Gospodarska politika

Gospodarska politika ili Ekonomska politika je dio državne politike koji se bavi odnosom države i gospodarstva. Neka od područja ekonomske politike su:

Fiskalna politika

Fiskalna politika se bavi načinima prikupljanja novca u državnu blagajnu i njegovog trošenja. Sastoji se od porezne politike i politike javnih rashoda. U vrijeme inflacije često se primjenjuje kontrakcijska fiskalna politika u vidu povećanih poreza i smanjenja javnih rashoda. U vrijeme depresije primjenjuje se ekspanzivna fiskalna politika u vidu smanjenja poreza i porasta javnih rashoda.

Mjere fiskalne politike:
diskrecijske mjere fiskalne politike:

  • javni radovi - primjenjuju se kada je recesija duboka i dugotrajna, koriste se za izgradnju infrastrukture te zbog svog multiplikacijskog efekta. U kratkom roku se ne primjenjuju jer mogu biti generatori inflacije
  • projekti javnog zapošljavanja - namijenjeni su kratkoročnom zapošljavanju nezaposlenih u javnom sektoru, a mana im je što se takvi radnici teško zapošljavaju u privatnom sektoru
  • promjene poreznih stopa - u recesiji se porezne stope smanjuju dok se u inflaciji povećavaju. Nedostatak im je duga zakonska procedura oko njihovog donošenja.
  • automatski stabilizatori - instrumenti fiskalnog sustava koji djeluju trenutačno, a od njih su najznačajniji automatska promjena poreznih prihoda i transferna plaćanja

Politika dohodaka

Politika dohodaka sastoji se od kontrole nadnica i cijena u širokom rasponu od neobvezujućih smjernica do regulacije u potpunosti. Politika dohodaka je manje rigidan i jeftiniji instrument od fiskalne i monetarne politike ali je i manje efikasan.

Vanjskotrgovinska politika

Vanjskotrgovinska politika se sastoji od određivanja carina i kvota i utjecanja na uvoz i izvoz.

Monetarna politika

Monetarnom politikom kontrolira se ponuda novca od strane centralne banke, a sastoji se od:

  • politike ograničavanja novčane ponude (inflacija vodi do povećanja kamata)
  • politike ekspanzivne novčane ponude (recesija vodi do smanjenja kamata)

Ciljevi makroekonomske politike:

  • visoka stopa zaposlenosti
  • visoka razina proizvodnje (BDP)
  • visoka stopa gospodarskog rasta
  • cjenovna stabilnost (CPI, stopa inflacije)


Vrste monetarne politike
1. ekspanzivna (Ms raste brže od BDP)
2. restriktivna (Ms raste sporije od BDP)
3. neutralna (Ms raste proporcionalno s BDP)

Glavni ciljevi monetarne politike


Efekti ekspanzivne monetarne politike

  • porast novčane ponude
  • smanjenje kamatnih stopa
  • povećanje investicija
  • povećanje BDP i proizvodnje
  • porast zaposlenosti


Efekti restriktivne monetarne politike

  • smanjenje novčane ponude
  • povećanje kamatnih stopa
  • smanjenje investicija i BDP
  • smanjenje zaposlenosti
Deficitarno financiranje

Deficitarno financiranje (engl. deficit spending) je gospodarska politika kada država zaduženjem generira povećanu potražnju u gospodarstvu kroz javne investicije. Svrha je uglavno poticavanje razvoja gospodarstva tijekom recesije.

Financira se prodajom vrijednosnih papira za čije se otplaćivanje kroz određen broj godina plaćaju kamate.

Kupoprodaja vrijednosnih papira se odvija na tržištu kapitala.

Nastale dugove bi trebalo pod idealnim uvjetima podmiriti u fazi gospodarskog rasta kada državni proračun bude uravnotežen ili kad se ubere višak (anticiklično ponašanje).

Sličan efekt se na strani poreznih prihoda države može se postići uz smanjenje poreza.

Ovaj koncepcija se temelji se na neokeynezijanističkom tumačenju Abba P. Lernera . Kada je John Maynard Keynes sudjelovao kao predstavnik britanske riznice 1944. na konferenciji u Bretton Woodsu u SAD-u žestoko se je usprotivio Lernerovoj ideji o oživljavanju gospodarstva putem javnog duga.

