Greben

Morski greben ime je za oblik (kamena, pijeska, žala, koralja ili nečeg drugog) koji se nalazi <= 80 metara od morske površine. Mnogi grebeni nastali su odlaganjem materijala ili nanosom kroz plime i nanosom valova i drugih strujanja u moru. Neki grebeni nastali su rastapanjem (erozijom), vulkanskom aktivnošću, tektonskim promjenama, nanosom iz rijeka. Također postoje mnogi grebeni koji su nastali biološkim putem, kroz rast korala, ili preko naslaga calcijskih algi, cijano bakterija i drugih živih organizama. Također postoje i umjetni grebeni koji su nastali i planirane s čovječijim radom, odlaganjem otpada ili koje su nastale nenamjerno kroz razne nesreće ili kao posljedica ratnog djelovanja.

Reef
Kameni morski greben

Greben ili sika,[1] je biološka struktura koja se sastoji od ostataka koralja, algi i ostalih organizama s vapnenačkom ljušturom ili unutrašnjom strukturom, a nastaju unutar 30° zemljopisne širine od ekvatora u toplim, plitkim, sunčanim morima koja nemaju mnogo raspršenog sedimenta. Izdižu se iznad okolnog morskog dna. Postoje tri tipa grebena.

  1. Obrubni grebeni su plosnati grebeni pričvršćeni direktno uz obalu.
  2. Barijerni grebeni protežu se usporedno s obalom od koje su odvojeni širokom, dubokom lagunom. Vode u laguni su relativno mirne jer ih greben štiti od udara valova. Najveći današnji greben je upravo barijerni: Veliki koraljni greben koji se nalazi na istočnoj obali Australije, dug 3 000 km, širok oko 300 km, a visok 200 m.
  3. Atoli su cirkularni grebeni s lagunom, a okruženi su dubokom vodom.
PamalicanAfterLiftOff
Morski greben

Ova tri tipa grebena međusobno su povezana. Naime, obrubni greben se javlja oko vulkanskog otoka. Otok počinje tonuti, ali ne i greben koji se izdiže djelovanjem organizama koji ga grade. Polako prelazi u barijerni greben, a ovaj, nakon što otok u potpunosti potone, u atol.

U paleozoiku najznačajniji grebenotvorci bile su vapnenačke alge i stromatoporoidi. Koralji postaju dominantni grebenotvorci tek u mezozoiku i kenozoiku.

Jedna od definicija bila bi: stjenoviti ostatak abrazijom razorenog otočića ili stijenskog bloka u razini, ispod ili iznad (za oseke) morske razine. U Hrvatskoj ih je 78.

Biomi
Suhozemni biomi
Tundra
Tajga/borealne šume
Planinski travnjaci i šikare
Crnogorične šume umjerenog pojasa
Tropske i suptropske četinarske šume
Umjerene širokolisne i mješovite šume
Mediteranske šume i makije
Tropske i suptropske vlažne širokolisne šume
Tropske i suptropske suhe širokolisne šume
Umjereni travnjaci, savane i šikare
Tropski i suptropski travnjaci, savane i šikare
Pustinje i vegetacija sušnih područja
Plavljena travna vegetacija
Riparianska zona
Vlažno područje
Vodeni biomi
Jezero
Priobalje
Šume mangrova
Šuma kelpa
Koraljni greben
Neritička zona
Epikontinentalni pojas
Pelagijska zona
Bentos
Hidrotermalni izvori
Hladni izvori
Led
Drugi biomi
Endolitska zona
Disambig.svg »Grebeni« preusmjerava ovamo. Za skupina hridi kod Dubrovnika, pogledajte Grebeni (Dubrovnik).

Vrela

  1. Županović, Šime. Hrvati i more : ribarstvo : od koga Hrvati naučiše ribarstvo i ribarsku terminologiju?, Zagreb : AGM, 1995., str. 348., ISBN 953-174-048-8
    Wikicitati „A naša prastara legenda je za koralje, koji su se nalazili po mnogim podmorskim hridinama i grebenima "sikama" oko otoka Žirja, govorila: "Nježan cvijet koji se okameni čim se izvadi iz mora."”
    (Županović, 1995., 348.)

Vidi još

Vanjske poveznice


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Greben koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Američka vanjska područja

Američka vanjska područja (službeno: Vanjska područja pod vlašću Sjedinjenih Američkih Država) su zajednički naziv za sljedeće otoke:

Američki Djevičanski otoci

Američka OceanijaAmerička Samoa

Guam

Mali udaljeni otoci SAD-aotok Baker

otok Howland

otok Jarvis

atol Johnston

greben Kingman

atol Midway

otok Navassa

atol Palmyra

otok WakeSjeverni Marijanski otociPortoriko

Atol

'Atol Atol je prstenasti koraljni greben. Obično imaju prstenasti ili polukružni oblik, a u sredini je plitki zaljev − laguna.

