijeli) polarni medvjed. Ovaj simbol prvi put je uveden 1666. na grb Danske. Još uvijek se nalazi na grbu tamošnje kraljevske obitelji. Uspravan položaj medvjeda propisan je 1819. godine.

Trenutnu verziju grenlandskog grba dizajnirao je umjetnik Jens Rosing i 1. svibnja 1989. priznat je u parlamentu Landstigu. Bijeli medvjed simbolizira faunu Grenlanda, a plava boja Atlantski i Artički ocean.

Medvjed ima podignutu lijevu šapu nasuprot danskoj tradiciji, jer je drevno eskimsko vjerovanje da su polarni medvjedi ljevoruki. Kada danska vlast na Grenlandu koristi grb, medvjed ima podignutu desnu šapu i ovjenčan je danskom kraljevskom krunom.

Pobornici potpune neovisnosti Grenlanda koriste grb sa zelenom pozadinom.

Grenlandska odbojkaška reprezentacija

Grenlandska odbojkaška reprezentacija predstavlja Grenland u međunarodnoj odbojci.

Grenlandska ženska odbojkaška reprezentacija

Grenlandska ženska odbojkaška reprezentacija predstavlja Grenland u međunarodnoj ženskoj odbojci.

Gustoća stanovništva

Gustoća stanovništva je srednji broj stanovnika na površini određenog područja (država, regija ili slično), i u pravilu se navodi kao "broj stanovnika na km²". Izračunava se na način da se broj stanovnika područja koje nas zanima podijeli s površinom istog područja.

Zemlja sa:

najvišom gustoćom stanovništva: Monako 16.410 stanovnika/km²

najnižom gustoćom stanovništva: Grenland 0,025 stanovnika/km²Ponekad se upotrebljava obrnuta vrijednost. Kolika je površina koja u prosjeku stoji na raspolaganju jednom stanovniku određenog područja. Izračunava se tako, da se površina područja izražena u m² podijeli s brojem stanovnika na tom području. Navodi se kao "broj m² na jednog stanovnika".

Zemlja sa:

najmanjom površinom po stanovniku: Monako 63 m²/stanovniku

najvećom površinom po stanovniku: Grenland 30 milijuna m²/stanovniku

Nogomet na Otočkim igrama

Osvajači odličja u športu nogometu na Otočkim igrama. Nogomet se na istom natjecanju održava od 1989., u muškoj konkureniciji.

Nordijska regija

Nordijska regija - grupa zemalja na sjeveru Europe, sastoji se od:

Danske

Finske

Islanda

Norveške

Švedskekao i od 3 autonomne pokrajine u okviru ovih država:

Grenland, Danska

Ålandski otoci, Finska i

Farski otoci, DanskaU nordijskoj regiji, čija površina iznosi 3.5 milijuna km², živi preko 25 milijuna stanovnika. Površinom najveća zemlja regije je Grenland sa 2,166,086 km², dok je po broju stanovnika prva Švedska, u kojoj živi 9 223 766 stanovnika. Ova regija od pet država i tri autonomne pokrajine je prepoznatljiva po zajedničkoj povijesti i društvenoj povezanosti. Zemlje nordijske regije su rangirane među najkonkurentnije zemlje svijeta, imaju visok životni standard te se smatraju uzorom napredne demokracije.

Otok

Otok je dio kopna manji od kontinenta a veći od hridi (stijene, rta, grebena). Može se nalaziti u rijeci (gdje se naziva i ada), jezeru ili moru.

Najveći otok: Grenland

Popis zavisnih teritorija

Zavisni teritoriji su teritoriji bez pune političke samostalnosti.

Sjeverna Amerika

Sjeverna Amerika - kontinent na sjevernoj polutci, površine 24,230.000 četvornih kilometara.

Svjetsko prvenstvo u rukometu - Njemačka 2007.

Svjetsko prvenstvo u rukometu 2007. se održalo u Njemačkoj u dvanaest gradova, od 19. siječnja do 4. veljače 2007. godine.

Zastava Grenlanda

Zastava Grenlanda osmislio ju je Thue Christiansen. Sastoji se od dvije jednake vodoravne trake bijele (gornje) i crvene (Donje) boje, s velikim diskom pomjerenim ka jarbolu. Gornja polovina diska je crvena, a donja bijela.

Lokalno ime na grenlandskom je Erfalasorput, što znači naša zastava, ali naziv Aappalaatoq (crvena) koristi se za grenlandsku i dansku zastavu. Danas se obje zastave ističu, obično jedna pored druge.

Godine 1978., Danska je dala autonomiju Grenlandu, i jednak status Kraljevini Danskoj. Lokalna vlast raspisala je javni natječaj na koji je stiglo 555 prijedloga. Poslije duge rasprave i dodatnih prijedloga usvojen je današnji izgled, tijesno pobijedivši zastavu s nordijskim križem.

Zastava je usvojena 21. lipnja 1985.

Šiljovke

Šiljovke (lat. Cyperaceae), biljna porodica iz reda travolike (poales), razred jednosupnica (Liliopsida). Pripada joj 90 rodova, od kojih su u Hrvatskoj poznati sitnik ili šiljevina (Schoenus), šašina (Scirpus), šiljkica (Rhynchospora), resasti šilj (Fimbristylis), suhoperka (Eriophorum), jezernica ( Eleocharis), šaš (Carex), trešnica (Blysmus) i šilj (Cyperus), po kojem porodica nosi ime.

Vrste ove porodice raširene su po cijelom svijetu, uključujući i Grenland, Arktik i pustinjske krajeve. Desetak vrsta iz ove prodice danas se vode kao ugrožene, to su Carex toreadora, Carex azuayae, Scleria afroreflexa, Uncinia lacustris, Rhynchospora modesti-lucennoi, Hypolytrum pseudomapanioides; Kritično ugrožene: Hypolytrum subcompositus, Cyperus flavoculmis, Cyperus microcristatus, Cyperus microumbellatus, Cyperus multifolius, Carex lepida, Carex tessellata.

Dvije vrste ove porodice su invazivne: Cyperus rotundus i Oxycaryum cubense.

Nordijsko vijeće
Države u Sjevernoj i Srednjoj Americi

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.