Europski odbor regija

Europski odbor regija (OR) skupština je lokalnih i regionalnih predstavnika Europske unije (EU) koja predstavlja glas podnacionalnih vlasti ( tj. regija, županija, pokrajina, općina i gradova) unutar institucionalnog okvira EU-a.

Osnovan 1994. godine, Odbor regija uspostavljen je kako bi riješio dva glavna problema. Prije svega, oko tri četvrtine zakonodavstva EU-a provodi se na lokalnoj i regionalnoj razini, pa je bilo logično da lokalne i regionalne vlasti imaju pravo glasa pri donošenju novih europskih zakona. Pored toga, javljala se bojazan od sve većeg jaza između javnosti i postupka Europske integracije; uključivanje izabrane razine vlasti najbliže građanima bio je jedan od načina smanjenja jaza.

Francova diktatura

Francova diktatura (špa. Régimen de Franco), službeno Španjolska država (špa. Estado Español) također poznata i kao Nacionalistička Španjolska (tijekom Španjolskog građanskog rata), razdoblje je u povijesti kraljevine Španjolske između 1936. i 1975., kada je Francisco Franco preuzeo kontrolu nad Španjolskom od vlade Druge španjolske republike nakon Španjolskog građanskog rata.

Španjolski građanski rat počeo je kao državni udar španjolske vojske na poluotoku (peninsulares) i u Španjolskom Maroku (africanistas) 17. srpnja 1936. Prevrat je imao podršku većine desničara u Španjolska uključujući većinu španjolskog katoličkog klera, fašističkima sklonoj Falangi, te karlističkih monarhista. Državni udar je eskalirao u građanski rat u trajanju od tri godine nakon što su Fašistička Italija i Nacistička Njemačka pristale podržati Franca počevši prebacivati africanistas na kopno. Drugi podupirači su bili Portugal pod Antóniom Salazarom, dok je prezentacija građanskog rata kao "križarskog rata" ili "obnove Rekonkviste" privukao simpatije katolika na međunarodnoj razini i sudjelovanje irskih katoličkih dobrovoljaca. Iako je vlada Velike Britanije imala više razumijevanja prema frankistima dok je Narodni front Vlade Francuske je želio podržati Republiku, obje frakcije su potpisale sporazum o neuplitanju intervencijom u listopadu 1936. Drugu španjolsku republiku je podržavao Staljinov Sovjetski Savez od prosinca 1936. i Meksiko.

Kenija

Kenija je država u istočnoj Africi. Na jugoistoku izlazi na Indijski ocean, na jugozapadu graniči s Tanzanijom, na zapadu s Ugandom, na sjeverozapadu s Južnim Sudanom, na sjeveru s Etiopijom i na istoku sa Somalijom.

Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji

glavni članak: Kraljevina Ugarska

Unatoč političkim problemima i nacionalnim trvenjima, ovo je bilo razdoblje intenzivnoga gospodarskog rasta, te je nekoć zaostalo Ugarsko Kraljevstvo početkom 20. stoljeća preraslo u modernu, industrijaliziranu zemlju, premda je poljoprivreda ostala dominantna gospodarska grana. Velik broj današnjih mađarskih ustanova, kao i administrativni ustroj potječu iz ovoga razdoblja.

Ministarstvo obrta, veleobrta i trgovine NDH

Ministarstvo obrta, veleobrta i trgovine Nezavisne Države Hrvatske je bilo ministarstvo u Vladi NDH.

Neslavno desetljeće

Neslavno desetljeće (na španjolskom: Década Infame) u Argentini je ime dano vremenskom razdoblju koje je počelo godine 1930. s prevratom protiv predsjednika Hipólita Irigoyena koji je izveo José Félix Uriburu i rezultiralo usponom na vlast Juana Dominga Perona nakon vojnog puča 1943. Ovo desetljeće je obilježeno značajnim iseljavanjem seoskih područja. Mnogi mali seoski zemljoposjednici su uništeni zbog Velike depresije, koja je pak gurnula zemlju prema uvoznoj zamjenskoj industrijalizaciji. Loši ekonomski rezultati politike i narodno nezadovoljstvo dovelo do drugog udara godine 1943., "Revolucije iz '43", koju je vodila Skupina ujedinjenih časnika (Grupo de Oficiales Unidos (Gou)), nacionalistička frakcija Oružanih snaga, protiv vršitelja dužnosti predsjednika Ramóna Castilla, stavljajući točku na kraj neslavnog desetljeća.