Ovaj koraljni greben prstenastog oblika koji zatvara plitku lagunu jest na mjestu nekadašnjeg vulkanskog otoka.[nedostaje izvor] Većina atola je rasprostranjena diljem Tihog oceana, a ti se uglavnom pusti koraljni grebeni danas turistički valoriziraju ili služe kao poligoni za ispitivanje nuklearnog oružja.

Atol Midway

Atol Midway je prstenasti koraljni greben u Tihom oceanu na zemljopisnoj poziciji 28°13' S i 177°22' Z. Položaj mu je na otprilike trećini puta između Honolulua i Tokija, a na sredini između Kalifornije i Japana. Sastoji se od prstenatog grebena promjera oko 6 km. Otprilike 100.000 ptica obitava na otocima.

Atol je sjeverno-zapadni dio Havaja, ali administrativno ne pripada Havajima. Vlada SAD-a trudi se pripojiti atol Midway Havajima.

Belize

Belize je mala srednjoamerička država na obali Karipskog mora. Graniči s Meksikom na sjeveru i Gvatemalom na zapadu i jugu. S 266.440 stanovnikom na 22.966 km² teritorija, najrjeđe je naseljena država Srednje Amerike (12 stanovnika po km²).

Brodogradilište

Brodogradilište je veći ili manji pogon za izgradnju brodova, jahti, manjih plovila i brodica.

Poznatija hrvatska brodogradilišta su Uljanik, 3. Maj, Greben, BIS, Trogir, "Viktor Lenac" itd.

Greben (Višegrad, BiH)

Greben je naseljeno mjesto u općini Višegradu, Republika Srpska, BiH.

Hrbat

Hrbat ili greben, geomorfološki pojam koji označava oblik strminskog reljefa, i to gornju izbočinu i izduženi vršni dio brda, gore ili planine, odnosno gorskog ili planinskog lanca, strm ili skoro okomit kao klif, ali koji, za razliku od klifa, u pravilu nije nastao djelovanjem abrazije i nije toliko podložan eroziji.

Isti se pojam upotrebljava za izduženu podvodnu stijenu (greben), poglavito u oceanskom podmorju, koja ima takva obilježja, ali i u priobalju, bilo da je ispod površine mora (ili slatkovodne površine), bilo da strši iz vode, pa nalikuje duguljastoj hridi.

Podrijetlo pojma vezano je uz riječi hrptenjača i hrptenica, odnosno izduženi središnji leđni dio tijela čovjeka ili životinje, pa se tako upotrebljava i u nekim drugim znanstvenim područjima i ljudskim djelatnostima (biologija, kulinarstvo, industrija i dr.).

Kingman (greben)

Greben Kingman je greben u pacifičkom oceanu i pripada SADu kao nepripojen teritorij. Nalazi se ca. 61 km sjeverno-zapadno od Palmyra i cca. 1713 km južno-zapadno od Honolulua.

Koraljni greben

Koraljni greben je struktura u obliku grebena u moru, koju tvore žarnjaci i koja s vremenom postane dovoljno velika da ima značajan ekološki i fizički utjecaj na svoju okolinu. To su najveće strukture izgrađene od živih organizama na svijetu. Ukupna površina koraljnih grebena iznosi 600.000 km2, a na Maldivima se grebeni izdižu do 2200 metara iznad morskog dna.Koraljni grebeni su pretežno izgrađeni od koralja iz skupine Scleractinia, ali u izgradnji grebena sudjeluju i vatreni koralji (Millepora) kao i plavi koralji (Heliopora coerulea) u tropskom Indopacifiku. Scleractinia mogu opstati od velikih dubina do plićaka, sve do površine mora. Oni tijekom mnogo vijekova izgrađuju strukturu grebena od svojih skeleta sastavljenih od kalcijevog karbonata.

Koraljni grebeni su kompleksni morski ekosustavi. Oni su biotop (područje života) biocenoze (zajednice živih bića) koja se sastoji od biljaka i životinja, na primjer crva, školjki, spužvi, bodljikaša i rakova. Koraljni grebeni imaju značajnu ulogu kao "odgajališta" za potomke riba koje nastanjuju otvorena mora.