Pavao Rauch

Barun Pavao Rauch (Zagreb, 20. veljače 1865. – Martijanec, 29. studenog 1933.), hrvatski političar, pristaša unionista. Hrvatski ban od 1908. do 1910. godine. Banovao je u tijekom Aneksijske krize i Veleizdajničkog procesa, potaknutog velikosrpskom agitacijom u Hrvatskoj. Budući da je kralj Franjo Josip I. raspustio Sabor, Rauch je vladao gotovo samostalno, iako nije bio osobito popularan. Sukobljavao se s Hrvatsko-srpskom koalicijom, želeći je udaljiti od Beograda. Njegovo glasilo bile su novine Ustavnost. Imao je ambiciozan gospodarski plan, koji uglavnom nije ispunjen. Ispravno je uvidio i potrebu financijske samostalnosti Hrvatske.

Povijest Mađarske

Povijest Mađarske prati povijest prostora Panonske nizine i okolnih područja od doseljenja Mađara do danas.

Zaklada Konrad Adenauer

Zaklada Konrad Adenauer je njemačka politička zaklada usko povezana s njemačkom političkom strankom Kršćansko-demokratskom unijom, CDU. Zauzima se za mir, slobodu i pravednost na nacionalnom i međunarodnom planu. Svoj rad provodi kroz niz ureda diljem svijeta koji su provode više od 200 projekata u preko 120 država. Prema tipološkoj podjeli Europskog fondacijskog centra (EFC) pripada kategoriji nezavisnih zaklada. Proizašla je iz „Društva za kršćansko – demokratsku naobrazbu“ koje je utemeljeno 1956.godine. Sada nosi ime prvog njemačkog saveznog kancelara Konrada Adenauera. Njegova načela su nit vodilja, zadatak i obveza Zaklade. Sjedište je u Sankt Augustinu pokraj Bonna. Godine 1998. u Berlinu je otvoren novi centar za održavanje različitih skupova.

Zaklada Konrad Adenauer ima vlastite urede u otprilike 70 zemalja na pet kontinenata. Zaposlenici u inozemstvu mogu iz prve ruke na licu mjesta izvještavati o aktualnim događajima i dugoročnom razvoju u vlastitoj zemlji. U „lokalnim izvještajima iz zemalja“ korisnicima internetske stranice Zaklade Konrad Adenauer ekskluzivno nude analize, informacije u pozadini i procjene.

Đuro Njavro

Dr. Đuro Njavro (Metković, 15. siječnja 1957.), hrvatski ekonomist i pedagog.

Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Godine 1981. diplomirao je na Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu, a nakon toga radio je u gospodarstvu te kao privredni novinar i urednik u tjedniku Privredni vjesnik. Godine 1985. magistrirao je ekonomske znanosti, a doktorirao je 1988. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Boravio je na stručnim usavršavanjima u Sjedinjenim Američkim državama i Velikoj Britaniji.

Od 1988. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu radio je kao predavač na predmetu Osnove ekonomije.

Od 1990. godine dr. Njavro je djelatan i u političkom životu Republike Hrvatske. Od svibnja 1993. do studenoga 1995. godine obnašao je dužnost savjetnika predsjednika Republike za gospodarstvo.

U Zastupnički dom Hrvatskog državnog Sabora izabran je 1995. godine. Bio je i predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun.

Drugi put je u Zastupnički dom Hrvatskog državnog Sabora izabran 1999. godine. Potpredsjednik je saborskog Odbora za financije i državni proračun.

Od listopada 1999. godine bio je ravnatelj na Ekonomskom institutu u Zagrebu.

Danas je dekan i predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM) koja je osnovana 2002. godine, a čiji je jedan od suosnivača.

Djelatno je sudjelovao u izradi više zakona iz područja gospodarstva.

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru.

Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Confoederatio Helvetica je latinska inačica službenog naziva države, čime se izbjegava izbor između jednog od četiri službena jezika. Akronim CH se, među ostalim, koristi kao internetski nastavak.

Usprkos imenu, Švicarska je faktički federacija, a ne konfederacija.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.