Koraljni otok nastaje kroz dugotrajne promjene nivoa vode. Budući da koraljni greben može rasti samo do morske površine, kasnijim spuštanjem razine vode ili izdizanjem dna nastaje jedno ili više otoka, obično u obliku atola.

Lagune Nove Kaledonije

Lagune Nove Kaledonije čini dvostruki koraljni greben, drugi po veličini na svijetu poslije Velikog goraljnog grebena u Australiji, koji se nalazi u Novoj Kaledoniji, francuskom otočju u Oceaniji.

Koraljno grebenje okružuje najveći otok Nove Kaledonije, Grand Terre ("Velika zemlja"), ali i otok Ile des Pins i ostale manje otoke, te ima dužinu od 1.500 km, te laguna ima površinu od oko 24.000 km², prosječne dubin od oko 25 m. Greben se proteže otprilike oko 30 km od obale, ali se prema sjeveroistoku proteže oko 200 km do grebena Entrecasteaux koji zatvara otočje Belep i druge niske pješćane otoke. Nekoliko prirodnih prolaza kroz grebenje se proteže od otvorenog oceana prema otoku, od kojih je najveći onaj do prijestolnice i glavne luke Nove Kaledonije, Nouméa.

Greben je dom velikoj raznolikosti živog svijeta, od malenih planktona do golemih morskh pasa, i između ostalog endemskim vrstama dugonga (Dugong dugon) i Goleme želve (Chelonia mydas).

Većina grebena je u dobrom stanju, samo je istočno grebenje oštećeno ispiranjem zbog iskapanja nikla na Grande Terreu, a grebenje na ušćim rijeka su oštećena zbog uništenja mangrove šume koja je omogućavala učvršćivanje koralja.

God. 2008., Lagune Nove Kaledonije su upisane na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji kao prirodni fenomen izvanredne ljepote i mjesto neprekinutih bioloških i ekoloških procesa, te mjesto u kome obitava veliki broj raznolikih i ugroženih živih vrsta.

Lahov Graben

Lahov Greben je naselje u slovenskoj Općini Laškom. Lahov Greben se nalazi u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Savinjskoj.

Mali udaljeni otoci SAD-a

Mali udaljeni otoci SAD-a (eng. United States Minor Outlying Islands), statističke oznake definirane prema ISO 3166-1, sastoje se od idućih otočkih posjeda SAD-a:

otok Baker

otok Howland

otok Jarvis

atol Johnston

greben Kingman

atol Midway

otok Navassa (prava na nj polaže i Haiti)

atol Palmyra

otok Wake (prava na nj polažu i Maršalovi otoci)Svi ovi otoci se nalaze u Tihom oceanu, osim otoka Navasse, koji se nalazi u Karipskom moru.

Atol Palmyra je jedini utjelovljeni teritorij od svih gorenavedenih. Ostali otoci i atoli imaju status neutjelovljenog teritorija.

Trenutačno, nijedan od njih nije naseljen, iako je bilo pokušaja naseljavanja, odnosno, jedno vrijeme su pojedini od njih bili naseljeni.

Stavljeni su skupa radi statističkih razloga.

Ne upravlja se svima njima skupa. Također, nemaju zajedničku kulturnu i/ili političku povijest, osim što su trenutno nenaseljeni otoci pod suverenom vlašću SAD-a.

Zajednička im je dvoslovna oznaka UM. Njihova vršna internetska domena je .um.

Nacionalni park Capitol Reef

Nacionalni park Capitol Reef ((hrv.) Veliki greben) jedan je od 58 nacionalnih parkova smještenih na području Sjedinjenih Američkih Država.

Otoci Ashmore i Cartier

Otoci Ashmore i Cartier (eng. Ashmore and Cartier Islands, službeno Territory of Ashmore and Cartier Islands) su australski vanjski teritorij u Indijskom oceanu. Površina otoká je 5 km2. Bez stalnog su stanovništva.

Otoci su prvobitno bili britanski posjed, a od 1931. otoci su dio Australije, te od 1978. neposredno pod upravom savezne vlade.

Na otocima raste rijetka grmolika vegetacija te kokosove palme, na otocima žive ptice i kornjače. Cijelokupni teritorij je prirodni rezervat i nije otvoren za turiste.

Na otocima se ponekad zadržavaju ribari.

U ove otoke ulazi 155,4 km2 Ashmoreova grebena, uključujući Zapadni, Srednji i Istočni otočić s dvjema lagunama unutar grebena te 44,0 km2 Cartierova grebena, uključujući Cartierov otok. Ukupno imaju 74,1 km obalne crte, mjereno vanjskim rubom grebena. Nema luka ni sidrišta. Jedino moguće sidrenje je dalje od obale.

Ukupna suhozemna površina Zapadnog, Srednjeg i Istočnog otočića nije jednoznačno utvrđena. Razna izvješća navode 54 ha, 93 ha i 112 ha (1 hektar je 0,01 km2, ili oko 2,5 akera). Cartierov otok je pješčani otok bez raslinja, površine 0,4 ha.Ashmoreov greben se na indonezijskom zove Pulau Pasir. Na jeziku otoka Rotea naziva se Nusa Solokaek. Na oba jezika značenje je "Pješčani otok".Obližnji Hibernijski greben koji se nalazi 42 km sjeveroistočno od Ashmoreovog grebena nije dio teritorija, ali pripada Zapadnoj Australiji. Nema stalnu suhozmenu površinu, nego je povremeno iznad površine mora, što je izrazito kad veliki dio grebena za velike oseke izađe van.

Popis otoka Hrvatske

Otoci (površine veće od od 1 km2), otočići (manje od 1 km2 i veće od 0,01 km2) i hridi (manje od 0,01 km2) hrvatskog Jadrana poredani prema površini. Broj otoka, otočića, hridi i grebena Republike Hrvatske je 1244. Od toga je 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi i grebena.

Preponska kost

Preponska kost (lat. Os pubis) je spoj dvije preponske kosti (simfiza). Na njoj nalazimo tijelo, gornju granu, donju granu, gornji greben i kvržicu. Donja grana preponske kosti spaja se s donjom granom sjedne kosti. Sastavni je dio zdjelične kosti, koja čini kosti zdjelice.

Reljef

Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini. Zbog svoje složenosti razvila se znanost - geomorfologija - koja je usredotočena upravo samo na reljef. Reljef se na zemljovidima može označiti bojom, izohipsama, kotama.

Broj čimbenika poredanih od tektonike ploča do erozije i depozicije, mogu stvarati i utjecati na reljef. Biološki čimbenici mogu isto utjecati na reljef poput biljaka koje imaju ulogu u razvoju sustava dina i slanih močvara, te djelovanje koralja i algi na oblikovanje koraljnih grebena.

Unije (otok)

Unije su otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana. Otok Unije je površine 16,77 km² i razvedenom 36,6 km dugom obalom.

Okolo otoka se nalazi i nekoliko manjih otočića, otočić i greben Samunćel (sjeverozapadno), otočić i pličina Mišnjak (istočno), greben Zasmokve i jedan otočić, Školjić, a južno od otoka se nalaze pličina Arbit. (tik uz najužniju točku), i pličina pod Polcem.

Sjeverno od Unija se nalazi otok Zeča, sjeveroistočno i istočno su otoci Cres i, preko Unijskog kanala, Lošinj, a južno se nalazi otok Susak. Na zapadu je otvoreno more. Pučinska je obala strma. Prema jugozapadu, preko prolaza Velog Žapla, se nalaze Vele Srakane.

Rubne točke otoka su rtovi Vnetak, Arbit, Vele stine, Lokunji i Maračol. Najviša točka otoka je vrh Kalk (138 m). Na otoku je plodno polje s izvorom pitke vode. Pretpostavlja se da je to polje otoku dalo ime. Grčka riječ heneios i latinska nia znače "polje" ili "u polje".

Jedino naselje, Unije, leže na zapadnoj obali otoka. Stanovništvo se bavi turizmom (čisto more i veliki broj plaža), maslinarstvom, ovčarstvom.

Veliki koraljni greben

Veliki koraljni greben (eng. Great Barrier Reef) je najveći koraljni greben na svijetu, i najveća živa cjelina na svijetu (oko 344.400 km²). Nalazi se u Koraljnom moru i proteže se 2030 km duž ruba kontinentalnoga šelfa sjeveroistočne Australije (pokrajina Queensland).

Greben jednim dijelom prati prirodne otoke, odnosno vrhove odavno potonula planinskoga lanca. No njegova izvanredna raznolikost potječe od 3000 koraljnih grebena, više od 900 otoka, atola i laguna, od kojih se svaki nalazi u drukčijoj fazi razvoja. Zbog toga je 1981. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji, a CNN ga je svrstao na popis sedam svjetskih čuda prirode. Veliki koraljni greben mogu iskorištavati samo autohtono stanovništvo, Aboridžini i Torres Strait otočani, te je važan dio njihove kulture i duhovnosti. Turizam Velikog koraljnog grebena Australiji je 2012. godine donio ukupno 5,7 milijarda A$.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.